OSNOVE EKONOMIJEEkonomska teorija i politika

Ekonomija kao znanstvena disciplinaNijedna od definicija ekonomije koja je navedena u literaturi nije sveobuhvatna, ali u stvarnosti neka sveobuhvatna definicija nije niti potrebna. Moda bi slijedea definicija ekonomske znanosti mogla zadovoljiti svrhu izuavanja ekonomije kao nauke:Ekonomija kao znanost bavi se izuavanjem spoznajnih aspekata, na osnovu kojih pojedinac i drutvo tokom vremena donose odluke kako uz oskudna proizvodna sredstva - uz upotrebu ili bez upotrebe novca- proizvesti materijalna dobra i kako rezultate proizvodnje uzimajui u obzir trenutnu i buduu potronju ravnopravno podijeliti na individue i drutvene grupe.

II. PoglavljeMjerenje nacionalnog dohotkaKljune rijei:Domai bruto proizvodDrutevni bruto proizvodPotronjaInvesticijeDravni izdaci-dravna potronjaNeto izvozNominalni BDPRealni BDPBDP-Deflator

Mjerenje nacionalnog dohotkaDohodak privrede uvijek je jednak njenim ukupnim izdacima!!!Nevisno od toga da li ekonomski subjekti kao domainstva, drava ili poduzee kupuju ili prodaju, svaka transakcija ima dvije strane: kupca i prodavca. Svaka novana jedinica, koju kupac plaa predstavlja za prodavca dohodak. Zbog toga je za nacionalnu privredu posmatrano u cjelini njen dohodak jednak njenim izdacima.

Drutveni bruto proizvodOd svih makroekonomskih pojmova najvaniji je bruto domai proizvod ili drutveni bruto proizvod. DBP mjeri ukupnu vrijednost materijanlnih dobara, roba i usluga proizvedenih u jednoj zemlji. DBP je dio nacionalnih rauna dohotka i proizvoda - pokazatelja koji nositeljima politikih odluka omoguuje utvrivanje da li je privreda u krizi ili ekspanziji, te postoji li opasnost od teke recesije ili inflacije. Kada ekonomisti ele utvrditi nivo privrednog razvoja jedne zemlje, analizirat e DBP po glavi stanovnika.

Drutveni bruto proizvod2. Zove se jo i domai bruto proizvod ili DBP a oznaava ukupnu trinu vrijednost finalnih roba i usluga proizvedenih u jednoj dravi u vremenskom periodu od godine dana. DBP je jednak ukupnoj proizvodnji potroakih i investicijskih dobara, dravnoj potronji i neto izvozu.

Drutveni bruto proizvod3. BDP je najsveobuhvatnija mjera ukupne proizvodnje materijalnih dobara i usluga jedne drave. To je zbir vrijednosti potronje (C), bruto ulaganja (I), dravnih izdataka za robe i usluge (G) i neto izvoza (X) ostvarenih u nacionalnoj ekonomiji jedne zemlje tokom dane godine. Prikazano formulom DBP = C+I+G+X4. DBP se koristi u razne svrhe ali najvanija svrha je mjerenje ukupnih rezultata jedne ekonomije.

Drutveni bruto proizvod5. Kako se mjeri DBP? DBP moemo mjeriti na dva u potpunosti neovisna naina:Prvi nain je mjerenje kroz tokove gotovih proizvoda a drugi nain kroz ukupne trokove ulaznih faktora koji rezultiraju finalnom proizvodnjom. Kako je dobit ostatak dohotka oba naina e imati istu ukupnu veliinu DBP.

Realni i nominalni drutveni bruto proizvodDBP smo definirali kao vrijednost gotovih roba i usluga. U mjerenju te vrijednosti (koja se uvijek izraava u dolarima) mjerilo su trine cijene razliitih roba i usluga. Meutim cijene se s vremenom mijenjaju i iz godine u godinu rastu obzirom na inflaciju. Problem mijenjana cijena jedan je od problema koje ekonomisti moraju rijeiti kada novac ostaje mjerilo vrijednosti. Naravno da se i proizvodnja i dohodak jedne zemlje ele mjeriti mjerilom koje se ne mijenja, to znai uklanjanjem rasta cijena u danoj godini.Time se stvara realni ili kvantitativni indeks nacionalne proizvodnje.Ako DBP odreene godine mjerimo uzimajui u obzir stvarne cijene onda se radi o pojmu nominalnog DBP ili DBP prema tekuim cijenama. Ekonomiste obino zanima ta se dogodilo sa realnim DBP odnosno indeksom obima ili koliine proizvedenih roba i usluga.

Nominalni i realni DBP6. Realni DBP raunamo praenjem obima ili koliine proizvodnje time to uklonimo utjecaj promjene cijena odnosno inflacije. 7. Razlika izmeu nominalnog DBP i realnog DBP jeste rast cijene koje nazivamo jo i DBP - deflatorom ili indexom cijena. Npr.: jedna zemlja proizvodi 1000 tona kukuruza u prvoj godini i 1010 kukuruza u drugoj godini. Cijena jedne tone je u prvoj godini 1 $ a u drugoj godini 2 $.Nominalni DBP je : za 1. godinu = 1000 x 1= 1000 $Za 2. godinu : 1010 x 2 = 2020 $. Nominalni DBP je dakle porastao za 102% od prve do druge godine. 8. Meutim stvarna odnosno realna koliina proizvodnje nije ni priblino rasla tom brzinom. Da bismo utvrdili stvarnu proizvodnju moramo pogledati to se desilo sa cijenama, to izraunamo uz pomo deflatora ili indexa cijena.

Nominalni i realni DBPIndeks cijena ili deflator DBP u prvoj kao bazinoj godini je: P1 = 1.U drugoj godini deflator DBP tj. P2 = 2 $/ 1 $ = 2 .Realni DBP (Q) jednak je nominalnom DBP (PQ) kada ga podijelimo sa deflatorom DBP.

Dakle:

Realni DBP jednak je 1000 $/1 = 1000 u 1. godini odnosno2020 $ : 2 = 1010 $ u 2. godini.

Rast realnog DBP koji slui kao pokazatelj promjene cijena iznosi 1 % i jednak je rastu proizvodnje materijalnih dobara.

Nominalni i realni DBPZakljuak: Nominalni DBP (PQ) je ukupna novana vrijednost finalnih roba i usluga proizverdenih u godini dana ije su vrijednosti izraene trinim cijenama u toj godiniRealni DBP (Q) uklanja promjene cijena iz nominalnog DBP i rauna DBP kao koliinu roba i usluga.Indeks cijena ili deflator odreuje se na slijedei nain:Q (realni) DBP = nominalni DBP : indeks cijena BDPAnalogno vrijednosnoj strukturi pojedinanih roba DP (drutveni proizvod) se sastoji od vrijednosti utroenih sredstava za rad (vrijednost opreme, alati i druga sredstva za proizvodnju ija se vrijednost postepeno prenosi na nove proizvode) i predmeta rada (sirovine, pomoni materijali) koji prenose ukupnu svoju vrijednost na nov proizvod.

Drutveni proizvod6. Trokovi predmeta rada iskazuju se u obliku materijalnih trokova (Mt), a preneeni dio vrijednosti osnovnih sredstava za rad kao ukupna drutvena amortizacija (Am). Kad se oba ova dijela vrijednosti razgranie (oduzmu) od ukupne sume vrijednosti drutvenog (bruto) proizvoda ostaje drutveni neto-proizvod ili narodni (nacionalni) dohodak. 7. Utroena sredstva za proizvodnju (Mt+Am) sa stanovita vrijednosne strukture drutvenog proizvoda iskazuju se u obliku preneene vrijednosti (pw). Taj dio ukupne vrijednosti rezultat je minulog rada koji je opredmeen u materijalnim iniocima proizvodnje. Preostali dio vrijednosti predstavlja novostvorenu vrijednost koja nastaje proizvodnom aktivnou sadanjeg rada, a to je ono to je novostvoreno u toku jedne godine i ime moe realno raspolagati drutvena zajednica kao cjelina.

Drutveni proizvod8. Sistem drutvenih rauna obuhvata : proizvodnju (raun domaeg proizvoda), potronju (raun primanja i izdvajanja), akumulaciju (raun financiranja investicija) i inozemstvo (raun platne bilance) kojima se dodaju stavke kao: aktiva i pasiva na poetku perioda, revalorizacija i aktiva i pasiva na kraju perioda.

Mjerenje drutvenog proizvoda - primjeri1. Da li veliini DBP doprinosi vie proizvodnja tedljivijeg auta ili luksuznog auta? 1. DBP obuhvata trinu vrijednost svih finalnih roba i usluga koje se proizvedu u jednom odreenom vremenskom periodu. Kako je trina vrijednost luksuznog auta vea to njegova proizvodnja doprinosi vie veliini DBP.

2. Jedan poljoprivredni proizvoa prodaje brano pekaru po 2 . Pekar brano koristi za izradu kruha kojeg prodaje za 3 . ta u ovom sluaju vie doprinosi BDB?2. Samo pekar doprinosi sa prodajom kruha od 3 obimu DBP, jer je kruh finalni proizvod. Vrijednost brana kao minuli rad ve je sadrana u vrijednosti i ne moe se uzimati u trinu vrijednost finalnog proivzoda jer bi dolo do dvostrukog sabiranja.

Mjerenje drutvenog proizvoda - primjeri3. U 2003. jedna pekara je proizvela 100 komada kruha koje je prodavala po cijeni od 2 po komadu. U 2004. ista pekara je proizvela 200 komada kruha koje je prodavalo pod 3 po komadu. Izraunajte nominalni DBP, realni DBP i DBP-deflator? Uzmi 2003 kao bazinu godinu! U kojem procentu su rasle po godinama sve tri navedene veliine?

Mjerenje drutvenog proizvoda - primjeri3. Nominalni DBP mjeri proizvodnju roba i usluga po tekuim cijenama, dakle:Nominalni DBP (2003) = 100 kom. x 2 /kom = 200 Nominalni DBP (2004) = 200 kom x 3 /kom = 600 Realni DBP mjeri proizvodnju roba i usluga po stalnim cijenama, dakle :Realni DBP (2003) = 100 kom x 2 /kom = 200 Realni DBP (2004) = 200 kom x 2 / kom = 400 Deflator se izrauna tako to stavimo u odnos aktualni nivo cijena sa nivoom cijena bazine godine to jest :BDP-deflator = nominalni DBP / realni DBP x 100DBP-defaltor (2003) = (200 / 200 ) x 100 = 100DBP-deflator (2004) = (600 / 400 ) x 100 = 150Nominalni DBP rastao je za 200 %, realni DBP za 100 % a DBP-deflator za 50 %.

Mjerenje DBP - zadaciAnalizirajte DBP prema slijedeim pokazateljima :Godina Nominalni DBP (u mrd ) DBP-deflator (bazna godina 1995)_______________________________________________________________20002.030,0103,120012.071,2104,6Izraunaj stopu rasta nacionalnog dohotka izmeu 2000 i 2001. (Napomena: stopa rasta je procentualna promjena jednog perioda prema drugom periodu)Izraunaj stopu rasta BDP-defaltora izmeu 2000 i 2001. godine.Koliki je realni DBP u 2000. godini mjereno cijenama iz 1995. godine?Koliki je realni DBP u 2001. godini mjereno cijenama iz 1995. godine?Izraunaj stopu rasta realnog DBP izmeu 2000. i 2001. godine?Koja stopa rasta je vea, ona nominalnog ili ona realnog DBP? Objasni?

Rjeenje zadatka a) Stopa rasta = nominalni D BP (2001) - nominalni DBP (2000)/ nominalni DBP (2000) x 100Stopa rasta nacionalnog dohotka iznosila je 2.03 % izmeu 2000 i 2001

b) Stopa rasta DBP-deflatora iznosila je 1.45 %

c) Realni DBP rastao (u 2000) po formuli:RDBP=nominalni DBP/BDP-deflator x 100, odnosno: okruglo 1.968.96 Mrd

d) Realni DBP u 2001 porastao je na okruglo 1.980.11 MRD uro

Rjeenjee) Stopa rasta realnog DBP iznosila je 0.6 % izmeu 2000 i 2001. godinef) Kako su cijene rasle iz 2000 na 2001. godinu, to e stopa rasta nominalnog DBP biti iznad stope rasta realnog DBP

Recesija i inflacijata je recesija u tehnikom smislu rijei?!Recesija se, u tehnikom smislu, definira kao period u kome se realni BNP/GDP smanjuje u najmanje dva uzastopna tromjeseja. Meutim, recesija znai istovremeno i smanjenje realne proizvodnje, cijena i zaposlenosti i, u skladu s tim, predstavlja negaciju sva tri pomenuta glavna cilja makroekonomske politike (negacija pune zaposlenosti, stabilnosti cijena i negacija ekonomskog rasta).

I n f l a c i jata podrazumijevamo pod pojmom inflacija? Koje vrste inflacije razlikujemo obzirom na uzroke, intenzitet i vremensko trajanje inflacije?Pod inflacijom podrazumijevamo kontinuirano poveanje opeg nivoa cijena u nacionalnoj ekonomiji. S obzirom na razliite uzroke, intenzitet i vremensko trajanje, razlikujemo vie tipova inflacije: Prema uzrocima razlikujemo, inflaciju tranje i inflaciju trokova. Prema intenzitetu razlikujemo puzajuu, srednju inflaciju i hiperinflaciju. Puzajuom oznaavamo inflaciju koja znai poveanje nivoa cijena 2 - 5% godinje. Istiskivanje novca tada nije intenzivno, poreski prihodi se beznaajno smanjuju, a redistributivni efekti inflacije su vrlo mali. Srednja inflacija oznaava poveanje nivoa cijena od 15 - 20% godinje. Bjeanje iz novca u druge oblike imovine je tada vrlo indikativno.

I n f l a c i j a

Indeksiranje postaje opa karakteristika ekonomije, poreski prihodi se znatno smanjuju, a redistributivni efekti su takoer veliki. Hiperinflaciju definiramo kao period koji poinje mjesecom u kojem je poveanje cijena vee od 50% i zavrava mjesecom u odnosu na koji je stopa inflacije u prethodnom mjesecu bila manja od 50% i zadrala se ispod tog nivoa u narednih 12 mjeseci.

I n f l a c i j a3. U kontekstu vremenskog trajanja, inflaciju dijelimo na jednokratnu, kroninu i sekularnu. Jednokratna inflacija traje kratko, a uzroci su po pravilu vanekonomski, iznenadni i privremeni (prirodne katastrofe, promjene politikog reima, rat i sl.). Kronine inflacije traju due (vie godina) i s obzirom na to da iznose izmeu 15 - 20 % godinje, imaju tendenciju progresivnog poveanja i prelaska u hiperinfaciju. Sekularna inflacija ukljuuje kombinaciju puzajue inflacije i viegodinjeg trajanja, ali bez tendencije progresivnog poveanja.

Deflacija

Suprotno inflaciji deflacija je pojava koja oznaava smanjenje opeg nivoa cijena, i ona je mnogo rjei fenomen u ekonomskoj stvarnosti, iako je ponegdje ima i danas.

Analiza trokova-trokovni pojmoviFiksni trokoviVarijabilni trokoviUkupni trokoviGranini trokoviProsjeni ili jedinini trokoviOportunitetni trokovi

Trokovni pojmoviFiksni trokovi: zovu ih jo i nepovratni trokovi a sastoje se od stavki poput zakupa poslovnog prostora, plaanja kamata na dug, plaanja trajno zaposlenih npr. na fakultetu, etc. Plaaju se ak i kad nema proizvodnje; FT nisu pod utjecajem promjene koliine proizvodnjeVarijabilni trokovi su oni koji se mijenjaju sa promjenama proizvodnje, npr. materijali potrebni za proizvodnju, radnici u proizvodnji, energija za rad tvornice, etc. VT ine izdaci koji se mijenjaju sa nivoom proizvodnje-trokovi za sirovine, plate i pogonsko gorivo, etc.Ukupan troak predstavlja najnie ukupne izdarke izraene u nacionalnoj valuti potreban za proizvodnju svakog nivoa proizvodnje. UT rastu kako raste q (koliina proizvodnje).

Trokovni pojmovi4. Granini trokovi su jedan od najvanijih pojmova u cijeloj ekonomiji. GT (ili u literaturi MC) oznaavaju dodatni troak za jednu dodatnu jedinicu proizvodnje. Npr. jedno poduzee proizvodi 1000 kom. kompaktnih diskova uz uk. troak od 10.000 Euro. Ako je ukupni troak za proizvodnju 1001 diska 10.006 Euro to znai da granini troak za 1001-ti disk iznosi 6 Euro. 5. Prosjeni troak ili jedinini troak javlja se u tri dimenzije: ukupni prosjeni troak, prosjeni fiksni troak i prosjeni varijabilni troak. Kao i granini troak tako i prosjeni troak (PT) je pojam koji se nairoko koristi u poslovanju. PT je ukupni troak podijeljen sa ukupnom koliinom proizvedene robe ili Prosjeni troak = ukupni troak / proizvodnja tj. = UT / q = PTAdekvatno tome prosjeni fiksni troak definiramo kao FT/q. Kako je ukupni FT konstantna veliina, kad ga podijelimo sa rastuom proizvodnjom on daje stalno opadajuu krivulju prosjenog fiksnog troka.

Trokovi6. Prosjeni varijabilni troak (PVT) jednak je varijabilnim trokovima podijeljenim sa koliinom proizvodnje tj. PVT=VT/q7. Pravilo najmanjeg troka: da bi se mogao proizvesti dani nivo proizvodnje uz najmanji troak, poduzee bi trebalo kupovati inpute sve dok se ne izjednae granini proizvodi po potroenoj jedinici nacioanlne valute (npr. po jedinici Euro) na svaku od njih. 8. Pravilo supstitucije: ako cijena jednog faktora padne, a cijene svih drugih faktora ostanu nepromjenljive, poduzee e imati koristi od supstitucije sada jeftinijeg faktora za ostale faktore sve dok granini proizvodi po Euru ne budu jednaki za sve inpute. 9. Oportunitetni troak jeste najbolja proputena alternativa ili o oportunitetnim trokovima je rije onda kada se odaberemo jednu stvar to u svijetu oskudnosti znai odustajanje od neeg drugog. Oportunitetni troak je vrijednost najvrednijeg proputenog dobra ili usluge.

TrokoviOportunitetni troak je prema tome mjera onoga od ega smo odustali kada se odluimo za neto drugo. Npr. elimo li otputovati u Mexiko ili kupiti automobil? elimo li studirati ili raditi sa srednjom kolom? Hoemo li ii u kino ili uiti za test za polaganje vozakog ispita? To znai da smo svaki put kada odluimo iskoristiti r esurs na jedan nain odustali od mogunosti njegove upotrebe na drugi nain. Klasian primjer oportunitetnog troka je odluka pohaanja fakulteta. Ako se odluite na pohaanje fakulteta umjesto da nakon zavrenog srednjeg obrazovanja zasnujete radni odnos, onda su oportunitetni trokovi slijedei: za jednu nastavnu godinu ukupni troak koji se sastoji od kolarine, kupovine knjiga, i putovanja na fakultet i nazad iznosi oko 6.000 Euro. Uz ovo morate ukljuiti i oportunitetni troak za vrijeme provedeno u studiranju. Posao s punim radnim vremenom osoba koje su zavrile srednju kolu donosio je platu u 2010. od 22.000 Euro. Oportunitetni troak pohaanja fakulteta prema tome je 28.000 Euro (zbir 6.000 i 22.000 Euro), a ne 6.000 Euro.

Analiza trokova

Koliina/qFT/Fiksni trokoviVT-varijabilniUkupni trokovi05505515530852555511035575130455105160555155210655225280

Analiza trokova

Koliina/qFTVTUT=FT+VTGT (MC)PT=UT/qPFT=FT/qPVT=VT/q055055----15530853085553025555110255527 27 355751302043 1/318 1/325455105160304013 26 555155210504211-6552252807046 2/39 1/637 755-3709052 6/77 6/745855-480110606 7/853 1/8

Analiza trokovaPoduzee Gradnja obavlja i poslove ureenja poslovnih prostora sa fiksnim trokovima od 200 i slijedeim varijabilnim trokovima:1234567VT ()10204080160320640Izraunaj granine trokove, prosjene fiksne, prosjene varijabilne i ukupne prosjene trokove za svaku navedenu koliinu usluge, te koja je najbolja optimalna koliina rada navedenog poduzea?!!!

Analiza trokova

Broj stanova/qFT ()VT ()UT ()Granini tr.1200102101022002022010320040240204200802804052001603608062003205201607200640840320

Analiza trokova

Broj stanova/qProsjeni FT( po stanu)Prosjeni VT( po stanu)Ukupni PT( po stanu)1200.0010.00210.002100.0010.00110.00366.6713.3380.00450.0020.0070.00540.0032.0072.00633.3353.3386.66728.5791.43120.00

Financijski izraz trokova u procesu proizvodnjeUkupni trokovi jednaki su zbiru umnoaka utroenih proizvodnih faktora i njihovih cijenaDakle, ukupni trokovi jednaki su zbiru ukupnih varijabilnih i ukupnih fiksnih trokova Utr=UVTr+UFTrVarijabilni trokovi su takvi trokovi koji se mijenjaju zavisno od obima (koliine) proizvodnje a fiksni oni trokovi ija je veliina nezavisna tj. konstantna u odnosu na obim proizvodnjeProsjeni varijabilni trokovi (PVTr) predstavljaju odnos izmeu ukupnih varijabilnih trokova i obima proizvodnje PVTr= UVTr/QProsjeni ukupni trokovi (PUTr) predstavljaju odnos izmeu ukupnih trokova i obima proizvodnje PUTr= Utr/Q

Trokovni pojmoviGranini trokovi (GTr) definirani su kao odnos rasta trokova prema rastu obima proizvodnje i pokazuju kretanje trokova proizvodnje posljednje proizvodne jedinice. Granini trokovi zavise iskljuivo i samo od promjena ukupnih varijabilnih trokova GTr= UTr/ Q = UVTR/ QUkoliko je bar jedan od proizvodnih faktora fiksan, tada zbog djelovanja Zakona o opadajuim prinosima funkcija ukupnih varijabilnih trokova ima konkavno-konveksan oblik i manja je od funkcije ukupnih trokova za iznos fiksnih trokova. Iz naverdene pretpostavke o djelovanju zakona o opadajuim prinosima mogu se konstruirati krivulje prosjenih, graninih i prosjenih fiksnih trokova proizvodnje.

Oportuniteni trokoviOportunitetni troak ili ekonomski oportunitetni gubitak je termin koji se koristi za izraavanje vrijednosti odreenog dobra nasuprot drugog. Ekonomisti tvrde da troak jednog dobra predstavlja ono ega smo se odrekli da bismo to dobro sebi priutili.Donoenje odluke o izboru vee koliine jedne robe automatski implicira donoenje odluke o izboru manje koliine druge robe. Svaka takva odluka ima svoju "cijenu", odnosno iziskuje odgovarajui troak. Zbog koliine novca kojim raspolae potroa, moe doi u situaciju kada je to za njega nedostina kombinacija. Meutim, postoji vie dostinih kombinacija, odnosno vie alternativnih izbora u okviru limitiranog iznosa novca. Oportunitetni troak mora da se snosi uvijek kada se izmeu rijetkih (oskudnih) resursa i roba mora praviti odgovarajui alternativni izbor. Prema tome, oportunitetni troak uvijek predstavlja neku proputenu korist, neki proputeni prihod, zaradu nastalu zbog donijete odluke o koritenju jedne umjesto neke druge robe, jednog umjesto nekog drugog resursa, na alternativni nain.

Oportunitetni trokoviNa primjer, ako bi gradske vlasti odluile da prave kazalite na gradskom zemljitu, oportunitetni troak bi mogla biti bolnica koja bi se mogla napraviti na istom zemljitu i za iste pare, ili moda kola, ili sportska dvorana. Dakle, imamo izbor i kada ga jednom nainimo sve ono to nismo izabrali nam je oportunitetni troak.Jo jedan primjer oportunitetnog troka bi bio student koji plaa kolarinu u iznosu od 1500 za godinu. To je monetarni troak njegovih studija. Meutim, ukoliko on ne bi studirao ve bi donio odluku da radi i naao zaposlenje sa mjesenom platom od 350 , onda bi zaraivao 4200 godinje, odnosno 16800 za vrijeme etiri godine koliko prosjean studij traje. Dakle, studentova odluka da studira ga moe kotati monetarni troak studija plus oportunitetni troak proputene zarade koju bi imao u sluaju da se odluio za zaposlenje umjesto fakulteta. U tom sluaju, cijena kolovanja bi bila ne 6000 , ve: kolarina 6000 + proputena zarada 16800 (kao oportunitetni troak studiranja) = 22800

Oportunitetni trokoviPojedince koliina novca kojom raspolau prisiljava da prave izbor izmeu razliitih dobara.Oportunitetni troak ne mora biti izraen u monetarnim terminima. Troak ne predstavlja uvijek novac koji smo potroili u jednu svrhu umjesto u drugu. Na primjer, oportuninetni troak gledanja filma na DVD rekorderu nam moe biti zadovoljstvo odlaska na utakmicu i posmatranje iste uivo.

Cijene faktora proizvodnjeU ekonomijama u kojima postoje trita proizvodnih faktora to su cijene koje izjednaavaju njihovu ponudu i tranju. Na tritu kapitala to je kamatna stopa a na tritu rada visina realne najamnine

Faktori proizvodnjeFP su elementi bez kojih se ne moe obavljati proces proizvodnje. U najirem smislu to su rad, predmeti rada i sredstva za rad. Bez obzira na kojem nivou se odvija proces proizvodnje, ovi faktori se moraju promatrati zajedno u sveopoj povezanosti i meusobnoj ovisnosti. U sistemu trine privrede imamo neto modificiraniju podjelu faktora proizvodnje u ovisnosti od samog pojma njihovog trinog djelovanja. Suvremena ekonomija tako razlikuje : 1) rad (ljudski rad), 2) zemljite, 3) kapital i 4) know-how (tehniki progres), 5) populacija (bez koga nema ekonomskog razvoja (porast broja stanovnika znai uveanje dodatne radne snage ali i poveanje broja potroaa)Najvaniji prirodni uvjet - zemlja jeste temeljni predmet rada. Svi prirodni uvjeti dijele se na zemljite, prirodna bogatstva i podneblje. Obim, kvalitet i struktura prirodnih bogatstava odreuju orijentaciju ka odreenim granama proizvodnje i pruaju znatne mogunosti za poetni ubrzani razvoj putem izvoza (latentni nacionalni kapital).

Komponente procesa privreivanjaZbog podjele rada, vika proizvoda, dominacije i efikasnosti privatnog vlasnitva te brzog razvoja tehnike i tehnologije dolazi do ralanjivanja procesa privreivanja na 4 faze: - proizvodnja- raspodjela- razmjena-potronjaBez obzira to ove faze ine funkcionalno jedinstvo, u prvom koraku emo ih analizirati odvojeno a kasnije u odreenoj interakciji.

Proizvodnja kao proces stvaranja dobaraProizvodnja je temeljna komponenta procesa privreivanja. U krajnjoj liniji bez proizvodnje nema potrebe za raspodjelom, razmjenom i potronjom. Proizvodnjom se iz privrede uzimaju slobodna dobra i pretvaraju u nove proizvode kojima se zadovoljavaju i ovjekove potrebe. U literaturi postoji cijeli niz definicija proizvodnje, ovisno o tome na koje se aspekte stavlja teite. Openito, proizvodnja se definira kao uzimanje iz prirode razliitih materijala (resursi) i mjenjanja njihovih fizikih i drugih svojstava tako da kao predmet ili materijalana dobra mogu posluiti podmirenju ljudskih potreba. Osnovni cilj svake proizvodnje je potronja.

Proizvodnja kao proces stvaranja dobaraKad je u pitanju proizvodnja, tada se bez obzira na sistem privreivanja odnosno stupnjeve razvoja pojedinih drava suoavamo sa 3 temeljna i meuzavisna ekonomska pitanja:a) ta proizvoditi odnosno koje proizvode proizvoditi i u kojim koliinamab) kako odreeno dobro proizvoditi tj. na koji nain i uz koja sredstvac) za koga se proizvodi, tj. ko e uincima te proizvodnje zadovoljavati svoje potrebe

Proizvodnja kao proces stvaranja dobaraPosredstvom djelovanja zakona vrijednosti i trinog mehanizma, proizvoai se snagom ekonomske prinude natjeruju da svoje individualne djelatnosti svode na potrebnu drutvenu mjeru. Ukratko, poto se u robnoj privredi uvjeti proizvodnje i potronje oituju kao uvjeti ponude i tranje, ija se ukupnost odnosa usaglaava posredstvom trinog mehanizma - to ovdje trite djeluje kao veliki automatski regulator cjelokupne drutvene proizvodnje. Svaki oblik proizvodnje svodi se na biranje izmeu inputa i outputa proizvodnje. Inputi su robe koje se koriste u procesu proizvodnje, oni se nazivaju i faktorima proizvodnje. Outputi mogu biti rezultat koritenja inputa, a mogu se troiti i upotrebljavati za daljnju proizvodnju.

Raspodjela

Ne dovodeci u pitanje presudno znaenje proizvodnje u cjelokupnom ekonomskom ivotu, raspodjcla je i te kako znaajna karika u procesu privreivanja. Krajnji cilj proizvodnje je potronja, ali veza izmedu proizvodnje i potronje nije neposredna. Osnovno obiljeje raspodjele je u tome to u njoj sudjeluje sva populacija zajednice, bez obzira jesu li u proizvodnji li ne. Raspodjela se definira kao proces koji prije konane potronje utvruje namjene ukupne drutvene proizvodnje kao i udio pojedinaca ut konanoj potronji.Nema zajednice odnosno drave u svijetu gdje su svi lanovi aktivni proizvoai. Potrebe pojedinih Ianova drutva i pojedinih skupina u drutvu nikad se ne podudaraju potpuno s njihovim proizvodnim mogunostima ili sa udjelom u proizvodnji. U prvom redu iz biolokih razloga u svakom drutvu postoji dio njegovih lanova ije sposobnosti proizvodnje ne mogu ni pokriti potrebe golog opstanka. Oni su ukljueni u fazu potronje, ali ne i u fazu proizvodnje.

Oblici raspodjelePostoji vise kriterija raspodjele u ovom radu spomenut emo samo neke:s obzirom na redosljed raspodjele ukupne drutvene proizvodnje:-primarna raspodjela-sekundarna raspodjela-tercijarna raspodjela-kvartalna raspodjela

Oblici raspodjeleS obzirom na doprinose vrijednosti roba koje se raspodjeljuju:-ekvivalentna raspodjela-neekvivalentna raspodjela

Oblici raspodjeleS obzirom na vrstu vlasnitva:-raspodjela na osnovu privatnog vlasnitva-raspodjela na osnovu dravnog vlasnitva-raspodjela na osnovu drutvenog vlasnitva

Oblici raspodjelePrimarna ili osnovna raspodjela odvija so izmeu subjekata u procesu proizvodnje i svodi se na sljedee sudionike u privredivanju:- vlasnike kapitala s prihodom u obliku kamate- vlasnike zemlje s prihodom u obliku rente- poduzetnike iji je prihod profit- dioniare sa vlastitim dividendama- dravnu administraciju koja ubire poreze- davatelje neposrednih usluga, koji sustavom raspodjele dijele prihode- radnike koji zive od najamnina

Oblici raspodjeleSekundardna raspodjela ili preraspodjela predstavlja raspodjelu nacionalnog dohodka izmedu proizvoaa koji su ga ostvarili primarnom raspodjelom i drugih struktura u zajednici koji su svojom aktivnou utjecali na ostvarenje nacionalnog dohotka. Sekundarnom raspodjelom svoje potrebe zadovoljavaju oni koji se financiraju iz dravnog prorauna, a to so djelatnici u obrazovanju, vojsci, zdravstvu itd. Kad je rije o ciljevima sekundarne raspodjele, onda se oni javljaju kao:-ekonomski koji se sastoje preko unaprijeenja privrednog i drutvenog razvoja-socijalno-humanitarni a najee se ispoljavaju u zatiti socijalnog minimuma ovjekove okoline i sl.-politiki, a javljaju se u zatiti domovine, odreenog politikog ureenja i sl.-fiskalni, kojima je cilj namicanje sredstava prorauna porezom, carinama, doprinosima itd

Razmjena

Proizvodnja i potronja su u drutvenim razmjerima neposredno povezane samo u malom broju sluajeva i to onda kad proizvoa sam potroi svoju proizvodnju. Razmjena je faza izmedu proizvodnje i potronje u kojoj lanovi zajednice ili pojedine grupe meusobno razmjenjuju rezultate svoga rada. Za razliku od raspodjele koja se javila istodobno s proizvodnjom, razmjena se javlja kasnije jer njoj prethodi raspodjela. Razvojem robne proizvodnje razvijaju se i oblici razmjene. Izravna (direktna) razmjena jednog proizvoda za drugi javlja se na naj nioj razini organizacije drutva ili u uvjetima privrednih kriza, ratova i sl. Ovakav oblik razmjene naziva se trampa. Ovdje se akt kupovine i prodaje odvija istodobno na istom mjestu. S razvojem robne proizvodnje dolazi do pojave novca i do robno-novane razmjene. Nema vie istodobne kupovine i prodaje.

PotronjaPotronja je proces zadovoljavanja ovjekovih potreba upotrebom proizvodnih materijalnih dobara. Potrebe se u uvjetima robne privrede ispoljavaju preko izbora potroaa i upravo izvreni izbor je njihov odraz. Obino se definiraju kao skup zahtjeva pojedinaca za odreenim dobrima radi postizanja blagostanja i privrednih subjekata za odreenim inputima koji su nuni za novu proizvodnju. Zahtjevi pojedinaca ili grupa za odreenim dobrima osnova su potronje osobne i zajednike, a zahtjevi subjekata proizvodnje su osnova za postojanje proizvodne potronje.

PotronjaDobra moemo podijeliti na:- slobodna (slobodno koritenje, sastoje se od razliitih stvari, zadovoljavaju osnovne potrebe i vrlo su korisna za ovjeka) - ekonomska (vlastita potronja proizvoaa, koriste ih proizvoai, sastoji se od proizvoda, zadovoljavaju osnovne potrebe, vrlo su korisne za ovjeka)- imamo i jo potronju robe, koriste je kupci, sastoje se od usluga, zadovoljavaju ovjeka u kvalitativnom i kvantitativnom smislu i korisne su ili tetne za ovjeka.

Podjela potronjeSa aspekta kriterija namjene proizvoda i usluga, postoji: - proizvodna potronja i- neproizvodna potronja Sa aspekta broja subjekata potronje postoji: - individualna potronja i - agregatna potronja

Podjela potronjeUzimajui u obzir odnos potreba i kupovne moi, razlikuju se: - niska potronja- dovoljna potronja i - prekomjerna potronja.Tendencija potronje kao kriterija diktira ove oblike potronje:- opadajua- stagnirajua i - rastua.

PotronjaProizvodna potronja, kao to sama rije kae, oznauje potronju u procesu proizvodnje. Javlja se u dva oblika i to kao reprodukcijska i investicijska.Neposredna potronja postoji kao lina i opa, a jedna i druga predstavljaju znaajne komponente ivotnog standarda populacije. U osobnu potronju spada direktno troenje pojedinca (hrana, obua, odjea), dok se opa potronja odnosi na obrazovanje, zdravstvo, kulturu, odbranu itd.

PotronjaIndividualna potronja oznauje potronju za jednu osobu, a agregatna potronju jedne zemlje. Niska potronja kao to sama rije kae je niska i nije u skladu s elementarnim potrebama. Dovoljna potronja zadovoljava kriterij elementarnih potreba i u skladu je s poeljnim drutvenim tendencijama.Kao rezultat prekomjerene potronje i neracionalnog privreivanja iznad realnih okvira, javlja se prekomjerena potronja. Opadajua je ona koja se kree s negativnim stopama rasta. Stagnirajua odreuje stanje koje stagnira ili naee iznosi nuli. Ako se potronja kree po rastuoj stopi rasta govori se o rastuoj potronji.

Meupovezanost pojedinih komponenti privreivanja

Meuodnosi pojedinih komponenti privreivanja nalaze se u krunom kretanju. Ove se komponente meusobno odnose tako da svaka od njih uvjetuje mogunosti funkcioniranja privrede u okviru druge komponente. Proizvodnja je osnova procesa privreivanja i utie na razmjenu , raspodjelu i potronju i obratno. Praktiki proizvodnja je predmet potronje, ali potronja podstie proizvodnju. Rezultati koji dolaze iz proizvodnje odreuju i uvjetuju raspodjelu. Presudan uticaj razmjene na opseg i strukturu proizvodnje ima informiranje o zahtjevima i eljama potroaa.

*