32
OSNOVE EKONOMIJE OSNOVE EKONOMIJE Dr. Svetislav Polovina Dr. Svetislav Polovina

OSNOVE EKONOMIJE

  • Upload
    tacy

  • View
    209

  • Download
    3

Embed Size (px)

DESCRIPTION

OSNOVE EKONOMIJE. Dr. Svetislav Polovina. EKONOMIJA VS EKONOMIKA. “Ekonomija” i “ekonomika” nisu identični pojmovi. Ekonomija je širi a ekonomika uži pojam. “EKONOMIJA”. - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: OSNOVE  EKONOMIJE

OSNOVE EKONOMIJEOSNOVE EKONOMIJEDr. Svetislav PolovinaDr. Svetislav Polovina

Page 2: OSNOVE  EKONOMIJE

EKONOMIJA VS EKONOMIJA VS EKONOMIKAEKONOMIKA• ““Ekonomija” i “ekonomika” nisu Ekonomija” i “ekonomika” nisu

identični pojmovi. Ekonomija je širi a identični pojmovi. Ekonomija je širi a ekonomika uži pojam.ekonomika uži pojam.

Page 3: OSNOVE  EKONOMIJE

““EKONOMIJA”EKONOMIJA”• Termin “ekonomija” potječe od grčkih riječi Termin “ekonomija” potječe od grčkih riječi

“oikos” (kuća, domaćinstvo) i “nomos” “oikos” (kuća, domaćinstvo) i “nomos” (zakon, pravilo o upravljanju). Iz tih riječi (zakon, pravilo o upravljanju). Iz tih riječi nastala je starogrčka riječ “oikonomos” što nastala je starogrčka riječ “oikonomos” što bi u slobodnom prijevodu značilo skup bi u slobodnom prijevodu značilo skup pravila i vještina upravljanja domaćinstvom.pravila i vještina upravljanja domaćinstvom.

• Suprotno “oikonomji” postojala je Suprotno “oikonomji” postojala je hrematistika koja je označavala vještinu hrematistika koja je označavala vještinu trgovanja i bogaćenjatrgovanja i bogaćenja

Page 4: OSNOVE  EKONOMIJE

““POLITIČKA EKONOMIJA”POLITIČKA EKONOMIJA”• Termin je izveden iz riječi “oikos”, “nomos” i Termin je izveden iz riječi “oikos”, “nomos” i

“polis” (grad) . Kako su u staroj Grčkoj gradovi bili “polis” (grad) . Kako su u staroj Grčkoj gradovi bili političke organizacije i tvorili samostalne države to političke organizacije i tvorili samostalne države to je politička ekonomija označavala skup pravila o je politička ekonomija označavala skup pravila o ekonomskoj aktivnosti u nekoj državi.ekonomskoj aktivnosti u nekoj državi.

• U tom značenju se politička ekonomija prvi puta U tom značenju se politička ekonomija prvi puta pojavljuje 1615. u knjizi “Rasprava o političkoj pojavljuje 1615. u knjizi “Rasprava o političkoj ekonomiji” francuskog merkantiliste Antoina ekonomiji” francuskog merkantiliste Antoina Montchretiena. Montchretiena.

• Kao posebna disciplina počela se predavati na Kao posebna disciplina počela se predavati na europskim sveučilištima u 18.stoljećueuropskim sveučilištima u 18.stoljeću

• ONA PORED ZAKONA MATERIJALNE PROIZVODNJE ONA PORED ZAKONA MATERIJALNE PROIZVODNJE PROUČAVA I DRUŠTVENE ODNOSEPROUČAVA I DRUŠTVENE ODNOSE

Page 5: OSNOVE  EKONOMIJE

DEFINICIJA EKONOMIJE KAO DEFINICIJA EKONOMIJE KAO ZNANOSTIZNANOSTI

• Ekonomija je područje društvene Ekonomija je područje društvene znanosti koja proučava 1. proizvodnju znanosti koja proučava 1. proizvodnju i ponudu, 2. raspodjelu, 3. razmjenu, 4. i ponudu, 2. raspodjelu, 3. razmjenu, 4. razmjenu i potrošnju materijalnih razmjenu i potrošnju materijalnih dobara i usluga u 5. određenom dobara i usluga u 5. određenom vremenu, 6. prostoru i 7. društvu.vremenu, 6. prostoru i 7. društvu.

• NE BRKATI JU S POLITIČKOM NE BRKATI JU S POLITIČKOM EKONOMIJOM I EKONOMIKOMEKONOMIJOM I EKONOMIKOM

Page 6: OSNOVE  EKONOMIJE

EKONOMIJA KAO VJEŠTINAEKONOMIJA KAO VJEŠTINA• Ekonomija je također vještina pomoću Ekonomija je također vještina pomoću

koje gospodarski subjekti - pojedinci, koje gospodarski subjekti - pojedinci, kućanstva, poduzeća ili država proizvode, kućanstva, poduzeća ili država proizvode, pribavljaju i troše materijalna dobra i pribavljaju i troše materijalna dobra i usluge.usluge.

• Promatra se ekonomija kao znanost tada Promatra se ekonomija kao znanost tada je riječ teorijskoj ekonomiji, a kada se je riječ teorijskoj ekonomiji, a kada se promatra kao vještina tada je riječ o promatra kao vještina tada je riječ o primjenjenoj ekonomiji.primjenjenoj ekonomiji.

Page 7: OSNOVE  EKONOMIJE

POZITIVNA EKONOMIJAPOZITIVNA EKONOMIJA• Pozitivna ekonomija istražuje Pozitivna ekonomija istražuje

funkcionalne i kauzalne odnose između funkcionalne i kauzalne odnose između ekonomskih varijabli bez vrijednosnih ekonomskih varijabli bez vrijednosnih sudova o njima. Ona proučava sudova o njima. Ona proučava ekonomske pojave onakvima kakve one ekonomske pojave onakvima kakve one jesu.jesu.

• Primjer:Primjer: Nezaposlenost u Hrvatskoj je Nezaposlenost u Hrvatskoj je 2003. iznosila preko 17 % radne snage”2003. iznosila preko 17 % radne snage”

Page 8: OSNOVE  EKONOMIJE

NORMATIVNA EKONOMIJANORMATIVNA EKONOMIJA• Normativna ekonomija sadrži prosudbe o Normativna ekonomija sadrži prosudbe o

ekonomskoj stvarnosti ocjenjujući ih s ekonomskoj stvarnosti ocjenjujući ih s određenih etičkih pozicija. Ona govori određenih etičkih pozicija. Ona govori kakvim bi ekonomske pojave trebale biti.kakvim bi ekonomske pojave trebale biti.

• Primjer:Primjer: “Visoka nezaposlenost u Hrvatskoj “Visoka nezaposlenost u Hrvatskoj je ekonomski i politički neprihvatljiva pa je ekonomski i politički neprihvatljiva pa politika zapošljavanja mora biti jedan od politika zapošljavanja mora biti jedan od prioriteta ekonomske politike”prioriteta ekonomske politike”

Page 9: OSNOVE  EKONOMIJE

EKONOMIKAEKONOMIKA• Ekonomika proučava kako ljudi alociraju i Ekonomika proučava kako ljudi alociraju i

koriste rijetke resurse u svrhu proizvodnje koriste rijetke resurse u svrhu proizvodnje dobara kojima zadovoljavaju svoje potrebedobara kojima zadovoljavaju svoje potrebe

• Iz definicije ekonomike izvode se dva Iz definicije ekonomike izvode se dva glavna zaključka : 1. dobra su rijetka, 2. glavna zaključka : 1. dobra su rijetka, 2. društvo svoja dobra mora efikasno koristitidruštvo svoja dobra mora efikasno koristiti

• Rijetkost i efikasnost su temelji ekonomikeRijetkost i efikasnost su temelji ekonomike

Page 10: OSNOVE  EKONOMIJE

PODJELA EKONOMIKEPODJELA EKONOMIKE• Ekonomika se dijeli na Ekonomika se dijeli na

mikroekonomiku i na mikroekonomiku i na makroekonomikumakroekonomiku

Page 11: OSNOVE  EKONOMIJE

MIKROEKONOMIKAMIKROEKONOMIKA• Mikroekonomika je grana Mikroekonomika je grana

ekonomike koja proučava ekonomike koja proučava ponašanje i funkcioniranje ponašanje i funkcioniranje mikroekonomskih subjekata – mikroekonomskih subjekata – pojedinaca, kućanstava, pojedinaca, kućanstava, poduzeća i privrednih grana.poduzeća i privrednih grana.

• Osnivač mikroekonomike je Osnivač mikroekonomike je Adam Smith (1723 – 1790) koji je Adam Smith (1723 – 1790) koji je 1776. objavio “Bogatstvo 1776. objavio “Bogatstvo naroda”, svojevrsnu ekonomsku naroda”, svojevrsnu ekonomsku Bibliju u kojoj je objasnio Bibliju u kojoj je objasnio funkcioniranje tržišne ekonomije.funkcioniranje tržišne ekonomije.

Page 12: OSNOVE  EKONOMIJE

MAKROEKONOMIKAMAKROEKONOMIKA

• Makroekonomika je grana ekonomike koja proučava Makroekonomika je grana ekonomike koja proučava ponašanje i funkcioniranje privrede kao cjeline. ponašanje i funkcioniranje privrede kao cjeline.

• Osnivač makroekonomike je John Maynard Keynes Osnivač makroekonomike je John Maynard Keynes (1883 – 1946) koji je 1936. objavio djelo “Opća (1883 – 1946) koji je 1936. objavio djelo “Opća teorija zaposlenosti, kamate i novca” gdje su dani teorija zaposlenosti, kamate i novca” gdje su dani temelji makroekonomike.temelji makroekonomike.

• Za razliku od mikroekonomike koja se zasniva na Za razliku od mikroekonomike koja se zasniva na djelovanju tržišta makroekonomika se zasniva na djelovanju tržišta makroekonomika se zasniva na državnoj regulativi privrede.državnoj regulativi privrede.

Page 13: OSNOVE  EKONOMIJE

JEDINSTVO MIKRO I JEDINSTVO MIKRO I MAKROEKONOMIKEMAKROEKONOMIKE

• Mikroekonomika i makroekonomika Mikroekonomika i makroekonomika nisu međusobno razdvojene ekonomske nisu međusobno razdvojene ekonomske discpline. One se međusobno discpline. One se međusobno nadopunjavaju jer se djelovanje nadopunjavaju jer se djelovanje mikroekonomskih subjekata događa u mikroekonomskih subjekata događa u makroekonomskom okruženju.makroekonomskom okruženju.

• Mikroekonomika pretpostavlja Mikroekonomika pretpostavlja makroekonomiku kao i obrnutomakroekonomiku kao i obrnuto

Page 14: OSNOVE  EKONOMIJE

RIJETKOSTRIJETKOST• Rijetkost je stanje u kojem postoji nesrazmjer Rijetkost je stanje u kojem postoji nesrazmjer

između želja i potreba s jedne strane i između želja i potreba s jedne strane i mogućnosti njihovog zadovoljenja s druge.mogućnosti njihovog zadovoljenja s druge.

• Dobra koja su rijetka nazivaju se Dobra koja su rijetka nazivaju se ekonomskim ekonomskim dobrima. . Dobra kojih ima u izobilju nazivaju se neekonomskim ili slobodnim dobrima.

• Ekonomska dobra imaju cijenu za razliku od slobodnih dobara koja su besplatna

• Ekonomika proučava samo ekonomska dobra

Page 15: OSNOVE  EKONOMIJE

RIJETKOST VS SIROMAŠTVORIJETKOST VS SIROMAŠTVO

• Ne smiju se brkati rijetkost i Ne smiju se brkati rijetkost i siromaštvo. I bogati mogu željeti siromaštvo. I bogati mogu željeti više no što imaju.više no što imaju.

• Isto tako i mala količina nečeg ne Isto tako i mala količina nečeg ne znači da je ono rijetko. Dobro mora znači da je ono rijetko. Dobro mora biti i željenobiti i željeno

Page 16: OSNOVE  EKONOMIJE

IZBORIZBOR• Rijetkost prisiljava ljude da čine Rijetkost prisiljava ljude da čine

izbor. Kada je dobro rijetko ljudi izbor. Kada je dobro rijetko ljudi moraju činiti izbor između korisnog i moraju činiti izbor između korisnog i manje korisnog.Oni se suočavaju s manje korisnog.Oni se suočavaju s trade-offom: da li zadovoljiti više trade-offom: da li zadovoljiti više jednu potrebu odnosno zadovoljiti jednu potrebu odnosno zadovoljiti manje drugu potrebumanje drugu potrebu

Page 17: OSNOVE  EKONOMIJE

OPORTUNITETNI TROŠKOVIOPORTUNITETNI TROŠKOVI• Izabravši jednu od dvaju mogućnosti Izabravši jednu od dvaju mogućnosti

žrtvovali smo onu propuštenu. žrtvovali smo onu propuštenu. Vrijednost žrtvovanog dobra ili Vrijednost žrtvovanog dobra ili usluge naziva se oportunitetnim usluge naziva se oportunitetnim troškom.troškom.

Page 18: OSNOVE  EKONOMIJE

PRIMJER OPORTUNITETNOG PRIMJER OPORTUNITETNOG TROŠKA (1)TROŠKA (1)

• Troškovi studija u USA 1993. su iznosili 12000 Troškovi studija u USA 1993. su iznosili 12000 $ godišnje uključujući izdatke na školarinu, $ godišnje uključujući izdatke na školarinu, knjige i putovanje. U ovaj iznos nisu uključeni knjige i putovanje. U ovaj iznos nisu uključeni oportunitetni troškovi jer je student radeću na oportunitetni troškovi jer je student radeću na poslovima SSS umjesto studiranja mogao poslovima SSS umjesto studiranja mogao zaraditi 16000 $. Propuštena zarada od zaraditi 16000 $. Propuštena zarada od 16000 $ je oportunitetni trošak studiranja.16000 $ je oportunitetni trošak studiranja.

• Stvarni troškovi studija jedne godine iznose ne Stvarni troškovi studija jedne godine iznose ne 12 već 28 tisuća $ ako se uključe i 12 već 28 tisuća $ ako se uključe i oportunitetni troškovi.oportunitetni troškovi.

Page 19: OSNOVE  EKONOMIJE

PRIMJER OPORTUNITETNOG PRIMJER OPORTUNITETNOG TROŠKA (2)TROŠKA (2)

• Problem: Vlasnik tvrtke treba zaposliti Problem: Vlasnik tvrtke treba zaposliti nekoliko menadžera. Pretpostavimo da svaki nekoliko menadžera. Pretpostavimo da svaki menadžer ima vremena za samo jedan menadžer ima vremena za samo jedan zadatak. Vrijednost zadatka A je 100000$, zadatak. Vrijednost zadatka A je 100000$, zadatka B 75000 $ i zadatka C 50000 $. zadatka B 75000 $ i zadatka C 50000 $. Vlasnik tvrtke zapošljava dvojicu menadžera Vlasnik tvrtke zapošljava dvojicu menadžera na poslovima A i B. Koliki je oportunitetni na poslovima A i B. Koliki je oportunitetni trošak zadatka B ?trošak zadatka B ?

• Odgovor: Radeći posao B menadžer je Odgovor: Radeći posao B menadžer je žrtvovao posao C čija je vrijednost 50000 $. žrtvovao posao C čija je vrijednost 50000 $. Toliki su i oportunitetni troškovi posla B.Toliki su i oportunitetni troškovi posla B.

Page 20: OSNOVE  EKONOMIJE

TEMELJNA PITANJA TEMELJNA PITANJA EKONOMSKE ORGANIZACIJEEKONOMSKE ORGANIZACIJE

• Tko, što i koliko proizvoditi ?Tko, što i koliko proizvoditi ?• Kako proizvoditi ?Kako proizvoditi ?• Za koga proizvoditi ?Za koga proizvoditi ?• Gdje proizvoditi?Gdje proizvoditi?• Kada proizvoditi ?Kada proizvoditi ?• Iz kojih motiva proizvoditi?Iz kojih motiva proizvoditi?• Kakav je pravni, ekonomski i politički Kakav je pravni, ekonomski i politički

sustav ?sustav ?• Koliki su troškovi proizvodnje, prodajna Koliki su troškovi proizvodnje, prodajna

cijena i profit ?cijena i profit ?

Page 21: OSNOVE  EKONOMIJE

NEKI TEORIJSKI I POLITIČKI NEKI TEORIJSKI I POLITIČKI PROBLEMI (1)PROBLEMI (1)

• problem ekonomiziranja i optimalizacije problem ekonomiziranja i optimalizacije proizvodnje unutar danih tehnoloških i proizvodnje unutar danih tehnoloških i institucionalnih okvirainstitucionalnih okvira

• problem uspostavljanja parcijalne i opće problem uspostavljanja parcijalne i opće ravnotežeravnoteže

• problem izbora kriterija raspodjeleproblem izbora kriterija raspodjele• problem izbora ciljeva ekonomskog razvoja problem izbora ciljeva ekonomskog razvoja

i sredstava njihovog ostvarivanjai sredstava njihovog ostvarivanja• problem upravljanja ekonomskim sustavomproblem upravljanja ekonomskim sustavom

Page 22: OSNOVE  EKONOMIJE

NEKI TEORIJSKI I POLITIČKI NEKI TEORIJSKI I POLITIČKI PROBLEMI (2)PROBLEMI (2)

• problem izbora temeljne proizvodne problem izbora temeljne proizvodne jedinice i oblika ekonomske jedinice i oblika ekonomske organizacije društvaorganizacije društva

• problem objašnjenja vrijednosti i problem objašnjenja vrijednosti i cijena pojedinih dobara i uslugacijena pojedinih dobara i usluga

• problem nesklada između oskudnosti problem nesklada između oskudnosti resursa i ljudskih potrebaresursa i ljudskih potreba

• problem alokacije rijetkih resursaproblem alokacije rijetkih resursa

Page 23: OSNOVE  EKONOMIJE

NEKI TEORIJSKI I POLITIČKI NEKI TEORIJSKI I POLITIČKI PROBLEMI (3)PROBLEMI (3)

• Problemi odnosa između realnog i Problemi odnosa između realnog i monetarnog sektora ekonomijemonetarnog sektora ekonomije

• problem ekonomskih odnosa između problem ekonomskih odnosa između pojedinih državapojedinih država

• problem povećanja proizvodnje, problem povećanja proizvodnje, zaposlenosti i životnog standardazaposlenosti i životnog standarda

• problem odnosa tržišta i državne regulacijeproblem odnosa tržišta i državne regulacije• problem odnosa širih društvenih vrednota problem odnosa širih društvenih vrednota

prema ekonomskim vrednotamaprema ekonomskim vrednotama

Page 24: OSNOVE  EKONOMIJE

EKONOMSKI SUSTAVIEKONOMSKI SUSTAVI• TRŽIŠNITRŽIŠNI• NAREDBODAVNINAREDBODAVNI• MJEŠOVITIMJEŠOVITI

Page 25: OSNOVE  EKONOMIJE

TRŽIŠNI SUSTAVTRŽIŠNI SUSTAV• Sustav temeljen na privatnom vlasništvu i Sustav temeljen na privatnom vlasništvu i

privatnom poduzetništvuprivatnom poduzetništvu• Sustav u kojem pojedinci slobodno donose Sustav u kojem pojedinci slobodno donose

odluke što će proizvoditi ili kupovatiodluke što će proizvoditi ili kupovati• Sustav slobodne oscilacije cijena u kojem Sustav slobodne oscilacije cijena u kojem

se dobiva i gubise dobiva i gubi• Sustav zasnovan na načelu “laissez faire” Sustav zasnovan na načelu “laissez faire”

(lese fer)(lese fer)

Page 26: OSNOVE  EKONOMIJE

NAREDBODAVNI SUSTAVNAREDBODAVNI SUSTAV• Država donosi sve važnije odluke o Država donosi sve važnije odluke o

proizvodnji i potrošnjiproizvodnji i potrošnji• Sustav zasnovan na državnom Sustav zasnovan na državnom

vlasništvu, državnom poduzetništvu, vlasništvu, državnom poduzetništvu, centralizaciji odlučivanja, centralizaciji odlučivanja, subordinaciji i planiranju.subordinaciji i planiranju.

Page 27: OSNOVE  EKONOMIJE

MJEŠOVITI SUSTAVMJEŠOVITI SUSTAV• Svaki od prethodnih privrednih sustava ima svoje Svaki od prethodnih privrednih sustava ima svoje

nedostatke pa se kombiniranjem obaju sustava nedostatke pa se kombiniranjem obaju sustava nastoji stvoriti optimalni sustav koji bi u sebi nastoji stvoriti optimalni sustav koji bi u sebi uključivao pozitivne elemente i jednog i drugoguključivao pozitivne elemente i jednog i drugog

• Mješoviti sustav je takav sustav u kojem djeluje Mješoviti sustav je takav sustav u kojem djeluje tržišni mehanizam unutar institucionalnog okvira tržišni mehanizam unutar institucionalnog okvira kojeg određuje državakojeg određuje država

• Mješoviti sustav privređivanja je dominantan Mješoviti sustav privređivanja je dominantan sustav privređivanja danas u svijetu jer čisti sustav privređivanja danas u svijetu jer čisti modeli privređivanja bilo tržišni bilo naredbodavni modeli privređivanja bilo tržišni bilo naredbodavni ne postoje ni u jednoj zemlji.ne postoje ni u jednoj zemlji.

Page 28: OSNOVE  EKONOMIJE

FAKTORI PROIZVODNJEFAKTORI PROIZVODNJE• Da bi se moglo proizvoditi moraju Da bi se moglo proizvoditi moraju

prethodno postojati pretpostavke prethodno postojati pretpostavke proizvodnje. One se nazivaju faktorima proizvodnje. One se nazivaju faktorima proizvodnje ili inputima. Inputi se koriste proizvodnje ili inputima. Inputi se koriste za proizvodnju outputa.za proizvodnju outputa.

• Faktori proizvodnje su : Faktori proizvodnje su : – a) rada) rad– b) kapitalb) kapital– c) zemljac) zemlja

Page 29: OSNOVE  EKONOMIJE

GRANICA PROIZVODNIH GRANICA PROIZVODNIH MOGUĆNOSTI (1)MOGUĆNOSTI (1)

• Budući su proizvodni faktori ograničeni Budući su proizvodni faktori ograničeni društvo se suočava sa svojom granicom društvo se suočava sa svojom granicom proizvodnih mogućnosti (PPF).proizvodnih mogućnosti (PPF).

• PPF predstavlja maksimalnu kombinaciju PPF predstavlja maksimalnu kombinaciju dobara koju privreda nekog društva može dobara koju privreda nekog društva može proizvesti s postojećim proizvodnim proizvesti s postojećim proizvodnim kapacitetimakapacitetima

• Kada je privreda na PPF tada ona efikasno Kada je privreda na PPF tada ona efikasno alocira svoje resurse što znači da je povećanje alocira svoje resurse što znači da je povećanje proizvodnje jednog dobra moguće na uštrb proizvodnje jednog dobra moguće na uštrb drugog dobradrugog dobra

Page 30: OSNOVE  EKONOMIJE

GRANICA PROIZVODNIH GRANICA PROIZVODNIH MOGUĆNOSTI (2)MOGUĆNOSTI (2)

• Kada se privreda nalazi na PPF suočava se Kada se privreda nalazi na PPF suočava se s dvojbom : kojeg proizvoda proizvesti više s dvojbom : kojeg proizvoda proizvesti više a kojeg manjea kojeg manje

• Navedenu dvojbu pokazuje slijedeća tablicaNavedenu dvojbu pokazuje slijedeća tablica

Mogućnosti Potrošna dobra Kapitalna dobra

A 0 60

B 10 50

C 20 35

D 30 20

E 40 0

Page 31: OSNOVE  EKONOMIJE

GRAF PPFGRAF PPF

Page 32: OSNOVE  EKONOMIJE

POGREŠKE EKONOMSKOG POGREŠKE EKONOMSKOG ZAKLJUČIVANJAZAKLJUČIVANJA

• nesposobnost da se ostale varijable nesposobnost da se ostale varijable drže nepromijenjenim – greška drže nepromijenjenim – greška ceteris paribusceteris paribus

• post hoc pogreškapost hoc pogreška• greška poopćavanja - greška pars greška poopćavanja - greška pars

pro totopro toto• greška subjektivnostigreška subjektivnosti