Fakultet za turistički i hotelski menadžmentOpatija- Prof. dr. sc. Ivan Vuković -

PITANJA IZ KOLEGIJA OSNOVE EKONOMIJE SA MOGUĆIM ALTERNATIVNIM ODGOVORIMA PREMA ECTS SUSTAVU OCJENJIVANJA USPJEHA STUDENATA

Prvo poglavljeGary W. Yohe, Vodič za učenje prema udžbeniku P.A. Samuelsona i W. Nordhausa, Mate, Zagreb, 1996.

1. Definirajte ekonomiju kao znanstveno ekonomsku disciplinu

1. Ekonomija je znanstvena ekonomska disciplina koja istražuje / proučava / kako društvo koristi oskudne resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila te robe među različitim ljudima.2. Ekonomija je ekonomska znanost koja izučava organizaciju i način proizvodnje pojedinih tipova roba i usluga3 Ekonomija je tehnička znanstvena disciplina koja izučava, kroz različite tehnike način proizvodnje određenih tipova roba i usluga4. Ekonomija je prirodna znanstvena disciplina koja izučava prirodne zakonitosti ekonomskog razvoja određenog društva.5. Niti jedno gornje pitane nije točno.

2. Definirajte predmet izučavanja Ekonomija kao znanstvene ekonomke discipline

1. Predmet izučavanja Ekonomije kao znanstvene ekonomske discipline jest istraživanja zakonitosti koja vrijede u procesu društvene reprodukcije, određenog društva, a osobito u uvjetima oskudnosti resursa, istražuje;1/ Što, kako i za koga proizvoditi, 2/ istražuje način određivanja cijene pojedinih faktora proizvodnje / rada, kapitala, zemlje, intelektualnih resursa i sl., te formiranje cijena različitih tipova roba i usluga.2. Ekonomija je znanstvena ekonomska disciplina koja istražuje kretanje u cijelom gospodarstvu.3. Ekonomija je znanstvena disciplina koja istražuje, zakonitosti u bankarskom i financijskom sustavu, te financijsko tržištu kapitala4. Ekonomija je znanost o izboru i odlučivanju o najboljim / najoptimalnijim varijantama proizvodnje5. Ekonomija istražuje međunarodnu ekonomiju / vanjsku trgovinu / i međunarodne financijske / devizne sustave.6.Ekonomija istražuje zakonitosti ekonomskog razvoja pojedinih zemalja, i regija u svijetu.7. Predmet izučavanja ekonomije je izučavanje blagostanja pojedinca i pojedinog društva.8. Sve su gornje tvrdnje točne, ali samo jedna nije.

3. Definirajte metodologiju istraživanju u Ekonomiji kao znanstvenoj ekonomskoj disciplini i glavne metode istraživanja

1. Metodologija istraživanja u Ekonomiji potječe od grčke riječi metodos što znači način, postupak, i lohos što znači znanost, primjenjena na ekonomska istraživanja to znači da se radi o različitim metodama, istraživanju i tehnikama u izučavanju ekonomske znanosti, a glavne su metode: 1/promatranje, 2/ statistička analiza, 3/ ekonomska analiza, 4/ kontrolni eksperiment i 5/ simulacija.2. metodologija je skup metoda preko koje se istražuju ekonomske zakonitosti. Kao što su: 1/ deduktivne, 2/ indiktivne, 3/ deskriptivne, 4/ povijesne, i sl.3. Metodologija je skup metoda preko koja se istražuju ekonomske zakonitosti, kao što su: 1/ Matematička, 2/ Statistička, 3/ Ekonometrijske, 4/ Empirijske.4. Metodologija u ekonomiji je skup metoda kao što su: 1/ Eksperimentalne, 2/ Metoda improvizacije, 3/ Metoda nagađanja, 4/ Metoda stjecanja bogatstva.

4. Ekonomiju kao znanstvenu ekonomsku disciplinu možemo podijeliti na dva područja ili dvije posebne znanstvene discipline: 1/ Mikroekonomiju, koja izučava ukupna kretanja u nekom gospodarstvu, 2/ Mikroekonomija, koja izučava ponašanja osnovnih komponenti /subjekata / i njihov utjecaj na formiranje cijena. 1. Ekonomiju kao znanstvenu disciplinu možemo podijeliti na četiri znanstvene discipline kao što su: 1/ Ekonomika, 2/ Financije, 3/ Marketing, 4/ Menadžment.2. Ekonomiju kao znanstveno ekonomsku disciplinu možemo podijeliti na slijedeće znanstvene discipline: 1/ Političku ekonomiju, 2/ Političku aritmetiku, 3/ Ekonometriju, 4/ Vanjsku trgovinu, 5/ Međunarodne financije.

4.1. Navedite moguće zamke u ekonomskim istraživanjima

1. Zamka poopćavanja, 1/ logička pogreška post hoc pogreška. 2/ ergo propert boc, 3/ Subjektivno zaključivanje2. Zamke u izučavanju ekonomije moguće su slijedeće: 1/ neprincipijelnost, 2/ nedosljednost, 3/ neetičnost, 4/tehničke

zamke.3. Zamke u izučavanju ekonomije moguće su slijedeće: 1/ netočnost, 2/ krivo rukovođenje, 3/ krivo zaključivanje, 4/

improvizacija. 4. Zamka u izučavanju ekonomije mogući su kao slijedeće: 1/ nelogično zaključivanje, 2/ isključivost, 3/ površnost i 4/ ostalo

5. Definirajte ekonomiju kao znanstvenu ekonomsku disciplinu i različite aspekte koje istražuje s obzirom na činjenično stanje i vrijednosti/ etičnost /

1. Ekonomiju u gornjem smislu možemo podijeliti na: 1/ Normativnu i 2/ Pozitivnu2. Ekonomiju u gornjem smislu možemo podijeliti kao: 1/ Filozofsku i 2/ Matematičku3. Ekonomiju u gornjem smislu možemo podijeliti kao: 1/ Tehnički, 2/ Psihološku disciplinu4. Ništa nije točno od gornjih navoda.

6. Objasnite kada ja nastala moderna ekonomska znanstvena disciplina i tko se smatra ocem moderna ekonomije kao znanosti.

1. Ekonomija kao znanost nastala je u antičkom bobu i kao otac moderne ekonomije smatra se poznati starogrčki filozof Arstotel.

1

2. Ekonomija kao znanstvena ekonomska disciplina nastala je u doba fizokratske francuske škole i ocem moderne ekonomije kao znanosti smatra se Franseua Qeneej, koje je izložio svoje učenje u Ekonomskim tablicama.3. Ekonomija kao moderna ekonomska znanstvena disciplina nastala je u doba merkantilizma, a ocem ekonomije kao znanstvene ekonomske discipline smatraju se J. Lok i Mirablle.4. Ekonomija kao moderna ekonomska znanstvena disciplina nastala je 1776. godine objavljivanjem knjige Adama Smitha, Bogatstva naroda, a ocem Ekonomije smatra se Adam Smith.5. Ništa od gornjih odgovora nije točno.

7. Kakav je odnos Ekonomije kao znanstveno teorijske ekonomske discipline i drugih ekonomskih znanstvenih posebnih disciplina / financija, marketinga, ekonomika, međunarodne ekonomike, međunarodnih financija i sl.

1. Ekonomija kao znanstvena ekonomska disciplina, služi kao pomoćna znanstvena disciplina u izučavanju posebnih ekonomskih znanstvenih disciplina.2. Ekonomija kao znanstvena disciplina, služi kao pomoćna znanstvena disciplina u izučavanju posebnih ekonomskih znanstvenih disciplina.3. Ekonomija kao znanstvena teorijska disciplina je samo ishodište za izučavanje ekonomike u različitim granama i područjima.4. Ništa od gornjeg nije točno.

8. Objasnite koje postoje koristi osobne i društvene u izučavanju ekonomije kao znanosti

1. Postoje osobne koristi u izučavanju ekonomije kao znanosti u pogledu spoznaje glavnih zakonitosti u ekonomskom razvoju, principima organizacije proizvodnje, raspodjeli dohotka, vanjske trgovine, tržište na burzama, poznavanjem financijskog poslovanja s novcem i bankarskim te deviznim sustavima.2. Postoje društvene koristi od izučavanja ekonomije kao znanosti, koja se ovladaju u znanstveni i stručnim analizama ekonomskog razvoja, i utvrđivanja te kreiranja različitih mjera i aktivnosti od strane vlade.3. Ne postoje osobne koristi od izučavanja ekonomije kao znanosti.4. Ne postoje društvene koristi od izučavanja ekonomije kao znanosti.

5. Ništa od gornjeg navedenog nije točno.

Drugo poglavljeGary W. Yohe, Vodič za učenje prema udžbeniku P.A. Samuelsona i W. Nordhausa, Mate, Zagreb, 1996.

KVIZ

1. Kada je proizvodnja podložna utjecaju zakona opadajućih prinosa, koraci da se output povećava za po 1 jedinicu:

1/ iziskivat će sve manje i manje količine varijabilnog inputa kako se output povećava.2/ iziskivat će sve manje varijabilnog inputa budući da bi povećanje njegove količine donijelo više štete nego koristi te bi zapravo uzrokovalo pad ukupnog outputa.3/ postojano će povećavati troškove upošljavanja svake dodatne jedinice varijabilnog inputa.4/ iziskivat će sve veće i veće količine varijabilnog inputa kako se output povećava.5/ ne podrazumijevaju nužno ništa od gornjega

2. Tri ekonomska problema (što, kako i za koga)

1/ prvenstveno za totalitarna ili centralno planirana društva u kojima izravno iskrsava problem planiranja.2/ samo ili prvenstveno za društva slobodnog poduzetništva, kapitalistička društva, u kojima je najzaoštreniji problem izbora.3/ samo ili gotovo u potpunosti za manje razvijena društva budući da se razvitak sam po sebi u velikoj mjeri svodi na rješavanje tih triju problema.4/ za sva društva bez obzira na njihov stadij razvitka ili oblik političke organizacije5/ ni za što od gornjega budući da su to problemi pojedinačnog poduzeća ili obitelji, a ne društva.

3. Ne može postojati problem koja dobra proizvoditi ako:

1/ je količina proizvodnih resursa mala pa mora biti posvećena proizvodnji dobara izabranih iz skupa bitnih životnih potrepština.2/ proizvodnja još nije dospjela do stadija na kojemu počinje djelovanje zakona opadajućih prinosa.3/ je količina proizvodnih resursa dovoljno velika da omogućuje proizvodnju nekih luksuznih dobara.4/ je svaki proizvodni input toliko specijaliziran da može biti uporabljen samo u proizvodnji jednog dobra, a ne i drugih dobara.5/ se proizvodnja može odvijati pod uvjetima opadajućih ili konstantnih, a ne rastućih troškova.

4. Ukoliko je riječ o važenju zakona opadajućih prinosa strogo u skladu s njegovom definicijom, onda povećanje outputa:

1/ mora potjecati od proporcionalnog povećanja svih inputa.2/ potječe od povećanja nekih inputa, ali barem jedan input mora ostati fiksan po količini.3/ mora potjecati od nekog povećanja samo jednog inputa, dok svi ostali inputi ostaju u fiksnoj količini.4/ mora manje rasti zbog toga što je kod inputa koji se koristi kasnije manja stručnost ili vještina.5/ može po fizičkoj količini biti razmjerno povećanju inputa, ali mora opadati vrijednost tog dodatnog outputa.

5. Ekonomski problem što će se od dobara proizvoditi:

1/ može biti problem za svako pojedinačno poduzeće koje nastoji ostvariti profit, ali nije ni u kojem smislu problem za društvo u cjelini.2/ može biti prikazan kao problem izbora neke točke na krivulji proizvodnih mogućnosti.3/ je problem čiji se korijen nalazi u zakonu opadajućih prinosa.4/ iskrsava samo kad je fond proizvodnih resursa vrlo mali tako da skoro svaki raspoloživi čimbenik proizvodnje mora biti posvećen proizvodnji najnužnijih životnih potrepština.

2

5/ iskrsava samo kad su svi proizvodni inputi toliko specijalizirani da svaki od njih može biti uporabljen samo u proizvodnji jednog dobara i i jednog drugog.

6. Ekonomski problem kako proizvoditi dobra ne bi postojao:

1/ kad bi potrebi omjeri inputa bili fiksni za sve robe pa bi bilo nemoguće u proizvodnji zamijeniti barem djelomično jedan input nekim drugim inputom.2/ samo ako proizvodnja nije dovedena do točke na kojoj je počelo djelovanje zakona opadajućih prinosa.3/ kad bi fond kapitala privrede bio mali u odnosu na njegovu radnu snagu.4/ u tehnički razvijenom društvu budući da ispravna tehnologija uspostavlja najbolju moguću metodu proizvodnje svakog dobra.5/ u bilo kojim prilikama zbog toga što je problem kako proizvoditi dobra posve tehnički, a ne ekonomski problem.

7. Granica proizvodnih mogućnosti prikazuje maksimalne količine gotovih proizvoda što ih se može proizvesti postojećom ograničenom količinom raspoloživih proizvodnih inputa ili čimbenika. Na osima tog dijagrama mjere se:

1/ količine proizvodnih inputa.2/ cijene proizvodnih inputa.3/ količine inputa n jednoj osi, a vrijednosti gotovih dobra na drugoj.4/ novčane vrijednosti gotovih dobara.

8. Koja točka na masno otisnutoj granici proizvodnih mogućnosti sa Slike 2-7 odgovara stanju u kojemu je nakoj privredi u najvećoj mjeri stalo do hrane?

1/ A2/ B3/ C4/ D5/ E

9. Masno otisnuta krivulja na Slici 2-7 nacrtana je da prikaže granicu proizvodnih mogućnosti neke zemlje. Pomak bi te krivulje do položaja koji je prikazan krivuljom s oznakom ''1'' bio prikladan za prikaz:

1/ neke promjene u ukusima stanovništva zbog koje bi njegovi pripadnici željeli da se proizvodi više hrane, a manje odjeće.2/ pojave nekih novih resursa koji su uporabljivi samo u industriji odjeće.3/ nekog poboljšanja tehnologije koje je primjenjivo u obje privredne grane.4/ promjene odnosa tih dviju proizvodnji koja bi dovela do povećanog outputa odjeće i smanjenog outputa hrane.5/ razvitka neke nove tehnologije samo u proizvodnji hrane.

10. Koja bi alternativa iz 9. pitanja vrijedila da se masno otisnuta krivulja na Slici 2-7 pomaknula od položaja 2?

1.2. 3.4.5.

11. Koja bi alternativa iz 9. pitanja vrijedila da se masno otisnuta krivulja na Slici 2-7 pomakla do položaja 3?

1.2.3.4.5.

12. Slika 2-8 pokazuje outpute pšenice koje je moguće ostvariti na zemljištu fiksne veličine variranjem inputa rada. Zakon opadajućih prinosa ispravno je prikazan krivuljom:

1/ A2/ B3/ C4/ D5/ A ili C

13. Svrha je granice proizvodnih mogućnosti da pokaže:

1/ točne količine proizvodnje dvaju dobara za koje će se neka privreda opredijeliti.2/ najvrjedniju kombinaciju dvaju proizvoda koju neka privreda može proizvesti.3/ alternativne kombinacije proizvoda koje su dostupne uz danu količinu resursa.4/ kad počinje djelovanje zakona opadajućih prinosa.5/ ništa od gore navedenog.

14. Pretpostavimo da je stvarni output označen nekom točkom unutar granice proizvodnih mogučnosti ''maslac – topovi''. To bi značilo da:

1/ nije moguće proizvesti više topova bez žrtvovanja dijela outputa maslaca.

3

2/ se ne koriste u potpunosti svi raspoloživi resursi ili da ih se ne koristi na najplodotvorniji način.3/ ne djeluje zakon opadajućih prinosa.4/ taj dijagram prikazuje nešto što se ne može uopće dogoditi5/ djeluje zakon opadajućih prinosa.

15. Pretpostavimo da neka privreda može proizvesti najviše 200 jedinica dobara X ako proizvodi 300 jedinica dobra Y, tj. uzmimo da je X=200 I Y=300 jedna od točaka na njezinoj granici proizvodnih mogućnosti. Pretpostavimo da je kod neke druge točke na toj granici 240 jedinica X povezano sa 290 jedinica Y. Koja bi od sljedećih točaka također bile na toj granici da je ona uobičajenog konkavnog oblika.

1/ 280 jedinica X i 270 jedinica Y2/ 160 jedinica X i 310 jedinica Y3/ 280 jedinica X i 280 jedinica Y4/ 160 jedinica X i 315 jedinica Y5/ 280 jedinica X i 285 jedinica Y

16. Pretpostavimo da razmatrane relativne financijske vrijednosti dvaju mogućih načina provođenja ljetnih praznika. Prvi je da ostanete kući( bez plaćanja, ali pomalo bez slobode) i da za 5$ po satu radite deset tjedana 40 sati tjedno. Trebat će vam auto, no uzmimo da vam je susjed spreman prodati za 100$ neki koji je na izmaku snaga. Ako ga koristite samo od kuće do posla i natrag, trebat će vam u tih deset tjedana 150$ za benzin i ulje; znate da će se nakon toga auto raspasti i da mu popravka nema. Druga je mogućnost da radite u nekom dječjem ljetovalištu na jugu Francuske. Zaradit ćete u francima ekvivalent od 500$, ali morate sami platiti povratnu zrakoplovnu kartu. Noćni čarter će vas koštati 450$. Stan i hranu osigurava francuski poslodavatelj. Oportunitetni trošak radosti sunčanja u Francuskoj je:

1/ 2.000$2/ 1.750$3/ 1.700$4/ 2.050$5/ 50$

Treće poglavljeGary W. Yohe, Vodič za učenje prema udžbeniku P.A. Samuelsona i W. Nordhausa, Mate, Zagreb, 1996.

1.Kapital (promatran kao čimbenik proizvodnje, kao jedan od triju glavnih inputa : zemlja, red, kapital) čine:

1/ proizvedeni proizvodni inputi.2/ još neobrađeni prirodni resursi (npr. željezna rudača koja još nije iskopana) 3/ financijska sredstva pomoću kojih se pokreću poduzeća.4/ ukupni fondovi novca kojim zemlja raspolaže5/ ništa od svega toga

2. Jedan od najvažnijih razloga što neizravne metode proizvodnje, takve koje koriste kapital, nisu istisnule izravne metode u ekonomski manje razvijenim zemljama, sljedeći:

1/ vlade takvih zemalja nisu emitirale dovoljno novca kojim bi se financirale neizravne metode proizvodnje2/ ljudi ne shvaćaju da bi se neizravnim metodama proizvelo više potrošačkih dobara3/ ne postoje neizravne metode koje bi stvarno proizvele više potrošačkih dobara4/ u tim područjima svijeta nedostaje sustav cijena koji bi funkcionirao valjano.5/ uvođenjem takvih neizravnih metoda iziskivalo bi odricanje sadašnje potrošnje kakvo manje razvijenim društvima nije lako podnijeti

3. Ekonomski problem kako proizvoditi doba rješava se u tržišnim privredama:

1/ odlukama potrošača na tržištu koje se odražavaju kroz cijene gotovih dobara.2/ pomoću motiva profita koji potiče proizvođače da nastoje održati svoje troškove proizvodnje na minimum.3/ pomoću široke uporabe kapitalnih dobara4/ pomoću proširene specijalizacije koja može, ali i ne mora značiti opsežnu uporabu kapitalnih dobara5/ ni jednim od gornjih načina budući da pitanje kako proizvoditi dobra nije jedan od osnovnih problema u tržišnim privredama.

4. Ekonomski problem odlučivanja što će se proizvoditi uključuje, između ostalog:

1/ neophodnost odlučivanja o stupnju u kojem će se pri proizvodnji dobara primijeniti specijalizacija.2/ odluku o količini reklamiranja koju valja koristiti da bi se potakla prodaja svega onog što je proizvedeno.3/ izbor između proizvodnje potrošačkih dobara i proizvodnje kapitalnih dobara.4/ potrebu da se uspostavi sadašnja vlast budući da sve odluke o tome što treba proizvoditi konačno donose takve vlasti.5/ potrebu da se uspostavi sustav čiste (savršene) konkurencije.

5. Govorimo o zemlji, radu i kapitalu kao osnovnom grupiranju čimbenika proizvodnje. Što je od slijedećeg točno s obzirom na pitanje treba li novac, dionice i/ili obveznice računati kao kapital?

1/ računa se svo troje (novac, dionice i obveznice)2/ računaju se dionice i obveznice, a ne računa novac3/ računa se novac, a ne računaju dionice i obveznice4/ računaju se novac i dionice, a ne računaju obveznice5/ ne računa se nijedno od to troje.

4

6. Veliki društveni problem koji se iznenada pojavljuje sa specijalizacijom i podjelom rada je:

1/ potreba korištenja papirnog novca2/ potreba korištenja kapitala3/ međuovisnost4/ potreba učenja ekonomije5/ ništa od toga

7. Izraz ''nesavršeni konkurent'' u ekonomiji se primjenjuje na prodavača koji:

1/ posluje izvan sustava specijalizacije i određivanja cijena u novcu2/ nudi količinu nekog dobra dovoljno veliku da je u stanju utjecati na njegovu cijenu3/ nastoji iskriviti obrazac potrošačkih ukusa (promidžbenim kampanjama i slično)4/ svjesno ili nesvjesno koristiti lošije metode proizvodnje5/ nije točno prikazan nijednim od tih opisa

8. Slika 3-1 prikazuje granicu proizvodnih mogućnosti, a kapitalnim dobrima i potrošačkim dobrima. Koje je značenje točaka A i B?

1/ one pokazuju moguče potražnje za kapitalnim i potrošačkim dobrima, pri čemu A predstavlja potražnju za kapitalnim dobrima, a B potražnju za potrošačkim dobrima.2/ one predstavljaju moguće i alternativne kombinacije maksimalnog outputa što bi ga mogla proizvesti dotična privreda.3/ one pokazuju maksimalne količine kapitalnih i potrošačkih dobara koje bi mogle biti proizvedene - A pokazuje najveći mogući output kapitalnih dobara, a B najveći mogući output potrošačkih dobara.4/kretanje od A do B označavalo bi porast outputa do kojeg dolazi uporabom kapitalnih dobara.5/ nema ni uopće nikakvog značenja budući da se dijgrami proizvodnih mogučnosti ne odnose na kapitalna dobra nego samo na potrošačka dobra-

9. Poslovanje na točki A Slike 3-1 pokazuje proizvodnju neke količine kapitalnih dobara. Pretpostavimo li da je ta količina više nego dovoljna da nadomjesti kapitalna dobra koja bivaju istrošena u tekućoj proizvodnji, daljnje poslovanje kod A:

1/ bi dovelo do pomaka cijele krivulje prema unutra.2/ bi imalo za posljedicu kretanje od A do B bez ikakve promjene krivulje.3/ ne bi nužno promijenilo položaj krivulje niti bi se poslovanje privrede nužno udaljilo od točke A.4/ ne bi promijenilo položaj krivulje, ali bi dovelo do kretanja od A do neke točke ispod te krivulje.5/ bi dovelo do pomaka granice proizvodnih mogućnosti prema van.

10. Slika 3-2 pokazuje granicu proizvodnih mogućnosti s obzirom na potrošačka dobra X i Y. Ta privreda koristi u potpunosti novčani sustav određivanja cijena. Točke poput A ili B znače slijedeće:

1/ svaka od njih je moguća točka poslovanja i, bude li izabrana, pokazuje presudu o tome što će se proizvoditi (koja kombinacija dobara X i Y) nastalu time što su cijene točno odrazile sklonost potrošača.2/ svaka od njih je moguća točka poslovanja do koje se može doći posve neovisno o djelovanju sustava cijena; krivulja na grafu govori o proizvodnji, a ne o cijenama.3/ svaka od njih može biti izabrana ka točka poslovanja i time što je izabrana pokazivati kombinaciju dobara X i Y koja je najveće novčane vrijednosti, ali ne nužno i ona koja najviše zadovoljava sklonosti potrošača.4/ svaka od njih je naprosto neka tipična točka na krivulji čiji je položaj (kao i svih točaka na krivulji) uspostavljen sklonostima potrošača izraženih kroz sustav cijena.5/ svaka od njih je moguća točka poslovanja, ali ne novčani sustav odrređivanja cijena naginjati točki A kao poželjnijoj od točke B.

11. U kapitalističkom društvu s uporabom novca, ekonomski problemi za koga će se proizvoditi dobra, rješava se prvenstveno na slijedeći način:

1/ svaki proizvođač pokušava naći vrstu potrošača ili tržišta za koje je najvjerojatnije da će biti zainteresirano za njegov proizvod i zatim nastoji prilagoditi obilježja tog proizvoda tako da on bude osobito privlačan upravo takvom potrošaču ili tržištu.2/ potrošači pokazuju spremnost da plate više cijene za ona dobra koja najviše žele, a odbijaju plaćati bilo što za dobra koja su tim manje privlačna ili pokazuju spremnost da ih kupe samo ako im se snizi cijena.3/ poduzeća nude plaćanje usluga proizvodnih inputa prema njihovoj korisnosti u proizvodnji i time daju svakom ponuditelju inputa novčani dohodak koji može biti upotrijebljen za kupovanje dobara.4/ konkurencija djeluje tako da održava profite niskima te time održava cijene na razini kod koje potrošači mogu sebi priuštiti svoje kupovine.5/ dohodak biva raspodijeljen u skladu s potrebama pojedinačnog potrošača.

12. Koja alternativa u 11. pitanju najbolje opisuje proces kojim se prvenstveno rješava problem što proizvoditi (koja dobra i usluge) u društvu koje se oslanja na mehanizam novca i cijena?

1.2.3.4.5.

13. Ako je istina da je glavnina dobara što ih neko društvo troši danas, proizvedena u prošlosti i da je glavnina njegove današnje proizvodnje namijenjena budućoj potrošnji, onda mora biti istina da to društvo obilno koristi:

1/ specijalizaciju i podjelu rada2/ novac3/ sustav određivanja cijena u novcu4/ reklamiranje

5

5/ kapital

14. Ne očekuje se da će oslanjanje na tržišni sustav određivanja cijena u decentraliziranom kapitalističkom društvu pridonijeti rješavanju jednog od slijedećih ekonomskih problema. Koji je to problem?

1/ Raspodjeljivanje novčanih dohodaka među pripadnicima društva.2/ pomaganje potrošaču s danim ukusima i ograničenim dohotkom da odluči kako da najbolje potroši taj dohodak.3/ odlučivanje koliko od raspoloživih resursa treba posvetiti proizvodnji bilo kojeg potrošačkog dobra.4/ izbor onih posebnih vrsta inputa (čimbenika proizvodnje) koje bi trebalo upotrijebiti za proizvodnju bilo kojeg potrošačkog dobra.

5/ određivanje onog posebnog outputa dobara i usluga koji je društvu stvarno potreban, neovisno o ukusima bilo kojeg ili svih pojedinačnih potrošača u tom društvu.

15. Ona uloga države koja se značajno odražava na pitanje za koga je:

1/ promicanje pravičnosti2/ promicanje efikasnosti3/promicanje stabilizacije4/ sve navedeno

Četvrto poglavljeGary W. Yohe, Vodič za učenje prema udžbeniku P.A. Samuelsona i W. Nordhausa, Mate, Zagreb, 1996.

1. Potpuna ili ispravna definicija krivulje potražnje za robom X glasi: ''Krivulja potražnje za robom X pokazuje:

1/ koliko će X biti kupljeno po ravnotežnoj cijeni2/ kako će ljudi i za koliko povećati svoje kupovine X kad im dohoci rastu pa imaju više novca za trošenje3/ kako se iznos novca što ga ljudi troše na kupovanje X mijenja kad se mijenja cijena koju moraju platiti za tu robu.4/ količinu X koja će biti kupljena u svakom razdoblju pri svakoj ili bilo kojoj cijeni, uz pretpostavku da ostali čimbenici koji utječu na potražnju (dohodak, ukusi itd.) ostaju nepromijenjeni.5/ količine X koje će biti ponuđene u svakom razdoblju pri svako ili bilo kojoj cijeni uz pretpostavku da ostali čimbenici koji utječu na prodaju ostaju nepromijenjeni.

2. Zakon silaznog nagiba krivulje potražnje tvrdi da:

1/ će neki višak ponude nad potražnjom uzrokovati smanjenje cijene2/ će ljudi normalno kupovati sve više neke robe kako im rastu dohoci3/ križaljka potražnje u pravilu teče od sjeveroistoka prema sjeverozapadu kad se prikaže grafički.4/ se drage volje kupljena količina normalno povećava kad cijena neke robe pada.5/ će kupljena količina nekog dobara konačno opadati kako ono izlazi iz mode ili biva nadomješteno nečim bolje kvalitete.

3. Jedan razlog koji se često navodi ako objašnjenje, barem djelomično, zakon silaznog nagiba krivulje potražnje je:

1/ stojimo malo bolje kad padne cijena nečega što kupujemo, to ja kao da su nam dohoci blago porasli pa kupujemo malo više.2/ većina se roba, gledano u dovoljno dugom razdoblju, izgubiti sva tržišta u prilog novijih i privlačnijih dobara.3/ zakon oskudnosti nam dopušta da trošimo samo određenu količinu neke robe, bez obziran na to koliko mi nje željeli.4/ kod mnogih roba se ne može očekivati da će smanjenje njihovih cijena donijeti puno novih kupaca.5/ proizvođači određene robe vjerojatno je neće nimalo nuditi na prodaju ako joj cijena padne ispod neke kritične razine.

4. Vlada je proglasila da je spremana kupiti sve zlato što ga ponude domaći rudnici po cijeni od 410$ po unci. Prikazuje li neki od četiriju grafova sa Slike 4-9 to stanje potražnje? (Oznake P i Q na osima upućuju na cijenu, odnosno količinu.)

1/ a2/ b3/ c 4/ d5/ nijedan

5. Bolesnik mora kupiti posve određenu vrstu nekog lijeka (ni manje niti više) i da bi ga nabavio platiti će, ako to treba, bilo koju cijenu. Bi li neki od četiri grafa sa Slike 4-9 mogao biti upotrijebljen da prikaže tu situaciju?

1/ a2/ b3/ c4/ d5/ nijedan

6. U nekom dućanu mogu kupiti šećer po fiksnoj cijeni od 40 centi za funtu. Ta cijena vrijedi za bilo koju količinu – 1 funta, 5 funti, 100 funti. Toliku su susretljivi da su im čak spremni prodavati količine manje od funte uz istu cijenu po funti – na primjer 20 centi za pola funte. Može li neki od četiriju grafova sa Slike 4-9 biti upotrijebljen da prikaže to stanje ponude?

1/ a

6

2/ b3/ c4/ d5/ nijedan

7. Neki porast novčanog dohotka potrošača navodi ih da potražuju veću količinu dobara X po bilo kojoj cijeni. Bi li neki od četiriju grafova sa Slike 4-9 morao biti upotrijebljen da prikaže stranu potražnje u toj situaciji?

1/ a2/ b3/ c4/ d5/ nijedan

8. Proizvođači robe X voljni su opskrbljivati neko tržište. Međutim, svaki put kad budu pozvani da isporuče veće količine na to ih može potaknuti samo nuđenje veće cijene. Bi li neki od četiriju grafova sa Slike 4-9 mogao biti upotrijebljen da prikaže tu situaciju?

1/ a2/ b3/ c4/ d5/ nijedan

9. Bi li neki od četiriju grafova sa Slike 4-9 mogao prikazati zakon silaznog nagiba krivulje potražnje?

1/ a2/ b3/ c4/ d5/ nijedan

10. Pretpostavite da se cijela krivulja potražnje za robom X pomakla ulijevo (ili prema dolje). Jedno bi zadovoljavajuće objašnjenje tog pomaka bilo:

1/ raspoloživa se ponuda X smanjila zbog nekog razloga2/ cijena X je porasla pa su ljudi odlučili kupovati manje X nego ranije3/ ukusi potrošača su se promijenili u prilog te robe pa oni žele po svakoj od cijena kupiti je više nego ranije.4/ cijena X je pala pa su ljudi odlučili kupovati više X nego ranije.5/ nijedan od gore navedenih događaja

11. Četiri od pet niže opisanih događaja mogli bi zadovoljavajuće objasniti zašto se krivulja potražnje za govedinom pomakla na nov položaj. Jedan od njih nije pogodno objašnjenje. Taj je jedini izuzetak tvrdnja da se potražnja za govedinom promijenila zbog:

1/ porasta cijene nekog dobra koje potrošači smatraju supstitutom za govedinu2/ pada cijene govedine3/ povećanja novčanih dohodaka potrošača govedine4/ široke reklamne kampanje koju su poduzeli proizvođači govedine (prikazujući Brude Willisa, ali ne i Cybil Sheppard)5/ promjene ukusa ljudi s obzirom na govedinu

12. Izraz ''ostale stvari jednake'' ili ''ostale stvari stalne'', kad se primijeni na potražnji za robom X, znači:

1/ da se cijena X drži stalnom2/ da se i dohoci kupca i cijena X drže stalnima3/ da se dohoci kupca, ukusi i cijena X drže stalnima4/ da se svi čimbenici koji mogu utjecati na potražnju za X, uključujući i cijenu X, drže stalnima5/ ništa od gore navedenog

13.Povećane troškova za materijalne koji su potrebni u proizvodnji robe X uzrok je da se:

1/ krivulja potražnje pomakne prema gore (ili udesno)2/ krivulja ponude pomakne prema gore (ili ulijevo)3/ i krivulja potražnje i krivulja ponude pomaknu prema gore4/ krivulja ponude pomakne prema dolje (ili udesno)5/ ništa od gore navedenog – nema nikakvog razloga zbog kojeg bi ta promjena trebala dovesti do pomaka bilo koje od tih krivulja.

14. U vremenima prosperiteta mogu istodobno porasti ravnotežna cijena i količina neke robe X. Takva situacija:

1/ je jedan od malog broja utvrđenih izuzetaka zakona silaznog nagiba krivulje potražnje2/ je upravo ono što valja očekivati prema zakonu silaznog nagiba krivulje potražnje3/ je posljedica krivulje potražnje koja ide od jugozapada prema sjeveroistoku4/ ne može biti objašnjena pomoću obične analize s krivuljama ponude i potražnje5/ nije ispravno opisana bilo čim od prethodnoga15. Ponuda govedine je jako smanjena zbog suše u dijelovima SAD u kojima se uzgajaju goveda. Potrošači se okreću svinjetini kao supstitutu za govedinu. Te bi dvije pojave, promatra li se tržište govedine, bile objašnjene pomoću ponude i potražnje kao:

1/ pomak krivulje potražnje ulijevo (ili prema dolje)2/ pomak krivulje ponude ulijevo (ili prema gore)3/ pomak krivulje potražnje udesno ( ili prema gore)

7

4/ pomak krivulje potražnje udesno ( ili prema dolje)5/ istodobno pomak krivulje ponude ulijevo (ili prema dolje) i krivulje potražnje ulijevo ( ili prema gore)

16. Koja bi alternativa u 15. pitanju bila ispravna s obzirom na opisane događaje da se to pitanje odnosilo na tržište svinjetine?

1.2.3.4.5.

17. Uzmimo da je cijena nekog dobra 5$ i da je riječ o tržištu savršene konkurencije. Ako kupci žele po toj cijene kupiti 4.000 jedinica tjedno, a prodavači žele po toj cijeni prodati 5.000 jedinica tjedno, onda:

1/ će cijena naginjati padu ispod 5$, a ponuditelji će biti skloni nuditi manje od 5.000 jedinica.2/ će cijena naginjati porastu iznad 5$, a ponuditelji će biti skloni nuditi više od 5.000 jedinica.3/ će cijena naginjati padu ispod 5$, a kupci će biti skloni kupiti manje od 4.000 jedinica.4/ će cijena naginjati porastu iznad 5$, a ponuditelji će biti skloni nuditi manje od 5.000 jedinica5/ je nešto tu pogrešno – to se ne bi moglo dogoditi na tržištu na kojem vlada savršena konkurencija

18. Krivulje ponude su u pravilu ''pozitivnog nagiba''. Značenje bilo koje takve krivulje:

1/ da će svako povećanje troškova proizvodnje dovesti do više cijene2/ da će, što je niža cijena, veća biti ponuda kad su potrošači spremni kupiti.3/ da će, što je viša cijena, veća biti količina koju će ponuditelji spremni prodati4/ da će, što je veća količina koji ponuditelji imaju za prodaju, niže biti cijena koju će trebati zaračunati da bi je se riješili5/ ništa od prethodnog

Peto poglavljeGary W. Yohe, Vodič za učenje prema udžbeniku P.A. Samuelsona i W. Nordhausa, Mate, Zagreb, 1996.

1. Potrošači su odredili fiksnu količinu novca za kupovanje neke robe. Unutar nekog raspona cijena oni neće potrošiti ni manje ni više od tog iznosa na tu robu. Njihova potražnja će, u tom rasponu cijena, biti ispravno označena kao:

1/ ravnoteža2/ savršeno elastična3/ savršeno neelastična4/ vrlo, ali ne i savršeno neelastična5/ jedinično elastična

2. Elastičnost potražnje na cijenu jednaka je:

1/ iznosu povećanja cijene podijeljenom s većinom povećanja količine2/ postotnoj promjeni prihoda podijeljenoj s postotnim smanjenjem cijene3/ postotnoj promjeni prihoda podijeljenoj s postotnim povećanjem tražene količine4/ postotnoj promjeni tražene količine podijeljenoj s postotnom promjenom cijene5/ ničemu od gore navedenog

3. Kad se riječi ''ukupni prihod'' koriste u bilo kojoj raspravi o krivuljama potražnje, misli se na:

1/ profit što ga, nakon odbijanja troškova, ponuditelji neke robe zarađuju prodajom te robe potrošačima.2/ ukupni iznos novca što će ga potrošači utrošiti na tu robu uz bilo koju posebnu cijenu.3/ dodatak što će ga ponuditelji primiti od prodaja ako uspiju prodati količinu kojoj su se nadali.4/ količinu te robe koja je povezana s bilo kojom posebnom cijenom.5/ ništa, riječi ''ukupni prihod'' ne mogu imati nikakvo značenje u odnosu na krivulje potražnje

4. Koja je činjenica očita pomoću pojmova ''trenutačne'', ''kratkoročne'' i ''dugoročne'' krivulje ponude?

1/ u drugom vremenskom razdoblju postupna povećanja vještine i/ili unaprjeđenja načina proizvodnje snizuju cijenu bilo koje robe2/ s porastom troškova prijevoza od nekog danog tržišta povećava se i cijena3/ mjera u kojoj će nuđena količina reagirati na danu promjenu cijene ili potražnje ovisi o veličini vremena koje je na raspolaganju proizvođačima da prilagode svoje poslovanje toj promjeni4/ kako bi predodžba o krivulji ponude bila smislena, nužno je govoriti o količini koja će biti ponuđena po razdoblju vremena5/ iako potražnja može imati ponešto kratkoročnog utjecaja, cijena bilo koje robe konačno mora uvijek biti određena troškovima proizvodnje.

5. Kao posljedica povećanja obiteljskih dohodaka u nekom mjestu, dnevne kupovine maslaca su porasle od 1.000 na 1.500 funti. Daljnja je posljedica povišenje cijene funte maslaca od 1.25$ na 1.50$. To ponašanje:

1/ ne može biti objašnjeno analizom određivanja cijena pomoću krivulja ponude i potražnje.2/ predstavlja kretanje potrošača uz njihovu krivulju potražnje do točke više cijene i veće količine3/ mora biti objašnjeno kao pomak krivulje ponude4/ predstavlja kretanje cijene i količine do položaja iznad ravnotežne razine.5/ mora biti predstavljeno pomakom krivulje potražnje na drugi i viši položaj

8

6. Ako 10 postotno smanjenje cijene neke robe dovodi do 5 postotnog povećanja iznosa novca koji ljudi troše da bi kupili tu robu, onda je (na toj dionici krivulje potražnje) potražnja s obzirom na cijenu:

1/ elastična2/ jedinično elastična3/ neelastična, premda ne i savršeno neelastična4/ savršeno neelastična5/ možda bilo što od toga – dane informacije nisu dovoljne da bi se odredilo elastičnost

7. Koja bi alternativa u 6. pitanju bila točna da bi 10 postotno smanjenje cijene uzrokovalo 5 postotno povećanje kupovne količine te robe?

1.2.3.4.5.

8. Ako mogu po volji kupit bilo koje količine neke robe uz fiksnu cijenu, to znači da sam suočen s krivuljom ponude koja je:

1/ savršeno neelastična2/ savršeno elastična3/ jedinično elastična4/ elastična, ali ne nužno savršeno elastična5/ ništa od toga nije nužno točna

9. Država je prodavačima u nekoj grani u kojoj vlada savršena konkurencija nametnula trošarinu od 5 centi po prodajnoj jedinici proizvoda. I krivulja ponude i krivulja potražnje su pomalo elastične s obzirom na cijenu. Kad se taj porez predstavi na dijagramu ponude i potražnje:

1/ cijela se krivulja ponude pomiče ulijevo za veličinu koja označava 5 centi, ali će (osim u slučaju vrlo elastične potražnje) cijena neće porasti2/ cijela se krivulja ponude pomiče ulijevo za veličinu koja označava manje od 5 centi, ali će (osim u slučaju vrlo elastične potražnje) cijena porasti za sav taj iznos od 5 centi.3/ cijela se krivulja ponude pomiče ulijevo za veličinu koja označava nešto manje od 5 centi.4/ cijela se krivulja ponude pomiče prema gore za veličinu koja označava 5 centi, ali će (osim u slučaju savršeno elastične ponude) bilo koje povišenje cijene biti manje od 5 centi.5/ cijela se krivulja potražnje pomiče prema gore za veličinu koja označava 5 centi te će cijena porasti za točno 5 centi.

10. Promjena do koje je došlo zbog oporezivanja u 9. pitanju može biti opisana kao:

1/ smanjenje ponude praćeno smanjenjem tržišne količine2/ smanjenje nuđene količine praćeno smanjenjem tražene količine3/ smanjenje ponude praćeno smanjenjem potražnje4/ smanjenje nuđene količine praćeno smanjenjem potražnje5/ ništa od gornjeg

11. Savršeno neelastična krivulja ponude bila je prikazana na običnom grafu ponude i potražnje kao:

1/ okomita crta2/ vodoravna crta3/ pravac, ali ne vodoravan ni okomit4/ zakrivljena crta5/ možda na bilo koji od tih načina

12. Koja bi alternativa u 11. pitanju bila točan grafički prikaz savršeno neelastične krivulje potražnje?

1.2.3.4.5.

13. Promjena tražene količine, za razliku od promjene potražnje, znači:

1/ da su kupci odlučili kupovati više (ili manje) nego prije i to pa svakoj od sijena, uključujući i postojeću2/ da je elastičnost potražnje s obzirom na cijenu povećana ili smanjena3/ naprosto da se količina kupovina promijenila bez obzira na to koji je čimbenik doveo do takve promjene kupovanja4/ da je tržišna cijena pala ili porasla i da su kupci primjereno tome promijenili svoje ukupne kupovine5/ da je došlo do povećanja ukupnih kupovina, ali ne i do njihova smanjenja

14. Koja bi alternativa u 13. pitaju bila točna da se ono odnosilo na promjenu potražnje, a ne na promjenu tražene količine?

1.2.3.4.

9

5.

15. Nakon što je OPEC povisio cijene nafte potrošači benzina i naftnih derivata smanjili su svoje kupovine, ali za mnogo manji postotak. Njihova krivulja potražnje za takvim proizvodima:

1/ je elastična na cijenu2/ se pomakla malo udesno3/ je neelastična na cijenu4/ se pomakla malo ulijevo5/ je jedinično elastična s obzirom na cijenu

16. Ako neka krivulja potražnje pokazuje jediničnu elastičnost potražnje po cijeloj svojoj dužini onda:

1/ ta krivulja potražnje ima oblik pravca, a ukupni izdaci kupca su isti kod svih cijena2/ ta krivulja potražnje nema oblik pravca, a ukupni izdaci kupca padaju kako pada cijena3/ ta krivulja potražnje ima oblik pravca, a ukupni se izdaci kupca s padanjem cijene najprije povećavaju, a zatim smanjuju4/ ta krivulja potražnje nema oblik pravca, a ukupni izdaci kupca rastu kako pada cijena5/ ništa od gore navedenog nije točno

17. Došlo je do porasta potražnje za nekim proizvodom. Uspostavlja se nova kratkoročna ravnoteža, ali ona postupno ustupa mjesto novoj dugoročnoj ravnotežnoj cijeni. Pitanje se odnosi na to u kakvom bi odnosu te cijene bile prema prvotnoj cijeni. Dugoročna ravnotežna cijena bila bi:

1/ viša nego i kratkoročna i prvotna cijena2/ niža od kratkoročne cijene, ali bi mogla biti viša od početne cijene3/ niža nego i kratkoročna i prvotna cijena4/ viša od kratkoročne cijene, ali niža od početne cijene5/ u odnosu s kratkoročnom i početnom cijenom koji nije opisan ničim od gornjega

18. Pretpostavite da je krivulja potražnje za pšenicom savršeno neelastična s obzirom na cijenu. Kad bi ponuditeljima bio nametnut porez od 50 centi po bušelu, onda bi:

1/ cijena porasla ali za manje od 50 centi i vjerojatno bi se ponešto smanjila kupljena i prodana količina2/ cijena porasla u punih 50 centi, ali ne bi bilo nikakvog smanjenja kupljene i prodajne količine3/ cijena porasla ali za manje od 50 centi i ne bi bilo nikakvog smanjenja kupljene i prodajne količine4/ cijena porasla za punih 50 centi i svakako bi došlo do smanjenja kupljene i prodajne količine5/ ništa od gornjega nije točno

19. Loša žetva smanjuje raspoloživu količinu pšenice. Precizno rečeno, to je:

1/ smanjenje nuđene količine praćeno smanjenjem potražnje2/ smanjenje ponude praćeno smanjenjem potražnje3/ smanjenje nuđene količine praćeno smanjenjem tražene količine4/ smanjenje ponude praćeno manjenjem tražene količine5/ ništa od svega navedenog

20. Početkom 1970 – ih godina OPEC je formiranjem kartela veoma povisio cijene nafte. Ta bi OPEC-ova akcija ograničavanja svjetske trgovine naftom, na tlu elementarnog korištenja krivulja ponude i potražnje, mogla biti opisana kao:

1/ pomak krivulje ponude ulijevo2/ pomak krivulje potražnje ulijevo3/ pomak krivulje ponude udesno4/ pomak krivulje potražnje udesno5/ povećanje ravnotežne cijene, ali bez ikakve promjene bilo krivulje potražnje bilo krivulje ponude

21. Koje bi vas od slijedećih opažanja navelo da pretpostavite da je krivulja potražnje za nekim dobrom neelastična na cijenu premda ne znate točno o kojemu je dobru riječ?

1/ dobro u pitanju je za većinu ljudi više životna potrepština nego luksuz2/ ne postoje supstituti potrošnji tog dobra3/ vrijeme u kojem se može reagirati na promjenu cijene je vrlo kratko.4/ sve i bilo koje od gornjega.5/ ništa od navedenog

22. Što od slijedećeg opisuje krivulju ponude jedinične elastičnosti nacrtanu na uobičajenom kvadrantu cijene i količine?

1/ pravac nacrtan od ishodišta koji ima konstantan i pozitivan nagib2/ pravokutna hiperbola koja se izvija prema van od ishodišta3/ pravac nacrtan s bilo koje visine cijene koji ima stalan i pozitivan nagib4/ vodoravna crta povučena na visini cijene čišćenja tržišta5/ okomita crta povučena nad količinom čišćenja tržištaŠesto poglavljeGary W. Yohe, Vodič za učenje prema udžbeniku P.A. Samuelsona i W. Nordhausa, Mate, Zagreb, 1996. 1.Granična korisnost neke robe je:

1/ oznaka posljednje ostvarene uporabe neke robe ili slijedeće uporabe koja bi bila ostvarena kad bi na raspolaganju bilo više te robe 2/ isto što i cijena te robe

10

3/ odnos između ukupne korisnosti do koje je dovela potrošnja te robe i ukupne korisnosti svih ostalih trošenih roba4/ dodatna korisnost postignuta potrošnjom svake uzastopne jedinice te robe5/ isto što i ukupna korisnost do koje dovodi potrošnja te robe

2. Što se od slijedećeg naziva paradoksom vrijednosti?

1/ cijene roba nisu uvijek razmjerne ukupnom zadovoljstvu koje nam donose; posvjedočite to činjenicom da su neke od apsolutnih životnih potrepština jeftine;2/ nemoguće je objasniti cijenu neke robe samo čimbenicima potražnje ili samo čimbenicima ponude3/ nemoguće je objasniti zato što su ukusi ljudi takvi kakvi jesu ili zašto se razlikuju od osobe do osobe4/ neki potrošači su toliko skloni vrednovati robe prema njihovim cijenama da su čak spremni kupovati ih više kada im raste cijena.5/ ništa od gornjega

3. Koja od slijedećih ekonomskih pojava naziva efektom dohotka?

1/ ako ljudima opadnu novčani dohoci, oni će u pravilu kupovati manje bilo koje dane robe2/ bilo koji pad cijene nekog dobra važnijeg u kupovinama ima sličan efekt kao i mali porast dohotka ljudi pa ih može potaknuti da kupuju čak i nešto više tog dobra.3/ količina izvjesnih kupovanih dobara može zapravo opasti kad ljudima porastu dohoci4/ kad ljudima dohoci rastu, oni štede razmjerno više iz tih dohodaka pa zapravo troše manji dio na kupovine5/ ako cijena nekog dobra padne, to je kao da su cijene svih ostalih dobara porasle, relativno gledano, tako da će postojati tendencija da se kupuje manje tih ostalih dobara

4. Kad potrošač maksimizira svoju korisnost (u okviru danog dohotka i cijena) onda:

1/ ukupno zadovoljstvo dobiveno svakom robom mora biti jednako ukupnom zadovoljstvu koje je postignuto svakom drugom robom2/ omjer između zadovoljstva postignutog robom i cijene robe mora biti jednak za sve robe3/ zadovoljstvo što ga donosi posljednja mala kupljena jedinica svake robe mora biti jednako za sve robe4/ omjer između ukupnog zadovoljstva postignutog bilo kojom robom i ukupnih izdataka za tu robu mora biti jednak za sve robe5/ ni jedan od prethodnih opisa nije nužno točan5. Krivulja potražnje nekog potrošača za bilo kojom robom najvjerojatnije će se pomaknuti udesno (ili prema gore):

1/ kad poraste cijena supstituta ili padne cijena komplemenata2/ kad poraste cijena bilo supstituta bilo komplementarna3/ kad padne cijena supstituta ili poraste cijena komplemenata4/ kad padne cijena bilo supstituta bilo komplemenata5/ ni u kojem od tih slučajeva

6. Na raspolaganju vam je 20$ tjedno da ih trošite kako želite na robe A i B. U Tablici 6-8 su ubilježene cijene tih roba, količine koja sad kupujete i vaša ocjena korisnosti što vam je odnose te količine:

Cijena Kupljenejedinice

Ukupnakorisnost

Granična korisnost

A 70c 20 500 30B 50 12 1.000 20

Trebali biste, u svrhu postizanja maksimalnog zadovoljstva:1/ kupiti manje A a više B2/ kupiti istu količinu A a manje B3/ kupiti više A a manje B4/ kupiti više A a istu količinu B5/ ostati na vašem sadašnjem položaju jer je taj najbolji

7. Smatrate dobra X i Y supstitutima. Ako cijena dobra X poraste i bude nešto efekta dohotka zbog tog porasta cijene, taj će vas efekt dohotka potaknuti da:

1/ kupite više dobara Y samo ako je cijena X manja od cijene Y2/ kupiti manje dobra Y3/ kupiti istu količinu Y4/ kupiti više Y samo ako je cijena X sad veća od cijene Y5/ ne učinite ništa od gornjega

8. Koja bi od alternativa u 7. pitanju bila točna da se ono odnosilo na efekt supstitucije a ne efekt dohotka?

1.2.3.4.5.

9. Cijena dobra X je 1,50$, a cijena dobra Y je 1,00$. Ako potrošač smatra da je granična korisnost dobra Y 30 jedinica i maksimizira korisnost s obzirom na kupovine X i Y, onda bi moralo biti da mu granična korisnost Y:

1/ iznosi 15 jedinica2/ iznosi 20 jedinica3/ iznosi 30 jedinica4/ iznosi 45 jedinica5/ ne iznosi nužno ništa od gornjega zbog toga što su dane informacije nedovoljne da bi se to odredilo.

11

10. Da je u 9. pitanju brojka od 30 jedinica označavala ukupnu (a ne graničnu) korisnost Y, koja bi alternativa bila točna s obzirom na ukupnu korisnost X?

1.2.3.4.5.

11. Cijena dobra X je pala. Efekt dohotka (ako ga ima) ove promjene cijene:

1/ će normalno uzrokovati porast kupovina X2/ će normalno uzrokovati pad kupovina X3/ može dovesti bilo do porasta bilo do pada kupovina X budući da tu nema nikakve ''normalne'' posljedice4/ po definiciji ni povećava niti smanjuje kupovine X5/ nema ovdje primjene budući da se efekti dohotka odnose na promjene dohotka koji je moguće trošiti, a ne na promjene cijena

12. Ako je granična korisnost neke robe nula, onda:

1/ je ukupna korisnost te robe dosegla maksimum2/ roba o kojoj je riječ nema korisnosti, tj. nije među onima koje bi potrošači željeli koristit3/ mora da je na djelu paradoks vrijednosti4/ je potrošač dosegao svoj ravnotežni položaj s obzirom na kupovine te robe5/ ukupna korisnost te robe mora također biti nula

13. Potrošač se pomiče na nov ravnotežni položaj zbog neke promjene bilo tržišne cijene bilo njegova dohotka. Granične korisnosti su kod tog novog ravnotežnog položaja niže nego što su bile u prethodnom ravnotežnom položaju. Ukusi ili sklonosti se nisu izmijenili. Tom potrošaču:

1/ je definitivno loše u novoj situaciji2/ je definitivno bolje u novoj situaciji3/ je lošije u novoj situaciji ako je dohodak taj koji mu se promijenio, ali inače ne4/ je bolje u novoj situaciji ako je cijena ta koja se promijenila ali inače ne5/ može biti i bolje i lošije u novoj situaciji budući da dane informacije ne upućuju ni na jedno niti na drugo

14. Ideja o ''potrošačevu višku'' izražava shvaćanje'':

1/ da je dobitak što ga potrošači postižu u nekim kupovinama veći od dobitka što ga ponuditelji postižu prodajom dotičnih dobara2/ da kupovina mnogih dobara predstavlja osobito povoljan posao za potrošače jer bi oni bili vojni platiti daleko više nego što su stvarno platili da bi pribavili ta dobra3/ da granična korisnost prvih jedinica nekog utrošenog proizvoda može znatno nadilaziti ukupnu korisnost što je donosi taj proizvod4/ da ukupna korisnost raste bilo kad rastu dohoci potrošača, bilo kad padaju cijene koje moraju platiti za dobra5/ da, kad je potražnja neelastična na cijenu, kupci mogu pribaviti veću količinu uz izdatak manje novca

Sedmo poglavljeGary W. Yohe, Vodič za učenje prema udžbeniku P.A. Samuelsona i W. Nordhausa, Mate, Zagreb, 1996.

1. Pri nabrajanju karakteristika korporacije često se koristi izraz ''ograničena odgovornost''. Značenje je tog izraza da:

1/ su svi dužnosnici korporacije strogo ograničeni u svom pravu istupanja u njezino ime i stvaranja obaveza korporaciji2/ dioničari, plativši za svoje dionice, nemaju nikakvih daljnjih financijskih obaveza, bez obzira na kako velike neprilike korporacija dospjela3/ je ograničena obveza korporacije isplaćivanje dividendi svojim dioničarima budući da im mora izvršiti tu isplatu samo kao je zaradila profit4/ postoje stanovite obveze čije plaćanje korporacija može legalno odbiti5/ je korporacija obvezna samo od neke granice udovoljiti potraživanjima bilo koje osobe ili poduzeća protiv nje (pod uvjetom da je djelovala unutar područja određenog njezinom poveljom) tako da postoji stanovita zaštita imetka i financijskog položaja korporacije

2. Kojom je od slijedećih tvrdnji ispravno opisana obveza korporacije da isplati kamatu na obveznice koje je postila u opticaj?

1/ kamatu se mora platiti bez obzira je li zarađen profit2/ kamatu se mora platiti samo kad je zarađen profit3/ kamatu nije nužno platiti čak ni kad je zarađen profit, ali mora biti isplaćena prije nego što bi se isplatila bilo kakva dividenda4/ isplata kamate obično dolazi ispred dividendi, ali postoje i neke okolnosti u kojima dividenda može biti isplaćena a da se ne plaća kamata na obveznice5/ kamata dolazi iza dividendi i plaća se samo nakon što dividende budu isplaćene u cijelosti

3. Po redoslijedu kojim je korporacija obvezna isplaćivati razne sume novca, isplata je dividendi na obične dionice ispred:

1/ poreza na korporacijski dohodak2/ mjesnih poreza na imetak3/ plaća upravnog osoblja4/ kamata na obveznice5/ nijedne od ovih obveza

12

4. Korporacija koja razmatra hoće li se upustiti u financiranje putem zaduživanja (emitiranjem obveznica) mora imati u vidu da:

1/ obveznice uvijek podrazumijevaju fiksan godišnji iznos koji valja isplatiti vjerovnicima bez obzira je li korporacija zaradila profit ili ne2/ izdavanje obveznica daje vjerovnicima glas u upravljanju korporacijskim poslovima, tako da oni mogu uzurpirati dio ovlasti menadžmenta3/ novi vjerovnici nisu nužno ista skupina kao i početni dioničari, tako da financiranje putem zaduživanja razvodnjuje vlasničke udjele tih dioničara4/ ono zapravo ne donosi korporaciji nikakvu dodatnu gotovinu5/ je za ovaj način financiranja prethodno potrebna izmjena povelje o njezinu utemeljenju

5. Koja od sljedećih tvrdnji najbolje opisuje današnji najčešći oblik vlasništva i kontrole u velikim američkim korporacijama?

1/ profesionalni su menadžeri ujedno skupina kojoj pripada većina ili gotovo većina dionica, tako da oni mogu donositi sve glavne odluke bez stvarnog uzimanja u obzir želja manjinskih dioničara.2/ profesionalni menadžeri donose sve glavne odluke, a odbor direktora obično ne intervenira osim ako ne izgubi povjerenje u te menadžere3/ profesionalni menadžeri kontroliraju kompaniju u svim važnim pitanjima, a samo temeljne odluke (poput onih o proizvodnji, ovim pogonima i novim poduzećima) ostaju odboru direktora kao predstavnicima dioničara.4/ odbor direktora donosi odluke o svim stvarno važnim pitanjima, a uloga je profesionalnim menadžera ograničena na rutinska pitanja5/ glavne odluke ne donosi odbor direktora već to sve više čine dioničari zahvaljujući kontroli koju im daje njihovo pravo glasa na sastancima dioničara

6. Uobičajeni je redoslijed napredovanja kroz oblike poduzeća: 1/ partnerstvo, poduzeće u individualnom vlasništvu, korporacija2/ poduzeće u individualnom vlasništvu, partnerstvo, korporacija3/ partnerstvo, korporacija, poduzeće u individualnom vlasništvu4/ poduzeće u individualnom vlasništvu, korporacija, partnerstvo5/ nema ga, ne postoji neka tipična evolucija

7. Koji je od slijedećih izvora investicijskog kapitala unutarnji?

1/ prodaja dionica2/ zajmovi od banaka3/ amortizacija4/ prodaja obveznica5/ nijedan

8. Posredstvom osobnih prihoda dioničara, porez na osobni dohodak u Sjedinjenim državama:

1/ tereti u potpunosti cijeli dohodak svake korporacije bez obzira je li ili nije raspodijeljen u obliku dividendi2/ tereti samo onaj dio profita koji je zaista raspodijeljen u obliku dividendi3/ tereti samo onaj dio dohotka koji nije isplaćen u obliku dividendi već je zadržan kao neraspodijeljena dobit4/ ne tereti ni dividende niti neraspodijeljenu dobit5/ tereti i dividende i neraspodijeljenu dobit, ali dividende imaju povlašten tretman

9. Da se 8. pitanje odnosilo na američki porez na korporacijski dohodak, točan bi bio odgovor:

1.2.3.4.5.

10. Prema zakonu opadajućih prinosa:

1/ s povećanjem korištene količine bilo kojeg inputa njegov bi ukupni proizvod morao kod neke točke dospjeti do maksimuma i zatim se smanjivati2/ s proporcionalnim povećanjem korištene količine svih inputa prosječni bi proizvodi bilo kojeg inputa morao kod neke točke dospjeti do minimuma i zatim se povećavati3/ s povećanjem korištene količine bilo kojeg inputa njegov bi se granični proizvod morao od neke točke početi smanjivati4/ s proporcionalnim povećanjem korištene količine svih inputa granični bi se proizvod bilo kojeg inputa morao od neke točke početi smanjivati5/ s povećanjem korištene količine količine bilo kojeg inputa njegov bi se prosječni proizvod morao povećati prije nego što opadne.

11. Ako u nekom proizvodnom procesu dolazi do opadajućih prinosa za sve inpute, onda:

1/ u njemu nisu mogući konstantni prinosi razmjerima2/ u njemu nisu mogući opadajući prinosi razmjerima3/ u njemu nisu mogući rastući prinosi razmjerima4/ je sve gornje točno5/ ništa od gornjega nije točno

12. Ako je prosječni proizvod nekog inputa veći od njego graničnog proizvoda, onda mora biti da se:

13

1/ granični proizvod povećava korištenjem tog inputa2/ granični proizvod približava prosječnome proizvodu 3/ prosječni proizvod povećava korištenjem tog inputa4/ prosječni proizvod smanjuje korištenjem tog inputa5/ ukupni proizvod smanjuje korištenjem tog inputa

13. Neka je proizvodnja određena funkcijom koju opisuje Tablica 7-3. Koriste li se 3 jedinice kapitala, postojeći je proizvod četvrte jedinice rada:

1/ 132/ 113/ 104/ 18 5/ 16

Rad Fond kapitalaK = 2 K = 3 K = 4

0 0 0 01 10 16 202 19 29 383 27 41 544 34 52 685 40 62 806 45 71 90

14. Neka je proizvodnja određena funkcijom koju opisuje Tablica 7-3. Koristi li se 5 jedinica rada, granični je proizvod treće jedinice kapitala:

1/ 12,42/ 103/ 94/ 225/ 18

15. Neka je proizvodnja određena funkcijom koju opisuje Tablica 7-3. Koja je od sljedećih tvrdnji točna?

1/ proizvodnja je u skladu sa zakonom opadajućih prinosa s obzirom na kapital samo kad je red veći od 3 jedinice2/ proizvodnja je u skladu sa zakonom opadajućih prinosa s obzirom na rad samo kad postoje 4 jedinice kapitala3/ proizvodnja je u skladu sa zakonom opadajućih prinosa samo s obzirom na rad4/ proizvodnja je u skladu sa zakonom opadajućih prinosa samo s obzirom na kapital5/ ništa od gornjega nije točno

16. Neka je proizvodnja određena funkcijom koju opisuje Tablica 7-3. S obzirom da su njoj sadržane informacije, reklo bi se da proizvodnja pokazuje:

1/ opadajuće prinose razmjerima2/ stalne prinose razmjerima3/ rastuće prinose razmjerima4/ tendencije eksploatiranja rada5/ tendencije eksploatiranja kapitala

17. Neka je proizvodnja određena funkcijom koju opisuje Tablica 7-3. Kad bi funkcija pokazivala konstantne prinose razmjerima s obzirom na ukupne proizvode navedene za K = 2, onda bi output povezan s K = 4 i L = 6 treba biti:

1/ 20 jedinica2/ 27 jedinica3/ 38 jedinica4/ 54 jedinice5/ 90 jedinica

18. Koja bi od slijedećih prilagođavanja ekonomskim okolnostima, poduzeće moglo ostvariti u drugom roku?

1/ prihvaćanje nove kompjuterizirane proizvodne tehnologije koja zamjenjuje 50 posto radnika zaposlenih na tekućim vrpcama2/ povećanu iskorištenost kapaciteta postignutu zapošljavanjem treće smjene radnika3/ smanjenje radne snage za 30 posto zbog jake inozemne konkurencije4/ prihvaćanje mjera za smanjivanje troškova na razini cijelog srednjeg menadžmenta5/ sve je gornje moguće u drugom roku

19. Na temelju povijesnih podataka vlada široka suglasnost da:

1/ je od početka dvadesetog stoljeća ukupna proizvodnost u Sjedinjenim Državama rasla prosječno skoro 0,5 posto godišnje

14

2/ se tijekom posljednjih devet desetljeća u Sjedinjenim Državama proizvodnost rada povećala brže nego ukupna proizvodnost premda je omjer fonda kapitala i radne snage ostao upadljivo konstantan 3/ je stopa rasta ukupne proizvodnosti u Sjedinjenim Državama tijekom posljednjih 20 godina prosječno bila za 1 postotni bod niža od prosjeka posljednjih 90 godina4/ su u Sjedinjenim Državama od početka dvadesetog stoljeća naglo uvećao prinos na kapital što valja velikim dijelom pripisati povećanju kapitalne opremljenosti u SAD u usporedbi s ostatkom svijeta5/ nijedna od gornjih tvrdnji nije točna

20. Na milimetarskom je papiru nacrtana krivulja ukupnog proizvoda. Nacrta li se druga krivulja s odrazom tehnološkoga napretka kojim je rad postao proizvodniji, ta bi se druga krivulja:

1/ pojavila bilo gdje ispod početne krivulje i bila položenija2/ pojavila bilo gdje iznad krivulje i bila položenija3/ pojavila bilo gdje ispod početne krivulje i bila strmija4/ pojavila bilo gdje iznad početne krivulje i bila strmija5/ pojavila iznad početne krivulje do točke na kojoj počinje djelovanje zakona opadajućih prinosa

Osmo poglavljeGary W. Yohe, Vodič za učenje prema udžbeniku P.A. Samuelsona i W. Nordhausa, Mate, Zagreb, 1996.

1.Fiksni troškovi s kojima je suočeno bilo koje poduzeće u kratkom roku uključuju: 1/ svaki trošak čiji se ukupni iznos uspostavio u vrijeme kupovanja dotičnog inputa2/ minimalne troškove proizvodnje bilo koje dane količine outputa u najboljim uvjetima poslovanja3/ svaki trošak čiji je jedinični iznos utvrđen za neko duže razdoblje 4/ ukupne izdatke koji moraju biti pokriveni čak i ako se ne proizvodi ništa5/ nijedan od navedenih troškova

2. Granični troškovi s kojima se suočava svako poduzeće koje razmatra povećanje outputa predstavljaju:

1/ izvedene iznose za prekovremeni rad koji se ponekad mora platiti radi povećanja outputa2/ troškove do kojih dolazi čak i ako proizvodi nulti output3/ razliku između ukupnih troškova do kojih je stvarno došlo pri proizvodnji bilo kojeg danog outputa i najmanjih mogućih ukupnih troškova proizvodnje tog outputa4/ povećanje ukupnih troškova do kojeg dolazi jediničnim povećanjem proizvedene količine5/ povećanje ukupnih troškova do kojega dolazi svakim povećanjem proizvedene količine, bilo ono jedinično ili veće

3. Pretpostavite da su povećani porezi na imetak što ih poduzeća plaća za svoje zgrade, tj. Pretpostavite da su mu porasli fiksni troškovi. Krivulja graničnih troškova poduzeća:

1/ bi se zbog toga pomakla udesno2/ bi se zbog toga pomakla ulijevo3/ bi se zbog toga pomakla prema gore4/ bi se zbog toga pomakla prema dolje5/se zbog toga ne bi uopće pomakla

4. Ukupni troškovi u nekom pogonu kod razine outputa od 1000 jedinica dnevno iznose 4.900 $. Ako bi trebalo smanjiti proizvodnju za 1 jedinicu (na ukupno 999 jedinica) ukupni bi troškovi iznosili 4.890 $. Unutar tog raspona outputa:

1/ prosječni troškovi (AC) nadmašuju granične troškove (MC)2/ AC i MC su približno jednaki3/ MC nadmašuju AC4/ nije moguća usporedba MC i AC budući da dane informacije nisu dovoljne za utvrđivanje MC5/ nije moguća usporedba MC i AC budući da dane informacije nisu dovoljne za utvrđivanje AC

5. Pretpostavimo da su prosječni troškovi svedeni na minimum kod outputa Xo. Koja je od slijedećih tvrdnji također točna kod Xo.

1/ Kod Xo će prosječni varijabilni troškovi biti jednaki ukupnim fiksnim troškovima2/ Kod Xo profit poduzeća mora biti na svojoj maksimalnoj razini3/ Kod Xo granični će troškovi biti jednaki prosječnim varijabilnim troškovima 4/ Kod Xo granični će troškovi biti jednaki prosječnim troškovima5/ Kod Xo ništa od gornjega nije nužno točno

6. Ako unutar izvjesnog raspona količine outputa tvornice granični troškovi nadmašuju prosječne troškove, svako će povećanje unutar tog raspona biti uzrokom da prosječni troškovi:

1/ porastu2/ padnu3/ porastu ili padnu, ovisno o promjeni varijabilnih troškova4/ ostaju isti5/ porastu, padnu ili ostanu isti, ovisno o tržišnim uvjetima

7. U nekom su pogonu granični troškovi 2,00$ kod 400 jedinica ukupnog outputa, a 2,50 $ kod 500 jedinica outputa. Ako output raste unutar tog raspona između 400 i 500, prosječni troškovi:

1/ moraju rasti

15

2/ moraju padati3/ moraju biti konstantni4/ će možda rasti, možda padati , možda i padati i rasti, ali ne mogu ostati konstantni u cjelom tom rasponu outputa5/ moraju padati i zatim rasti

8. Ako je poduzeće zaposlilo sve svoje inpute na način da su omjeri graničnog proizvoda i cijene jednaki za sve inpute, onda,

1/ je granični proizvod svakog inputa jednak njegovoj cijeni 2/ poduzeće proizvodi uz minimalne troškove output koji donosi maksimalan profit3/ poduzeće proizvodi output koji donosi maksimalan profit , ali taj output možda proizvodi, a možda i ne proizvodi uz minimalne troškove4/ poduzeće možda proizvodi, a možda i ne proizvodi output koji donosi maksimalan profit , ali svoj sadašnji output proizvodi uz minimalne troškove.5/ poduzeće možda proizvodi , a možda i ne proizvodi output koji donosi maksimalan profit te možda čak sadašnji output ne proizvodi uz minimalne troškove

9. Funkcija proizvodnje, sama, pokazuje poduzeću:

1/ koliko će koštati proizvodnja bilo koje dane količine outputa2/ razinu outputa koja donosi maksimalan profit3/ različite kombinacije inputa koje bi trebalo koristiti za najefikasniju proizvodnju bilo koje dane količine outputa, tj. njezinu proizvodnju uz najmanje novčane troškove 4/ različite kombinacije inputa koje bi mogle biti upotrebljene za proizvdnju bilo koje dane količine outputa5/ ništa od gornjega

10. U proizvodnji dobara X koriste se inputi A, B i C. Poveća li se korištena količina inputa A, redovito bismo očekivali da će se granični proizvod tog inputa:

1/ povećati u svim okolnostima2/ povećati ako su količine inputa B i C ostale nepromijenjene, ali ne i nužno povećati ako su količine B i C povećane u istoj proporciji3/ smanjiti u svim okolnostima4/ smanjiti ako su količine inputa B i C ostale nepromijenjene, ali ne i nužno smanjiti ako su količine B i C povećane u istoj proporciji5/ smanjiti ako su količine inputa B i C povećane u istoj proporciji, a povećati ako su količine inputa B i C ostale nepromijenjene

11. Poduzeće koristi inputa A i B na način da je granični proizvod prvog 60, a drugog 40. Cijena je prvoga 4$, a drugoga 2$. Pretpostavimo li da su A i B jedini inputi, ovo poduzeće:

1/ proizvodi svoj sadašnji output uz minimalne troškove, ali posve sigurno ne zarađuje maksimalan mogući profit.2/ ne proizvodi svoj sadašnji output uz minimalne troškove i ne zarađuje maksimalan mogući profit.3/ proizvodi svoj sadašnji output uz minimalne troškove dok maksimalan mogući profit možda zarađuje, a možda i ne4/ ne proizvodi svoj sadašnji output uz minimalne troškove ali ipak zarađuje maksimalan profit5/ može biti u bilo kojem od opisanih položaja – dane informacije nisu dovoljne za zaključak.

12. Promijenite u 11. pitanju cijenu inputa A od 4 na 3 dolara. Ako su ostale informacije vrijedne i dalje, koja bi alternativa u 11 pitanju bila sada točna?

1/2/3/4/5/

13. Proizvodno je poduzeće prodalo emisiju dugoročnih obveznica. U njegovu bi bilancu uspjeha za razdoblje u kojemu se prodane trebalo uključiti:

1/ i prodaja obveznica i kamate koje bi bile plaćene tokom tog razdoblja2/ prodaja obveznica, ali ne i plaćene kamate3/ plaćene kamate, ali ne i prodaju obveznica4/ ni prodaju obveznica niti plaćene kamate5/ samo ovaj dio prodaje obveznica koji otpada na to razdoblje

14. Bilanca uspjeha neke kompanije ne sadržava iznos za amortizaciju određenih strojeva premda su oni korišteni u proizvodnji tijekom godine. Taj bi računovodstveni postupak trebao biti opravdan:

1/ ako se kompaniji nije pokazalo nužnim trošiti novac na održavanje ili popravak tih strojeva tijekom godine2/ ako su u ranije bilance uspjeha već unesene amortizacijske stavke koje su u zbroju ravne izvornom trošku za te strojeve3/ ako je godišnja prodaja bila ispod normalne pa je kompanija odlučila ne uračunati te godine nikakve troškove amortizacije4/ ako je kompanije reagirala na povećanje tržišnih cijena procjenom da novčana vrijednost tih strojeva nije promijenjena unatoč tome što su oni bili izloženi stanovitom fizičkom trošenju uporabom tijekom godine.5/ pukom tvrdnjom da je stavke amortizacije ispravno unositi u bilancu stanja, ali ne u bilancu uspjeha.

15. Bilanca stanja mora uvijek biti u ravnoteži zato što:

1/ ispravno navedena ukupna aktiva mora biti jednaka ispravno navedenim ukupnim obvezama2/ je neto profit prema definiciji razlika između ukupnog prihoda i ukupnih izdataka3/ je neto vrijednost prema definiciji razlika između ukupne aktive i ukupnih obveza4/ zbroj tekuće i fiksne aktive mora biti jednak zbroju tekućih i dugoročnih obaveza

16

5/ je neto vrijednost prema definiciji zbroja fonda kapitala i neraspodijeljene dobiti

16. Ukupna je aktiva neke kompanije krajem 1990. iznosila 100.000$, a ukupne obveze 70.000$. Krajem 1991. ukupna je aktiva iznosila 115.000$, a ukupne obveze 75.000$. Isplatila je 1991. dividende u ukupnom iznosu od 15.000 $. Pretpostavimo li da nije promijenjen njezin fond kapitala, neto profit nakon plaćanja poreza morao joj je za 1991. iznositi:

1/ 10.000$2/ 15.000$3/ 20.000$4/ 25.000$5/ 30.000$

17. Bilanca uspjeha neke kompanije za 1990. pokazuje zarađen neto profit (nakon poreza) veličine 200.000$. To znači da na njezinoj bilanci stanja krajem 1990. ( u usporedbi s onom s kraja 1989.):

1/ ukupna aktiva mora biti veća za 200.000$, a isto tako i zbroj obveza i neto vrijednosti2/ neraspodijeljena dobit mora biti veća za 200.000$ minus ukupno isplaćene dividende3/ tekuća aktiva minus tekuće obveze mora biti veća za 200.000$4/ gotovina minus izdaci za novu fiksnu aktivu mora biti veća za 200.000$5/ neto vrijednost mora biti veća za 200.000$ minus ukupno isplaćene kamate na obveznice

18. Ukupna je bilanca neke kompanije krajem 1989. iznosila 600.000$, a ukupne obveze 400.000$. Krajem 1990. ukupna je aktiva iznosila 550.000 $, a ukupne obveze 200.000 $. Ona je tijekom1990. (a) isplatila 50.000$ dividendi i (b) prodala dodatnih vlastitih dionica za 100.000$. S obzirom na te brojke, njezin je neto profit (nakon poreza) morao za 1990. iznositi:

1/ nula2/ 50.000$3/ 100.000$4/ 150.000$5/ 200.000$

Deveto poglavljeGary W. Yohe, Vodič za učenje prema udžbeniku P.A. Samuelsona i W. Nordhausa, Mate, Zagreb, 1996.

1. Pravilo maksimiziranja profita , kad je rije č o poduze ć u u savr š enoj konkurenciji , glasi „ cijena jednaka grani č nim tro š kovima “. To pravilo znači da bi poduzeće trebalo:

1/povećati količinu outputa Q sve dok cijena P ne poraste dotle da se izravna s graničnim troškovima MC.2/Povećati Q sve dok P ne padne dotle da se izravna s MC.3/Povećati Q sve dok MC ne padnu dotle da se izravnaju s P4/Povećavati Q sve dok MC ne porastu dotle da se izravnaju s P.5/Smanjivati P sve dok se P ne izravna sa MC.

2. Krivulja ponude nekog poduzeća u savršenoj konkurenciji je isto što i:

1/čitava njegova krivulja graničnih troškova2/dio njegove krivulje graničnih troškova3/njegova krivulja prosječnih troškova4/dionica njegove krivulje prosječnih troškova na kojoj AC rastu ili ostaju isti s porastom outputa5/ništa od toga

3. Neko poduzeće koje posluje u uvjetima savršene konkurencije suočeno je s tržišnom cijenom od 10$. Ono proizvodi 2000 jedinica outputa dnevno uz ukupne troškove od 19.000$. to poduzeće:

1/bi trebalo povećati količinu outputa da bi povećalo profit2/bi trebalo smanjiti količinu outputa da bi povećalo profit3/bi trebalo obustaviti proizvodnju radi minimiziranja svojih gubitaka4/možda je, a možda i nije na razini outputa koja donosi maksimalni profit-dane informacije nisu dovoljne da bi se odgovorilo na ovo pitanje.5/Je očito sad na svom položaju maksimalnog profita.

4. Pretpostavite da bi poduzeću koje je opisano u 3. pitanju ukupni troškovi porasli na 19.010$ ako poveća output na 2.001 jedinica. Bi li ta dodatna informacija promijenila vaš odgovor na to pitanje? Točna bi alternativa sada bila (ili je još uvijek):

1/2/3/4/5/

5. Neko poduzeće koje posluje u savršeno konkurencijskoj grani utvrdilo je da mu ukupni prihod ne pokriva ukupne troškove na njegovu najboljem mogućem položaju poslovanja (za bilo koji nenulti output). Taj je prihod ipak više nego dovoljan da pokrije fiksne troškove. To poduzeće:

17

1/trpi gubitak te bi poboljšalo svoj položaj kad bi obustavilo proizvodnju2/trpi gubitak, ali bi ga minimiziralo kad bi nastavilo s poslovanjem na svojem sadašnjem položaju.3/Trpi gubitak ali bi ga smanjilo ili možda i uklonilo kad bi povećalo svoju proizvodnju i prodaje.4/Trpi gubitak ali dane informacije nisu dovoljne da bi se odredilo bi li ga ono minimiziralo nastavljanjem ili obustavljanjem proizvodnje.5/Moguće je da ono trpi gubitak ili zarađuje profit – dane informacije nisu dovoljne da se to odredi.

6. Koja bi alternativa u 5. pitanju bila točna da je u njemu bilo navedeno još i kako je ukupni prihod tog poduzeća, premda nedovoljan za pokrivanje ukupnih troškova, više nego dovoljan za pokrivanje njegovih ukupnih varijabilnih troškova?

1/2/3/4/5/

7.Poduzeće koje pokušava maksimizirati profit pod kratkoročnim uvjetima savršene konkurencije:

1/nastojat će izjednačiti prosječne troškove sa cijenom.2/Nastojat će proizvoditi onu količinu outputa kod koje su mu prosječni troškovi na najnižoj ostvarivoj razini3/Nastojat će proizvoditi onu količinu outputa kod koje su mu ukupni troškovi upravo jednaki tržišnoj cijeni4/Nastojat će da mu ukupni prihod bude upravo jednak ukupnim troškovima5/Neće nužno poduzeti ni jednu od tih akcija

8. Uvjet dugoročne ravnoteže što ga se koristi u teoriji savršene konkurencije, uvjet „cijena jednaka minimalnim jediničnim (prosječnim) troškovima?

1/je pravilo o kojemu poduzeće ne treba voditi računa u kratkom roku, ali ga se mora pridržavati na dugi rok ako želi izabrati razinu outputa kod koje će maksimizirati profit2/je pravilo kojega se poduzeće mora pridržavati u kratkom roku samo ako želi izabrati razinu outputa kod koje će maksimizirati profit3/nije pravilo o kojemu bi neko poduzeće moralo voditi računa niti u kratkom niti u dugom roku. Taj uvjet naprosto pokazuje stanje ka kojemu će, smatra se, sva poduzeća biti potiskivana u dugom roku.4/Je pravilo koje svako poduzeće orijentirano na maksimiziranje profita mora poštovati i u kratkom i u dugom roku.5/Nema nikakav status ni kao pravilo maksimiziranja profita niti kao stanje ka kojemu će poduzeća biti gurana bilo u kratkom bilo u dugom roku.

9.Neko poduzeće posluje u uvjetima savršene konkurencije. Proizvodi onu količinu outputa kod koje su prosječni troškovi na minimalnoj razini. To poduzeće:

1/je samim tim na razini outputa kojom ostvaruje maksimalni profit, ali nije jasno zaračunava li najpovoljniju cijenu koju bi moglo postići za taj output.2/Je samim tim na razini outputa kojom ostvaruje maksimalni profit i ne treba preispitivati svoju cijenu budući da je to tržišna cijena nad kojom ono nema nikakve kontrole.3/Nije na svom položaju maksimalnog profita te bi trebalo povećati output.4/Nije na svom položaju maksimalnog profita te bi trebalo smanjiti output.5/Možda je, a možda i nije na svom položaju maksimalnog profita – dane informacije nisu dovoljne da se to odredi.

10.Imajući u vidu uobičajeni silazni nagib tržišne krivulje potražnje, kakav bi vio učinak poreza koji pogađa samo fiksne troškove svakog na nekom tržištu savršene konkurencije na cijenu koju ta konkurencijska poduzeća postižu i količinu koju nude?

1/cijena bi porasla i količina bi porasla2/cijena bi porasla a količina bi pala3/cijena bi pala a količina bi porasla4/cijena bi pala i količina bi pala5/ništa se od gornjeg ne bi nužno dogodilo

11.Neko poduzeće posluje u uvjetima savršene konkurencije. Pri sadašnjoj razini outputa sve sljedeće ima vrijednost 1$: cijena koju zaračunava, granični troškovi tog poduzeća i njegovi prosječni troškovi. Granični bi troškovi porasli sa svakim povećanjem outputa. To poduzeće:

1/je pouzdano na svom položaju maksimalnog profita2/pouzdano jije na svom položaju maksimalnog profita3/možda je, a možda i nije na svom položaju maksimalnog profita; da bi se na to odgovorilo, trebalo bi poznavati njegove ukupne prosječne varijabilne troškove4/možda je, a možda i nije na svom položaju maksimalnog profita; da bi se na to odgovorilo, trebalo bi poznavati njegove ukupne troškove i ukupni prihod5/možda je, a možda i nije na svom položaju maksimalnog profita; da bi se na to odgovorilo, trebalo bi poznavati njegove ukupne fiksne troškove

12.Neko poduzeće koje posluje u savršeno konkurencijskoj grani proizvodi dnevni output koji mu donosi ukupni prihod od 5.000$. tim outputom poduzeće maksimizira profit. Prosječni troškovi poduzeća su 8$, njegovi granični troškovi 10$, a njegovi prosječni varijabilni troškovi 5$. Dnevni output tog poduzeća je:

1/200 jedinica2/500 jedinica3/625 jedinica4/1.000 jedinica

18

5/Nije moguće odrediti na osnovi danih informacija.

13.Fiksni troškovi poduzeća koje je opisano u 12. pitanju iznose:

1/10$2/100$3/500$4/1.500.5/Nije moguće odrediti na osnovi danih informacija

14.Dnevni profit ili gubitak poduzeća iz 12. pitanja mora biti:

1/gubitak od 500$2/ni profit niti gubitak budući da to poduzeće taman pokriva troškove3/profit od 500$4/profit od 1.000$5/nije moguće odrediti na osnovi danih informacija.

15.Ekonomisti govore o točki na kojoj konkurencijsko poduzeće pokriva troškove. Ta točka pokrivanja troškova nastupa pri onoj razini outputa kod koje su:

1/granični troškovi MC jednaki prosječnim troškovima AC2/prosječni varijabilni troškovi AVC jednaki prosječnim fiksnim troškovima AFC3/MC jednaki AVC4/AC jednaki AVC5/MC jednaki AFC

16.Neko poduzeće koje posluje na savršeno konkurencijskom tržištu proizvodi i prodaje 200 jedinica outputa dnevno po cijeni od 7$. Prosječni su mu troškovi 4.99$. kad bi povećalo output i prodaje na 201 jedinicu dnevno, prosječni bi mu troškovi porasli na 5$. Da bi maksimiziralo profit, to bi poduzeće, imajući u vidu dane informacije, trebalo:

1/povećati output budući da mu granični troškovi MC iznose približno 6$2/smanjiti output budući da mu MC iznose približno 6$3/ostati kod sadašnjeg outputa budući da mu MC iznose približno 7$4/ne smanjivati nipošto svoj output, a možda ga i povećati budući da su mu granični troškovi manji od cijene5/povećati output budući da mu MC iznose približno 5,01$

17. Neko poduzeće mora prodavati svom proizvod po tržišnoj cijeni od 1,90$. Sadašnji podaci o poslovanju tog poduzeća su (po razdoblju) slijedeći: prosječni troškovi, 2,00$; granični troškovi, 1,50$; prosječni varijabilni troškovi, 2,00$; ukupni fiksni troškovi, 500$. Po pravilima o maksimiziranju profita (ili minimiziranju gubitka) na tržištu savršene konkurencije, to bi poduzeće trebalo:

1/svakako povećati sadašnju razinu outputa2/svakako smanjiti sadašnju razinu outputa3/ostati pri sadašnjoj razini outputa4/obustaviti proizvodnju5/možda povećati, a možda i smanjiti output – nedostaje upravo onaj podatak koji je presudan za donošenje te odluke

18.Ako kratkoročna krivulja graničnih troškova tipičnog poduzeća u grani u kojoj vlada savršena konkurencija trajno pada nad znatnim rasponom rastućih outputa, onda biste trebali očekivati:

1/da će nova poduzeća ući u tu privrednu granu2/da će rasti profit takvog tipičnog poduzeća3/da će na tom rasponu rastućih outputa granični troškovi tog poduzeća nadmašiti njegove prosječne troškove4/da će padati ukupni iznos fiksnih troškova tog poduzeća5/da će savršena konkurencija najvjerojatnije ustupiti mjesto nesavršenoj konkurenciji

19.Zbog smanjenja nekoga gradskog poreza bivaju smanjeni fiksni troškovi nekog poduzeća za 500$ mjesečno. To poduzeće posluje u uvjetima savršene konkurencije. Ako ono nastoji maksimizirati profit, onda bit to smanjenje troškova moralo, barem na kratki rok, dovesti do:

1/sniženja cijene2/povećanja outputa3/povišenja cijene4/smanjenja outputa5/ni do kakvih promjena u outputu i cijeni

20.S obzirom na uobičajeni silazni nagib tržišne krivulje potražnje, kakav bi učinam na tržišnu cijenu i ukupni output imao neki porez na inpute koji povećava križaljku graničnih troškova (kod svakog outputa) svih poduzeća u nekoj konkurencijskoj privrednoj grani?

1/porasle bi i cijene i količina2/cijena bi porasla, a količina pala3/cijena bi pala, a količina porasla4/smanjile bi se i cijena i količina5/ne može se odrediti na osnovi danih informacija

19

21.Neko poduzeće posluje na tržištu na kojemu vlada savršena konkurencija. Tržišna je cijena po kojoj prodaje svoj proizvod 5$. Pri sadašnjoj razini outputa i prodaja, prosječni troškovi (ukupni troškovi po jedinici outputa) iznose 4$, to poduzeće:

1/bi moglo povećati profit povećanjem outputa2/bi moglo povećati profit smanjenjem outputa3/ostvaruje profit, ali se na osnovi danih informacija ne može zaključiti bi li profit bio povećan nekim smanjenjem ili povećanjem outputa4/ne ostvaruje nikakav profit te bi trebalo obustaviti poslovanje.5/Ne ostvaruje nikakav profit, ali ipak prolazi bolje nastavljanjem nego obustavljanjem poslovanja

22.Koja bi alternativa u 21. pitanju bila točna da se brojka od 4$ odnosila na granične a ne na prosječne troškove?

1/2/3/4/5/

23.Kad bi u stanju iz 21. pitanja i AC i MC iznosili 4$, onda bismo trebali očekivati (na dugi rok, uz uobičajenu pretpostavku o silaznom nagibu krivulje potražnje):

1/da će tržišna cijena padati i količina padati2/da će tržišna cijena rasti, a količina padati3/da će tržišna cijena padati, a količina rasti4/da će tržišna cijena rasti i količina rasti5/ništa, jer nemamo dovoljno informacija

Deseto poglavljeGary W. Yohe, Vodič za učenje prema udžbeniku P.A. Samuelsona i W. Nordhausa, Mate, Zagreb, 1996.

1.Što su od sljedećega mogući izvori nesavršene konkurencije?

1/opadajući prosječni troškovi u rasponu mogućih traženih količina.2/Pravne prepreke ulasku3/Uočena diferencijacija proizvoda4/Carinska zaštita protiv inozemne konkurencije5/Sve gore navedeno

2.Prosječni postotak domaćeg industrijskog outputa četiriju najvećih poduzeća u grani iznosi za sve grane u Sjedinjenim Državama:

1/oko 50%2/oko 12%3/oko38%4/oko 5%5/više od 60%

3.Ako je granični prihod nekog poduzeća veći od njegovih graničnih troškova, pravila maksimiziranja profita nalažu tom poduzeću da:

1/poveća output i u savršenoj i u nesavršenoj konkurenciji2/poveća output u savršenoj, ali ne nužno i u nesavršenoj konkurenciji3/poveća output u nesavršenoj, ali ne nužno i u savršenoj konkurenciji4/smanji output i u savršenoj i u nesavršenoj konkurenciji5/poveća cijenu a ne output i u savršenoj i u nesavršenoj konkurenciji

4.Kadgod je krivulja potražnje s kojom je suočeno neko poduzeće savršeno elastična:

1/ne može biti da to poduzeće posluje pod uvjetima savršene konkurencije2/ne vrijedi pravilo maksimiziranje profita prema kojemu treba izjednačiti granične troškove i granični prihod3/cijena i granični prihod moraju biti jedno te isto za svaku količinu4/cijena i granični troškovi moraju biti jedno te isto za svaku količinu5/nijedan od ovih zaključaka nije nužno točan

5.Poduzeće koje posluje na tržištu savršene konkurencije razlikuje se od monopolista, među ostalim, po tome što:

1/konkurencijsko poduzeće može prodati kolikogod želi uz neku danu cijenu dok monopol mora sniziti cijenu ako želi imalo značajnije povećati opseg svojih prodaja2/monopol može uvijek zaračunavati cijenu koja mu donosi značajan profit dok konkurencijsko poduzeće ne može nikada zaraditi takav profit3/elastičnost ponude na cijenu je veća kod monopolista nego u slučaju konkurencijskog poduzeća4/monopolist nastoji maksimizirati profit dok konkurencijsko poduzeće pri odlučivanju o razini outputa izjednačuje cijenu i prosječne troškove5/monopolist namjerno nastoji poslovati kod minimalne razine prosječnih troškova, a konkurencijsko poduzeće to ne čini

6.Izraz oligopol:

20

1/je sveobuhvatni naziv za nesavršenu konkurenciju2/se odnosi na stanje u kojemu je broj poduzeća koja konkuriraju velik, ali se blago razlikuju njihovi proizvodi3/se odnosi na stanje u kojem je broj poduzeća koja konkuriraju malen, ali veći od jedan.4/Se odnosi na oblik nesavršene konkurencije u kojemu se poduzeća ponašaju poput monopola bez obzira na broj poduzeća i tip proizvoda5/Ništa od toga

7.Ako je monopol koji maksimizira profit postigao svoj ravnotežni položaj onda:

1/cijena mora biti manja od graničnih troškova2/cijena mora biti jednaka graničnim troškovima3/cijena mora biti veća od graničnih troškova4/cijena kože biti jednaka graničnim troškovima ili manja od njih, alki ne i veća od njih5/ništa od gornjega nije nužno točno budući da ravnoteža ne traži nikakav poseban odnos između cijene i graničnih troškova

8.Izraz granični prihod odnosi se na:

1/cijenu koju se može ostvariti posljednjom prodanom jedinicom2/ukupni prihod podijeljen s ukupnim brojem prodanih jedinica3/ukupni prihod umanjen za cijenu posljednje prodane jedinice4/razliku između povećanja ukupnog prihoda prodajom posljednje jedinice i porasta ukupnih troškova do kojeg je došlo proizvodnjom te posljednje jedinice5/razliku između povećanja ukupnog prihoda prodajom posljednje jedinice i smanjenja ukupnog prihoda zbog prodavanja ostalih jedinica po (obično) nižoj cijeni

9.Monopol postoji:

1/kad god postoji samo jedan prodavač nekog proizvoda2/kad god prodavač ima barem neki stupanj kontrole nad cijenom koju će zaračunati3/kad god je profit što ga zarađuje prodavač veći od iznosa koji uključuje primjerene kamate na novac koji je uložio i premiju na poduzet rizik4/kad god prodavač uspijeva održati svoj položaj zahvaljujući uspješnom reklamiranju5/ne nužno ni u kojoj od tih situacija

10.Granični prihod bi mogao biti veći od cijene:

1/u uvjetima oligopola2/i doista je veći od nje u svim pravnim monopolskim situacijama3/kad bi nekako povećane prodaje mogle biti povezane s višim cijenama4/u uvjetima diferenciranih proizvoda5/ni u kakvim zamislivim uvjetima

11.Neko je poduzeće koje posluje u uvjetima savršene konkurencije utvrdilo da mu je granični prihod 2,00$ i da su mu prosječni troškovi 1,75$ predstavlja najniže prosječne troškove koje je moguće održavati uz postojeću tehnologiju i cijene inputa. Da bi maksimiziralo profit, to bi poduzeće trebalo:

1/povećati cijenu2/smanjiti cijenu3/smanjiti output i prodaje4/ostaviti output i cijene nepromjenjene5/možda ne činiti ništa od toga, dane informacije su nedovoljne

12.Koja bi alternativa u 11. pitanju bila točna da je u njemu 2$ iznos cijene a ne graničnog prihoda?

1/2/3/4/5/

13.Bitna je karakteristika nesavršene konkurencije da je pojedinačnom poduzeću:

1/krivulja potražnje s kojom je ono suočeno silaznog nagiba2/granični prihod veći od cijene koju ono zaračunava3/krivulja prosječnih troškova opadajuća duž znatnog ili velikog raspona mogućih razina outputa4/proizvod diferenciran od jednog do drugog poduzeća5/krivulja prosječnih troškova rastuća duž znatnog ili velikog raspona mogućih razina outputa

14.Ako je cijena koju neko poduzeće postiže za svoj output veća nego granični troškovi povezani s tom razinom outputa, onda pravila maksimiziranja profita nalažu tom poduzeću da:

1/poveća output i u savršenoj i u nesavršenoj konkurenciji2/poveća output u savršenoj, ali ne nužno i u nesavršenoj konkurenciji3/poveća output u nesavršenoj , ali ne nužno i usavšenoj konkurenciji4/smanji output i u savršenoj i u nesavršenoj konkurenciji5/poveća cijenu a ne output i u savršenoj i u nesavršenoj konkurenciji

21

15.Koja bi alternativa u 14. pitanju bila toćna da je u njemu rečeno kako je cijena manja od graničnih troškova?

1/2/3/4/5/

16.Pri objašnjavanju zašto nesavršena konkurencija znatno prevladava u odnosu na savršenu konkurenciju ekonomisti znatno naglašavaju činjenicu da:

1/je reklamiranje kao sredstvo povećanja prodaja postalo na mnogim tržištima moćnije nego cijena2/na mnogim tržištima postoji tendencija da se granični prihod izjednači sa cijenom ili je čak i nadmaši3/u mnogim privrednim granama prosječni troškovi trajno padaju sve dok se ne dostigne visoka razina outputa4/je visoka cijena što se zaračunava potrošačima postala najdjelotvornija metoda maksimiziranja profita5/na mnogim tržištima postoji tendencija da granični prihod padne znatno ispod cijene

17.Prema točnom iskazu odnosa između graničnog prihoda MR i elastičnosti potražnje na cijenu, MR je:

1/negativan kad je potražnja neelastična2/nulti kad je potražnja neelastična3/pozitivan kad je potražnja neelastična4/negativan kad potražnja pokazuje jediničnu elastičnost5/pozitivan kad je potražnja savršeno elastična

Jedanaesto poglavljeGary W. Yohe, Vodič za učenje prema udžbeniku P.A. Samuelsona i W. Nordhausa, Mate, Zagreb, 1996.

1.Koje od slijedećih karakteristika u pravilu prevladavaju na visoko koncentriranim tržištima?

1/profit malo viši od normalnog2/iznad prosječni izdaci za reklamiranje3/iznad prosječni izdaci za istraživanje i razvitak4/iznad prosječna fleksibilnost cijena5/sve što je gore navedeno

2.Što od sljedećega predstavlja umjetnu, ali ipak pravnu prepreku ulaženju na tržište koja može podržavati oligopolističku tržišnu strukturu?

1/određivanje cijene ispod najniže razine cijene koju bi bio u stanju zaračunavati potencijalni konkurent koji bi ušao na dotično tržište2/carina koja bi držala podalje od domaćeg tržišta skoro sve inozemne proizvode3/diferencijacija proizvoda između nekoliko proizvođača4/krivulje prosječnih troškova koje dostižu svoje minimume kod približno 30 % tržišne potražnje5/sve što je gore navedeno

3.Koja bi alternativa u 2 pitanju bila točna da se ono odnosilo na troškovnu prepreku ulaženju?

1/2/3/4/5/

4.Koja alternativa u 2 pitanju predstavlja nezakonitu prepreku ulaženju, prepreku koja bi mogla podržavati oligopolističku strukturu?

1/2/3/4/5/

5.OPEC je u svjetskim razmjerima tržišna struktura najtočnije predstavljena modelom:

1/ograničene racionalnosti2/oligopola s potajnim dogovaranjem koji ne pokriva tržište u potpunosti3/monopolističke konkurencije4/oligopola s potajnim dogovaranjem koji djeluje kao monopolist5/savršene konkurencije

6.Koja bi alternativa u 5 pitanju bila točna da je u njemu riječ o američkom tržištu doručaka od žitnih pahuljica?

1/2/3/4/5/

22

7.Koja bi alternativa u 5 pitanju bila točna da je u njemu riječ o tržištu soje?

1/2/3/4/5/

8.Ako je slobodno ulaženje u privrednu granu s mnogo prodavača diferenciranih proizvoda, očekivali bismo da će dugoročni ravnotežni položaj tipičnog poduzeća u toj grani imati slijedeća obilježja:

1/prosječni troškovi (AC) su na najmanjoj mogućoj razini, a cijena koju ono zaračunava (P) jednaka je tim AC2/AC su na svojoj minimalnoj razini, a P je iznad tih AC3/AC su iznad svoje minimalne razine, a P je iznad tih AC4/AC su iznad svoje minimalne razine, a P je jednaka tih AC5/AC su iznad svoje minimalne razine, ali je P jednaka minimumu AC

10.Jedan razlog zbog kojeg će poduzeće koje posluje u uvjetima nesavršene konkurencije vjerojatno koristiti izvan tržišno određivanje cijene (dodavanje marže na jedinične troškove ) je:

1/nepotpuno poznavanje graničnog prihoda na raznim razinama outputa2/nepotpuno poznavanje graničnih troškova na raznim razinama outputa3/želja da mu točka pokrivanja troškova bude na visokoj razini outputa4/strah da bi zaračunavanje više cijene moglo privući na poprište novu konkurenciju5/predodžba da ta cijena odgovara razini outputa najefikasnijeg pogona

11.Schumepeterova hipoteza glasi:

1/veliki business nije nužno loš business2/poduzeća nikad u stvarnosti nemaju onu moć nad cijenom i outputom koju im ekonomisti pripisuju3/istraživanje i razvitak su više nego dovoljno podržani nekim konzorcijem države, male privrede i velikih poduzeća4/inovacije bi bile ubrzane kad bi menadžeri krupnih poduzeća bili i vlasnici tih poduzeća5/sve što je navedeno

12.U svjetlu prednosti i nedostatka nesavršene konkurencije, ekonomska politika bi vjerojatno trebala biti usmjerena na:

1/smanjivanje prepreka konkurenciji2/suprotstavljanje ponašanjima poduzeća koja su protivna savršenoj konkurenciji3/toleriranje veličine kad se ona temelji na tehnologiji4/stimuliranje istraživačko-razvojnih nastojanja velikih i malih poduzeća5/sve što je gore navedeno

13.Pogledajte sliku 11-6. monopolist bi, koji je usmjeren na maksimiziranje profita, suočen s krivuljom potražnje D.D., maksimizirao profit:

1/Prodavanjem 4 jedinice po 2$2/Prodavanjem 4 jedinice po cijeni od 6$3/Prodavanjem 8 jedinica po cijeni od 2$4/Prodavanjem 10 jedinica po cijeni od 2$5/Prodavanjem 5 jedinica po cijeni od 5$

14.Koji bi odgovor na 12 pitanje bio točan opis ravnoteže u uvjetima savršene konkurencije?

1/2/3/4/5/

15.Koji bi odgovor na 12. pitanje bio točan da je monopolist nastojao maksimizirati prihod?

1/2/3/4/5/

16. Monopolist iz 12 pitanja stvara iskrivljenja čija cijena u gubitku blagostanja, mjerena potrošačevim viškom, iznosi:

1/2$2/4$3/6$4/8$5/10$

Trinaesto poglavljeGary W. Yohe, Vodič za učenje prema udžbeniku P.A. Samuelsona i W. Nordhausa, Mate, Zagreb, 1996.

23

1. Karl Marx i Friedrich Engels očekivali su da će kapitalizam činiti bogate bogatijima, a siromašne siromašnijima. To se očekivanje nije ostvarilo ili bar ne svugdje. Što je od sljedećega točna tvrdnja s obzirom na stvarno povijesno iskustvo?

1/Prosječan se broj radnih sati u SAD-u postojano smanjuje od početka stoljeća2/per capita realni dohoci postojano su rasli od početka stoljeća3/u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Državama raspodjela imetka je manje jednaka nego raspodjela dohotka4/gornjih 1% stanovništva u Sjedinjenim Državama ima vlasništvu 19% imetka5/sve gore navedeno je točno

2. Prosječni dohodak američkih obitelji u 1988. bio je približno:

1/32.000$2/46.300$3/72.300$4/54.600$5/22.800$

3.Ako inputi A, B I C zajedno proizvode dobro X, onda je granični proizvod inputa A:

1/dodatni output proizvoda X koji rezultira iz upošljavanja dodatne jedinice A uz razmjerno povećanje inputa B i C.2/Količina inputa A koja je potrebna da se proizvede dodatna jedinica dobra X bez mijenjanja količina inputa B i C3/Dodatni output prizvoda X koji rezultira iz upošljavanja dodatne jedinice A bez mijenjanja količina inputa B i C4/Količina inputa A koja je potrebna da se proizvede dodatna jedinica dobra X uz razmjerno povećanje inputa B i C5/Ništa od gornjega

4.Ako je zaposleno 10 jedinica nekog inputa onda bi, prema Clarkovoj teoriji raspodijele dohotka, cijena plaćena svakoj od tih jedinica trebala biti jednaka vrijednosti:

1/prosjeka graničnih proizvoda svake od tih 10 jedinica2/njezina vlastitog graničnog proizvoda3/graničnog proizvoda desete jedinice4/prosječnog proizvoda tih 10 jedinica5/ničega od gore navedenog

5.Vrijednost graničnog prihoda inputa A upotrijebljenog da se proizvede dobro X je:

1/granični proizvod A pomnožen sa cijenom A2/prosječni proizvod A pomnožen sa cijenom dobra X3/granični proizvod A pomnožen sa proizvedenom količinom dobra X4/prosječni proizvod A pomnožen sa graničnim prihodom od dobra X5/ništa od gore navedenog

6.Neko poduzeće posluje u uvjetima nesavršene konkurencije. Cijena jednog od čimbenika proizvodnje, inputa A, je 10$. Njegov granični proizvod je 5. ako to poduzeće posluje kod one svoje razine outputa kojom maksimizira profit, onda granični prihod od prodaje dobra X mora iznositi:

1/1,00$2/1,50$3/2,00$4/5,00$5/10,00$

7.Imajući u vidu informacije iz 6. pitanja, vrijednost graničnog prihoda inputa A mora iznositi:

1/1,00$2/1,50$3/2,00$4/5,00$5/10,00$

8.Razmotrite slučaj nekog monopola. Cijena jednog od njegovih inputa, input A, je 10$, a granični proizvod A je 5. cijena outputa je 2$. Poduzeće je pri zapošljavanju inputa zadovoljilo pravilo najmanjih troškova. To poduzeće:

1/ne proizvodi razinu outputa kojom bi maksimiziralo profit te bi trebalo smanjiti proizvodnju2/ ne proizvodi razinu outputa kojom bi maksimiziralo profit te bi trebalo povećatii proizvodnju3/Proizvodi razinu outputa kojom maksimizira profit i zadovoljava pravilo najmanjih troškova4/Proizvodi razinu outputa kojom maksimizira profit , ali bi moglo smanjiti svoje troškove time što bi zaposlilo manje inputa A a više ostalih inputa5/Proizvodi razinu inputa kojom maksimizira profit ali bi moglo smanjiti svoje troškove time što bi zaposlilo više inputa A a manje ostalih inputa

9.Vratite se podacima iz 8 pitanja. Kad bi vam bilo rečeno da je granični prihod jedan od sljedećih dolarskih iznosa, onda biste znali da granični prihod iznosi:

1/1,00$

24

2/2,00$3/3,00$4/4,00$5/5,00$

10.Sada promijenite informacije iz 8 pitanja samo u jednoj stvari: pretpostavite da to poduzeće posluje u nekoj privrednoj grani u kojoj vlada savršena konkurencija. Koja bi alternativa iz 8 pitanja sada bila točna?

1/2/3/4/5/

11.Krivulja potražnje za radom u jednostavnoj privredi koja proizvodi samo jedno dobro zapravo je:

1/krivulja ukupnog prihoda rada2/ono što ostane nakon plaćanja rente3/krivulja ukupnog proizvoda rada4/krivulja graničnog proizvoda rada5/krivulja prosječnog proizvoda rada

12.Razmotrite jednostavnu privredu koja proizvodi samo jedno dobro sa dva čimbenika proizvodnje. Ponuda jednog od tih čimbenika je fiksna, a ponuda drugog je varijabilna. Kad bi u proizvodnji te privrede prinosi razmjerima bili konstantni onda bi:

1/svaki od čimbenika trebao zaraditi prinos zasnovan na prosječnoj produktivnosti2/prinosi obaju čimbenika davali su zbroj veći od ukupnog outputa3/zbroj udjela tih čimbenika bio jednak ukupnom proizvodu4/površina ispod krivulje ukupnog proizvoda bila ukupni output5/oba čimbenika trebala primiti isti prinos

Petnaesto poglavljeGary W. Yohe, Vodič za učenje prema udžbeniku P.A. Samuelsona i W. Nordhausa, Mate, Zagreb, 1996.

1. Koja je od slijedećih tvrdnji točna:

1/Zbrojeni propisi članova sindikata diljen Sjedinjenih Američkih Država uključuju približno 19 milijuna imena2/Manje od 5% ljudi zaposlenih u svim proizvodnim granama u Sjedinjenim Američkim Državama (bilo da su članovi sindikata ili da nisu) radi pod uvjetima koje je pregovorima postigla neka sindikalna organizacije3/ broj članova sindikata u novije se vrijeme stabiliziralo nakon što je rastao više od 50 godina.4/ Nadnice sindikalno organiziranih radnika za oko 50 posto su veće od nadnica radnika izvan sindikata, ali je dio GNP kojim se plaća rad ostao neobično konstantan poslijednjih 60 godina.5/ sve te tvrdnje nisu točne

2. Izraz ’’granski sindikat’’ odnosi se na:

1/ sve što može biti označeno kao radnički sindikat2/ sindikat u industriji, ali ne i na sindikate u uslužnim djelatnostima ili poljoprivvredi3/ sindikat čije članstvo čine pojedinci iste struke4/ sindikat čije je članstvo iz iste privredne grane5/ organiazciju poslodavaca u nekoj privrednoj grani

3. Prilikom zaključivanja kolektivnih ugovora radnike obično predstavlja:

1/ federacija nacionalnih sindikata2/ lokani sindikat, ali sve više zu pomoć nacionalne federacije3/ lokani sindikat, ali sve više zu pomoć nacionalnog sindikata4/ nacionalni sindikat, ali sve više zu pomoć nacionalne federacije5/ nacionalni sindikat, ali sve više zu pomoć lokalnog sindikata

4. Izraz ’’isključivi zastupnik u pregovaranju’’ odnosi se na:

1/ načelo strukovnih sindikata, prihvaćeno ranije od AFL-a, po kojem je svaki sindikat nadležan za radnike svoje skupine te se dva sindikata ne mogu sukobiti u nastojavnaju da organiziraju iste radnike2/ sindikat koji je nacionalni odbor za radne odnose priznao kao isključivo ovlaštenog da u pregovorima s upravom predstavlja sve radnike unutar dotične skupine3/ odredbu Taft-Hartleyjeva zakona koji ne dopušta sindikatu da pokuša pregovarati u ime onih koji nisu članovi4/ funkcionara kojeg je sindikat imenovao da pregovara s upravom u ime svojih članova5/ ništa od gore navedenog

5. Jedno od važnih načela na osnovi kojih je Samuel Gompers vodio AFL,bilo je:

1/ da rad mora prihvatiti kapitalistički sustav unutar kojega živi i shvatiti da je nerealno očekivati ’’više, više i još više’’.2/ da sindikati članovi AFL-a trebaju, kad god je to moguće, biti organizirani po privrednim granama, a ne po strukama3/ veći naglasak treba doduše biti stavljen na ekonomski sindikalizam, ali i da treba kroz političku akciju težiti intervenciji države u prilog sindikata prilikom kolektivnog pregovoaranja

25

4/ da mora biti jasno uvažavana autonomija svakog sindikata udruženog u federaciju s obzirom na radnike njegove struke5/ da rad doduše mora prihvatiti kapitalistički sustav unutar kojega živi ali i da će djelotvorni ekonomski sindikalizam na drugi rok predstavljati osnovicu za filozofiju političke akcije.

6. Općenito se smatra da je najvažniji zakon u američkoj povijesti radnih odnosa u smislu stvarne prekretnice u toj povijesti:

1/ Landrum.Griffinov zakon (1959.)2/ Wagnerov zakon (1935.)3/ Gramm-Rudmannov (1988.)4/ Zakon o pravednim standardima rada (1938.)5/ Walsh-Healyjev zakon (1935.)

7. Nacionali odbor za radne odnose u skladu sa zakonom koji je osnova:

1/ prema potrebi izdavati naloge kojima će se spriječiti štrajkovi u bitnim privrednim granama2/ izuzeti sindikate od tužbi pred sudovima zbog ’’nepravedne sindikalne prekse u radnim odnosima’’.3/ osigurati provođenje odredbe Taft- Hartleyjeva zakona kojom se zabranjuju ’’sindikalna poduzeća’’ (union shop – sporazum što su ga sindikati znali izboritis poslodavcima da ovi doduše, mogu zaposliti i one koji nisu članovi sindikata, ali poduvjetom da se unutar nekog predviđenog vremena moraju učlaniti sindikat, prim. Prev.)4/ osigurati provođenje saveznog zakona o minimalnim nadnicama s obzirom na promet među federalnim jedinicama5/ provesti izbore kako bi utvrdio koji je sindikat ovlašten da djeluje kao zastupnik radnika u nekom pogonu pri kolektivnom pregovaranju.

8. Ako Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država želi suspendirati štrajk za koji se čini da bi mogao ugroziti dobrobit nacije, on:

1/ može primijeniti odredbu Wagnerova zakna o ’’bitnoj privrednoj grani’’2/ može primijeniti odredbu Claytonova zakona o ’’ograničavanju trgovine3/ može primijeniti odredbu Tft-Hartleyjeva zakona o sudskom nalogu4/ može primijeniti odredbu Landrum-Gruffinova zakona o nacionalnom stanju nužde5/ mora naprosto koristiti ugled svog položaja da bi ga spriječio budući da nema ni u kojem saveznom zakonu odredba koja bi Predsjedniku davala ikakvu izričitu moć takvog suspendiranja

9. Dio GNP-a kojim se plaća rad u poslijednjih je 60 godina:

1/ lagano rastao, zahvaljujući u velikoj mjeri snazi sindikata2/ više nego udvostručen, zahvaljujući u velikoj mjeri inozemnoj konkurenciji3/ pao usprkos svih napora nacionalnih sindikata4/ smanjen napola, u velikoj mjeri zbog inozemne konkurencije5/ ostao približno isti, čak i u vremenima bumova i recesija

10. Taft – Hartleyjev zakon je, među ostalim:

1/ zabranio da sindikalni predstavnici primaju od poslodavaca isplate koje nisu u obliku nadnice2/ proglasio nezakonitima zatvorena poduzeća (closed shop – sporazum prema kojem poduzeće smije zapošljavati smao članove sindikata, prim. Prev.) 3/ dao sudovima zakonsku osnovicu da mogu sprječavati osnivanje sindikata i njihovi aktivnost4/ izuzeo radničke sindikate od mogućih tužbi da su se urotili radi ograničavanja trgovine5/ zadužio nacionalni odbor za radne odnose da osigura da se poslodavci ne upuštaju u nepravednu praksu u radnim odnosima.

11. Koja bi alternativa bila točna da se u 10. pitanje odnosilo na Claytonov zakon (1914.)?

1/2/3/4/5/

12. Koja bi alternativa bila točna da se 10. pitanje odnosilo na Wagnerov zakon (1935.)?

1/2/3/4/5/

13. Što bi od slijedećega moglo biti zakonom nesavršenosti konkurencije na općem tržištu rada?

1/ dilja razdoblja tromosti nadnica2/ krute politike nadnica i u velikim korporacijama i u malim poduzećima3/ česta razdoblja duge nezaposlenosti4/ izvješće koje bi govorilo o rastućim nadnicama i rastućoj nezaposlenosti5/ sve gore navedeno

14. Krivulje potražnje i ponude na Slici 15-2 pokazuje početno stanje na nekom tržištu rada. Što bi od slijedećega bio vjerojatni učinak sindikalne akcije koja bi ograničila ponudu kvalificiranog rada?

1/ nadnice bi porasle, a zaposlenost se smanjila

26

2/ nadnice bi se smanjile, a zaposlenost povećala3/ smanjile bi se i nadnice i zaposlenost4/ povečale bi se i nadnice i zaposlenost5/ ne može se odrediti na osnovi danih informacija

15. Koji bi odgovor na 14. pitanje bio isprava nda se to pitanje odnosilo na akciju koja bi povećala produktivnost rada?

1/2/3/4/5/

16. Koji bi odgovor na 14. pitanje bio spravan da se to pitanje odnosilo na akciju kojoj bi bila povišena standardna nadnica što je uprava isplaćuje?

1/2/3/4/5/

Šesnaesto poglavljeGary W. Yohe, Vodič za učenje prema udžbeniku P.A. Samuelsona i W. Nordhausa, Mate, Zagreb, 1996.

1. Pretpostavite da je ukupna ponuda zemlje fiksna, ali da je ta zemlja pogodna za mnoge alternativne upotrebe (a jedna od njih je proizvodnja duhana). 50 postotni porez na zakupninu na svako zemljište korišteno u proizvodnji duhana:

1/ doveo bi do 50 postotnog povećanja rente što je moraju plaćati proizvođači duhana2/ doveo bi do 50 postotnog smanjenja rente što je plaćaju korisnici zemljišta pogodnih za uzgajanje duhana3/ doveo bi do 50 postotnog smanjenja (neto) rente što je primaju vlasnici takve zemljene bi doveo ni do kakve promjene iznosa plaćene ili primarne rente5/ ne bi doveo ni do koje od tih posljedica

2. Ako bi ponuda bila savršeno neelastična s obzirom na cijenu i ako bi pala ukupna potražnja, onda:

1/ nuđena količina ne bi pala, a cijena bi pala više nego inače2/ nuđena količina ne bi pala, a cijena bi pala manje nego inače3/ nuđena količina ne bi pala, a cijena bi pala više nego inače4/ nuđena količina ne bi pala, ali cijena bi pala manje nego inače5/ ne bi nužno došlo ni do koje od tih posljedica

3. Kad bi neki proizvodni input imao samo jednu moguću uporabu (tj. kad bi se pomoću njega mogla proizvoditi samo jedna roba), cijena plaćena za taj input:

1/ bi pokazivala tendenciju k padu ispod normalne konkurencijske razine zbog odsutnosti konkurencijskog licitiranja cijena naviše2/ bila bi trošak svakom od njegovih pojedinačnih korisnika, ali ne bi bila trošak društvu u cjelini3/ ne bi trebala od strane njegovih pojedinačnih korisnika biti računana kao trošak premda bi predstavljala trošak društvu u cjelini4/ bila bi trošak i njegovim pojedinačnim korisnicima i društvu u cjelini5/ ne bi bila trošak ni njegovim pojedinačnim korisnicima niti društvu u cjelini

4. Bilo bi ispravno reći da ekonomska renta nije trošak proizvodnje zato što:

1/ to nije plaćanje nekom čimbeniku proizvodnje koji stvarno pridonosi outputu gotovih proizvoda2/ ponuditelj dotičnog inputa postići istu cijenu za njegovo upošljavanje u bilo kojoj uporabi3/ ona uistinu predstavlja plaćanje za zgrade ili poboljšavanja zemljišta, a ne za uporabu samog zemljišta4/ uporaba dotičnog čimbenika u proizvodnji dobara A ne povlači za sobom bilo kakvo odricanje od bilo kakvog drugog dobra B.5/ će konkurencija među ponuditeljima stalno potiskivati cijenu tog čimbenika prema nuli.

5. Ekonomska analiza dovodi do zaključka da:

1/ resursi društva ne mogu biti ispravno alocirani u različite vrste zaposlenosti ako nema plaćanja konkurencijski određenih renti2/ treba teže oporezovati rente na čimbenike čija je ponuda relativno elastična na cijene3/ ekonomska renta ne ulazi u troškove proizvodnje4/ alokacija resursa može biti izopačena ako je ponuda nekih inputa neelastična s obzirom na cijenu5/ treba teže oporezovati rente na čimbenike čija ponuda relativno neelastična na cijene

6. Ramseyjevi porezi su:

1/ viši za dobra s relativno neelastičnom potražnjom 2/ često kritizirani kao nepravedni zbog toga što je potražnja za životnim potrepštinama obično neelastična3/ niža za dobra s relativno elastičnom ponudom4/ proračuni tako da istodobno minimiziraju gubitak potrošačeva viška i maksimiziraju porezni prihod.5/ sve gornje

7. ''Tragedija općinskih pašnjaka'' je u sljedećem popisu primjera najbolje prikazana:

1/ sve većim brojem kioska s hamburgerima

27

2/ iscrpljivanjem ribljeg fonda na lovištima Georges Bank3/ izgradnjom robnih kuća na gradskim zajedničkim zemljištima4/ trovanjem harvardskih studenata u restoranu ''Pašnjak (''Commons'')5/ previsokim cijenama majica u ''Općoj zadruzi'' (''Coop'') sveučilišta Yale

8. Sadašnja vrijednost nekog sredstva je:

1/ zbroj izvornih troškova pribavljanja tog sredstva i procijenjenih izdataka za njegovo održavanje kroz čitav njegov životni vijek2/ isto što i izvorni troškovi pribavljanja tog sredstva3/ zbroj svih njegovih diskontiranih neto zarada4/ zbroj njegovih neto zarada bez diskontiranja5/ kamatna stopa uz koju bi se taman isplatilo kupiti ili izgraditi to sredstvo

9. Ako se želi izračunati stopu prinosa bilo kojeg kapitalnog sredstva, potrebno je nekoliko informacija. Koja od slijedećih informacija nije potrebna?

1/ izvorni troškovi kupovanja ili izgradnje tog sredstva 2/ način financiranja te izvorne kupovine 3/ procijenjeni troškovi održavanja ili funkcioniranja koji moraju biti plaćeni kako bi to sredstvo zadovoljavajuće funkcioniralo (odnosilo prihod) tijekom čitavog svog životnog vijeka4/ Procijenjeni prihod što će ga to sredstvo donositi tijekom čitavog svog životnog vijeka5/ stupanj ''rizičnosti'' procijenjenog prihoda tj. stupanj neizvjesnosti budućih prihoda

10. Prema klasičnoj teoriji, što od slijedećega točno opisuje ulogu koju zakon opadajućih prinosa igra o određivanju kamatnih stopa?

1/ Kako se akumuliraju kapitalna dobra u odnosu na postojeće količine zemlje i rada, mora doći do pada stope prinosa na te nove dodatke fondu kapitala2/ troškovi proizvodnje dodatnih kapitalna dobara moraju se nužno povećati ( u odsutnosti inovacija )3/ postojana povećanje outputa mora sniziti cijenu potrošačkog dobra i time sniziti prinos kapitalu³/ klasična teorija objašnjava zašto inovacije ne mogu trajno sprječavati dugoročnu tradiciju pada kamatne stope5/ pri proračunavanju stope prinosa bilo kojeg kapitalnog dobra nužno je koristiti klasičnu teoriju

11. Kamatna stopa je u klasičnoj teoriji ulaganja određena:

1/ procijenjenom stopom prinosa na različite kapitalne projekte2/ mjerom u kojoj građanstvo želi koristiti primijenjeni dohodak za osobnu potrošnju3/ i procijenjenom stopom prinosa na različite kapitalne projekte i mjerom u kojoj građanstvo želi koristiti primljeni dohodak za osobnu potrošnju4/ procijenjenom stopom prinosa na različite kapitalne projekte i veličinom fonda kapitala5/ procijenjenom stopom prinosa na različite kapitalne projekte i stopom tehnološkog razvitka

12. Klasična teorija ulaganja smatra da bi trebala postojati:

1/ tendencija prema dugoročnoj ravnoteži u kojoj bi tržišna kamatna stopa bila na nuli2/ tendencija prema dugoročnoj ravnoteži u kojoj bi se konstantno smanjivalo bruto ulaganje3/ tendencija prema dugoročnoj ravnoteži u kojoj bi se neto ulaganje održavalo na postojanoj stopi većoj od nule4/ tendencija prema dugoročnoj ravnoteži u kojoj bi štednja od dohotka bila na nuli5/ nikakva tendencija prema bilo kojoj vrsti dugoročne ravnoteže

13. Klasična teorija opisna u 12. pitanju zanemarila je činjenicu da:

1/ iznos ušteđen od dohotka može biti pod utjecajem kamatne stope2/ je nužno diskontirati buduće obroke dohotka kako bi se ustanovila njihova sadašnja vrijednost3/ se kamatna stopa može doduše približiti nuli, ali ne i stvarno pasti na nulu4/ tehnološke promjene mogu stalno povećavati stopu prinosa na kapital.5/ ljudi redovito gledaju s nestrpljenjem na sadašnju potrošnju umjesto da akumuliraju na buduću potrošnju

14. Od nekog se sredstva očekuje da će donositi postojan neto dohodak (tj. uz odbijanje svih troškova ili izdataka) veličine 100$ godišnje od sada do vječnosti. Ako je tržišna kamatna stopa 8 posto godišnje, onda bi tržišna vrijednost tog sredstva trebala biti:

1/ 800$2/ 1.250$3/ 8.000$4/ 10.000$5/ beskonačno velika

15. Ako tržišna kamatna stopa poraste, a sve ostalo ostane jednako, onda bi sadašnja vrijednost bilo kojeg kapitalnog sredstva trebala:

1/ porasti; to će više ona porasti što se više očekivani prihodi na to sredstvo protežu u dalju budućnost2/ porasti; to će više ona porasti što više očekivani prihodi na to sredstvo pritječu u neposrednoj, a ne daljoj budućnosti3/ pasti; to će više ona pasti što se više očekivani prihod na to sredstvo protežu u dalju budućnost4/ pasti; to će više ona pasti što više očekivani prihodi na to sredstvo pritječu u neposrednoj, a ne u daljnjoj budućnosti5/ ostati nepromijenjena

16. Uz tržišnu kamatnu stopu od 9 posto godišnje, sadašnja diskontirana vrijednost 500$ naplativih za godinu dana je:

1/ 545$

28

2/ 500$3/ malo više od 455$, ali manje od 500$4/ 455$5/ malo manje od 455$

17. U svakoj raspravi o kapitalu i kamati implicitno je prisutno jedno pravilo u ispravnoj metodi utvrđivanja vrijednosti bilo kojeg sredstva. To nas pravilo upućuje da:

1/ vrednujemo sredstva prema izvornim troškovima njihove izgradnje ili kupovine uz odbijanje odgovarajućeg iznosa amortizacije od tog iznosa troškova kako bismo došli do sadašnje vrijednosti2/ vrednujemo sredstva prema neto prihodu koji se od njih očekuje u budućnosti3/ vrednujemo sredstva prema diskontiranoj sumi neto prihoda koji se od njih očekuje u budućnosti4/ odredimo dolarski iznos koji predstavlja neto produktivnost dotičnog sredstva i zatim pomoću kamatne stope diskontirano taj iznos neto produktivnosti5/ ne činimo ništa od prethodnog

18. Ako dođe do općeg pada tržišnih kamatnih stopa, onda bi sadašnja vrijednost bilo kojeg kapitalnog sredstva trebala:

1/ pasti, zato što niže kamatne stope pokazuju da je iznosima prihoda koji će pritjecati bilo kojeg budućeg datuma time dana veća sadašnja vrijednost2/ pasti, zato što niže kamatne stope pokazuju da je iznosima prihoda koji će pritjecati bilo kojeg budućeg datuma time dana manja sadašnja vrijednost3/ ostati nepromijenjena ukoliko se nisu time promijenili relativni čimbenici troškova ili prihoda4/ porasti, zato što niže kamatne stope pokazuju da je iznosima prihoda koji će pritjecati bilo kojeg budućeg datuma time dana manja sadašnja vrijednost5/ porasti, zato što niže kamatne stope pokazuju da je iznosima prihoda koji se pritjecati bilo kojeg budućeg datuma time dana veća sadašnja vrijednost

19. Koja bi alternativa u 17. pitanju bila točna da se ono odnosilo na stopu prinosa s tog sredstva umjesto na njegovu sadašnju vrijednost?

1/2/3/4/5/

20. U razdoblju deflacije (tj. općeg padanja cijena) ''realna'' kamatna stopa koju ostvaruje bilo koji zajmodavac:

1/ će nadmašit nominalnu stopu2/ će postati negativna brojka3/ će pasti ispod iskazana stope, premda ne toliko da postane negativna brojka4/ će postati brojka lišena značenja, takva koji se ne može izračunati5/ će nadmašiti stopu nezaposlenosti

21. Prihvatljivo je opisati stopu prinosa na bilo koje kapitalno dobro kao:

1/ kamatnu stopu uz koju bi se taman isplatilo lupiti ili izgraditi to kapitalno dobro, tj. kao kamatnu stopu pri kojoj bi sadašnja vrijednost anticipiranih prihoda bila upravo izravnana sa sadašnjom vrijednošću anticipiranih troškova2/ dolarski iznos profita do kojeg bi došlo da bi se kupilo ili izgradilo to kapitalno dobro3/ isto što i tržišna kamatna stopa4/ fizičko povećanje outputa ( za razliku od novčane vrijednosti) do kojeg bi došlo ako bi se kupilo ili izgradilo to kapitalno dobro5/ postotnu brojku dobivenu zbrajanjem svih neto prihoda koji bi pritjecali od tog kapitalnog dobra i dijeljenjem te sume s njihovom cijenom

22. Ako postojeća poduzeća počnu gledati s više optimizma na prihoda koji bi pritjecali od njihovih planiranih uložbenih projekata, onda bi računana stopa prinosa na taj kapital:

1/ porasla, zato što prihodi ulaze u računanje stope prinosa2/ pala, zato što je stopa prinosa svojevrsna kamatna stopa, a kamatna se stopa kreće obrnuto razmjerno vrijednost uloženog projekta3/ ostala nepromijenjena, zato što stopu prinosa određuju tehnički čimbenici, a ne očekivani prinosi4/ vjerojatno pala premda postoji i poseban slučaj u kojemu bi porasla5/ mogla ići bilo kojim od navedenih puteva budući da učinak promjene očekivanih prihoda na stopu prinosa nepredvidiv

23. Prema mišljenju Franka H. Knighta, profit treba prvenstveno smatrati:

1/ prinosom što ga prima poduzetnik koji s obzirom na svoj proizvod suočen s krivuljom potražnje silaznog nagiba koji pri određivanju cijene tog proizvoda proizvodi maksimizirati profit2/ bitno nesumičnom raspodjelom profita među poduzećima, tj. raspodjelom koju određuje slučaj i nad kojom nijedno poduzeće nema nikakvu kontrolu3/ prinosom što ga se prima za aktivnost u koju je uključen neki element neizvjesnosti4/ prinosom što ga prima samo onaj koji se upušta u inovaciju5/ nijednim od navedenih opisa

Devetnaesto poglavljeGary W. Yohe, Vodič za učenje prema udžbeniku P.A. Samuelsona i W. Nordhausa, Mate, Zagreb, 1996.

29

1. Najveća pojedinačna novčana stavka u američkom saveznom budžetu je trenutačno:

(1) energija, znanost i okoliš(2) nacionalna obrana i vanjski poslovi(3) kamate na javni dug(4) opća uprava ( uključujući pravosuđe )(5) sigurnost dohotka

2. Svaka bi glavna cesta koju je država sagradila i omogućila njezino korištenje bez plaćanja cestarine predstavljala primjer:

(1) privatne potrošnje(2) transfernog izdatka(3) izdatka za socijalnu skrb(4) monetarne politike(5) ničeg od navedenog

3. Država će opravdano uvesti zamašan program transfernih plaćanja želi li :

(1) stvoriti višak u svom budžetu(2) ostvariti neku promjenu društvene odluke u pitanju za koga se proizvode dobra(3) pružiti više društvene potrošnje(4) pomaknuti krivulju proizvodnih mogućnosti svoje privrede prema van i udesno(5) smanjiti inflaciju

4. Porez se na profit korporacija definira kao porez koji je razrezan:

(1) jedino na dividende isplaćene dioničarima(2) na vrijednost što je svaka od korporacija dodala proizvodnji(3) na ukupne neto prodaje korporacije(4) na dodatke zadržanoj zaradi korporacije(5) na isplaćene dividende i neraspodijeljen profit

5. Jedna vrsta dohotka koja nije uopće podložna oporezivanju prema američkom zakonu o porezu na dohodak je:

(1) dohodak u obliku dividendi na temelju vlasništva dionica(2) dohodak u obliku kamata na korporacijske obveznice(3) realni dohodak u obliku stambene usluge u kući koju koristi sam vlasnik(4) realni dohodak korigiran s obzirom na inflaciju iz prethodne godine(5) dohodak u obliku kapitalnih dobitaka

6. Jedan je od argumeata u prilog postojanju poreza na profit korporacija da:

(1) on pogađa samo zarade iznad normalnoga prinosa na investirani kapital(2) se bez njega trenutačno ne bi uopće oporezivao jedan dio profita korporacija(3) je to, sve u svemu, regresivan porez(4) on pogađa dohodak što ga primaju vlasnici obveznica(5) on znači dvostruko oporezivanje (bar jednog dijela) zarada korporacija

7. Koja bi alternativa iz 6. pitanja bila točna da se ono odnosilo na argument protiv postojanja poreza na profit korporacija?

(1) (2)(3)(4)(5)

8. Zanemarujući ustegnuća od nadnica i plaća temeljene socijalnoj sigurnosti, najveći godišnji prihod saveznoj vladi donosi:

(1) porez na osobni dohodak(2) porez na profit korporacija(3) porez na dodanu vrijednost(4) trošarina na alkohol i duhan(5) porez na imovinu

9. Pretpostavimo da porez na dohodak od 20.000$ iznosi 4.000$. Pretpostavimo također da će porez porasti na 4.800$ ako se dohodak poveća na 22.000$. Granična je porezna stopa koja se krije u ovim brojkama:

(1) 20 posto(2) oko (ali ne više od) 21 posto(3) više od 21 posto, ali taman ispod 22 posto(4) 40 posto(5) nijedna od navedenih

10. Opći se porez na promet, koji ne bi zauzeo nijednu robu, smatra:

(1) progresivnim porezom jer se primjenjuje kako na luksuzna dobra tako i na životne potrepštine

30

(2) regresivnim porezom jer bogati ljudi troše manji postotak svojih ukupnih dohodaka na oporezovane robe te je stoga omjer poreznih naplata prema dohotku veći za siromašne ljude

(3) progresivnim porezom jer bogati ljudi troše više nego siromašni(4) regresivnim porezom jer se više novca ubire od siromašne nego od bogate osobe(5) proporcionalnim porezom jer svatko plaća isti porezni postotak pri svakoj kupovini

11. Proporcionalan se porez ispravno definira kao onaj kod kojega (uzimajući u obzir ukupno stanovništvo koje plaća porez, tipičnoga poreznog obveznika):

(1) je omjer ubranoga poreza prema primljenome dohotku isti na svim razinama dohotka(2) se ubire približno isti iznos po poreznom obvezniku bez obzira na njihove dohotke(3) postotak dohotka koji odlazi na porez pada porastom dohotka(4) iznos novca koji odlazi na porez raste padom dohotka(5) prethodni opisi ne vrijede (jer niti jedan nije točan)

12. Koja bi alternativa iz 11. pitanja bila točna da se ono odnosilo na ispravnu definiciju progresivnog poreza?

(1)(2)(3)(4)(5)

13. Koja bi alternativa iz 11. pitanja bila točna da se ono odnosilo na ispravnu definiciju regresivnog poreza?

(1)(2)(3)(4)(5)

14.Analiza “podnošenja poreznog tereta” nastoji utvrditi:

(1) kako iznos ubran porezom tendencijski fluktuira kretanjem privrede iz buma u recesiju i natrag(2) relativnu važnost dotičnoga poreza u budžetu one vlasti koja ga je propisala(3) mjeru u kojoj se može izbjeći plaćanje toga poreza zahvaljujući kakvoj “rupi” u zakonu(4) kojim će se ljudima tim porezom uistinu smanjiti realni dohoci(5) kolikom će vjerojatnošću oporezivanje potaknuti ljude da rade manje kako bi izbjegli plaćanje dijela dotičnoga poreza

15. Kakvi su porezni sustavi federalnih jedinica i lokalnih vlasti u Sjedinjenim Američkim Državama u usporedbi sa saveznim sustavom?

(1) progresivniji su i jedan i drugi(2) regresivniji su i jedan i drugi(3) sustavi su federalnih jedinica, za razliku od lokalnih, progresivniji od saveznoga sustava(4) lokalni su sustavi, za razliku od onih na razini federalnih jedinica, progresivniji od saveznoga sustava(5) nijedna od prethodnih tvrdnji nije točna

16. Najveća je porezna olakšica u postojećem saveznom zakonu o porezu na osobni dohodak :

(1) izuzimanje mirovinskih doprinosa(2) nezakonito izbjegavanje poreza od samouposlenih(3) olakšica zbog držanja nafte u neprerađenom stanju(4) neoporezivanje dohotka u obliku stambene usluge od kuće u kojoj živi sam vlasnik(5) dohodak od nekih vrijednosnih papira koji je zakonom izuzet od oporezivanja

17. Zakon o poreznoj reformi iz 1986. povećao je ukupna plaćanja saveznih poreza od strane:

(1) najbogatijih 10 posto američkih kućanstava(2) najbogatijih 20 posto američkih kućanstava(3) najbogatijih 30 posto američkih kućanstava(4) najbogatijih 40 posto američkih kućanstava(5) najbogatijih 50 posto američkih kućanstava

Dvadeset i prvo poglavljeGary W. Yohe, Vodič za učenje prema udžbeniku P.A. Samuelsona i W. Nordhausa, Mate, Zagreb, 1996.

1. Na osima grafa s Lorenzovom krivuljom mjeri se sljedeće:

(1) na jednoj osi ukupni iznos dohotka u dolarima, a na drugoj ukupni broj pojedinaca ili obitelji koje primaju taj ili niži dohodak

(2) na jednoj osi postotak ljudi (10 posto, 20 posto, itd), a na drugoj postotak ukupnoga dohotka što ga prima najnižih 10 posto,20 posto itd

(3) na jednoj osi broj pojedinaca ili obitelji koje primaju izvjestan dohodak, a na drugoj postotak ukupnog stanovništva predstavljen tim brojem

31

(4) na jednoj osi broj pojedinaca ili obitelji u različitim zanimanjima, a na drugoj medijan dohotka što ga se prima u tim zanimanjima

(5) na jednoj osi dohodovni razredi (npr. 0$ do 1.999$ i 2.000$ do 3.999$), a na drugoj postotak pojedinaca ili obitelji u svakom takvom dohodovnom razredu.

2. Apsolutna ili totalna jednakost u raspodjeli dohotka pokazala bi se na grafu s Lorenzovom krivuljom kao:

(1) zakrivljena crta dobrano ispupčena od dijagonale(2) zakrivljena crta blizu dijagonali(3) crta pod pravim kutom(4) dijagonalna crta pod 45 stupnjeva(5) ništa od navedenog

3. Koja bi alternativa u 2. pitanju bila točna da se pitanje odnosilo na apsolutnu nejednakost u dohotku, tj. na stanje u kojemu jedan pojedinac ili jedna obitelj prima sav dohodak, a ostali uopće ne primaju dohodak?

(1)(2)(3)(4)(5)

4. Od sredine 1970-ih pa do kraja 1980-ih u Sjedinjenim Državama:

(1) najnižih 20 posto i najviših 20 posto u raspodjeli dohotka postali su siromašniji, u odnosu na srednjih 60 posto(2) najviših 20 posto postali su relativno siromašniji, a najnižih 20 posto relativno bogatiji(3) najviših 20 posto postali su relativno bogatiji, a najnižih 20 posto relativno siromašniji(4) i najnižih i najviših 20 posto u raspodjeli dohotka postali su bogatiji na račun srednje klase(5) ništa od navedenoga

5. Prosječni per capita tjedni dohodak u Sjedinjenim državama bio je 1991.:

(1) između 100$ i 130$(2) između 130$ i 175$(3) između 175$ i 240$(4) između 240$ i 275$(5) više od 275$

6. Kojom se od sljedećih tvrdnji točno opisuje raspodjela dohotka u Sjedinjenim Državama?

(1) prosječni je veći od medijanskog zahvaljujući velikom broju relativno niskih dohodaka(2) medijanski je veći od prosječnog, zahvaljujući malom broju izuzetno visokih dohodaka(3) prosječni je veći od nedijanskog, zahvaljujući malom broju izuzetno visokih dohodaka(4) medijanski je veći od prosječnog, zahvaljujući velikom broju relativno niskih dohodaka(5) medijanski, koji je nekada bio niži od prosječnog, nedavno je postao nešto viši, zbog utjecaja progresivnog oporezivanja

dohodaka

7. Obiteljski dohodak na “medijanu” je:

(1) brojka koja se dobije popisivanjem svih dohodaka od najnižega do najvišega i uzimanjem onog dohotka koji je točno na sredini tog rangiranja

(2) veličina dohotka koju bi se dobilo kad bi ukupni dohoci što su ih primile sve obitelji bio podijeljen među svima njima na jednake dijelove

(3) dohodak za koji se procjenjuje da bi ga obitelj morala imati kako bi dostigla “minimalnoudobnu” razinu potrošnje(4) razina dohotka koju s zatiče upravo na središnjoj točki Lorenzove krivulje

8. Koja bi alternativa u 7. pitanju bila točna da se to pitanje odnosilo na “prosječni”, a ne na “medijanski” obiteljski dohodak?

(1)(2)(3)(4)(5)

9. Ako uopće postoji neka nejednakost u raspodjeli dohotka, što bi od sljedećega bilo točno za skupinu koja čini najnižih 20 posto u rangiranju po dohotku?

(1) isto je toliko vjerojatno koliko i ne da će ona primati više od 20 posto tog ukupnog dohotka(2) mora primati točno 20 posto tog ukupnog dohotka(3) obično će, ali ne i uvijek, primati manje od 20 posto tog ukupnog dohotka(4) mora da je primila manje od 20 posto ukupnog dohotka svih skupina uzetih zajedno(5) ništa od gornjega nije nužno točno

10. Pri objašnjavanju razlika u dohocima obično se navode razlike u sposobnostima. To objašnjenje:

(1) pokriva samo dio razloga budući da ima mnogo više slučajeva odskakanja od prosjeka u sposobnostima nego što ih ima u dohocima

32

(2) pokriva samo dio razloga budući da je oblik krivulje distibucije dohotka znatno drukčiji od oblika krivulje distribucije sposobnosti

(3) pokriva samo dio razloga budući da je izmjereni raspon razlika u individualnim sposobnostima mnogo širi od raspona dohodovnih razlika

(4) predstavlja dovoljno cjelovito tumačenje dohodovnih razlika(5) je skoro bez smisla budući da nema pogodnog načina za uspoređivanje razlika u sposobnostima i dohocima

11. Crta siromaštva, izračunana da odrazi dohodak na razini egzistencijalnog minimuma:

(1) je porasla sa 3.100$ u 1962. na više od 12.000$ krajem 1980-ih(2) u realnom je izrazu skoro stabilna od 1962.(3) je približno tri puta veća od budžeta potrebnog za hranu na razini egzistencijalnog minimuma(4) je u svojoj komponenti hrane porasla na više od 4.000$ u 1991.(5) sve gore navedeno

12. Rat protiv siromaštva kojeg je potaknuo predsjednik John Kennedyja, a predsjednik je Lyndon Johnson ugradio u program Velikoga društva:

(1) uspio je smanjiti postotak Amerikanaca koji su ispod crte siromaštva sa 22 posto u 1962. na 15 posto u 1971.; i danas je 15 posto

(2) uspio je smanjiti postotak Amerikanaca koji su ispod crte siromaštva sa 22 posto u 1962. na 11 posto do 1970.; ostao je na 11 posto do 1981. kad se počeo penjati na više od 15 posto

(3) imao je malen ili nikakav učinak na postotak Amerikanaca koji su ispod crte siromaštva, što je opravdalo njegovo ukidanje od strane Reganove administracije

(4) imao je malo učinka na snižavanje postotka ljudi koji su ispod crte siromaštva, sve dok reganova administracija nije 1982. zaoštrila uvjete dobivanja pomoći

(5) ništa od navedenoga

13. Razlike u obrazovanju i stručnoj spremi smatraju se glavnim čimbenicima koji određuju vjerojetnost kojom će se pojedinac naći u siromaštvu. Tu povezanost odražava i korelacija u statistici o američkim crncima 1980-ih godina. Dok se dvostruko više crnaca nego bijelaca našlo ispod crte siromaštva u 1989.:

(1) postotak bijelaca koji su završili srednju školu bio je za 8 bodova veći nego postotak crnaca(2) postotak crnaca koji su završili fakultet bio je približno upola manji od postotka bijelaca koji su završili fakultet(3) medijan dohotka bijelih obitelji (s kojim se moglo financirati fakultetsko obrazovanje bijele djece) bio je 75 posto veći od

medijana dohotka crnih obitelji(4) medijan imetka bijelih obitelji bio je više nego 10 puta veći od medijana imetka crnih obitelji(5) sve gornje tvrdnje su točne, što svjedoči o korelaciji stupnja obrazovanosti i siromaštva

14. Što od sljedećega nije razlog kojim bi se moglo objasniti raspostranjenost siromaštva u suvremenoj Americi?

(1) razlike u obrazovanju i stručnoj spremi(2) postojanje skupina koje međusobno ne konkuriraju(3) razlike u ekonomskom ambijentu, uključujući distribuciju imetka(4) asimetričan učinak recesije na demografske skupine(5) razlike u sposobnostima među ljudima

15. Prosječni dohodak najnižih 20 postostanovništva povećao se za više od 130 posto od 1929.:

(1) tako da je potreba za programima protiv siromaštva puki mit(2) ali je postotak u ukupnom dohotku što ga taj porast predstavlja ostao postojano kod 5 posto(3) ali gotovo sav taj porast proizlazi iz porasta ukupnog GNP-a(4) samo alternative (2) i (4)(5) ništa od gornjega

16. Među svom djecom u Sjedinjenim Državama 1988., približno je:

(1) svako deseto živjelo ispod crte siromaštva(2) svako dvadeseto živjelo ispod crte siromaštva(3) svako peto živjelo ispod crte siromaštva(4) 1 posto živjelo ispod crte siromaštva(5) 1 milijun živjelo ispod crte siromaštva

17. Primanja iz zaposlenosti neke siromašne obitelji nadopunjena su negativnim porezom na dohodak u iznosu od, recimo, 4.000$. Prema prijedlozima ovog poreza bi, u slučaju da obiteljska primanja od rada porastu za 1.000$, dohodak primljen u vidu negativnog poreza trebao u pravilu:

(1) pasti za 1.000$(2) pasti za više od 1.000$(3) pasti za neki iznos manji od 1.000$(4) pasti za 4.000$(5) porasti za nekih 500$

18. Koji bi odgovor na 17. pitanje bi bio točan da se njime pitalo za točku jednakosti raspodjele dohotka uz istjecanja koja dovode do krivulje ABCD?

(1)(2)(3)

33

(4)(5)

19. Za što od sljedećega nije vjerojatno da bi bilo značajan izvor istjecanja pri nagodbi između pravednosti i efikasnosti?

(1) administrativni troškovi provođenja programa preraspodjele dohotka radi pomoći siromašnijima(2) destimuliranja rada progresivnim porezom na dohodak(3) destimuliranja štednje i investicija progresivnim porezom na dohodak(4) promjena u stavu kojom varanje prilikom prijave poreza postaje prihvatljivije(5) sve gornje može biti značajno premda nema dokaza koji bi potkrijepili alternativu (3)

20. Što je od sljedećega u budžetu za 1989. bilo najveća stavka usmjerena izravno na pomaganje siromašnima?

(1) medicaid(2) pomoć obiteljima s ovisnom djecom(3) bonovi za hranu i prahrana djece(4) pomoć straijim osobama, slijepima i invalidima(5) stambena pomoć

21. Ma koliko bili važni s obzirom na uzroke rasprostranjenosti siromaštva, izdaci na obrazovanje i stručnu obuku siromašnih su, kao i većina izdataka izravno usmjerenih na pomoć siromašnima, smanjeni između 1981. i 1984. za:

(1) manje od 1 posto(2) oko 5 posto(3) blizu 8 posto(4) gotovo 15 posto(5) više od 25 posto

22. Kad se u svezi s preraspodjelom govori o “neefikasnosti”, misli se na:

(1) smanjenje ukupnog outputa do kojeg dolazi zbog toga što oni na koje prerspodjela utječe nepovoljno rade manje da bi plaćali manje poreza na dohodak

(2) administrativne troškove preraspodjele i teret što ga ona stavlja na savezne službenike(3) manja stručna znanja i vještine dobitnika iz preraspodjele(4) ukupni iznos dohotka prenesen od viših na niže dohodovne skupine(5) rezultirajuće smanjenje ukupnoga poreznog prihoda države

Dvadeset i treće poglavljeGary W. Yohe, Vodič za učenje prema udžbeniku P.A. Samuelsona i W. Nordhausa, Mate, Zagreb, 1996.

1. Što od sljedećega uz mnoge druge teme, pripada proučavanju makroekonomije?

(1) izvori inflacije, nezaposlenosti i rasta(2) mikroekonomski temelji agregatnoga ponašanja(3) razlozi zbog kojih neke privrede uspijevaju, a neke ne(4) politike koje se mogu uvesti da bi se povećala vjerojatnost uspjeha u postizanju makroekonomskih ciljeva(5) sve što je gore navedeno

2. Praksa usmjeravanja politike k podršci makroekonomskoga zdravlja Sjedinjenih Država formalno je pokrenuta:

(1) Humphrey-Hawkinsovim zakonom iz 1978.(2) zakonom o poreznoj reformi iz 1986.(3) Zakonom o punoj zaposlenosti i uravnoteženom rastu iz 1946.(4) zakonom o uravnoteženom budžetu iz 1985.(5) ničim od navedenoga

3. Cilju se stabilnosti cijena, prema mišljenju barem nekih ekonomista u svijetu, može primaći prilagođavanjem:

(1) fiskalne politike(2) monetarne politike(3) politike dohodaka(4) svega navedenoga(5) ničega navedenoga

4. Politike usmjerene ne poticanje izazova mogu utjecati na:

(1) sliku zaposlenosti(2) stabilnost cijena(3) rast stvarnog u odnosu na potencijalni GNP(4) vanjskotrgovinsku bilancu(5) sve što je gore navedeno

5. Koji su od sljedećih sparenih ciljeva, čini se, uzajamno proturječni?

(1) niska inflacija i niska nezaposlenost(2) niska nezaposlenost i visoke stope rasta stvarnoga GNP-a

34

(3) visoke stope rasta stvarnoga GNP-a i ravnoteža vanjske trgovine(4) stabilnost cijena i ravnoteža vanjske trgovine(5) stabilnost cijena i brzi rast potencijalnog GNP-a

6. Krivulja je agregatne ponude pozitivna nagiba u kratkom roku zbog:

(1) rastućih troškova proizvodnje(2) opadajućih prinosa razmjerima(3) nejednake kratkoročne distribucije visokih cijena outputa i visokih cijena inputa(4) mogućnosti visoke nezaposlenosti(5) ničega nevdenoga

7. Krivulja je agregatne ponude okomita u dugom roku zbog:

(1) isključenosti učinaka imetka na traženu količinu(2) toga što je određena potencijalnim outputom(3) krajnjeg opadanja prinosa razmjerima(4) mjera ekonomske politike koje ograničuju ukupni output ispod stanovite razine(5) nužnoga kompromisa iz Phillipsove krivulje

8. Nezaposlenost, inflacija i stopa rasta stvarnoga GNP-a su primjeri:

(1) varijabli ekonomske politike(2) vanjskih varijabli(3) međunarodnih varijabli(4) varijabli određenih privredom(5) ničega navedenoga

9. Što je od sljedećega determinanta potencijalnog outputa u dugom roku?

(1) porezi(2) novac(3) tehnologija(4) porezno kažnjavanje pretjeranih zahtjeva s obzirom na nadnice(5) trošenje za obranu

10. Kratkoročni bi učinak povećanoga trošenja za obranu koje nije praćeno povećanjem poreza mogao biti:

(1) više cijene i viši GNP(2) više cijene i niži GNP(3) niže cijene i nižiGNP(4) niže cijene i viši GNP(5) niže cijene i isti GNP

11. Apsorbiranje OPEC-ova naftnog šoka bi:

(1) očuvalo iste cijene i isti GNP(2) očuvalo isti output uz više cijene(3) povećalo output uz niže cijene(4) snizilo domaće cijene nafte(5) bilo bez navedenih posljedica

12. Učinak bi orkestriranoga povećanja kamatnih stopa u Sjedinjenim Državama početkom 1980-ih bio najbolje prikazan na grafu AS-AD:

(1) pomakom krivulje AS prema gore(2) pomakom krivulje AS prema dolje(3) pomakom krivulje AD prema gore(4) pomakom krivulje AD prema dolje(5) nikakvim pomakom ni krivulje AD niti krivulje AS

Dvadeset i četvrto poglavljeGary W. Yohe, Vodič za učenje prema udžbeniku P.A. Samuelsona i W. Nordhausa, Mate, Zagreb, 1996.

1. U društvenome računovodstvu, “investiranje” uključuje:

(1) sve što je proizvedeno posredstvom države tijekom godine(2) svaku kupovinu običnih dionica izdanih tijekom godine(3) svako povećanje stanja zaliha krajem godina u odnosu na stanje zaliha s početka godine(4) svaku robu koju bi potrošač kupio, ali ne i potrošio u potpunosti do kraja godine(5) ništa od navedenoga

2. U društvenom se računovodstvu vrijednost stambenih usluga u kućama u kojima stanuju sami njihovi vlasnici:

(1) ne uračunava, zato što se usluge od imovine ne smatraju “proizvodnjom”(2) ne uračunava, zato što su takve usluge od imovine uključene u vrijednost same kuće(3) ne uračunava u GNP, ali se uračunava u NNp procjenom vrijednosti zakupnine

35

(4) uračunava i u GNP i u NNP procjenom vrijednosti zakupnine(5) ne uračunava u NNP, ali se uračunava u GNP procjenom vrijednosti zakupnine

3. Da bi se izračunao doprinos nekoga poduzeća GNP-u na temelju dodane vrijednosti, mora se od vrijednosti dobara koja je ono proizvelo, izražene njihovom tržišnom cijenom, odbiti:

(1) sve neizravne poslovne poreze(2) sav neraspodijeljeni profit(3) amortizaciju(4) sve prodaje drugim poduzećima(5) ništa od nevedenoga

4. U društvenome računovodstvu negativna veličina bruto investiranja:

(1) se ne može nikada pojaviti(2) se može pojaviti ako je dovoljno velik ukupni iznos amortizacije zgrada i opreme(3) se automatski javlja ako tijekom godine nije bilo proizvodnje zgrade ili opreme(4) može biti uzrokovana dovoljno velikim smanjenjem zaliha tijekom godine(5) bi značila da je privreda više proizvela nego potrošila

5. Došlo bi do dvostrukoga računanja u GNP-u, odnosno NNP-u ako bi statističari zbrajali.

(1) neto vrijednost dodanu u rudnicima željeza i neto vrijednost u čeličanama(2) neto povećanje zaliha u mlinovima i neto povećanje zaliha u pekarama(3) ukupni output željezne rudače i ukupni output željeza(4) vrijednost koju su dodali pekari i vrijednost njihova prodajnoga osoblja(5) ukupnost kupljenih potrošačkih usluga i ukupnost proizvedenih investicijskih dobara

6. Ako od ukupnoga korporacijskog profita odbijete (a) porez na profit korporacija i (b) neraspodijeljen korporacijski profit, preostat će :

(1) neizravni poslovni porezi(2) dodatak zadržanoj zaradi(3) dividende(4) kamate na obveznice(5) raspoloživi dohodak

7. Jedna od pet ovdje navedenih stavki nije u istoj kategoriji kao ostale četiri s obzirom na svrhe računanja nacionalnog dohotka. Koja?

(1) korporacijski profiti(2) državna transferna plaćanja(3) neto plaćanja kamata od strane poduzeća(4) dohodak u vidu najamnina(5) nadnice i plaće

8. Ako želite izračunati raspoloživi osobni dohodak iz NNp-a, jedno ne smijete učiniti:

(1) odbiti amortizaciju(2) dodati državna transferna plaćanja(3) odbiti neizravne poslovne poreze(4) odbiti namete za socijalnu sigurnost(5) odbiti neraspodijeljene korporacijeske profite

9. Pri računanju državnog dijela GNP-a za određeno razdoblje:

(1) uključuju se svi državni izdaci za dobra i usluge(2) uključuju se svi državni izdaci za dobra, ali ne i oni za usluge(3) uključuju se svi državni izdaci za finalna dobra i usluge, ali ne i za ono što je intermedijarno(4) uključuju se svi državni izdaci za predmete potrošnje, bila to dobra ili usluge; ostalo se ne uključuje(5) ništa od gornjega nije točno

10. “Nacionalni dohodak” (NI), s obzirom za uporabu tog izraza u statistici nacionalnoga proizvoda i nacionalnog dohotka, znači određenije:

(1) NNP (nacionalni društveni proizvod) plus svi oni porezi koje se ne smatra porezima iz dohotka građana i profita korporacija, tj. NNP plus neizravni poslovni porezi

(2) NNP minus svi oni porezi koje se smatra porezima iz dohotka i profita (kao što su porezi na dohotke građana i profite korporacija)

(3) NNP plus svi oni porezi koje se smatra porezima iz dohotka i profita (4) NNP minus svi oni porezi koje se ne smatra porezima iz dohotka građana i profita korporacija, tj. NNP minus neizravni

poslovni porezi(5) ništa od navedenoga

11. Ako je nominalni NNP bio 1992. godine 360 milijardi dolara i ako je od 1990. do 1992. razina cijena porasla za 20 posto, NNP bi iz 1992. godine, izražen u cijenama iz 1990. godine, bio:

(1) 300 milijardi dolara(2) 320 milijardi dolara

36

(3) 340 milijardi dolara(4) 360 milijardi dolara(5) 432 milijardi dolara

12. Koje bi dvije od sljedećih stavki bilo neispravno zbrajati u računanju nacionalnoga dohotka i nacionalnog proizvoda?

(1) osobnu štednju i izdatke za potrošnju(2) neto investiranje i izdatke za potrošnju(3) korporacijske profite i neto kamate što ih plaćaju poduzeća(4) državne kupovine i izdatke za potrošnju(5) državne kupovine i nadnice i plaću

Dvadeset i peto poglavljeGary W. Yohe, Vodič za učenje prema udžbeniku P.A. Samuelsona i W. Nordhausa, Mate, Zagreb, 1996.

1. Granična sklonost potrošnji je:

(1) omjer ukupne potrošnje prema ukupnom dohotku na bilo kojoj razini dohotka(2) promjena izdataka za potrošnju uzrokovana nekom promjenom dohotka (povećanjem ili smanjenjem) na bilo kojoj razini

dohotka(3) križaljka koja pokazuje iznos izdataka za potrošnju na nekoj danoj razini za svaku i sve razine dohotka(4) omjer promjene potrošnje prema promjeni razine dohotka na bilo kojoj razini dohotka(5) ništa od nevedenog

2. Opseg ili veličinu investicijskih mogućnosti u američkoj privredi određuje isključivo:

(1) ukupni iznos štednje na raspolaganju onima koji će je koristiti za investiranje(2) razina prevladavajućih kamatnih stopa(3) stanje na burzi(4) ritam kojim iz laboratorija izlaze novi i komercijalno iskoristivi izumi(5) ne postoji takav pojedinačni dominantni čimbenik

3. Iz odnosa između graničnih sklonosti potrošnji i štednji proizlazi da:

(1) njihov zbroj mora iznositi 1 budući da neki dio dodatnog dohotka mora ići u dodatne izdatke za potrošnju, a preostali dio u dodatnu štednju

(2) omjer među njima mora pokazivati prosječnu sklonost potrošnji(3) njihov zbroj mora pokazivati tekuću cjelinu primljenog raspoloživog dohotka budući da se DI nužno dijeli između potrošnje

i štednje(4) točka na kojoj su one jednake mora biti ona razina dohotka na kojoj je potrošnja taman pokrivena dohotkom(5) njihov zbroj mora davati nulu

4. “Osobna štednja”, s obzirom na to kako se taj izraz koristi u vezi s analizom nacionalnog dohotka i proizvoda, odražava:

(1) ukupnost svih oblika aktive u posjedu obitelji(2) dohodak koji je primljen u promatranom razdoblju a nije izdan na potrošnju(3) ukupnost svih oblika aktive u posjedu obitelji umanjen za ukupnost njihovih dugovanja(4) dohodak koji je primljen u promatranom razdoblju te upotrijebljen ili samo za kupovinu nekog vrijednosnog papira ili

deponiran u banku(5) dohodak koji je primljen u promatranom razdoblju, ali nije izdan na potrošnju niti je uporabljen za kupovanje nekog

vrijednosnog papira niti je deponiran u banku

5. Ako ljudi ne izdaju cijele svoje dohotke na osobnu potrošnju i ako neutrošeni iznos stavljaju u banku, oni s obzirom na pojmove iz analize nacionalnog dohotka i proizvoda :

(1) štede, ali ne investiraju(2) investiraju, ali ne štede(3) istodobno štede i investiraju(4) niti štede niti investiraju(5) štede, a investiraju samo u mjeri u kojoj kupuju vrijednosne papire

6. Što bi od sljedećega ekonomisti koji se bave nacionalnim proizvodom i dohotkom smatrali investicijom?

(1) svaku kupovinu korporacijske obveznice(2) svaki iznos koji je ušteđen iz dohotka a nije stavljen u madrac(3) svaku kupovinu nove korporacijske obveznice(4) svaku proizvodnu aktivnost koja rezultira sadašnjom potrošnjom(5) ništa od navedenoga

7. Točka izjednačenosti na obiteljskoj funkciji potrošnje je točka kod koje:

(1) je njezina štednja jednaka njezinu dohotku(2) je njezin dohodak jednak njezinoj potrošnji(3) je njezina štednja jednaka njezinoj potrošnji(4) je njezina potrošnja jednaka njezinom investiranju

37

(5) njezina granična sklonost potrošnji iznosi 1

8. Što od sljedećega, prema statističkim podacima, karakterizira ponašanje tipične američke obitelji s obzirom na potrošnju?

(1) povećanjem dohotka razmjerno se povećava onaj njegov dio koji ide na potrošnju(2) isti dio dohotka ide na potrošnju na svim osim na vrlo niskim razinama dohotka(3) isti dio dohotka ide na potrošnju na svim razinama dohotka(4) povećanjem dohotka razmjerno se smanjuje onaj njegov dio koji ide na potrošnju(5) isti dio dohotka ide na potrošnju na svim osim na vrlo visokim razinama dohotka

9. Koja je zajednička crta “investiranja” i “potrošnje” s obzirom na uporabu tih izraza u analizi nacionalnog dohotka i proizvoda?

(1) obje te aktivnosti poduzima ista skupina (tj. kućanstva) premda ne uvijek iz istih razloga(2) i jedno i drugo su potražnje koje pozivaju na tekuću uporabu (zaposlenost) fonda proizvodnih inputa privrede(3) i jedno i drugo su komponente raspoloživog dohotka(4) u oba slučaja jedini čimbenik koji ih znatnije određuje je razina društvenog proizvoda ili raspoloživog dohotka(5) ništa od navedenog

Dvadeset i sedmo poglavljeGary W. Yohe, Vodič za učenje prema udžbeniku P.A. Samuelsona i W. Nordhausa, Mate, Zagreb, 1996.

1.Keynesovoj «općoj teoriji» pripada:

(1) da nadnice i cijene ne reagiraju na neravnotežu ekonomskih tržišta.(2)struktura kakvu se može u njezinu najjednostavnijem obliku sažeto izraziti krivuljom agregatne ponude koja nije okomita.(3) da makroekonomska ravnoteža može uključivati goleme brojeve nezaposlenih radnika.(4) da aktivna ekonomska politika usmjerena na manipuliranje agregatnom potražnjom može utjecati na output i zaposlenost.(5) sve gornje.

2.Nasuprot tome, klasično je gledište o makroekonomiji.

(1)da nadnice i cijene uvijek reagiraju na neravnotežu.(2)da je krivulja agregatne ponude okomita na razini GNP-a označenoj potencijalnim outputom.(3)da je nezaposlenost ili dobrovoljna ili uzrokovana umjetnom preprekama prilagođavanjima nužnim s obzirom na nadnicu.(4)da će aktivna ekonomska politika usmjerena na promjenu agregatne potražnje utjecati samo na cijene, a ne i na output ili zaposlenost.(5)Sve gornje.

3.Pretpostavimo da poduzeća odluče promijeniti svoje planove i povećati svoje ukupno trošenje na nove pogone i opremu.Prema keynesijanskom modelu očekivali bismo:

(1) da neće biti promjene GNP-a.(2) da će porasti GNP i izdaci za osobnu potrošnju.(3) Da će porasti GNP, ali da to neće imati odraza na izdatke ua osobnu potrošnju.(4) da će porasti GNP, ali pasti izdaci za osobnu potrošnju.(5) da će pasti GNP, ali porasti izdaci za osobnu potrošnju.

4.Kad bi u najjednostavnijem keynesijanskom modelu (u kojem agregatnoj potražnji pridonose samo osobna potrošnja i investiranje) veličina granične sklonosti porrošnji bila 0,8 onda bi veličina multiplikatora morala biti:

(6) 1,6.(7) 2,5.(8) 2,8.(9) 4,0.(10) 5,0.

5.Neka promjena ukupnih izdataka za osobnu potrošnju može imati isti učinak na GNP (baciti ga iz ravnoteže u neravnotežu, mijenjajući tako veličinu GNP-a za neki multiciplirani iznos) kao i promjena ukupnog investicijskog trošenja:

(1) jedino ako je tu promjenu osobne potrošnje pokrenuo neki drugi čimbenik, a ne promjena GNP-a.(2) jedino ako je sama ta promjena osobne potrošnje pokrenuta nekom promjenom GNP-a.(3) Bez obzira na okolnosti koje su pokrenule tu promjenu osobne potrošnje.(4) jedino ako je riječ o povećanju osobne potrošnje.(5) Ne može imati takav učinak ni u kojim okolnostima budući da neravnotežni GNP proizlazi jedino iz promjena u investiranju.

6.Ako bi se ravnotežna razina GNP-a promijenila zbog smanjenja planiranog investicijskog trošenja, očekivali bismo:

(1) pad GNP-a, ali porast štednje S.(2) pad GNP-a, ali nikakvu promjenu S.(3) Pad GNP-a ali također i pad S.(4) Nepromijenjen GNP, ali pad S.(5) Ništa od prethodnoga.

38

7.Pretpostavite da su i državno trošenje i neto izvoz a nuli.Sjecište funkcije potrošnje i crte 45 povučene iz ishodišta prema gore na grafu na kojem je ucrtano trošenje u odnosu na GNP nužno pokazuje:

(1) razinu GNP-a kod koje se neto investicijsko trošenje I prvi put podiže iznad nule.(2) Jednakost osobne potrošnje C i I.(3) ravnotežni GNP.(4) jednakost C i štednje.(5) Ništa od gornjega, osim u slučaju da je I na nuli.

8.Pretpostavite privredu u kojoj su i državno trošenje i neto izvoz fiksirani na nuli.Stvarni GNP bi tu bio iznad svoje ravnotežne razine ako:

(1) je iznos što su ga potrošači planirali štedjeti premašio iznos što su ga poduzeća i ostali planirali investirati.(2) su ukupni planirani izdaci za osobnu potrošnju C premašili ukupno planirano I.(3) Nije bilo neplaniranog I.(4) Se GNP privremeno pomakao iznad točke izjednačenosti na funkciji potrošnje.(5) Je zbroj ukupno planiranog I i ukupno planirane C premašio tekuću razinu GNP-a

9.Koja bi alternativa u 8. pitanju bila točna da se to pitanje odnosilo na GNP koji je ispod svoje ravnotežne razine?

(1).(2).(3).(4).(5)

10.Pretpostavite da je tekuća razina GNP-a 500 milijardi dolara i da potrošači žele utrošite 500 milijardi dolara na svoju osobnu potrošnju.Neka je ukupni iznos planiranog investicijskog trošenja 120 milijardi dolara.Te brojke znače:

(1) da je GNP izvan ravnoteže i da će se smanjiti.(2) da je GNP izvan ravnoteže i da će se povećati.(3) Da je GNP van ravnoteže, ali neodredivo hoće li se povećati, smanjite ili ostati na sadašnjoj razini.(4) Da je GNP u ravnoteži.

(5)Ništa od gornjega nije nužno budući da bi, prema danim informacijama, GNP mogao biti i u ravnoteži i izvan nje.

11.U nekoj zemlji (a) puna zaposlenost podrazumijeva GNP od 200 milijardi dolara, (b) izdaci za osobnu potrošnju bi kod te razine GNP-a pri punoj zaposlenosti iznosili 170 milijardi dolara, (c) ukupni će investicijski izdaci biti 20 milijardi dolara neovisno o razini GNP-a i (d) MCP u toj zemlji je ¾.imajući u vidu te činjenice i pretpostavljaući da nema državnog trošenja i neto izvoza, ravnotežna će razina GNP-a biti:

(1) više od 200 milijardi dolara.(2) 200 milijardi dolara.(3) 190 milijardi dolara.(4) Manje od 190 milijardi dolara.(5) Nemoguće je to izračunati na osnovi danih informacija.

12.Povećanje investicijskog trošenja nužno da privredu opisanu u 11. pitanju vrati na punu zaposlenost iznosilo bi:

(1) više od 10 milijardi dolara.(2) 10 milijardi dolara.(3) Manje od 10 milijardi dolara, ali neki pozitivan iznos.(4) nula.(5) Nemoguće je to izračunati na osnovi danih informacija.

13. Kad bi se keynesijanski recept za izlazak iz recesije primijenio prema kratkoročnoj krivulji agregatne ponude pozitivnog nagiba:

(1) povećao bi se GNP, a cijene bi pale.(2) povećao bi se GNP, a cijene bi ostale stabilne.(3) Cijene bi porasle zajedno s realnim GNP-om.(4) realni GNP se ne bi povećao, a cijene bi skočile.(5) Ništa od gornjega.

14.Kad bi ljudi iznenada odlučili trošiti manje na svakoj razini dohotka, tada bi crtu ukupnog trošenja na uobičajenom kejsijanskom grafu trebalo nacrtati:

(1) Ništa od gornjega.(2) više i desno.(3) niže i desno.

39

(4) više i lijevo.(5) Niže i lijevo.

15. Ako je (a) GNP početno u ravnoteži pa (b) država poveća svoje ukupne izdatke na dobra i usluge za 2 milijarde dolara i (c) ne bude nikakvog povećanog ubiranja poreza teje (d) granična sklonost potrošnji 0,75, a (e) granična sklonost uvoza na nuli, onda će (uz pretpostavku da nema inflatornih posljedica) GNP u novoj ravnoteži do koje to dovede biti:

(1) manji za 4 milijarde dolara.(2) veći za 2 milijarde dolara.(3) Veći za 6 milijardi dolara.(4) Veći za 8 milijardi dolara.(5) Veći za 4 milijarde dolara

16.Koja bi alternativa u 15. pitanju bila točna da se to pitanje odnosilo na ukupno smanjenje državnih prihoda iz poreza na dohodak za 2 milijarde dolara te da nije došlo ni do kakvog povećanja izdataka države na dobra i usluge?

(1).(2).(3).(4).(5).

17.Koji bi odgovor na 15. pitanje bio točan da je granična sklonost uvozu 0,25?

(1).(2).(3).(4).(5).

18.Koji bi odgovor na 15. pitanje bio točan da je Mp 0,25 te da je izvoz reagirao na deprecijaciju domaće valute?

(1). (3).(4).(2).(5).

19. Ako je GNP u ravnoteži onda:

(1) osobna potrošnja mora biti upravo jednaka investiranju.(2) izdaci za osobnu potrošnju moraju poduzećima donositi prihode upravo jednake nacionalnom dohotku.(3) svako povećanje trošenja mora dovesti do inflatornog jaza.(4) Ukupni budžeti države na saveznoj razini, kod federalnih jedinica i na lokalnoj razini moraju biti upravo uravnoteženi.(5) Ništa od gornjega nije nužno točno.

20 GNP je u ravnoteži na razini pune zaposlenosti.Savezna vlada smatra da je nužno povećanje njezinih izdataka na dobra i usluge za 10 milijardi dolara.Ona želi toliko povećati poreze koliko je potrebno da se izbjegne ozbiljnija opasnost inflacije, tj. Ona želi da neto promjena ravnotežne razine GNP-a bude nula.Nužno povećanje poreznih prihoda će vjerojatno biti:

(1)veće od 10 milijardi dolara.(2)Manje od 10 milijardi dolara.(3)Manje od 10 milijardi dolara, ali ne nula.(4)Nula(5)Manje od nule, tj.porezni prihodi mogu biti smanjeni.

21.Postoji mala, ali značajna razlika između multiplikatorskog efekta nekog povećanja od, recimo, 10 milijardi dolara u državnim rashodima i smanjenja osobnih poreza za 10 milijardi dolara.Razlog je u tome sljedeći:

(1)rashodi države povećavaju zarađene dohotke i time povećavaju izdatke na osobnu potrošnju.(2)smanjenje oporezivanja za 10 milijardi dolara ima znatno veći učinak na državni suficit ili deficit nego što ga ima 10 milijardi dolara povećanja državnih rashoda. (3) smanjenje poreza utječe izravno na dohodak potrošača i njihove izdatke dok je učinak povećanja državnih rashoda na potrošače samo posredan.(4)smanjenje osobnih poreza za ukupno 10 milijardi dolara ne dovodi do povećanja izdataka na osobno potrošnju za 10 milijardi dolara budući da dio tog smanjenja poreza ide u dodatnu štednju.(5)ništa od gornjega.

22.Kad god ukupno planirano investiranje nadmašuje ukupnu planiranu štednju:

(1)GNP će pasti ispod potencijalnoga GNP-a.

40

(2)GNP će porasti iznad potencijalnoga GNP-a.(3)GNP će porasti ako je proje toga bio ispod potencijalnoga GNP-a.(4)GNP će pasti samo ako je prije toga bio na razini potencijalnoga GNP-a.(5)nema razloga očekivati ikakvu promjenu potencijalnoga GNP-a nagore ili nadolje kao ni neku zbog toga nužnu promjenu potencijalnoga GNP-a.

23.Procjene multiplikatora neobrambenih državnih rashoda znatno se razlikuju od istraživača do istraživača zbog:

(1) neizvjesnosti svojstvenih predviđanju i razlika u teorijskim polazištima.(2) Toga što istraživači koriste različite podatke pri obavljanju svojih procjena.(3) Toga što istraživači žele postići da čitatelji razlikuju njihov rad od rada drugih.(4) Toga što su postupci procjenjivanja toliko složeni da pogreške nužno izopačuju rezultate i više nego što bi se vjerovalo.(5) Ničeg od gornjega.

Dvadeset i osmo poglavljeGary W. Yohe, Vodič za učenje prema udžbeniku P.A. Samuelsona i W. Nordhausa, Mate, Zagreb, 1996.

1.Trampa predstavlja izlaženje iz stanja samodovoljnosti i prvi korak u evoluciji monetarnog sustava.Ustupila je mjesto robnom novcu zbog toga što je ona:

(1)bila neefikasan mehanizam transakcija koji dovodi do visokih troškova transakcija neophodnošću da nađete nekoga tko je spreman prihvatiti u razmjeni ono što imate za ono što želite.(2)bila i u najboljem slučaju neprikladna.(3) stajala na putu efikasnoj podjeli rada, osim kad je output bio djeljiv.(4)ovisila o dvostrukoj koincidenciji želja koja je postajala sve manje vjerojatna kako su privrede postajale raznolikije.(5)sve gornje.

2.Robni novac je bio korak prema efikasnosti, ali često oslabljen:

(1) padanjima natrag u trampu.(2) Hirovima ponude i potražnje za tom robom, čime se mijenjala vrijednost novca.(3) Nesposobnošću zajednica da se slože oko jedne robe.(4) Nesposobnošću zajednica da nađu neku robu koja nije pokvarljiva.(5) Ničim od gornjega.

3.Najstroža definicija novca, M1 , uključuje:

(1)kovani novac, papirne novčanice i depozite po viđenju.(2) kovani novac, papirne novčanice i oročene depozite.(3)kovani novac, papirne novčanice i sve depozite u banci.(4)sav novac i kvazi-novac.(5)ništa od gornjega.

4.Financijski posrednici su institucije:

(1)koje kupuju i prodaju sve vrste dobara, uključujući i dobra široke potrošnje.(2) kojima pripadaju samo međunarodne korporacije s velikim količinama različitih vrsta valute.(3)koje prihvaćaju depozite nekih ljudi i institucija i koriste taj novac da bi izašle ususret potrebama drugih za zajmovima.(4)koje nisu stvarno nužne u Sjedinjenim Državama zbog veličine federalnog duga.(5)sve gornje.

5.Komercijalne banke su najveća kategorija financijskih posrednika;ostale uključuju:(1) kompanije životnog osiguranja.(2) Mirovinske fondove.(3) Štedno-kreditne institucije.(4) Fondove tržišta novca.(5) Sve gornje.

6.Bitna razlika između novca i «kvazi-novca» je:

(1)novac se može izravno trošiti, a kvazi-novac ne.(2)kvazi-novac uključuje sve depozite na bankovnim računima dok novac ne uključuje nijedan takav depozit.(3)novac kola brzo, a kvazi-novac sporo.(4)kvazi-novac je fiat novac, a novac to nije.(5)kvazi-novac se sastoji od svih onih sredstava koja mogu na tržištu postići cijenu u novcu.

7.Ako ispišete ček na svoj bankovni račun, taj se ček:

(1)broji kao dio M1, pod uvjetom da se radi o valjanom čeku, tj. Da na računu postoji odgovarajući iznos novca.(2)broji kao dio M1, bio valjan ili ne, pod uvjetom da ga osoba kojoj je dan prihvati.(3) broji kao dio M1 ako je uporabljen za kupovinu dobara i usluga, ali inače ne.(4)ne broji kao dio M1 budući da se nijedan bankovni račun ne smatra dijelom novčane mase.(5)ne broji kao dio M1; brojati taj ček i depozitni račun na koji je ispisan bilo bi dvostruko brojanje.

41

8.Kad je novac deponiran u bilo koju privatnu financijsku instituciju (npr.Komercijalnu banku, štedno-kreditno udruženje itd.), presudni čimbenik pri odlučivanju treba li taj depozit brojati kao M1 je sljedeće:

(1)Vlasnik tog depozita može na njega slobodno ispisivati čekove.(2)Taj depozit osigurava ili pokriva država ili neka javna institucija.(3)Institucija kod koje je izvršen depozit održava 100 postotnu rezervu ili pokriće za njega-bilo da to pokriće daje država ili ne.(4)Institucija kod koje je izvršen depozit ima na zakonu zasnovanu koncesiju prema kojoj se depoziti kod nje broje kao novac.(5)Pod uvjetom da se deponirani novac sastoji od nepatvorenih novčanica ili kovanog novca depozit kod bilo koje takve institucije mora biti računan kao dio novčane mase.

9.Novac služi kao:

(1)posrednik u razmjeni.(2)sredstvo za pohranjivanje vrijednosti.(3)jedinica računanja.(4)sve gornje.(5)ništa od gornjega.

10.Na osnovi svoje transakcijske komponente:

(1)potražnja za novcem raste kad kamatna stopa raste(2) potražnja za novcem raste kad kamatna stopa pada.(3)potražnja za novcem pada kad nominalni dohodak raste.(4)potražnja za novcem raste kada nominalni dohodak pada.(5)ništa od gornjega.

11.Koji bi odgovor na 10. pitanje bio točan da se ono odnosilo na kmponentu potražnje za novcem kao oblikom aktive?

(1).(2).(3).(4).(5).

12.»Potražnja za novcem» znači:

(1)želju da se drži vrijednosne papire koji mogu, ako je nužno, biti lako pretvoreni u novac uz fiksnu ili gotovo fiksnu cijenu.(2)Iznos što će ga poduzeća htjeti uzajmljivati uza svaku danu kamatnu stopu.(3) želju da se iz dohotka uštedi više novca radi zaštite pred neizvjesnostima što ih donosi budućnost.(4)isto što i «sama potražnja za novcem kao oblikom aktive».(5)isto što i zbroj »potražnje za novcem kao oblikom aktive i transakcijske potražnje za novcem».

13.U bankovnom sustavu s djelomičnim rezervama, kao što je onaj u Sjedinjenim Državama, nužni omjeri rezervi nametnuti komercijalnim bankama:

(1)Namijenjeni su prvenstveno tome da postave granicu ukupnoj ponudi novca, a ne da služe kao odgovarajuća zaštita protiv panike ulagača.(2)su veći nego što je normalno potrebno, ali dovoljni da pokriju što bi bilo potrebno ako bi se ljudi zbog bilo kojih razloga uznemirili u pogledu sigurnosti svojih bankovnih depozita.(3)su u bitnome prosjek iznosa potrebnih da se zadovolje zahtjevi klijenata u dobrim i lošim vremenima.(4)su sad, prema udžbeniku, zastarjeli te će uskoro biti zamijenjeni obvezom držanja 100 postotnih rezervi.(5)nisu točno opisani ničim gornjim.

14.Sustav komercijalnog bankarstva(sve banke zajedno) u pravilu pozajmljuje novac poduzećima i potrošačima otvaranjem depozita po viđenju koje zajmoprimci mogu trošiti.Posljedica je toga da se ponuda novca:

(1)smanjuje za ukupni iznos svih depozita kovanog i papirnog novca pohranjena na čuvanje u bankovni sustav.(2)ni povećava niti smanjuje.(3)povećava za iznos nešto manji od ukupnih depozita kovanog i papirnog novca u sustavu je se dio tih depozita drži u rezervi.(4)povećava za iznos upravo jednak ukupnim depozitima kovanog i papirnog novca u sustavu.(5)povećava za iznos puno veći od ukupnih depozita kovanog i papirnog novca u sustavu.

15.Ukupna ponuda novca u privredi će se povećati kad god komercijalne banke:

(1)povećaju svoje depozite kod neke banke u Sustavu federalnih rezervi.(2)povećaju svoje ukupne zajmove javnosti.(3)na osnovi primanja depozita kovanog i papirnog novca od klijenata povećaju svoju pasivu depozitima po viđenju.(4)povuku dio svojih depozita iz neke od banaka u Sustavu federalnih rezervi.(5)smanje svoju pasivu depozita po viđenju isplaćivanjem dijela tih računa u obliku kovanog i papirnog novca.

16.U banku X sam deponirao 10.000$ papirnog novca koji je dugo bio skriven i izvan cirkulacije.Stopa minimalnih obveznih rezervi banaka je 25 posto depozita.Banka X je jedna od mnogih banaka.Ukoliko banka X nije u manjku rezervi, taj će joj depozit omogućiti da poveće davanje zajmova, ako to želi, za najmanje:

42

(1) neki neodređeni iznos.(2) 7.500$.(3) 10.000$.(4) 30.000.(5) više od 30.000$.

17.Pretpostavimo i da povećanje mase zajmova neće dovesti do povećanja cirkulacije kovanog i papirnog novca iz ruke u ruku, depozit opisan u 16. pitanju bi omogućio bankovnom sustavu da poveće masu zajmova za maksimum od:

(1)nula.(2)75.00$.(3)10.000$.(4)30.000$.(5)više od 30.000$.

18.Kad bi se u okolnostima iz 16. i 17. pitanja uzelo u obzir neko malo povećanje kovanog i papirnog novca u cirkulaciji iz ruke u ruku, najvjerojatniji maksimalni iznos (među pet niže navedenih alternativa) za koji bi bankovni sustav kao cjelina mogao povećati zajmove bio bi:

(1)nula.(2)manje od 5.000$.(3)između 20.000$ i 30.000$.(4)između 30.000$ i 40.000$.(5)više od 40.000$.

19.Kad bi banka X bila monopolska banka, a sve ostale okolnosti bile kao u 16. pitanju(uključujući nulto odlijevanja novca u cirkulaciju iz ruke u ruku), maksimalni iznos za koji bi taj depozit omogućio banci X da poveća masu zajmova, ako to želi, bio bi:

(1)nula.(2)7.500$.(3)10.000$.(4)30.000$.(5)više od 30.000$.

20.Kad bi stopa obveznih rezervi umjesto 25 bila 20 posto a sve ostale okolnosti bile kao u 16. pitanju, taj bi depozit omogućio banci X da, ako to želi, poveća masu zajmova za:

(1)nula.(2)2.000$.(3)8.000$.(4)10.000$.(5)40.000$.

21.Da je depozit iz 16. pitanja bio ček na 10.000$ ispisan na teret nekog računa u banci Y, on bi bio (promatran odvojeno od svih ostalih deponiranja ili povlačenja novca) omogućio banci X da poveća masu zajmova, ako to želi, za:

(1)nula.(2) 7.500$.(3)10.000$.(4)30.000$.(5)više od 30.000$.

22.Depozit iz 21. pitanja bi omogućio cijelom bankovnom sustavu da poveća masu zajmova, ako to želi, za:

(1)nula.(2)7.500$(3)10.000$.(4)30.000$.(5)više od 30.000$.

23.Ako je stopa obveznih rezervi najmanje 30 posto iznosa depozita po viđenju i ako bankovni sustav trenutačno ima višak rezervi od 15 milijuna dolara, onda bi (zanemarujući ikakvo povećanje cirkulacije iz ruke u ruku) mogao povećati depozite po viđenju za najviše:

(1)nula.(2)10,5 milijuna dolara.(3)15 milijuna dolara.(4)35 milijuna dolara.(5)50 milijuna dolara.

24.»Višak rezervi» komercijalne banke sastoji se od:

43

(1)sredstava koja, premda nisu novac, banka može lako pretvoriti u novac iskrsne li takva potreba.(2)aktive u obliku novca i kvazi-novca što je banka posjeduje iznad 100 postotnog iznosa svojih depozita po viđenju.(3)gotovine koju mora imati pri ruci, i to ne zbog svakidašnjih potreba svog poslovanja nego zbog zakonske obaveze. (4)novca što ga drži iznad onog postotka njezinih depozita koji je propisan zakonom.(5)razlike između iznosa njezine novčane aktive i iznosa njezinih depozita po viđenju.

25. Monetarni multiplikator je jednak recipročnoj vrijednosti stope obveznih rezervi pod uvjetom:

(1)da ne dolazi do otjecanja u cirkulaciju i/ili na inozemna tržišta.(2)da banke ne drže viškove rezervi.(3) da je stopa obveznih rezervi daleko iznad onih rezervi koje bi banke smatrale razumnima s obzirom na veličinu depozita kod njih.(4)sve gornje.(5)ništa od gornjega.

Dvadeset i osmo poglavlje - DodatakGary W. Yohe, Vodič za učenje prema udžbeniku P.A. Samuelsona i W. Nordhausa, Mate, Zagreb, 1996.

1.Posjedovanje običnih dionica:

(1)čini oko 10 posto sredstava američkih kućanstava.(2)čini oko 50 posto sredstava američkih kućanstava.(3) se prema udjelu u portfeljima američkih kućanstava smanjilo od 1960.godine naovamo ali je apsolutno poraslo.(4)se prema udjelu u portfeljima američkih kućanstava povećalo od sloma burze 1975.godine.(5)je zadržalo izrazito stabilan udio u sredstvima američkih kućanstava.

2.Posjedovanje običnih dionica:

(1)je prisutno u širokom rasponu dohodovnih razina, ali koncentrirano u najbogatijih 1 posto američkog stanovništva.(2)je ograničeno isključivo na bogate ljude.(3)je ograničeno na mirovinske fondove i osiguravajuća društva.(4)je znatno, ali ne toliko kao posjedovanje gotovine.(5)je zasjenjeno samo posjedovanjima državnih vrijednosnih papira potrebnih za financiranje saveznoga duga.

3.Teorija efikasnoga tržišta:

(1)tvrdi da će se sve javne informacije odraziti gotovo odmah na cijenu običnih dionica.(2)implicira da «nadmudrivanje tržišta» iziskuje predviđanje nepredvidivoga.(3)implicira da se cijene na burzi kratkoročno kreću kao brojevi odabrani nasumce.(4)implicira da diverzifikacija predstavlja razumnu strategiju ulaganja u dionice.(5)izriče sve navedeno.

4.Bitno je obilježje založnoga kupovanja dionica:

(1) sudjelovanje neiskusnih u kupovanju dionica tijekom razdoblja rasta njihovih cijena.(2) Trgovanje dionicama nekoga poduzeća u količinama koje stvarno ne postoje.(3) Svako kupovanje stanovitih dionica u očekivanju rasta njihovih cijena, s tim da se te dionice drži samo kratko vrijeme.(4) Djelomično financiranje kupovine dionica pozajmljenim novcem.(5) Ništa od navedenoga.

5.Zbog povoljnih vijesti o nekoj kompaniji, raste cijena njezinih dionica.Upotrijebimo li krivulje ponude i potražnje da bismo prikazali prirodu toga porasta cijene, mogli bismo reći da je on uzrokovan:

(1)isključivo pomakom krivulje potražnje udesno (ili prema gore).(2)isključivo pomakom krivulje ponude ulijevo (ili prema gore).(3)kako pomakom krivulje potražnje udesno tako i pomakom krivulje ponude ulijevo.(4)ponajviše pomakom krivulje ponude udesno (ili prema dolje).(5)ponajviše pomakom obiju krivulja udesno.

6.Neke profitabilne i vrlo cijenjene kompanije čijim se dionicama trguje na njujorškoj burzi uopće ne isplaćuju dividende već sav profit koriste za proširenje svojih pogona i poslovanjaPromućurni ulagač:

(1)će možda kupiti njihove dionice ako se nada ostvarenju kapitalnoga dobitka, ali inače ne.(2)će možda kupiti njihove dionice u očekivanju «dijeljenja dionica», ali inače ne.(3)će možda kupiti njihove dionice u očekivanju da će uskoro doći do isplaćivanja dividendi, ali inače ne.(4)će možda kupiti njihove dionice ako očekuje pad cijena dionica.(5)ne bi uopće kupio njihove dionice.

7.Skupina sudionika na burzi kupuje i drži dionice računajući na dulje te stoga zanemaruje kratkoročna kolebanja njihovih cijena.Takvim ponašanjem oni:

44

(1)destabiliziraju tržište dionica jer njihove kupovine stalno potiskuju cijene naviše.(2)stabiliziraju tržište jer ne reagiraju na pad cijena prodajom dionica ali ga i destabiliziraju time što čine to tržište «tanjim».(3)stabiliziraju tržište čineći ga «tanjim».(4)destabiliziraju tržište jer prodaju dionice u trenucima koji nisu ni u kakvom odnosu s njihovom tekućom cijenom.(5)ne dovode ni do koje od navedenih posljedica jer nisu ni kao skupina dovoljno značajni da bi imali ikakva odraza.

8. Na koji je od sljede ć ih na č ina zalo ž no kupovanje dionica pridonijelo velikome slomu burze 1929. godine ?

(1)Vlasnici su dionica bili prisiljeni prodavati ih kako bi pribavili gotovinu potrebnu da kupe dodatne dionice na što ih je tjerala njihova založna obveza.(2)Sitne je kupce dionica uhvatila panika te su prodavali svoje dionice po bilo kojoj cijeni.(3) Založno je kupovanje povećalo opseg trgovanja dionicama i time pojačalo pad cijena, ali inače nije igralo neku osobitu ulogu u slomu burze.(4)Kad su cijene dionica počele ozbiljno padati, vjerovnici su prodavali dionice koje su držali u zalogu.(5)Založni su se kupci upustili u neuspješan pokušaj da zaustave pad cijena dionica njihovim povećanim kupovanjem.

Dvadeset i deveto poglavljeGary W. Yohe, Vodič za učenje prema udžbeniku P.A. Samuelsona i W. Nordhausa, Mate, Zagreb, 1996.

1.Izraz «operacije na otvorenom tržištu» odnosi se na:

(1)davanje zajmova poduzećima i potrošačima od strane komercijalnih banaka(2)davanje zajmova komercijalnim bankama od strane federalnih rezervi(3)promjene kamatnih stopa uzrokovane povećanjem ili smanjenjem ukupnih zajmova danih od strane komercijalnih banaka(4)postupanja federalnih rezervi namijenjena da povećaju ili smanje ukupnost depozita po viđenju banaka članica(5)kupovanje ili prodavanje državnih vrijednosnih papira od strane federalnih rezervi

2. Glavne stavke aktive u bilanci stanja federalnih rezervi su:

(1) zlatni certifikati i novac, depoziti banaka i depoziti države.(2) novčanice federalnih rezervi, državni vrijednosni papiri i zajmovi(3) zlatni certifikati i novac, bankovni depoziti i zajmovi(4) zlatni certifikati i novac, zajmovi i državni vrijednosni papiri(5) novčanice federalnih rezervi zlatni certifikati, i novac, i depoziti banaka članica

3. Ako Fed. Nastoji povećati GNP, što od slijedećega nije među koracima koji povezuju akciju Feda i GNP?

(1) povećati investiranje da bi se povisila razina ukupnog trošenja (2) povećati kamatne stope da bi davanje zajmova postalo privlačnije onima koji imaju novac(3) povećati bankovne rezerve kako bi se time potaklo banke da povećaju svoje negotovinske stavke aktive(4) povećati depozite po viđenju(5) povećati dostupnost kredita

4.Koja od sljedećih pet kombinacija predstavlja poluge monetarne politike što ih Federalne rezerve koriste u svom rutinskom djelovanju(tj. Isključujući poluge koje bi mogle biti uporabljene u izuzetnim situacijama)?

(1) Politika diskontne stope, kontrola nad kupovanjem dionica na osnovi kredita i nagovaranje pozivanjem na moral.(2) Nagovaranje pozivanjem na moral i promjene stope obveznih rezervi.(3) Operacije na otvorenom tržištu i promjene diskontne stope.(4) Politika diskontne stope i promjene stope obveznih rezervi.(5) Operacije na otvorenom tržištu, promjene stope obveznih rezervi i selektivna kontrola potrošačkih i hipotekarnih kredita.

5.Ukupnost novčanica federalnih rezervi što ih drže poduzeća i javnost iskazuju se u bilanci stanja Federalnih rezervi:(1)kao stavka pasive zato što te novčanice predstavljaju priznanice dugovanja Feda.(2)kao stavka aktive budući da te novčanice čine dio novčane mase, tj. One su gotovina.(3)kao stavka pasive zato što su te novčanice dio rezervi, tj. One predstavljaju depozite komercijalnih banaka.(4)unutar odjeljka računa kapitala budući da one predstavljaju novac kojim se financiraju federalne rezerve.(5)ne uopće-u toj bilanci se iskazuju samo novčanice koje ne drže poduzeća ili javnost.

6.Ako Federalni sustav rezervi povisi diskontnu stopu, taj postupak bi trebalo tumačiti kao dio opće politike usmjerene prvenstveno na to da:

(1)smanji ukupnost rezervi komercijalnih banaka.(2)poveća iznos što ga građanstvo štedi iz dohotka.(3)potakne komercijalne banke da više uzajmljuju od Feda.(4)poveća ukupnost rezervi komercijalnih banaka.(5)ne učini ništa od nevedenoga.

7.Pretpostavite da Federalni sustav rezervi provodi opsežnu kupovinu državnih vrijednosnih papira na otvorenom tržištu.Koja bi alternativa u 6. pitanju točno određivala njegov prvenstveni cilj?

45

(1).(2).(3).(4).(5).

8.Ako neka komercijalna banka deponira novčanicu Federalnih rezervi od 20$ kod Federalnih rezervi, kako će se to odraziti na bilancu stanja Federalnih rezervi?

(1)Porast će stavka aktive «diskonti i zajmovi».(2)Smanjit će se stavka pasive «depoziti po viđenju komercijalnih banaka».(3)Porast će stavka aktive «Američki državni vrijednosni papiri».(4)Porast će stavka pasive «Novčanice Federalnih rezervi».(5)Ništa od prethodnoga nije točno.

9.Jedan od razloga zbog kojih smanjivanje diskontne stope može, kao poluga monetarne politike, biti ograničene djelotvornosti je činjenica da:

(1)Fed doduše može povećati količinu novca kod javnosti, ali ne može javnost prisiliti da troši taj novac, a to je ono što je potrebno da se poveća GNP.(2)Fed nema više istu zakonski zasnovanu moć kakvu je nekad imao da mijenja diskontnu stopu.(3)Fed ne može kontrolirati količinu diskontnog uzajmljivanja budući da banke uzajmljuju, kolikogod to bilo, samo one iznose na koje se same odluče.(4)će takvo smanjenje vjerojatno biti neutralizirano odgovarajućim povećanjem rezervi banaka članica.(5)će takvo smanjenje vjerojatno dovesti do pada cijena dionica i obveznica.

10.Ako Federalne rezerve prodaju veliku količinu državnih vrijednosnih papira, razumno je zaključiti kako je namjera te akcije da:

(1)poveća ukupnost osobne štednje.(2)smanji ukupnost zajmova što ih komercijalne banke daju svojim klijentima.(3)poveća ukupnost depozita banaka članica kod Federalnih rezervi.(4)smanji opću razinu kamatnih stopa.(5)poveća količinu novčanica Federalnih rezervi u cirkulaciji.

11.Ako Federalne rezerve kupe od javnosti veliku količinu američkih državnih vrijednosnih papira:

(1)povećat će se kod Federalnih rezervi pasiva koja je u obliku depozita bankovnih rezervi.(2)smanjit će se stavka pasive «depoziti po viđenju» kod komercijalnih banaka.(3)smanjit će se ukupna količina novca što ga drži javnost.(4)povećat će se stavka aktive «diskonti, zajmovi i akceptirane mjenice» kod Federalnih rezervi.(5)smanjit će se stavka aktive «zajmovi i diskonti» kod komercijalnih banaka.

12.Ukoliko Fed želi ograničiti rast ukupne ponude novca, zadatak će mu biti otežan ako:

(1)mu nedostaje pravna moć da smanji obvezne rezerve komercijalnih banaka.(2)komercijalne banke drže velike viškove rezervi.(2)je vrlo visok iznos osobne štednje iz dohotka.(4)se zlato izvozi u velikim količinama u druge zemlje.(5)poduzeća i javnost žele kupiti više državnih obveznica nego što ih imaju do sada.

13.Kad se izraz «diskontna stopa» koristi pri raspravljanju o monetarnoj politici on označuje:

(1)stupanj smanjenja cijene što ga Federalne rezerve traže kad kupuju bilo koji državni vrijednosni papir.(2)stupanj pritiska što ga Federalne rezerve čine na komercijalne banke da smanje pozajmljivanje svojim klijentima.(3)kamatnu stopu koju Federalne rezerve zaračunavaju na zajmove dane komercijalnim bankama.(4)mjeru u kojoj Federalne rezerve djeluju u smjeru povećanja ponude novca i razine GNP-a.(5)ništa od prethodnoga.

14.Opsežnija operacija na otvorenom tržištu koju Federalne rezerve provode u cilju stvaranja stanja lakšeg dobivanja kredite će:

(1)povisiti cijenu državnih vrijednosnih papira.(2)smanjiti ukupnost rezervi komercijalnih banaka.(3)općenito sniziti razinu cijena.(4)sniziti cijenu državnih vrijednosnih papira.(5)povisiti stope obveznih rezervi nametnute komercijalnim bankama.15.Povećanje diskontne stope će u pravilu:

(1)uzrokovati porast cijena i dionica i obveznica..(2)uzrokovati porast cijena i dionica, a pad cijena obveznica.(3)uzrokovati pad cijena dionica, a porast cijena obveznica.(4)uzrokovati pad cijena i dionica i obveznica.(5)biti bez ijedne od tih posljedica.

46

16.Federalni sustav rezervi Sjedinjenih Država dio je:

(1)sudskog ogranka vlasti.(2)administrativnog ogranka vlasti.(3)zakonodavnog ogranka vlasti.(4)regulatornog ogranka vlasti.(5)ničeg od navedenog.

17.Deregulacija banaka početkom 1980-ih godina.

(1)je smanjila sposobnost Feda da kontrolira ponudu novca.(2)je počela proces uklanjanja plafoniranih kamatnih stopa s računa u financijskim institucijama.(3)je zadržala obvezne rezerve za transakcijske račune.(4)nije ničim narušila zakonsku ovlast Feda da obznanjuje ciljeve svoje politike.(5)učinila sve što je gore navedeno.

18.Na osnovi svoje transakcijske komponente:

(1)potražnja za novcem raste kad nominalna kamatna stopa raste.(2)potražnja za novcem raste kada nominalna kamatna stopa pada.(3)potražnja za novcem pada kada nominalni dohodak raste.(4)Potražnja za novcem pada kad nominalni dohodak pada.(5)ne događa se ništa od navedenoga.

19.Koji bi odgovor na 18.pitanje bio točan da se to pitanje odnosilo na komponentu novca kao oblika imovine u potražnji za novcem?

(1).(2).(3).(4).(5).

20.Krivulja investicijske potražnje:

(1)je sličnih svojstava kao i krivulja potražnje za novcem jer kod obiju visoke kamatne stope smanjuju potražnju.(2)predstavlja vrlo precizno ucrtavanje odnosa između realne kamatne stope i tražene količine.(3)je negativnog nagiba zbog toga što visoke realne kamatne stope uzrokuju odbacivanje graničnih investicijskih projekata.(4)je vitalna spona između promjena u ponudi novca i nominalnog GNP-a.(5)je opisana svim gornjim.

21.Kad Federalne rezerve ostvare smanjenje kamatnih stopa, razumno je očekivati da će to:

(1)potaknuti investiranje budući da će davanje zajmova postati privlačnije.(2)destimulirati investiranje budući da će uzimanje zajmova postati manje privlačno.(3)imati malo ili nimalo učinka na investiranje, a to nije ni svrha smanjivanja kamatnih stopa (njih se mijenja da bi se promijenile cijene vrijednosnih papira, a ne investiranje).(4)destimulirati investiranje budući da će davanje zajmova postati manje privlačno.(5)potaknuti investiranje budući da će uzimanje zajmova postati privlačnije.

22.Monetarna politika je nešto manje djelotvorna u prevladavanju razdoblja pretjeranog trošenja kad:

(1)je križaljka investicijske potražnje vrlo elastična.(2)povišene kamatne stope privlače dolare držane dotle u inozemstvu.(3)je križaljka potražnje za novcem vrlo neelastična.(4)promjene kamatnih stopa dovode do promjene tržišnih cijena vrijednosnih papira.(5)investicijsko trošenje više reagira na promjene u dostupnosti kredita nego na promjene kamatnih stopa.23.Budući da razlika između realnih i nominalnih kamatnih stopa predstavlja stopu inflacije:

(1)nominalne stope mogu, u reakciji na restriktivnu monetarnu politiku, padati na dugi rok.(2)nominalne stope moraju, u reakciji na restriktivnu monetarnu politiku, rasti i u kratkom roku i na dugi rok.(3)nema razlike između potražnje za novcem i investicijske potražnje.(4)kvantitativna teorija novca je nesumnjivo točna.(5)ništa od gornjega nije točno.

Trideset i šesto poglavljeGary W. Yohe, Vodič za učenje prema udžbeniku P.A. Samuelsona i W. Nordhausa, Mate, Zagreb, 1996.

1.U smislu komparativnih prednosti, najtočnije objašnjenje zašto Sjedinjene Države uvoze banane umjesto da ih same uzgajaju na komercijalnoj osnovi je:(1)Ne može se proizvoditi banane u umjerenim zonama.(2)Bio bi potreban vrlo velik napor da se proizvedu banane u Sjedinjenim državama.(3)Banane se u drugim zemljama mogu proizvoditi s manje napora nego u Sjedinjenim Državama.(4)Resursi SAD bolje su uposleni u proizvodnji drugih roba a resursi tropskih zemalja bolje su uposleni u proizvodnji banana nego drugih stvari.

47

(5)Klima SAD-a ne omogućava proizvodnju banana.

2.Namjera je Richardove teorije komparativnih prednosti pokazati da je trgovina između dviju zemalja uzajamno korisna.U njegovoj je analizi prisutna jedna pretpostavka kojoj bi se moglo prigovoriti da utječe na izvedene zaključke, a možda ih i mijenja.To je pretpostavka:

(1)da su komparativne, a ne apsolutne prednosti ono što je važno u trgovini.(2)da će se, zbog takve trgovine, svaka zemlja specijalizirati u onoj robi koju ona izvozi.(3)da se svo vrijeme održava puna zaposlenost u objema zemljama.(4)da ne postoje carine ni u kojoj od dviju zemalja.(5)da predtrgovinski omjer cijena unutar svake od zemalja ne igra nikakvu ulogu u određivanju tijekova trgovine.

3.Prije nego što dođe do međunarodne trgovine neka zemlja ima ravnotežni omjer cijena između bilo kojih dviju roba (određen u Richardovu klasičnom modelu relativnim troškovima proizvodnje).Ako dođe do trgovine tim robama s nekom drugom zemljom, taj će omjer cijena relativno biti promijenjen:

(1)samo ako unutar te zemlje dođe zbog toga do promjene troškova proizvodnje.(2)u svim slučajevima (osim ako se opseg međunarodne trgovine pokaže premalen da utječe na njega).(3)samo u slučajevima kad je opseg međunarodne trgovine malen.(4)nipošto budući da je to ravnotežni odnos.(5)samo u slučajevima kad je opseg međunarodne trgovine izuzetno velik.

4.Tablica 36-6 prikazuje output rada (prema pretpostavci jedinog inputa) u proizvodnji vina i tkanine u dvjema zemljama, A i B.Uspoređujući te dvije zemlje i pomišljajući na trgovinu među njima, bilo bi ispravno reći da zemlja A:

(1)ima apsolutnu prednost u proizvodnji tkanine.(2)ima apsolutnu prednost u proizvodnji vina.(3)ima komparativnu prednost u proizvodnji tkanine.(4)ima komparativnu prednost u proizvodnji vina.(5=nema komparativnu prednost ni u kojoj od tih roba.

Tablica 36-6

Proizvodnja po satu A B

Jardi tkanine 5 15Litre vina 10 20

5.Pretpostavite da nema trgovine između dviju zemalja iz 4.pitanje.Novčana jedinica je u zemlji A «donaro» a u zemlji B «gelt».Cijene tkanine u A i B (prije međusobne trgovine) su 20 donara, odnosno 60 gelta.Da bi postojala ravnoteža u kojoj bi obje zemlje nastavile proizvoditi obje robe, odgovarajuće bi cijene vina trebale biti:

(1)5 donara,20 gelta.(2)40 donara, 45 gelta.(3)10 donara, 45 gelta.(4)10 donara, 80 gelta.(5)40 donara, 80 gelta.

6.Pojave li se mogućnosti trgovine, očekivali bismo, imajući u vidu podatke 4. i 5. pitanja i pretpostavljajući da su prometni troškovi nulti ili zanemarivi, da će zemlja B:

(1)uvoziti vino.(2)izvoziti vino.(3)uvoziti obje robe.(4)izvoziti obje robe.(5)niti izvoziti niti uvoziti, budući da je njezina proizvodna situacija takva da nema nikakvih izgleda za korisnu trgovinu sa zemljom A.

7.Prije nego što se pojavila mogućnost trgovine iz pitanja 6, svaka je od tih zemalja imala svoj vlastiti omjer cijena koji je odražavao domaće troškove proizvodnje.Ako se razvije trgovina između zemalja A i B, taj omjer-odnos cijene vina prema cijeni tkanine-bi trebao:

(1)porasti u zemlji A, a pasti u zemlji B.(2)pasti u zemlji A, a porasti u zemlji B.(3)porasti u objema zemljama.(4)pasti u objema zemljama.(5)ostati nepromijenjen u objema zemljama, osim možda u kratkom prijelaznom razdoblju dok se ponovno ne uspostavi ravnoteža.

8.Kad se u okolnostima iz pitanja od 4. do 7. razvije trgovina i uspostavi nova ravnoteža, omjer cijene tkanine prema cijeni vina bi (pretpostavljajući i dalje nulte prometne troškove) mogao biti:

(1)1,2 u objema zemljama.

48

(2)1,6 u objema zemljama.(3)1,8 u A, a 1,5 u B.(4)2,1 u A,a 1,3 u B.(5)2,3 u objema zemljama.

9.Ako znamo da je ukupni izvoz tkanine 500 jardi dnevno, onda bi, uz omjer, odnosno omjere cijena 8. pitanja, dnevni izvoz vina mora biti:

(1)600 litara iz A.(2)600 litara iz B.(3)800 litara iz A.(4)800 litara iz B.(5)1.150 litara iz A.

10.Dobitak od trgovine može biti prikazan položajem zemlje koja uvozi vino.Tablica 36-6 pokazuje output vina po satu ukoliko se to vino proizvodi kod kuće.Ako se ta zemlja specijalizira za proizvodnju tkanine i uvozi vino, onda bi-uz omjer cijena iz 8.oitanja i zanemarujući još uvijek prometne troškove-broj litara vina što ih donosi 1 sat rada bio:

(1)16.(2)20.(3)24.(4)28.(5)32.

11.Obično se kao glavna osnovica međunarodne trgovine navode razlike u komparativnim troškovima proizvodnje.Još jedan (i to drukčiji) mogući izvor međunarodne razmjene :

(1)klimatske razlike.(2)fiksni devizni tečajevi.(3)razlike u prometnim troškovima.(4)razlike u vještinama rada.(5)ekonomije masovne proizvodnje.

12.Trgovina između zemalja približno jednake veličine, ali različitih standarda življenja bit će:

(1)korisna zemlji s nižim standardima življenja na račun zemlje s višim standardima.(2)korisna objema sve dok se razlikuju omjeri cijena u tim dvjema zemljama, ali bez koristi za bilo koju od njih kad se jednom uspostavi zajednički omjer cijena.(3)korisna do nekog stupnja objema, čak i nakon što se uspostavi zajednički omjer cijena.(4)nekorisna objema zato što bi jedna od tih zemalja bila u položaju apsolutnog nedostatka s obzirom na sve proizvode.(5)korisna zemlji s višim standardima življenja na račun zemlje s nižim standardima.

13.»Povoljna bilanca plaćanja» znači:

(1)višak robnog izvoza i ostalih potražnih stavki na tekućem računu u odnosu na robni uvoz i ostale dugovne stavke na tekućem računu.(2)višak inozemne ne valute koju je primila domaća zemlja u odnosu na domaću valutu koju su primili stranci.(3)višak robnog izvoza u odnosu na robni uvoz.(4)višak ukupnih potražnih stavki u odnosu na ukupne dugovne stavke u cijeloj bilanci plaćanja.(5).stanje u kojem vrijednost ukupnog uvoza nadmašuje vrijednost ukupnog izvoza.

14.Svih pet niže navedenih transakcija su stavke koje treba unijeti u bilancu plaćanja SAD-a.Za svrhe platne bilance četiri od njih pet temeljno su slične.Koja je drukčija?

(1)Federal Reserve Bank of New York prima zlato od Bank of England.(2)Američki turist na ljetovanju troši franke u Parizu.(3)Neka južnoamerička vlada prodaje dugoročne obveznice u New Yorku.(4)Britanskom je prijevozniku plaćeno da odvozi neku američku izvoznu robu u inozemstvo.(5)Američki investitor prima ček s dividendama od zapadno-njemačke kompanije za proizvodnju čelika.

15.Trgovinska bilanca zrele dužničke zemlje:

(1)je nepovoljna jer se uvozni višak plaća uzimanjem zajmova.(2)je nepovoljna zbog kamata što ih ta zemlja prima iz inozemstva.(3)je povoljna, pri čemu se kamate na ranije zaduživanje plaćaju iz viška izvoza.(4)je povoljna zahvaljujući kamatama što ih ta zemlja prima iz inozemstva.(5)nije točno određena ni jednim od tih opisa.

Trideset i deveto poglavljeGary W. Yohe, Vodič za učenje prema udžbeniku P.A. Samuelsona i W. Nordhausa, Mate, Zagreb, 1996.

49

1.Ako kažemo da je valuta neke zemlje devalvirana, hoćemo time reći:

(1)da je zemlja napustila zlatni standard.(2)da je pala domaća kupovna moć novčane jedinice te zemlje.(3)da ja vlada te zemlje povećala cijenu koju će plaćati za zlato.(4)da je zemlja dospjela u stanje nepovoljne trgovinske bilance.(5)da je pala cijena bar nekih stranih valuta izražena u valuti te zemlje.

2.Da bi neka zemlja bila u potpunosti na zlatnom standardu, vlada te zemlje mora:

(1)odrediti fiksnu cijenu po kojoj je spremna kupovati ili prodavati zlato u bilo kojoj količini bez ograničenja.(2)biti spremna kupovati ili prodavati zlato u bilo koje vrijeme bez ograničenja, ali po cijeni kojoj je dopušteno da se mijenja iz dana u dan kako joj se prohtije i pod uvjetom da ista cijena(ili gotovo ista cijena) vrijedi i za kupovine i za prodaje.(3)biti spremna kupovati zlato (u bilo kojoj količini bez ograničenja po fiksnoj cijeni), ali ne nužno i prodavati ga.(4)biti spremna prodavati zlato (u bilo kojoj količini bez ograničenja), ali ne nužno i kupovati zlato.(5)održavati fiksan zlatni sadržaj svoje novčane jedinice, ali ne nužno i biti spremna kupovati ili prodavati zlato po bilo kojoj fiksnoj cijeni ili bez ograničenja.

3.Kad bi, pri stabilnom stanju deviznih tečajeva, cijena francuskog franka bila 25 američkih centi, a cijena američkog dolara 600 talijanskih lira, onda bi cijena francuskog franka u talijanskim lirama bila:

(1)90 lira.(2)150 lira.(3)200 lira.(4)300 lira.(5)600 lira.

4.Pretpostavite da je bitno porastao izvoz zemlje A u zemlju B te da su obje zemlje na zlatnom standardu.Prema Humeovom mehanizmu kretanja zlata:

(1)domaća razina cijena će pasti u zemlji A, dok će se domaća razina cijena u zemlji B možda promijeniti, a možda i ne.(2)razina cijena u zemlji A će se možda promijeniti a možda i ne, ali će pasti razina cijena u zemlji B.(3)razina cijena će porasti u zemlji A, a pasti u zemlji B.(4)razina cijena će pasti u zemlji A, a porasti u zemlji B.(5)neće se dogoditi ništa od gornjega.

5.Kad bi se tečaj razmjene između švicarskih franaka i američkih dolara promijenio sa 4 franka za dolar na 3 franka za dolar, to bi značilo da je cijena franka:

(1)porasla sa 25 na 33 centa i da je dolar aprecirao u odnosu na franak.(2)pala sa 33 na 25 centa i da je dolar deprecirao u odnosu na franak.(3)porasla sa 25 na 33 centa i da je dolar devalviran u odnosu na franak.(4)porasla sa 25 na 33 centa i da je dolar deprecirao u odnosu na franak.(5)pala sa 33 na 25 centa i da je dolar aprecirao u odnosu na franak.

6.Ako američke korporacije izvrše velike isplate dividendi (u dolarima) inozemcima:

(1)učinak će toga na cijenu američkog dolara, ako ga uopće bude, biti deprecijacija dolara.(2)učinak će toga na cijenu američkog dolara, ako ga uopće bude, biti aprecijacija dolara.(3)zlato će teći prema Sjedinjenim Državama da nadoknadi odlazak američkog novca u inozemstvo.(4)povećat će se uvoz u Sjedinjene Države da nadoknadi odlazak američkog novca u inozemstvo.(5)ništa od gornjega nije točno.

7.Ako između kanadskih i američkih dolara postoji plutajući tečaj poveća se potražnja za kanadskim dolarima, onda:

(1)je smanjena ili će se smanjiti ponuda kanadskih dolara.(2)će pasti cijena kanadskog dolara u američkoj valuti.(3)je smanjena ponuda američkih dolara.(4)će pasti cijena američkog dolara u kanadskoj valuti.(5)je devalviran američki dolar.

8.Na koji bi od sljedećih načina znatan pad cijene dolara u inozemnim valutama (npr.cijene dolara u francima) vjerojatno utjecao na fizičke količine izvoza iz Sjedinjenih Država i uvoza u Sjedinjene Države?

(1)Povećao bi i izvoz i uvoz.(2)Povećao bi izvoz i smanjio uvoz.(3)Smanjio bi i izvoz i uvoz.(4)Smanjio bi izvoz i povećao uvoz.(5)Ne bi imao nikakav uočljiv učinak ni na uvoz niti na izvoz.

50

9.Ako neka zemlja deprecira tečajnu vrijednost svoje valute, u pravilu će zbog toga:

(1)njezin uvoz izgledati jeftiniji (s gledišta njezinih građana), a njezin izvoz izgledati skuplji (s gledišta inozemaca).(2)njezin uvoz izgledati skuplji (s gledišta njezinih građana), a njezin izvoz izgledati jeftiniji (s gledišta inozemaca).(3)i njezin uvoz i njezin izvoz izgledati jeftiniji (s gledišta njezinih građana i inozemaca).(4)i njezin uvoz i njezin izvoz izgledati skuplji (s gledišta i njezinih građana i inozemaca).(5)neće se dogoditi ništa od gornjega budući da nema nikakvog razloga zbog kojeg bi se to odrazilo na cijene bilo njezina uvoza ili njezina izvoza.

10.Ako padne GNP u Sjedinjenim Državama, a devizni tečajevi plutaju, onda će postojati tendencija:

(1)smanjenja uvoza i povećanja cijene američkog dolara.(2)smanjenja uvoza i smanjenja cijene američkog dolara.(3)povećanja uvoza i povećanja cijene američkog dolara.(4)povećanja uvoza i smanjenja cijene američkog dolara.(5)nijedna od prethodnih tvrdnji nije točna.

11.Glavni zadatak dodijeljen Međunarodnom monetarnom fondu u vrijeme njegova osnivanja bio je da:

(1)služi kao djelomična zamjena za zlatni standard u održavanju stabilnih deviznih tečajeva.(2)pokuša održati visoku razinu zaposlenosti u zemljama članicama kako bi se na deviznim tržištima izbjegla bilo kakva opasnost politika deprecijacije u konkurencijske svrhe.(3)daje zajmove privatnim kompanijama u svakoj zemlji u kojoj sredstva ne bi inače mogla biti uzajmljena uz bilo kakvu razumnu kamatnu stopu.(4)olakša razvitak «regija» slobodne trgovine sličnih europskom Zajedničkom tržištu.(5)koordinira gledišta većih i razvijenih zemalja u problemima deviznih tečajeva i trgovine.

12.Moglo bi se također reći da je glavni zadatak dodijeljen Međunarodnom monetarnom fondu bio da:

(1)djeluje kao bankar svijeta u pitanjima i kratkoročnog i dugoročnog kredite.(2)daje izravne dugoročne zajmove manje razvijenim zemljama kad je to nužno kako bi pomogao u njihovu privrednom razvitku.(3)kontrolira međunarodni kredit u mjeri dovoljnoj da omogući zemljama članicama održavanje njihovih razina cijena na zadovoljavajuće neinflatornim razinama.(4)pomogne premošćivanje kratkoročne neravnoteže u bilanci plaćanja bilo koje zemlje članice.(5)djeluje u pravcu postupnog smanjivanja carina i uklanjanja protekcionističkih politika među nacijama.

13.Koja bi alternativa u 12. pitanju bila točna da se to pitanje odnosilo na Svjetsku banku, a ne na Međunarodni monetarni fond?

(1).(2).(3).(4).(5).

14.Poremećaj u bilanci plaćanja neke zemlje može uzrokovati da ta zemlja gubi zlato ili rezerve stranih sredstava plaćanja.Ova opasnost gubitka je najakutnija kad god ta zemlja:

(1)poveća svoj izvoz.(2)nastoji održati fleksibilni devizni tečaj.(3)nastoji održati fiksni devizni tečaj.(4)povećava svoje uzimanje zajmova od drugih zemalja.(5)doživljava pad GNP, tj. Kad god dođe do bilo kakve recesije ili depresije.

15.»Upravljano plutanje» znači:

(1)povećanje protekcionizma nekim drugim sredstvom, a ne povišenjem carine.(2)odbijanje neke zemlje da dopusti svojoj valuti da aprecira čak i kad su rezerve te zemlje velike i još rastu.(3)politiku osiromašivanja susjeda.(4)uvođenje dvojnog deviznog tečaja-fiksnog za neke transakcije, a plutajućeg za ostale.(5)povremenu intervenciju središnje banke da spriječi pretjerane fluktuacije inače plutajućeg deviznog tečaja.

51