Upload
mrendu43
View
815
Download
10
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Godanje, tokarenje i CNC obrada.
Citation preview
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
Numerički upravljani alatni strojevi
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
2
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
Što je NC?
Numeričko upravljane ??? Numerical Control (NC) – oblik upravljanja strojevima ili procesima
pomoću naredbi koje su kodirane u obliku slova, znamenaka i simbola.
- oblik upravljanja koje prvenstveno obrađuje brojčane ulazne podatke (inpute).- reducirane mogućnosti obzirom na moguće ulazne podatke; - uglavnom su poznati kao “hardwire controls”, a koristili su se u periodu 1950 - 1970.
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
3
Razvoj numeričkog upravljanja
Povijest koja je utjecala na razvoj numeričkog upravljanja
1650.
Nizozemska - sustavi za automatsko zvonjenje zvonima
1700.
Engleska - upotreba bušene kartice za upravljanje strojevima za pletenje
1800.
Jacquard razvio stroj za pletenje i tkanje upravljan bušenom vrpcom
1800.
Charles Babbage konstruirao prvi digitalni kompjutor (nije bio nikad izveden)
1863.
M.Fourneaux patentirao prvi automatski pianino
1940.
Uvode se hidraulika, pneumatika i elektrika za automatsko upravljanje strojem
1945.
Mauchly i Eckert razvijaju prvi digitalni elektronički kompjutor ENIAC
1948.
Inicijativa za razvoj numerički upravljanih alatnih strojeva, zadatak MIT-a[1]
1952.
MIT- numerički upravljana glodalica-bušilica (Hydrotool)
1957.
Prva svjetska instalacija numerički upravljanog alatnog stroja
1959.
Razvoj automatskog programiranja i programskog jezika APT
[1] MIT = Massachusetts Institute of Technology
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
Povijesni razvoj
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
4
1948 – US Air Force (zrakoplovstvo SAD-a) je pokrenulo projekt razvitka alatnog stroja koji bi bio sposoban u zahtjevanoj točnosti obrađivati složene dijelove za avionsku industriju (osigurati zamjenjivost dijelova). Projekt je rađen na MIT (Massachusets Instiute of Technology) pod vodstvom Johna Parsonsa.
Povijesni razvoj numeričkog upravljanja
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
Povijesni razvoj
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
5
Prvi NC stroj
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
Povijesni razvoj
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
6
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
Povijesni razvoj
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
7
1959 - MIT je objavio razvitak prvog jezika za programiranje NC strojeva. Jezik je nazvan
APT - Automaticaly Programmed Tools. 1960 – Direktno numeričko upravljanje –
DNU (Direct Numerical Control -DNC). Omogućeno je izravno slanje programa iz DNC računala u UR CNC stroja (bušena vrpca nije nužna). - jedno računalo pogoni više strojeva - nedostatak: kvar računala, svi strojevi van upotrebe
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
Povijesni razvoj
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
8
1968. g. – u firmi Kearney & Trecker izrađen je prvi obradni centar
1970-tih – pojava CNC alatnih strojeva, a odmah nakon toga Distribuiranog numeričkog upravljanja – DNU (Distributed Numerical Control – DNC).
Skraćenica DNC dobiva novo značenje. - smisao u organizacijskom dijelu (računalo upravlja izmjenama alata, stezne naprave...)
1980-tih – pojava CAM/CAD sustava. Javljaju se CAD/CAM sustavi za OS Unix, a kasnije i za PC.
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
Povijesni razvoj
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
9
1985. g. – pojava FPS (fleksibilni proizvodni sustavi) - više CNC+transportni put+uređaj za pranje
1990-te – veliki pad cijena u CNC tehnologiji 1997. g. – pojava upravljačkih računala (UR) zasnovanih
na otvorenoj arhitekturi (PC- Windows/NT based “Open Modular Architecture Control-OMAC” systems).
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
Povijesni razvoj
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
10
Značajke današnjih proizvodnih sustava:
˚ Mehanizacija ˚ Automatizacija˚ Prilagodljivost (fleksibilnost)˚ Integracija˚ Inteligencija (CIM, IMS, TQM, JIT...)
“ rad bez čovjeka”
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
Gdje smo danas?
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
11
NC alatni stroj - Prekretnica u upravljanju i automatizaciji
Razina automatizacije: visoka i prilagodljiva (fleksibilna)
NC mogućnosti i zahtjevi utječu na sve aktivnosti povezane s AS i obradama
Razvitak NC tehnologije: zadaci M&D AS i procesa postepeno postaju "posao" upravljačkih računala, alatnih strojeva i NC
Problem: "zamjena" čovjekovih osjeta, iskustva i zaključivanja, odgovarajućim hardware i software, pokazala se složenijom od očekivanja.
To je jedan od najzahtjevnijih i najvažnijih istraživakih zadatka budućih obradnih sustava.
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
Gdje smo danas?
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
12
Česte pogreške opreme ili operatera
Potreba sustavnog pristupa analizi proizvodnih sustava
Modeliranje proizvodnih sustava
Značajke FMS u Značajke FMS u ““ranojranoj”” fazi fazi
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
Gdje smo danas?
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
13
KonstrukcijaKonstrukcija ProgramProgram UpravljanjeUpravljanje Alatni stroj
Alatni stroj ObradaObrada
Zahtjevi/
potrebe
Model integriranog proizvodnog sustava prema Merchant-u
Prvi model proizvodnog sustavaPrvi model proizvodnog sustava
IZRADAK
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
Gdje smo danas?
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
14
Analitičke metode
Eksperimentalne metode
Numeričkemetode
Metode modeliranja obradnih procesa
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
Gdje smo danas?
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
15
“Inteligencija” kod tehničkih sustava ?
“Inteligentni” alatni strojevi
Prema Moriwakiju [22], inteligentni alatni strojevi su oni strojevi koji rade na temelju samostalnog donošenja odluka ("self decision making"), a konvencionalni rade prema unaprijed definiranim naredbama ("predetermined commands").
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
Gdje smo danas?
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
16
Pored povratne sprege osjetila (dio adaptivno upravljanih strojeva koji rade s unaprijed zadanim naredbama), inteligentni strojevi su sposobni:
koristiti iskustva i "konw how" akumuliran kroz prošle operacije,
stjecati znanje učenjem i
prevladati dvosmislene ulaze.
ADAPTIVNO UPRAVLJANJE
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
Gdje smo danas?
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
17
ADAPTIVNO UPRAVLJANJE
stroj posjeduje dozu samostalosti, zasnovanu na opterećenju stroja
ulaz i izlaz alata u materijal vrlo problematičan zbog opterećenja alata (poželjan tangecijalan ulaz i izlaz alata iz zahvata)
npr. P=F x vc=kc1x1 x b x h x vc
vezano uz vezano uzdubinu (a) posmak (f)
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
Gdje smo danas?
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
18
Neuronske mreže (NN -Neural Networks)
Mogućnost stjecanja znanja učenjem iz seta za učenje
Ne podrazumijeva se postojanje jasnih algoritama
NN se mogu "naučiti" prepoznavanju odnosa između ulazno-izlaznih parametara i prilagodbi težinskih faktora
NN su pogodne za primjenu kod sustava nadzora
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
Gdje smo danas?
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
19
Na temelju pozitivnih učinaka ostvarenih dosadašnjim proizvodnim koncepcijama (JIT, TQM, LEAN production, ...), razvila su se su dva različita pristupa utvđivanju nove paradigme proizvodnje:
pogodan za određenije (definiranije) proizvode, okoliš, komunikacije i predvidljive promjene, a može se opisati kao integrirana proizvodnja, i
pogodan za proizvode veće promjenjivosti, nestabilnu i nepredvidljivu okolinu, koji se može opisati kao kooperativna proizvodnja.
Ni u jednom pristupu neće biti potreba za osobljem nižeg i srednjeg obrazovanja. Integrirana proizvodnja tražit će specijaliste, dok će kooperativna proizvodnja trebati kadrove dobre opće naobrazbe. Stalno doškolovanje s ciljem stjecanja novih znanja i vještina je
imperativ za oba pristupa (Buzacott).
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
Gdje smo danas?
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
20
Prema dosadašnjim rezultatima NGM (Next Geneartion Manufacturing) ključni faktori koji oblikuju uvjete tržišne utakmice 21. stoljeća i postoje neovisno o djelovanju bilo koje pojedinačne kompanije ili nacije su:
svekolika dostupnost i distribucija informacija ubrzani ritam promjena u tehnologijama brzo širenje dostupnosti tehnologija globalizacija promjena u plaćama i stručnosti (Global wage and job skills shifts) odgovornost za okoliš i ograničeni prirodni resursi veća očekivanja i zahtijevi potrošača.
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
Gdje smo danas?
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
21
Primjeri novih dostignuća
Pojedinačni strojevi(Single machine)
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
Gdje smo danas?
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
22
Fleksibilna obradna ćelija(Flexible Manufacturing Cell)
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
Gdje smo danas?
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
23
Fleksibilni obradni sustav(Flexible Manufacturing System)
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
Gdje smo danas?
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
24
Transportna kolica
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
Gdje smo danas?
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
25
Proizvodnja avionskih krila i propelera u BOEING-u(oko 1922. godine)
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
Gdje smo danas?
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
26
Montaža BOEING-a 777 u Everett-u, država Washington
.... i danas
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
Gdje smo danas?
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
27
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
Gdje smo danas?
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
28
- sila - šum (buka) - moment i snaga - temperatura, … - šum (buka)
Pripremak
materijal
Uvjeti obrade Parametri obrade
Ostali uvjeti
koji prati i PROCES TROŠENJA reznoga alata
materijal
OBRADAK OBRADNI PROCES
- dimenzije - hrapavost obrađene površine
geometrija geometrija
U L A Z
I Z L A Z
Alat
ALAT - parameteri trošenja stražnje površine alata - parametri kraterskog trošenja
O B R A D N I P R O C E S
Shema obradnog procesa
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
O građi NC stroja
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
29
Upravljačkoračunalo
EMNC stroj
u užem smisluMjerni sustav
program
Shema NC alatnog stroja
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
O građi NC stroja
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
30
Prijenos gibanja s EM na stroj
pojava zračnosti
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
O građi NC stroja
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
31
podešavanje zračnosti
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
O građi NC stroja
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
32
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
O građi NC stroja
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
33
MJERNI SUSTAV
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
Uloga mjernog sustava
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
34
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
MJERNI SUSTAVISvrha ?
Podjela mjernih sustava kod NC strojeva:a) Prema fizikalnom principu rada:
1) Digitalni 2) Analogni
b) Prema načinu mjerenja (kodiranja)1) Apsolutni 2) Inkrementalni
c) Prema mjestu ugradnje1) Izravni (direktni) 2) Posredni (indirektni)
d) Prema izvedbi1) Pravocrtni (linearni) 2) Rotacijski
MJERNI SUSTAV
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
35
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
MJERNI SUSTAV
Digitalni, izravni, inkrementalni mjerni sustav
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
36
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
MJERNI SUSTAV
Digitalni, posredni (indirektni), inkrementalni mjerni sustav
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
37
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
MJERNI SUSTAV
Digitalni, izravni, apsolutni mjerni sustav
Digitalni, posredni, apsolutni mjerni sustav
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
38
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
MJERNI SUSTAV
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
39
Upravljanjepozicijom
Upravljanjebrzinom
Osnovna razlika kod primjene linearnih mjernih sustava i rotacijskih mjernih sustava (enkodera)
(linerani mjerni sustavi u povratnu petlju uključuju i posmični prigon)
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
MJERNI SUSTAV
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
40
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
OSNOVE PROGRAMIRANJA
PRIPREMA ZA PROGRAMIRANJE
Što je programiranje CNC strojeva?
Programiranje CNC strojeva se može opisati kao kodiranje geometrijskih i tehnoloških informacija potrebnih za izradu nekog dijela na CNC stroju.
Kod ručnog programiranja, kodiranje treba provesti u jeziku koji upravljačko računalo (UR) CNC stroja može primiti i obraditi.
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
41
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
OSNOVE PROGRAMIRANJA
Priprema za programiranje podrazumijeva znanja koja su potrebna za sve postupke programiranja, a obuhvaća slijedeće elemente:
1. Koordinatni sustav i nul-točke
2. Vrste upravljanja
3. Gradnja i sintaksa programa
Napomena: Pod gradnjom i sintaksom programa dati će se elementi koji vrijede za ručno programiranje CNC strojeva.
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
42
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
OSNOVE PROGRAMIRANJA
Koordinatni sustav i nul-točke
Za zadavanje geometrijskih informacija (definiranje međusobnog položaja alata i obratka u radnom prostoru CNC stroja) potrebno je na stroj i obradak postaviti koordinatne sustave i odrediti neke referentne (nul) točke. U primjeni je desni koordinatni sustav (prema skici). Zbog potrebe da svako gibanje nosi svoju oznaku (kasnije adresu), a konstrukcije strojeva često zahtjevaju da u jednom smjeru ima više mogućih gibanja, u smjeru pravocrtnih osi postoje osi kojima se označavaju dopunska gibanja.
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
43
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
OSNOVE PROGRAMIRANJA
Koordinatni sustav
V Y
B
P
U
A X
CWR
Z
Q glavne pravocrtne osi su obilježene slovima X, Y i Z
glavne rotacijske osi su obilježene slovima A, B i C
dopunske pravocrtne osi su obilježene slovima P i U (dopunske osi u smjeru osi X), Q i V (dopunske osi u smjeru osi Y), R i W (dopunske osi u smjeru osi Z)
dopunske rotacijske osi se obilježavaju slovima D i E.
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
44
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
OSNOVE PROGRAMIRANJA
Za određivanje koordinatnog sustava vrijedi pravilo desne ruke.
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
45
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
OSNOVE PROGRAMIRANJA
os Z: kod strojeva s čvrstim glavnim vretenom os Z se podudara ili je usporedna s osi glavnog vretena
Kod postavljanja koordinatnog sustava na NC stroj, polazi se od osi Z:
os X:
Kod strojeva kojima je glavno gibanje rotacijsko, os X je usporedna s
radnim stolom, a smjer se određuje ovisno o tome da li rotira alat ili
obradak. U osnovi je okomita na os Z.
Kod strojeva bez vretena smjer osi X se podudara s glavnim smjerom
obrade.
Smjerovi rotacijskih osi A, B i C određuju se pravilom desne ruke.
Napomena:
Ovakav način obilježavanja osi podrazumijeva da sva gibanja vrši alat ili nosač alata. Ako gibanja
vrši obradak ili nosač obratka, onda se oznaci osi dodaje znak ‘, tj. X postaje X’, Y postaje Y’ itd., a pozitivan smjer se određuje suprotno nego kad gibanje vrši alat.
os Y: proizlazi iz usvojenog koordinatnog sustava i položaja osi Z i X.
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
46
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
OSNOVE PROGRAMIRANJA
-X
+X
+Z
-Z
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
47
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
OSNOVE PROGRAMIRANJA
-z +z-x
+x
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
48
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
OSNOVE PROGRAMIRANJA
X-X+
Z+
Z-
Y+
Y-
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
49
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
OSNOVE PROGRAMIRANJA
Nul-točke Za valjan opis geometrijskih informacija u koordinatnom sustavu treba definirati neke nul-točke ili referentne točke. Slijede grafički simboli i slovne oznake nul-točaka, od kojih su najčešće u primjeni prve tri: nul-točka stroja, referentna točka i nul-točka obratka.
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
50
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
OSNOVE PROGRAMIRANJA
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
51
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
OSNOVE PROGRAMIRANJA
NUL točke kod tokarenja
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
52
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
OSNOVE PROGRAMIRANJA
NUL točke kod glodanja
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
53
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
OSNOVE PROGRAMIRANJA
Nul točke
tokarenjeglodanje
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
54
VRSTE UPRAVLJANJA Vrste upravljanja govore o mogućnostima numerički upravljanog obradnog stroja da ostvari potrebnu geometriju radnog komada. Postoje tri vrste upravljanja: upravljanje točka-po-točka ili pozicioniranje, upravljanje po pravcu (prvocrtno ili linijsko upravljanje) i konturno upravljanje, Danas ima smisla govoriti samo o konturnom upravljanju, jer ostale dvije vrste upravljanja više ne znače gotovo nikakve uštede u cijeni upravljačkog računala, a nose vrlo velika ograničenja.
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
VRSTE UPRAVLJANJA
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
55
Konturno (krivuljno) upravljanje Ova vrsta upravljanja omogućuje kontrolirano posmično gibanje, istodobno i sinkronizirano između dvije ili više numerički upravljanih osi. Skica prikazuje primjer konturnog upravljanja u ravnini, tj kad je rezultirajuća brzina posmičnog gibanja jednaka vektorskoj sumi brzina posmičnih gibanja u smjeru osi X i Y. Na primjeru konturnog upravljanja se uočava da je bit numeričkog upravljanja, upravljanje posmičnom brzinom. Stoga se “pravom” numeričkom (NC) osi smatra ona os kod koje je moguće upravljanje posmičnom brzinom. Ako je u nekoj osi moguće samo pozicioniranje, takva os se naziva pozicijska os. Ako se nekim gibanjem ne može upravljati ni posmično, ni pozicijski, onda takvo gibanje ne predstavlja numeričku os. Takav primjer su glavna rotacijska gibanja kod tokarilica, glodalica i sl. Premda se za takvo gibanje može programirati bilo koji broj okretaja (često i decimalnim brojevima), takva rotacija ne predstavlja numeričku os, sve dok se ista ne može upravljati pozicijski (zaustavljanje pod određenim kutem) ili određenom posmičnom brzinom.
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
VRSTE UPRAVLJANJA
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
56
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
VRSTE UPRAVLJANJA
vfx
vfy vf
Y
X
Kod tokarilica je najrasprostranjenije 2D konturno upravljanje, premda su danas vrlo česti tokarski centri s većim brojem osi (X, Z, C, ...) i sa složenijim konturnim upravljanjema. Kod glodalica i OC se koriste 3D i složenija konturna upravljanja. Sve više su zastupljeni strojevi s 5D konturnim upravljanjem, a posebno u industriji alata. Strojevi s više od 5D konturnim upravljanjem su vrlo rijetki.
v v vf fx fy
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
57
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
VRSTE UPRAVLJANJA
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
58
% N5 T1 N10 G0 X0 Z100. . . N345 M30
PROGRAM
BLOK (NAREDBA)
RIJEČ
ADRESA NUMERIČKI PODATAK
N10 G0 X0 Z100.
N10 ili G0 ili X0 ili Z100.
Struktura programa za NC stroj
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
SINTAKSA PROGRAMA
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
59
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
SINTAKSA PROGRAMA
Pored slova (definicija adresa) i znamenaka (numerički podaci), za gradnju programa se koriste i posebni znakovi koji imaju slijedeća značenja:
a) znak “%” - početak programaZa program se također može reći da se sastoji od:
- znaka za početak programa- niza blokova- i kraja programa.
b) znak “: “ - znak za glavni blok (naredbu) programa
c) znakovi “(“ i “ )” - znakovi za početak i kraj komentara
d) znak “ / ” - znak za uvjetno izvođenje bloka
Drugi znakovi iz skupine posebnih znakova rjeđe se koriste, a jedan broj tih znakova generira samo upravljačko računalo.
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
60
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
SINTAKSA PROGRAMA
Adresa Značenje
A rotacija oko osi X
B rotacija oko osi Y
C rotacija oko osi Z
D korekcija alata
E dopunska adresa
F posmak
G uvjeti puta
H dopunska adresa
I interpolacijski parametar za os X
J interpolacijski parametar za os Y
K interpolacijski parametar za os Z
L podprogrami
M pomoćne funkcije
Adrese kod programiranja NC strojeva
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
61
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
SINTAKSA PROGRAMA
Adresa Značenje
N broj bloka
P dopunsko gibanje u smjeru osi X
Q dopunsko gibanje u smjeru osi Y
R dopunsko gibanje u smjeru osi Z
S broj okretaja ili brzina obrade
T alat
U dopunsko gibanje u smjeru osi X
V dopunsko gibanje u smjeru osi Y
W dopunsko gibanje u smjeru osi Z
X glavne osi
Y glavne osi
Z glavne osi
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
62
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
OSNOVE PROGRAMIRANJA
FAZE U RAZVOJU PROGRAMIRANJA
1. Ručno programiranje2. Automatizirano programiranje – korištenje problemski
orijentiranih jezika (APT,......) - postojalo nekoliko desetaka opstao samo APT i to u sklopu CAD/CAM operativnih sustava
3. Programiranje u CAD/CAM sustavima4. Ekspertni sustavi i adaptivno upravljanje
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
63
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
RUČNO PROGRAMIRANJE
Ručno programiranje danas ima smisla u prototipnoj proizvodnji (tamo gdje je malo NC strojeva) i kad su u pitanju bolja UR. Najčešće se kombinira s pogonskim programiranjem, odnosno programiranjem na samom stroju. Današnja UR sa svojom bogatom SW podrškom to omogućuju.
Osnovne karakteristike ručnog programiranja:
• programiranje (kodiranje) se provodi na nivou jezika upravljačkog računala (UR)
• tako kreiran program vrijedi samo za određenu kombinaciju NC stroj - UR (nema univerzalnosti)
• nemoguće je programiranje vrlo složenih dijelova
• 1 tehnolog-programer ne može programirati više od 4-5 strojeva
• otežana provjera programa
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
64
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
RUČNO PROGRAMIRANJE
Shematski prikaz ručnog programiranja
RADIONICKICRTEZ
NOSIOCINFORMACIJA
UR
NC stroj
PISANJE IZVEDBENOGPROGRAMA (KODIRANJE)
PROJEKTIRANJE TEHNOLOGIJE
OSTALA DOKUMENTACIJA
(skica stezanja, nul-točke, lista alata, lista steznog pribora, ...
+
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
65
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
RUČNO PROGRAMIRANJEShematski prikaz automatiziranog programiranja CNC strojeva
RADIONICKICRTEZ
PROGRAM DIJELA(PART PROGRAM)
PROCESOR(napr. APT)
CL datoteka(datoteka puta alata)
POSTPROCESOR(Prilagodni program)
UR
NC stroj
IZVEDBENI PROGRAM
PROJEKTIRANJE TEHNOLOGIJE
OSTALA DOKUMENTACIJA
(skica stezanja, nul-točke, lista alata, lista steznog pribora, ...
+
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
66
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
RUČNO PROGRAMIRANJE
CAD/CAM sustavi
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
67
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
RUČNO PROGRAMIRANJE
NC programiranje ima dvije osnovne postavke:
BLOKOVE - pravila po kojima se pišu programske rečenice (SINTAKSE),
KODIRANJE - kodovi (kodna slova).
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
68
Blokom se naziva svaka pojedinačna naredba programa dovoljna da se njome promjeni stanje stroja (npr. uključi ili isključi okretanje okretne jedinke pogonskog motora ili premjesti alat s jednog na drugi položaj).
Blok se sastoji od raznih riječi, a osim izraza riječ upotrebljava se i izraz funkcija. Svaka riječ tj. funkcija sastoji se od kombinacije slova i brojki. Slovo u riječi označava adresu, a brojčani dio šifru ili fizikalnu veličinu.
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
RUČNO PROGRAMIRANJE
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
69
Kodna slova (adrese) kod NC programa, definiraju instrukcije kretanja alata. Kodna slova kombiniraju se s brojčanim vrijednostima i jednoznačno definiraju kretanje alata po zadanoj vrijednosti.
Brojčane vrijednosti nazivamo geometrijske
instrukcije, jer daju podatke o geometriji točke obrade.
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
RUČNO PROGRAMIRANJE
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
70
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
RUČNO PROGRAMIRANJE
Riječ s adresom G ili G-funkcije
G funkcijama se definiraju uvjeti puta. Zajedno s adresama za koordinatne osi i interpolacione parametre čine geometrijski dio bloka. Format zadavanja G-funkcija je slovo, adresa, G i dva dekadska mjesta, što znači da na rapolaganju stoji 100 G-funkcija.
Format zadavanja G funkcija: G( ) . - 2 dekadska mjesta ; ako je na prvom mjestu 0 može se izostaviti
Podjela G funkcija:1. modalne ili memorirane G-funkcije,2. blok-aktivne (rečenično aktivne) G-funkcije i3. slobodne G-funkcije.
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
71
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
RUČNO PROGRAMIRANJE
Modalne (memorirane) G-funkcije
Modalne G-funkcije ostaju memorirane u UR i ostaju aktivne (djelotvorne) dok se ne ponište s nekom od funkcija iz iste skupine ili s naredbom za kraj programa koja aktivira inicijalne funkcije.
Modalne G-funkcije dijele se u slijedeće skupine:Skupina a - vrste interpolacije (G0, G1, G2....)Skupina c - izbor ravnine obrade (G17, G18, G19)Skupina d - kompenzacija polumjera vrha alata (G40, G41, G42)Skupina f - pomaci nul-točke (G55, G56, G57...)Skupina e - radni ciklusi (G33....)Skupina j - unošenje dimenzija apsolutno ili inkrementalno (G90, G91)Skupina k - definiranje posmaka (G96, G94, G95..)Skupina l - definiranje broja okretaja (G97, G25, G26..)Skupina m - mjerni sustav (G70, G71..)
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
72
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G-funkcije
Objašnjenje G – funkcija
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
73
G0 ili G00 pravocrtno (linearno) gibanje u brzom hoduG1 ili G01 pravocrtno (linearno) gibanje u radnom hoduG2 ili G02 kružno gibanje u radnom hodu u smjeru kazaljke na satuG3 ili G03 kružno gibanje u radnom hodu u smjeru obrnutom kazaljki na satuG4 mirovanje (zastoj) posmičnog gibanjaG17 izbor radne površine XYG18 izbor radne površine XZG19 izbor radne površine YZG40 isključena kompenzacija alata G41 uključena kompenzacija alata LIJEVAG42 uključena kompenzacija alata DESNAG54 – G57 određene nul točkeG70 mjerni sustav u inchima G71 mjerni sustav u milimetrimaG90 apsolutni mjerni sustavG91 inkrementni mjerni sustavG94 naredba za posmak u mm/minG95 naredba za posmak u mm/okretajuG96 konstantna brzina rezanja G97 konstantan broj okretaja
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G-funkcije
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
74
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G0 ili G00
G0 ili G00 (kod tokarenja)(pravocrtno (linearno) gibanje u brzom hodu.Može biti zadano u pravokutnom koordinatnom sustavu kao:
G0 X…G0 X… Y…G0 X… Y… Z…
ili
u polarnom sustavu:
G0 AP… RP… AP – Angle Polar - polarni kut RP – Radius Polar - polarni
polumjer (radijus)
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
75
G0 ili G00 (kod glodanja)(pravocrtno (linearno) gibanje u brzom hodu.Može biti zadano u pravokutnom koordinatnom sustavu kao:
G0 X…G0 X… Y…G0 X… Y… Z…
ili
u polarnom sustavu:
G0 AP… RP… AP – Angle Polar - polarni kut RP – Radius Polar - polarni
polumjer (radijus)
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G0 ili G00 (kod glodanja)
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
76
G1 ili G01 (kod tokarenja)pravocrtno (linearno) gibanje u radnom hodu uz obavezno zadavanje posmične brzine.Može biti zadano u pravokutnom koordinatnom sustavu kao:
G1 X… F...G1 X… Y… F....G1 X… Y… Z… F....
ili
u polarnom sustavu:
G1 AP… RP… F.... AP – Angle Polar - polarni kut RP – Radius Polar - polarni
polumjer (radijus)
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G1 ili G01
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
77
G1 ili G01 (kod glodanja)pravocrtno (linearno) gibanje u radnom hodu uz obavezno zadavanje posmične brzine.Može biti zadano u pravokutnom koordinatnom sustavu kao:
G1 X… F...G1 X… Y… F....G1 X… Y… Z… F....
ili
u polarnom sustavu:
G1 AP… RP… F.... AP – Angle Polar - polarni kut RP – Radius Polar - polarni
polumjer (radijus)
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G1 ili G01 (kod glodanja)
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
78
Skošenje ili zaobljenje će biti umetnuto nakon bloka u kojem je napisano. Uvijek se nalazi u G17 ravnini. Umetnuti će se simetrično/ tangencijalno u konturi ugla.
G1 X… Y… CHF…G1 X… Y… CHR…G1 X… Y… RND…
Skošenje ili zaobljenje na krajulinearne interpolacije:
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G1 ili G01
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
79
Skošenje ili zaobljenje na krajulinearne interpolacije:
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G1 ili G01
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
80
G2 (G02) i G3 (G03) (kod tokarenja)kružno gibanje u smjeru kazaljki na satu (G2) ili kružno gibanje u smjeru obrnutom od kazaljki na satu (G3).
Koje je gibanje (G2 ili G3) određuje se s pozitivnog vrha treće osi (y) – ovisno gdje se nalazi alat.
+z
+x,-x
-x,+x
G2 G3
G2 G3
Alat
Alat
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G2 i G3
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
81
G02 ili G03
Može biti zadano u pravokutnom koordinatnom sustavu kao: G2 X… Z… I… K… ili G3 X.... Z..... I.... K.....
X, Z – koordinate krajnje točke (P2); I, K – koordinate središta kružnice (S) u inkrementnom sustavu
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G2 i G3
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
82
Može biti zadano u pravokutnom koordinatnom sustavu kao:
G2 (ili G3) X… Z… CR=±…
X, Z – koordinate krajnje točke (E);CR – polumjer kružnice CR=+ za kutove do 180°, CR=- za kutove preko 180°.
Ili.....
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G2 i G3
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
83
G2 (G02) ili G3 (G03)kružno gibanje u smjeru kazaljki na satu (G2) ili kružno gibanje u smjeru obrnutom od kazaljki na satu (G3).
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVIG2 i G3 (kod glodanja)
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
84
Primjer 1:
W
50
r20
r2020
+z
+x
.....N110 G0 X20 Z1
N115 G1 Z0 F0.1N120 G2 X60 Z-20 CR=20N125 G3 X100 Z-40 CR=20
N130 G1 Z-50N135 G0 X110 Z1.......
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G2 i G3
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
85
G4 F2.5 ; alat će se zadržati na zadanoj poziciji 2.5 sekundi
G4 S50 ; alat će se zadržati na zadanoj poziciji 50 okretaja vretena
G04 ili G4 (blok naredba)- vrijeme mirovanja (zastoja) posmičnog gibanja- vrijedi i kod tokarenja i glodanja
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G4
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
86
Korak K ili I bira se ovisno o pravcu navoja (uzdužno ili čeono).
Brzina okretanja S i posmak F nisu aktivni kod G33 (100%).
X, Z – koordinate krajnje točke navojaK – korak navoja
G33 – rezanje navoja - G1 + sinhronizacija
G33 X..... Z....... K.........
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G33
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
87
Izrada navoja neprolaznih provrta (nareznicom)
G331 i G332 (vrijedi i kod tokarenja i glodanja)
M03 ili M04 – lijevi ili desni navoj
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G33
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
88
G41 - lijeva kompenzacija alataG42 - desna kompenzacija alataG40 - bez kompenzacije alata
G40; G41; G42 – kompenzacije polumjera vrha alata
Primjer 2:
W +z
+x
40 20
Ø12
0
Ø40
Δg=f(rε,α)
....N205 G0 X40 Z2N210 G42N215 G1 Z-20 F0.2N220 X120 Z-60N225 G40.....
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G40, G41 i G42
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
89
Pravilo određivanja lijeve ili desne kompenzacije određuje se kao i kružna interpolacija: - s pozitivnog vrha treće osi (y)
G41 – čuvam lijevo od alata gledajući s pozitivnog vrha osi y
G42 – čuvam desno od alata gledajući s poziivnog vrha osi y
G40; G41; G42 – kompenzacije polumjera vrha alata
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G40, G41 i G42
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
90
Direktan prijelaz iz G41 u G42 nije dozvoljen – mora se koristiti između prijelaza naredba G40 (poništenje kompenzacije).
Za korištenje ovih naredbi potrebna je definicija radijusa alata (rε) i njegove orijentacija u bazi podataka alata.
G40; G41; G42 – kompenzacije polumjera vrha alata
*(kod nas rε=0,4 mm)
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G40, G41 i G42
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
91
Orijentacija alata3 8 4
162
97 5
Položaj orijentacije smjeraoštrice alata.
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G40, G41 i G42
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
92
Podaci o orijentaciji alata i radijusuzaobljenja vrha oštrice unose seu program pod:
.... TOOLS OFFSET
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G40, G41 i G42
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
93
G40; G41; G42 – kompenzacije polumjera vrha alata (kod glodanja)
G41 - lijeva kompenzacija alataG42 - desna kompenzacija alataG40 - bez kompenzacije alata
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G40, G41 i G42 (kod glodanja)
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
94
Putanja alata odvija se tako da se naredbama prati os rotacije vrha alata. Kompenzaciju radijusa alata obavljaju slijedeće naredbe:
G41 - lijeva kompenzacija alata
G42 - desna kompenzacija alata
G40 - bez kompenzacije alata
Naredbama G41 i G42 alat se odmiče u lijevu stranu (G41) ili desnu (G42) od smjera putanje zadane NC naredbom, za veličinu polumjera alata (podatak se uzima iz baze podataka alata), gledajući u smjeru gibanja alata.
G40, G41, G42, G450, G451– kompenzacija polumjera alata kod glodanja
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G40, G41 i G42 (kod glodanja)
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
95
G450 – alat putuje po luku čiji je polumjer jednak polumjeru alataG451 – alat putuje po ekvidistantnoj putanji udaljenoj za polumjer alata
Kod obrade kutova i vrhova koriste se naredbe
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G40, G41 i G42 (kod glodanja)
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
96
NORM / KONT - prilaženje i odmicanje od konture
NORM : Alat prilazi ravno i stoji okomito na početnu poziciju
KONT : Alat prilazi početnoj poziciji kružno kao da je programirann G451
Ako početna i prva pozicija nisu na istoj strani konture pojaviti će se oštećenje
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G40, G41 i G42 (kod glodanja)
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
97
G54 – G57 - funkcije za memoriranje nul-točke obratka (W), jedan obradak može imati više nul točaka.
Vrijednosti nul-točke se unose u “Zerro offset”
Primjer:
.....N25 G54......
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G54 – G57
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
98
Nul točka se može translatorno pomaknuti naredbom:
TRANS
Primjer:
.....N100 TRANS Z.............
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G54 – G57
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
99
G54 + TRANS
Kombinacija funkcije G54 iTRANS Z......
(Z.....- obično ima vrijednost dužine obratka u ovakovom zadavanju)
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G54 – G57
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
100
G54 – G57 - funkcije za memoriranje nul-točke obratka (W), jedan obradak može imati više nul točaka.
Vrijednosti nul-točke se unose u “Zerro offset”
Primjer:
.....N25 G54......
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G54 – G57 (kod glodanja)
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
101
Nul točka se može translatorno pomaknuti naredbom:
TRANS
Primjer:
.....N100 TRANS X.... Y.... Z............
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G54 – G57 (kod glodanja)
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
102
G54 + TRANS
Kombinacija funkcije G54 iTRANS X...... Y..... Z.......
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G54 – G57 (kod glodanja)
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
103
G70 i G71
G70 – zadavanje mjera u inch-ima
G71 – zadavanje mjera u milimetrima
po default: G71 (nije potrebno posebno zadavati)
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G70 i G71
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
104
G90 i G91
G90 – apsolutni koordinatni sustav
G91 – inkremetalni koordinatni sustav
po default: G90 (nije potrebno posebno zadavati)
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G90 i G91
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
105
G90 i G91
Primjer 3a: kod glodanja
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G90 i G91 (kod glodanja)
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
106
Primjer 3b:
G90 i G91
W 20 40 50 70
70
40
20
s G90
.....N70 G90N75 G0 X20 Y20N80 G1 Y40 F0.25N85 X40N90 Y70N95 X50N100 X70 Y20N105 X20N110 G0 X0 Y0
S G91
....N70 G91N75 G0 X20 Y20N80 G1 Y20 F0.25N85 X20N90 Y30N95 X10N100 X20 Y-50N105 X-50N110 X-20 Y-20
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G90 i G91
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
107
G94 i G95
G94 – posmak se zadaje kao posmićna brzina, vf (kod glodanja) - npr. F200 (200 okr/min)
G95 – posmak se zadaje kao posmak po okretaju, f (kod tokarilice) - npr. F0.2 (0.2 mm/okr)
po defaultu: G95 kod tokarilice G94 kod glodalice
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G94 i G95
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
108
G96 i G97
NaredbaG96 – konstantna brzina rezanjaG97 - konstantan broj okretajaLIMS – ograničenje brzine sa aktivnom naredbom G96
G96; G97 – definiranje broja okretaja
G96 S100 LIMS=2500 Primjer:
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G96 i G97
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
109
G17, G18 i G19
Izbor referentne ravnine
G17 ravnina X – YG18 ravnina X – ZG19 ravnina Y – Z
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G17, G18 i G19 (kod glodanja)
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
110
G25 i G26
G25 – ograničavanje radne površine – min broja okretaja
G26 – ograničavanje radne površine – max broja okretaja
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G25 i G26 (kod glodanja)
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
111
G25 S… ; najmanji broj okretaja vretenaG26 S… ; najveći broj okretaja vretena
Naredba:
G25, G26 – određivanje područja rada, broja okretaja vretena
Naredbama G25 / G26 određuju se granice prostora u kojem se alat može gibati. Time se oko radnog prostora uspostavlja sigurnosni prostor u koji alat ne može doći. Naredbe se programiraju u zasebnom bloku koji samo definira područja rada.
Naredba:
G25 X… Y… Z… ; donja granica područja rada stroja
G26 X… Y… Z… ; gornja granica područja rada stroja
Uključenje ili poništenje naredbi G25 i G26 izvodi se naredbom:
WALIMON (Working Area LIMmitation ON) – uključeno područje
WALIMOF (Working Area LIMmitation OFF) – isključeno područje
Naredbe G25 i G26 također mogu odrediti donju i gornju granicu broja okretaja radnog vretena stroja.
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
G25 i G26 (kod glodanja)
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
112
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
M-funkcije
M0 – bezuvjetno zaustavljanje programa
M1 – bezuvjetno zaustavljanje programa
M2 - naredba završetak glavnog programa
M3 – rotacija gl. vretena u smjeru kazaljke na satu
M4 – rotacija gl. vretena u smjeru obrnutom od kazaljke na satu
M5 – zaustavljanje rotacije vretena
M6 – naredba za izmjenu alata
M30 - naredba završetak glavnog programa
M - funkcije
Srednja škola Oroslavje, Darko Cobović,dipl.ing.
113
NUMERIČKI UPRAVLJANI ALATNI STROJEVI
dopunske naredbe, kratice
%0 - %9999 glavni programiATRANS / TRANS– programirana nul točkaCHF – umetni zakošenjeCHR – umetni zakošenjeCIP - kružno gibanje u radnom hodu (CIrcle through Points)D – broj korekcije alataF – posmak mm/minL1 – L999 potprogramiN0 – N9999 redni brojevi blokovaRAD – umetni zaobljenjeRNDM – poništi zaobljenjeS – broj okretaja vratilaT – adresa alataTRANS / ATRANS– programirana nul točka
Dopunske naredbe, kratice