Osnove Europske Unije - Skripta

8/12/2019 Osnove Europske Unije - Skripta

1/56

1

7. EUROPSKA UNIJA

Koji su idejni zaetnici Europske unije?

Ideja o ujedinjenoj Europi nekad je bila samo san u mislima filozofa i vizionara. Npr. Victor Hugoje zamiljaoujedinjene drave Europe.

Nakon dva svjetska rata u prvoj polovici 20.st. niknula je nova nada. Izmeu 1945. i 1950. g. nekolicina hrabrihdravnika, izmeu ostalih, Konrad Adenauer, Winston Churchill, Alcide de Gaspri i Robert Schumann odluili su uvjeriti svoje narode da zaponu novo razdoblje.

U zapadnoj Europi trebao je nastati novi poredak utemeljen na zajednikim interesima njenih naroda i narodnosti,a na temelju ugovora koji bi jamili vladavinu prava i jednakost meu dravama.

Spinelli i Monnet dre se idejnim zaetnicima Schumanovog plana koji je 1950. god. doveo do stvaranjaEuropske zajednice za ugljen i elik.

Znaajni dogaaji i ustavni temelji EU

9. svibanj 1950J. Monnet, R. Schuman, K. Adenauerideja o stvaranju zajednike Europe 1952. - Pariki ugovor kojim jeutemeljena Europska zajednica ugljena i elika 1957. - Rimski ugovori kojima je utemeljena Europska ekonomska zajednica i Euratom 1986. - Jedinstveni europski akt 1992. - Ugovor iz Maastrichta 1997. - Ugovor iz Amsterdama 2001. - Ugovor iz Nice 29. listopad 2004. - Drave lanice u Rimu potpisuju ugovor kojim se uspostavlja Ustav Europe Svibanj - lipanj 2005. - Francuska i Nizozemska referendumom odbacuju Ugovor 13. prosinac 2007. - Potpisivanje Lisabonskog ugovora od strane 27 drava lanica 2007. do svibnja 2009. - Lisabonski ugovor ratificira 26 od 27 parlamenata drava lanica 12. lipanj 2008. - Referendum u Irskoj ne uspijeva dobiti veinu potrebnu za ratifikaciju 19. lipanj 2009. - Europsko vijee potvrdilo je da e se Europska komisija i dalje sastojati od po jednog

predstavnika iz svake drave lanice. Predsjednici drava ili vlada ugovorili su pravno obvezujua jamstva u odnosuna odreena podruja koja su identificirale irske vlasti, kao to su oporezivanje, pravo na ivot, obrazovanje I obitelj, itradicionalnu irsku politiku vojne neutralnosti, jamstva koja Protokolom moraju biti ukljuena u Ugovore EU -a nakonstupanja na snagu Lisabonskog ugovora. Usvojena je i slubena deklaracija o vanosti prava radnika i javnih slubi.

2. listopad 2009. - Drugi referendum u Irskoj 1. prosinca 2009. - Lisabonski ugovor stupio na snagu

Koji su ustavni temelji Europske unije?

Ustavni temelji Europske unije su osnivaki ugovori i ugovori koji ih mijenjaju.

Zato je osnovana Europska unija motivi nastanka EU

Motivi nastanka EU bili su, prije svega, politiki i gospodarski

Sigurnost i mir i elja da se Njemaka dri pod kontrolom integriranjem unutar Europe Stvaranje zajednikog trita Gospodarsko blagostanjeJedinstveno trite i jedinstvena valuta (euro) gospodarski su temelji EU kako bi se postigla to vea


2/56

2

konkurentnost na svjetskoj sceni i osigurao gospodarski rast, budui da nijedna drava EU nije dovoljnosnana da sama izae na svjetsko trite.

Samostojnost u odnosu na nove svjetske supersile (SAD/SSSR) Stvaranje demokratskog identiteta Europe kao alternative totalitarizmu i nacionalizmu

Koja je definicija Europske unije?

Europska unija je nadnacionalna zajednica nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je zapoeo1951. godine izmeu 6drava (Belgije, Francuske, Njemake, Italije, Luksemburga i Nizozemske). Nakon vie odpedeset godina i pet valova proirenja (1973. Danska, Irska i Velika Britanija, 1981. Grka, 1986. Portugal ipanjolska, 1995. Austrija, Finska i vedska, 2004. Cipar, eka, Estonija, Latvija, Litva, Maarska, Malta,Poljska, Slovaka i Slovenija, 2007. Bugarska i Rumunjska) Europska unija danas ima 27 drava lanica.

Ime Europska unija uvedeno je Ugovorom iz Maastrichta (stupio na snagu 1993. godine).

EU danasusavren oblik multisektoralnog ujedinjenja, a njena nadlenostse prostire na ekonomiju, industriju,socijalna pitanja, politiku, graanska prava i vanjsku politikuEuropska unija je ekonomska, trgovinska i monetarna sila.

Kojih je 6 drava osnivaa Europske unije i kako su ila proirenja?

U poetku je 6 zemalja Belgija, Njemaka, Francuska, Italija, Luksemburg i Nizozemska osnovalo EZU1951. godine, nakon ega su uslijedile EEZ i Euratom 1957. godine.

Od tada je uslijedilo pet valova proirenja:

1973. Danska, Irska i Velika Britanija 1981. Grka 1986. Portugal i panjolska 1995. Austriju, Finsku i vedsku 1. svibnja 2004. deset novih lanica: Cipar, eka, Estonija, Latvija, Litva, Madarska, Malta, Poljska,

Slovaka i Slovenija 1. sijenja 2007.Bugarska i Rumunjske Norveka 1972. i 1994. referendumom odbijeno lanstvo proirenje bez proirenja (nije formalno proirenje) ujedinjenjem Njemake neformalno smanjenjeGrenland izaao iz EU, kao dio DanskeEU danas ima 27 drava lanica.

Izvan EU:

drave procesa stabilizacije i pridruivanja Srbija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Albanija, Crna Gora Norveka, vicarska drave kandidatkinje Turska, Makedonija, Hrvatska, Island

Kada je zapoeo proces nastanka Europske unije - kratka povijest?Povijesni uzroci i povodi nastanka Europske unije lee u nastojanju da se onemogui ponavljanje strahota koje suEuropi i svijetu donijela dva svjetska rata.

Brojni europski lideri uvjerili su se kako je jedini nain da se ouva mir izmeu njihovih zemalja da ih segospodarski i politiki ujedini.


3/56

3

Tako je 1950., u govoru koji je nadahnuo Jean Monnet, francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman

predloio integraciju industrija za ugljen i elik Zapadne Europe.

Parikim ugovorom (1951.) osnovana je Europska zajednica za ugljen i elik (EZU). Drave osnivaice bilesu: Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Njemaka.

Ovlast za donoenje odluka o industriji ugljena i elika u tim zemljama stavljena je u ruke Visokog povjerenstva,neovisnog i nadnacionalnoga tijela.

Rimskim ugovorima (1957.) osnovane su: Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za

atomsku energiju (EURATOM).

EEZ stvorena je s ciljem da se gospodarska suradnja s podruja ugljena i elika proiri na nova podruja.

uspostavljena je carinska unija meu dravama potpisnicama (Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg,Nizozemska i Njemaka),

postavljeni su kriteriji i temeljni ciljevi stvaranja zajednikog trita koje bi osiguralo slobodno kretanjeljudi, roba, usluga i kapitala.

EURATOM postavio je za svoje ciljeve razvoj istraivanja nuklearne energije i njezine upotrebe u civilne svrhe.

U 1967. institucije triju Europskih zajednica su spojene. Od tada, postojala je jedna Komisija i jedno Vijeeministara, kao i Europski parlament.

Izvorno, zastupnike u Europskome parlamentu birali su nacionalni parlamenti, no u 1979. odrali su se prviizravni izbori, koji se od tada odravaju svakih pet godina.

Do prvog vala proirenja, odnosno pristupanja novih drava lanica dolazi 1973. godine, kada se tadanjimZajednicama pridruuju Danska, Irska i Velika Britanija. Carinska unija se iri i na nove lanice, a dolazi i dojaanja zajednike vanjske politike Europske zajednice.

Jedinstvenim europskim aktom(1986.) otvoren je put za potpunu uspostavu jedinstvenog trita. NadlenostEuropske zajednice iri se na podruje zatite okolia, istraivanja i razvoja te ekonomske i socijalne kohezije.

Tijekom osamdesetih godina 20. stoljea Europskoj zajednici pristupaju Grka, Portugal i panjolska.

Pojam Europska unija prvi put je uveden Ugovorom o Europskoj uniji(Ugovorom iz Maastrichta) koji je stupio

na snagu 1993. godine.

Tim ugovorom nadlenost Unije dijelila se na tri podruja (stupa):

Prvi stup obuhvaao je tri Zajednice: EZU, EEZ i EURATOM te jedinstveno trite i jedinstvenu valutu.

Drugi stup se odnosio na Zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku, a trei stup na Suradnju u pravosuu iunutarnjim poslovima odnosno suradnju policije i pravosudnih tijela u kaznenim pitanjima.
http://www.mvp.hr/MVP.asp?pcpid=856http://www.mvp.hr/MVP.asp?pcpid=856http://www.mvp.hr/MVP.asp?pcpid=856http://www.mvp.hr/MVP.asp?pcpid=856


4/56

4

U90-timadolazi do etvrtog vala proirenja koji ukljuuje Austriju, Finsku i vedsku, a nadlenost Europske unijeiri se na nova podruja.

Najvei val proirenja Europske unije zapoeo je 1.svibnja 2004. kada je Europskoj uniji pristupilo deset novihlanica: Cipar, eka, Estonija, Latvija, Litva, Madarska, Malta, Poljska, Slovaka i Slovenija, a zavriopristupanjem Bugarske i Rumunjske 1. sijenja 2007. godine.

Prihvaanjem Lisabonskog ugovora, koji je stupio na snagu 1. prosinca 2009., ukinuta je podjela na tri stupa izamijenjena razliitim stupnjevima ovlasti Europske unije. Takoer, smanjen je broj podruja u kojima se odlukedonose jednoglasno, a povean broj podruja u kojima se odluke donose kvalificiranom, odnosno dvostrukomveinom.

Europska unija dobit e pravnu osobnost, ime e dobiti sposobnost zakljuivanja meunarodnih ugovora.

Europski simboli

Dan Europe, 9. svibnja na taj datum 1950. Robert Schuman je u tzv. Schumanovoj deklaracijipredloio stvaranje nadnacionalne europske ustanove zaduene za upravljanje industrijom ugljena i elika. Dravekoje je pozivao gotovo su unitile jedna drugu u sukobu koji je za sobom ostavio osjeaj materijalne i moralne pustoi.To je razlogom to su na sastanku na vrhu u Milanu, elnici EU-a 1985. odluili slaviti 9. svibnja kao "Dan Europe".

Himna1985. dio Beethovenove Devete simfonije, Oda radosti slubeno je postala himnom EU onanije zamijenila nacionalne himne drava lanica,nego izraava ideale slobode, mira i solidarnosti za koje se Europazalae

Zastava - od godine 1985. Europska unija ima slubenu zastavu - krug s 12 zlatnih zvjezdica na plavojpodlozi krug simbolizira solidarnost i sklad europskih naroda, a broj 12 savrenstvo i jedinstvo ta zastava zapravo simbolizira ujedinjenost europskih naroda i zemalja u jednu zajednicu u upotrebi od 1986. godine

Moto (slogan) EUUJEDINJENI U RAZNOLIKOSTI prvi put je upotrijebljen 2000., a prvi put slubeno spomenut u Ugovoru o Ustavu za Europu, koji je potpisan

2004.

moto znai da su, putem EU-a, Europljani ujedinjeni u zajednikome nastojanju za mir i napredak te da su mnogerazliite kulture, tradicije i jezici u Europi pozitivna prednost za kontinent

Valutaeuro je valuta 13 zemalja Europske unije (Belgija, Njemaka, Grka, panjolska, Francuska,Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Slovenija, Portugal i Finska). Novanice i kovanice eura u prometu suod 1. sijenja 2002.

Europska putovnicasve putovnice drava lanica imaju neke zajednike karakteristike boja korica(tamnocrvena), upotreba rijei Europska unija na slubenom jeziku drave koja izdaje putovnicu, zajednikesigurnosne znaajke, biometrijske putovnice i dr.

Europska vozaka dozvola Direktivom iz 2006. utvrene su pretpostavke i uvjeti za uvoenjejedinstvene europske vozake dozvole koja e biti u obliku plastine kreditne kartice sa fotografijom i eventualnomikroipom. Direktiva propisuje da drava lanica trebaju usvojiti zakone za provedbu Direktive najkasnije do19.01.2011. Ti zakoni trebaju stupiti na snagu u svim zemljama lanicama EU 19.01.2013.

Ne spominju se u Lisabonskom ugovoru.


5/56

5

Osnivaki ugovoriOsnivakim se ugovorima definiraju ciljevi i ovlasti Europskih zajednica i Unije te nain ostvarivanja tih ciljeva.

U tu svrhu uspostavljene su europske institucije, ije se ovlasti i meusobni odnos takoer ureuju Ugovorima.

Ugovori predviaju i pravne instrumente kojima se ureuju pitanja iz europskih ovlasti, te postupke u kojima setakve odluke donose.

Unija i dosadanje Zajednice bili su utemeljeni na naelu dodijeljenih ovlasti, tj. bili su nadleni samo za pitanja zakoja im je ovlast dodijeljena Osnivakim ugovorom.

Po svom nastanku, a i nainu mijenjanja, Ugovor je instrument meunarodnog prava. Njegove se izmjenedogovaraju na meuvladinoj konferenciji na kojoj sudjeluju sve drave lanice, a stupaju na snagu tek kada ih svedrave lanice ratificiraju u skladu s procedurama propisanim internim ustavnim normama. Sastavni dioOsnivakog ugovora ine i brojni aneksi, protokoli i deklaracije.

Osnivaki ugovori su:

Ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i elik Pariki ugovor - stupio na snagu u srpnju 1952. te jeprestao vaiti u srpnju 2002.

Ugovor o Europskoj zajedniciRimski ugovor o EEZ - stupio na snagu 1. sijenja 1958. Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju Rimski ugovor o EURATOM - stupio na snagu 1.

sijenja 1958.Ugovori koji ih mijenjaju:

Ugovor o spajanju 1965. Jedinstveni europski akt 1986.. Ugovor iz Maastrichta 1992.uspostavio Europsku uniju) Ugovor iz Amsterdama 1997.zajednika valuta Ugovor iz Nice 2001.omoguio 5. val proirenja Lisabonski ugovor - stupio na snagu 1. prosinca 2009.

Pariki ugovor (1951.)Europska zajednica za ugljen i elik (EZU) nastala je na temelju Schumanova plana u sklopu kojega je 1950.godine predloeno stvaranje ovlasti nad industrijom ugljena i elika poslijeratne Francuske i Njemake, te drugihdrava koje im se odlue prikljuiti.

Potpisivanjem Ugovora o EZU 1951. godine u Parizu, Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska iNjemaka uspostavile su zajedniki okvir za dogovore o proizvodnji i distribuciji ugljena i elika te autonomni

sustav institucija koji e time upravljati iduih 50 godina.

Prema Ugovoru o EZU-u taj je rok istekao 23. srpnja 2002. godine, ime je ova zajednica prestala postojati.Iako je EZU bio ogranien na samo dvije industrijske grane, njegovo je postojanje imalo znaajan utjecaj nagospodarski i politiki razvoj u Europi u drugoj polovici 20. stoljea.

Rimski ugovori

Rimskim ugovorima, potpisanima 1957. godine u Rimu, osnovane su Europska ekonomska zajednica (EEZ) i

Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom).

EEZ-om je ustanovljena carinska unija meu dravama potpisnicama (Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg,


6/56

6

Nizozemska i Njemaka) te su postavljeni temelji i temeljni ciljevi stvaranja zajednikoga trita koje bi osiguraloslobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala.

Euratom je postavio ciljeve razvoja istraivanja nuklearne energije i njezine upotrebe u civilne svrhe.

Stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji Europska ekonomska zajednica preimenovana je u Europsku

zajednicu, a Ugovor o EEZ-u postao je Ugovor o EZ-u.

Ugovor o spajanju

Ugovor o spajanju, potpisan je u Bruxellesu 1965. stvorio je jednu Komisiju i jedno Vijee tadanjih triju Europskihzajednica.

Jedinstveni europski akt

Jedinstveni europski akt je ugovor potpisan 1986. godine kojim je prvi put znaajnije modificiran Rimski ugovor oEuropskoj ekonomskoj zajednici.

Njime su

dani pravni temelji za stvaranje jedinstvenoga trita do 1. sijenja 1993. g. definirane nove nadlenosti Zajednice (socijalna politika, gospodarska i socijalna kohezija, istraivanje i

tehnoloki razvoj, zatitaokolia), pokrenuta suradnja u podruju vanjskih poslova, proirene ovlasti Europskoga parlamenta te pojednostavljen proces donoenja odluka u Vijeu ministara

Ugovor o Europskoj uniji - Ugovor iz Maastrichta (1992.)

Ugovorom o Europskoj uniji (potpisan 1992. i stupio na snagu 1993.) drave lanice uspostavile su Europskuuniju. Ovim Ugovorom su postavljeni ciljevi ekonomske i monetarne unije, jedinstvene valute, zajednike vanjskei sigurnosne politike, zajednike obrambene politike, a zatim i obrane, uvoenje dravljanstva Unije, uskesuradnje u pravosuu i unutarnjim poslovima. Ugovorom o Europskoj uniji kreirana je struktura Europske unije uoblik 'hrama' s tri stupa:Europske zajednice, Zajednika vanjska i sigurnosna politika teSuradnja upodruju pravosua i unutarnjih poslova.

Izraz Europska zajednica rabio se za cijelu integraciju do stupanja na snagu Ugovora o Europskoj uniji. Pod tim

terminom podrazumijevale su se tri Zajednice utemeljene Parikim i Rimskim ugovorima. Europske zajednice jepravilno ime za Zajednicu, koja je obuhvaala: Europsku zajednicu za ugljen i elik, Europsku ekonomskuzajednicu i Europsku zajednicu za atomsku energiju. U slubenom govoru Europske unije nakon 1967.,spomenute se tri zajednice skraeno nazivaju Zajednica. Europska zajednica za ugljen i elik prestala je postojati23. srpnja 2002., jer je ugovor o njenom osnivanju bio sklopljen na 50 godina.

Zajednika vanjska i sigurnosna politikaustanovljena je Ugovorom o Europskoj uniji te predstavlja nastavakprijanje Europske politike suradnje. Ona prua i okvir za zajedniku politiku u podruju obrane. Odluke upodruju Zajednike vanjske i sigurnosne politike (osim provedbenih) donose se jednoglasno, tonije bez glasa

protiv, u Vijeu Europske unije odnosno Europskomvijeu, a ciljevi se postiu putem specifinih instrumenata:zajednikih akcija, zajednikih stajalita i zajednikih strategija,


7/56

7

Suradnja u podruju pravosua i unutarnjih poslovaostvaruje se u sljedeim podrujima: problemi imigracijei azila, trgovina drogom, meunarodne pronevjere, suradnja sudova u graanskim sporovima, carinska suradnja isuradnja izmeu policija zemalja lanica, borba protiv ilegalnog useljavanja, kao i odnosi drava lanica s treimzemljama.

Ugovor iz Amsterdama (1997.)

Amsterdamski ugovor je rezultat rada meuvladine konferencije zapoete u Torinu 1996. godine. Ministri vanjskihposlova drava lanica potpisali su ga u listopadu 1997. godine, a stupio je na snagu 1999. godine.

Pravno, Ugovor sadri neke dodatke Ugovoru o Europskoj uniji (Ugovoru iz Maastrichta) i kao takav nezamjenjuje druge ugovore, nego ravnopravno ulazi u pravne akte Unije. Najvanije izmjene uvedeneAmsterdamskim ugovorom jesu:

jaanje uloge Europskoga parlamenta (vei broj odluka koje se donose postupkom suodluivanja), uvoenje fleksibilnosti, mogunost suspenzije drave lanice iz postupka donoenja odluka,

prenoenje dijela odredaba koje se odnose na suradnju u podruju pravosua i unutarnjih poslova (treistup) u prvi stup EU-a (vizni reim, azil, suradnja meu sudovima u civilnim pitanjima), uvrtavanje Schengenskoga sporazuma u pravnu steevinu EU-a, izmjene odredaba o zajednikoj vanjskoj i sigurnosnoj politici, ukljuivanje socijalnoga protokola u tekst Ugovora, te isticanje borbe za veom zaposlenou kao cilja Unije

Ugovor iz Nice (2001.)

Ugovor iz Nice sadri izmjene Ugovora o EU i Ugovora o EZ, uz sedam aneksa.

Stupanjem na snagu Ugovora iz Nice te proirenjem na nove drave lanice promijenjen je sastav i nain

djelovanja Europskoga parlamenta, Vijea Europske unije, Europske komisije, Suda Europskih zajednica,Revizorskoga suda, Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora te Odbora regija.

Najvanije odredbe Ugovora iz Nice odnose se na sastav institucija, nain odluivanja u Vijeu (neka pitanja izpodruja za koje je ranije bilo predvieno jednoglasno odluivanje sada zahtijevaju donoenje odlukekvalificiranom veinom), uspostavu Eurojusta tijela za borbu protiv kriminala, razvoj pojaane suradnje kojamora ukljuivati najmanje osam drava te biti otvorena ostalim dravama lanicama. Pojaana suradnja ne smijestvarati prepreke ili diskriminaciju u trgovini meu lanicama ili ugroziti konkurenciju.

Ustavni ugovor

U veljai 2002. godine Europska je unija sazvala meuvladinu konvencijuija je zadaa bila razmotriti treba liUniji Ustav. Konvencija je tijekom jednoipolgodinjeg rada izradila prijedlog Ustava koji je sadravao nacrt novogfunkcioniranja institucija Unije. Nakon brojnih kompromisnih rjeenja tekst prijedloga Ustavnog ugovora s vie od300 stranica bio je zavren u lipnju 2004. godine.

Predstavnici drava lanica Europske unije (predsjednici drava i vlada) potpisali su u Rimu 29. listopada istegodine Ustavni ugovor(engl. the Constitution for Europe.)

Proces ratifikacijeu dravama lanicama zapoeo je u studenom 2004., a Europski ga je parlament potvrdio u

sijenju 2005. godine.Ustav, kao i dosadanji temeljni ugovori na osnovu kojih je Unija funkcionirala, sadravao je pravila koja su


8/56

8

utvrivala raspodjelu ovlasti izmeu drava lanica i Unije, kao i izmeu institucija Unije. Ustavom se trebalaustanoviti i pravna osobnost Unije to je trebalo omoguiti da Unija djeluje na meunarodnoj razini u ime dravalanica.Ustavom se eljela poveati uinkovitost rada europskih institucija i pojednostaviti proces donoenja odluka uUniji koja je tada okupljala 25 drava lanica. Promjene predviene u tekstu Ustava donijele bi novu metodu

ponderiranja glasova drava lanica u Vijeu ministara, a bilo je predvieno da se o veem broju podrujazajednikih politika Unije odluuje kvalificiranom veinom. Bilo je predvieno da Ustav ukljuuje i sporazum omaksimalnoj veliini i sastavu Europske komisije, rotirajue predsjednitvo EU-a zamjeni uvoenjem dunostipredsjednika Europskog vijea te ustanovi i institucija ministra vanjskih poslova Europske unije.Ustavni ugovor trebao je stupiti na snagu nakon to ga ratificiraju sve drave lanice sukladno svojim nacionalnimprocedurama. Nakon negativnih ishoda francuskog i nizozemskog referenduma, Ustavni ugovor je odbaen te sunastavljeni pregovori o ustrojstvu i ovlastima Europske unije meu njezinim dravama lanicama.

Lisabonski ugovor

Kao odgovor na krizu nastalu neusvajanjem Ustavnog ugovora, elnici su europskih drava dogovorili usvajanjetzv. Reformskog ugovora.

Lisabonski je ugovor izmijenio dosadanje Osnivake ugovore EU na 'stari' nain, odnosno unosei amandmanena postojei tekst Ugovora. Pri tome je ipak dolo do izmjene naziva dosadanjih Ugovora. Ugovor o Europskojuniji (UEU) i dalje nosi isti naziv, ali je Ugovor o Europskoj zajednici preimenovan u Ugovor o funkcioniranju

Europske unije (UFEU). Ta dva Ugovora od 1. su prosinca 2009. pravni temelji europske integracije. Uz njih i

dalje postoji i Ugovor o Euratomu.

Jaanje uloge Europskog parlamenta - Europski parlament, ije zastupnike izravno biraju graaniEuropske unije, dobit e nove ovlasti u podruju europskog zakonodavstva, prorauna i meunarodnih sporazuma. Tose posebice odnosi na vei broj odluka koje e se donositi postupkom suodluivanja u stvaranju politika, to eosigurati ravnopravnost Europskog parlamenta i Vijea, koje predstavlja zemlje lanice, po pitanju velike veineeuropskog zakonodavstva.

dosadanja procedura suodluivanja Europskog parlamenta i Vijea, pretvara se u redovni zakonodavnipostupak Unije

Vea ukljuenost nacionalnih parlamenata - nacionalni e parlament dobiti vie mogunosti zaukljuivanje u rad Europske unije, posebice zahvaljujui novom mehanizmu kojim se nadzire da Unija djelujesamo tamo gdje se na razini EU-a mogu dobiti bolji rezultati (supsidijarnost). Zajedno s jaom ulogom Europskogparlamenta, to e poboljati demokraciju i poveati legitimnost u funkcioniranju Unije.

Promjena broja zastupnika u Europskom parlamentu, 750 zastupnika + predsjednik Europskogparlamenta

Pravo inicijative graana- milijun ljudiod 500 milijuna, koliko broji stanovnitvo EU-aiz niza dravalanica mogu poslati peticiju Europskoj komisiji daiznese prijedloge novih zakona.

Istupanje iz Unije - Lisabonski ugovor po prvi puta eksplicitno uvodi mogunost istupanja zemlje laniceiz Europske unijeizlazna klauzula

Efektivno i uinkovito donoenje odluka - glasovanje kvalificiranom veinom u Vijeu proirit e se nanova podruja politika kako bi se proces odluivanja uinio brim i uinkovitijim. Od 2014., kvalificirana e se veinaraunati na temelju dvostruke veine zemalja lanica i stanovnika, te e stoga predstavljati dvojnu legitimnost Unije.Dvostruka veina e se postii ako za neku odluku glasa najmanje 55% zemalja lanica koje obuhvaaju najmanje65% stanovnika EU.

Europsko Vijee pravno priznato kao institucija EU Kreira funkciju predsjednika Europskog Vijeakoji se bira na dvije i pol godine. Nestanak stupova, odnosno, spajanje treeg stupa s prvim i njegovo podvrgavanje nadnacionalnoj

metodi suradnje meu dravama

Uvodi Povelju o temeljnim pravima u primarno pravo EU-a. Prava graana i Povelja o temeljnim pravima - Lisabonski ugovor uva postojea prava istovremeno


9/56

9

uvodei nova. Posebice, jami slobode i principe navedene u Povelji o temeljnim pravima, a odredbama dajeobvezujuu pravnu snagu. Tie se civilnih, politikih, ekonomskih i socijalnih prava.

Solidarnost meu zemljama lanicama - Lisabonski ugovor omoguuje zajedniko djelovanje zemaljalanica i Unije u duhu solidarnosti ukoliko neka od zemalja lanica postane metom teroristikog napada ili rtvomprirodne ili ljudskim faktorom izazvane katastrofe. Takoer se naglaava solidarnost u podruju energije .

Novi visoki predstavnik Unije za vanjskopolitika pitanja i sigurnosnu politiku, ujedno je i potpredsjednikKomisije I predsjeda Vijeem vanjskih I opih poslova.

Pravna osobnost EU - spajanje Europske zajednice I Europske unije

Predsjednitvo EU-aSvaka drava lanica je do stupanja na snagu Lisabonskog ugovora naizmjence predsjedala Unijom u trajanju odest mjeseci. Predsjedavanje Unijom doprinos je svake drave lanice uinkovitom funkcioniranju institucijaZajednice.

Lisabonski ugovor promijenio je taj sustav stvaranjem stalnoga predsjednika Europskoga vijea kojega biraEuropsko vijee na dvije i pol godine i koje se jednom moe obnoviti. To radno mjesto ne moe se kombinirati s

nacionalnom javnom slubom.

Ugovor takoer uvodi novi sustav "jednake rotacije" za predsjednitvo u Vijeu. Te odredbe nisu navedene utekstu Ugovora, nego u nacrtu odluke koja se usvojila nakon to je Ugovor stupio na snagu. Predsjednitvorazliitih sastava Vijea, osim Vijea za vanjske poslove, sastoji se prema toj odluci od tri drave lanice - EUtrija. Svaka drava predsjeda sastancima Vijea tijekom razdoblja od est mjeseci uz pomo dviju drugih dravalanica na temelju zajednikoga programa u trajanju od 18 mjeseci.

Pravna struktura EU prije Lisabonskog ugovora

Za EU se kae da podsjea na prednji dio grkoga hrama koji poiva na tri stupa.

Ta se slika poela rabiti kako bi se opisala struktura Unije ustrojena u Maastrichtu 1992. godine. Prvi stup ima nadnacionalni karakter, u pravnom smislu se temelji na Ugovoru o Europskoj zajednici i

Ugovoru o Europskoj zajednici za atomsku energiju, a ine ga carinska unija, jedinstveno trite, zajednikapoljoprivredna politika, strukturne politike te ekonomska i monetarna unija.

Drugi stup obuhvaa suradnju drava u vanjskoj i sigurnosnoj politici- meuvladina suradnja Trei stup obuhvaa suradnju drava u unutarnjim poslovima i pravosudnu suradnju u pitanjima

kaznenog pravameuvladina suradnjaOsnovna razlika izmeu prvoga i druga dva stupa lei u stupnju ograniavanja ovlasti odluivanja na razinidrava lanica, odnosno u nainu donoenja odluka.Jedino prvi stup koristi postupke odluivanja utemeljene jo Rimskim ugovorima, kojima usvojeni pravni aktipostaju sastavnim dijelom nacionalnih pravnih poredaka drava lanica.Druga su dva stupa preteno u nadlenosti drava lanica, te su vie meudravnoga karaktera.

Ugovorom iz Lisabona predvieno je pribliavanje stupova te podjela nadlenosti na tri kategorije: podruja pod iskljuivom nadlenosti Unije (npr. carinska unija, pravila trinog natjecanja, monetarna

politika u dravama koje su uvele euro); podruja u kojima Unija dijeli nadlenost s dravama lanicama (npr. unutarnje trite, pojedini aspekti

socijalne politike, poljoprivreda, zatita okolia,promet, podruje slobode, sigurnosti i pravde); i podruja u kojima Unija moe poduzeti aktivnosti podrke i koordinacije ili dodatne aktivnosti kojima

podupire aktivnosti drava lanica (npr. zatita i poboljanje zdravlja, industrija, kultura, obrazovanje, turizam).Podruja koja ne mogu ui u opu klasifikaciju razrauju se posebno, npr. koordinacija ekonomskih politika tezajednika vanjska i sigurnosna politika.

Izvori pravaprimarno i sekundarno pravo


10/56

10

Izvori prava Europske unije dijele se na primarne i sekundarne.

Primarnisu izvori prava osnivaki ugovori, pristupni ugovori i opa naela prava.

Izrazom osnivaki ugovori obuhvaeni su ugovori kojima su stvorene Europska zajednica za ugljen i elik (dopolovice 2002.), Europska ekonomska zajednica i Europska zajednica za atomsku energiju, te ugovori koji ih

izmjenjujuJedinstveni europski akt, Ugovor iz Maastrichta, Ugovor iz Amsterdama, Ugovor iz Nice i Ugovor izLisabona.

Sekundarniizvori prava ukljuuju pravne akte koje donose institucije EU na temelju primarnoga zakonodavstva(uredbe, direktive, odluke, miljenja, preporuke), meunarodni sporazumi kojima se ureuju meusobni odnosiEU i drugih meunarodnih organizacija ili treih drava, te sudsku praksu Europskog suda.

Pravna naela1.Naelo nadreenosti prava EU-a- pravni akti Zajednice u pravnom sustavu drava lanica imaju viu pravnu

snagu od nacionalnih zakona (poznato je i pod nazivom naelo prvenstva, superiornosti ili supremacije).2.Naelo proporcionalnosti- pravni akti EZ-a svojim sadrajem ne nadilaze ono to je potrebno za ostvarivanjeciljeva EU-a,

3.Naelo dodijeljene ovlasti- Zajednica moe donositi odluke samo u podrujima u kojima su drave lanicetakvu ovlast na nju prenijele,

4. Naelo zabrane diskriminacije- zabrana razliitoga postupanja bilo izravno (zabrana izravne diskriminacije)ili neizravno (zabrana neizravne diskriminacije).

Naelo supsidijarnosti (PRINCIPLE OF SUBSIDIARITY,SUBSIDIARITY)

Naelo supsidijarnosti ope je naelo Zajednice prema kojem ona ne poduzima radnje (izuzev u podrujima svojeiskljuive ovlasti), osim ako one nisu djelotvornije od radnji poduzetih na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini.Namjena je naela supsidijarnosti osigurati uinkovito donoenje odluka na razini to blioj graanima.Primjena ovoga naela osigurava i neprekidnu provjeru provedbe aktivnosti na razini Zajednice i njezineopravdanosti u odnosu na mogunost njezine provedbe na nacionalnoj ili regionalnoj razini.U Ugovoru iz Lisabona primjena naela supsidijarnosti ojaana je veom ulogom nacionalnih parlamenata udonoenju odluka na razini EU-a.Prijedlogodavac (najee je to Europska komisija) treba nacionalne parlamente izvjeivati o svim novimprijedlozima. Nacionalni parlamenti mogu u roku od osam tjedana po primitku prijedloga prihvatiti obrazloenomiljenje u kojemu navode zbog ega smatraju da je prijedlog suprotan naelu supsidijarnosti. Pri tome svakinacionalni parlament ima dva glasa. Ako jedna treina tako alociranih glasova nacionalnih parl amenata podupire

miljenje da prijedlog nije u skladu s naelom supsidijarnosti, prijedlogodavac ga mora ponovo razmotriti, nakonega moe povui, odrati ili izmijeniti prijedlog, to treba obrazloiti.Taj je princip dopunjen principom proporcionalnosti, pri emu EU mora ograniiti svoje djelovanje samo na onoto je potrebno kako bi se postigli ciljevi navedeni u Lisabonskom ugovoru.

Sekundarno pravo

1. Uredba - opa mjera koja je obvezujua u svim svojim dijelovima. Za razliku od direktiva koje su upuenedravama lanicama te odluka, koje su upuene posebnim primateljima, uredbe su upuene svima.

Uredba je izravno primjenjiva, to znai da stvara zakon koji ima istovremeni uinak u svim dravama lanicamana isti nain kao i nacionalni instrument, bez bilo kakve daljnje akcije od strane nacionalnih vlasti.


11/56

11

2.Direktivaupuuje se dravama lanicama Unije u svrhu usklaivanje nacionalnog zakonodavstva.Direktiva je obvezujua za drave lanice glede rezultata koje treba postii, ali im ostavlja izbor metoda kojima eostvariti ciljeve Zajednice unutar okvira njegova unutarnjega pravnog poretka.

Ako direktiva nije prenesena u nacionalno zakonodavstvo u dravi lanici Unije, ako je prenesena na nepotpun

nain ili ako postoji odgoda u njezinome prenoenju, graani se mogu izravno pozvati na direktivu o kojoj je rijepred nacionalnim sudovima.

3.Odluka - instrument kojim institucije Zajednice rjeavaju odreena pitanja.Putem odluke, institucije mogu zahtijevati od neke drave lanice ili graana Unije da poduzmu ili se suzdre ododreene akcije, te dati prava ili nametnuti obveze dravi lanici ili graaninu.Odluka je:

pojedinana mjera, a osobe kojima je upuena moraju se pojedinano navesti, to razlikuje odluku oduredbe

obvezujua u cijelosti4. Drugi instrumenti

Preporuka- omoguuje institucijama obznaniti svoja stajalita i predloiti vrstu djelovanja ne nameuibilo kakvu pravnu obvezu onima kojima je upuena (dravama lanicama, drugim ustanovama ili, u nekimsluajevima, graanima Unije)

Miljenje - instrument koji omoguuje da institucije izraze miljenje na neobvezujui nain, drugimrijeima bez nametanja bilo kakve pravne obveze onima kojima je upueno. Cilj je izloiti stajalite neke ustanoveglede odreenoga pitanja.

Zajednika akcija (Zajednika vanjska i sigurnosna politika) - pravni instrument u okviru petogpoglavlja Ugovora o Europskoj uniji te je meuvladine naravi.

Usvojena od strane Vijea Europske unije jednoglasno ili, u nekim sluajevima, od strane kvalifici raneveine, zajednika akcija je obvezujua za drave lanice Unije koje moraju postii navedene ciljeve ukolikone doe do veih potekoa.

Odluka, okvirna odluka i zajednika akcija (policijska i pravosudna suradnja u kaznenimpitanjima)

Od stupanja na snagu Ugovora iz Amsterdama, odluke i okvirne odluke zamijenjene su zajednikim akcijamana podruju policijske i pravosudne suradnje u kaznenim pitanjima. To su pravni instrumenti u okviru estogpoglavlja Ugovora o Europskoj uniji, koji nastaju na meuv ladinoj razini. Odluke i okvirne odluke usvajaVijee Europske unije jednoglasno na inicijativu Komisije ili drave lanice.

Okvirna odluka obvezuje drave lanice da implementiraju odreenu mjeru, ostavljajui nacionalnim vlastimaizbor oblika i metoda provoenja te mjere(kao direktiva u kontekstu Zajednice).

Odluke se koriste na podruju policijske i pravosudne suradnje u kaznenim pitanjima za bilo koju svrhu, osimza usklaivanje zakona i propisa drave lanice za to su zaduene okvirne odluke.

Zajedniko stajalite (Zajednika vanjska i sigurnosna politika i policijska te pravosudnasuradnja u kaznenim pitanjima)

Zajedniko stajalite u kontekstu zajednike vanjske i sigurnosne politike te policijske i pravosudne suradnjeu kaznenim pitanjima, pravni je instrument koji se donosi na meuvladinoj razini. Usvojeno jednoglasno odstrane Vijea Europske unije, ono utvruje pristup Unije odreenim pitanjima glede vanjske i sigurnosnepolitike ili policijske i pravosudne suradnje u kaznenim pitanjima te daje smjernice za provedbu nacionalnih

politika u tim podrujima.


12/56

12

Meunarodni sporazumi

Europska unija do stupanja na snagu Lisabonskog ugovora nije imala pravnu osobnost, ali je ima ogranienumogunost sklapanja meunarodnih sporazuma u ime drava lanica, i to u podruju vanjske i sigurnosne politikei u podruju policijske i pravosudne suradnje.

Sporazume kojima se ostvaruje zajednika trgovinska politika u pravilu Vijee sklapa kvalificiranom veinomglasova, ali neke kategorije tih sporazuma koji se odnose na trgovinu uslugama i na komercijalne aspekte

intelektualnog vlasnitva zahtijevaju jednoglasnost u Vijeu. Jednoglasno se sklapaju i oni sporazumi koji seodnose na pitanja o kojima u internom pravnom poretku EU Vijee odluuje jednoglasno, kao i oni koji se odnosena pitanja koja Zajednica jo nije interno regulirala.Temeljem Ugovora o EZ-u predviena je ovlast EZ-a da sklapa sporazume o pridruenom lanstvu. Osim izriitoutemeljenih ovlasti sklapanja meunarodnih sporazuma, Zajednica ima i implicitne ovlasti sklapati sporazume usvim podrujima koja je interno ovlatena urediti.Ako Zajednica sklapa meunarodni sporazum koji istodobno obuhvaa pitanja iz njezine nadlenosti, ali ipitanja nad kojima su ovlasti zadrale drave lanice, sklopit e se takozvani mjeoviti sporazum.

Mjeoviti sporazum istodobno sklapaju Zajednica i svaka od njenih drava lanica, a stupa na snagukada ga u ime Zajednice ratificira Vijee ministara, i eventualno potvrdi Europski parlament, te svakadrava lanica u skladu s vlastitim ustavnim poretkom predvienom procedurom sklapanjameunarodnih sporazuma. Kao mjeoviti sporazumi, bili su sklopljeni svi Europski sporazumi -sporazumi o pridruenom lanstvu s dravama srednje i istone Europe, te i dva do sada sklopljena sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju - onaj s Makedonijom i onaj s Hrvatskom. Mjeoviti su sesporazumi kao forma razvili u praksi, te nisu predvieni Osnivakim ugovorom.Lisabonskim ugovorom EU je priznato svojstvo pravne osobe.

Sudska praksaSve odluke koje su donijela tijela koja imaju sudsku ovlast predstavljaju sudsku praksu. Europski sud i

Prvostupanjski sud sudske su institucije Europske unije.

Zadatak je suda osigurati da se zakonodavstvo Zajednice potuje uz tumaenje i provedbu osnivakih ugovora.Sudu pomau njegovi odvjetnici koji sastavljaju miljenja.

1. Presude

Europski sud i Prvostupanjski sud donose presude, zapravo odluke kojima se zakljuuje parnini postupak.

Protiv presuda Europskog suda ne moe se podnositi alba.

alba protiv presude Prvostupanjskoga suda moe se podnijeti Europskom sudu.

2. Miljenja

Europski parlament, Vijee, Komisija ili drava lanica Unije mogu zatraiti miljenje Suda o tome je li nekisporazum izmeu Zajednice i drave koja nije lanica EU-a ili meunarodnih organizacija usklaen s odredbamaUgovora o EZ-u. Sporazum za koji je Sud dao negativno miljenje moe stupiti na snagu jedino nakon ispunjenjaodreenih uvjeta propisanih lankom 48. Ugovora o Europskoj uniji (postupak za izmjenu ugovora).

3. Naredba

Europski sud i Prvostupanjski sud mogu izdati naredbe u raznim sluajevima, kako je propisano u Pravilimapostupka koja iroko spadaju u tri skupine:

tijekom istrage nekog sluaja (primjerice, akti kojima se nalae ouvanje dokaza ili odvajanje, pripajanje,


13/56

13

ili obustavu sluajeva); kada Sud donosi odluku ne razmatrajui sadraj sluaja (primjerice, u sluaju oite neprihvatljivosti

sluaja ili nedostatka nadlenosti) te kada Sud donosi odluku o sadraju predmeta; ovdje su naredbe zapravo pojednostavljene presude koje

se koriste kada je predmet identian drugim predmetima u kojima je presuda ve bila donesena.Naredbe se u naelu mogu mijenjati ili opozivati.

4. Podnesci odvjetnika

Odvjetnici imaju dunost pomagati Sudu u njegovome radu. Djelujui s potpunom nepristranou i neovisnou,oni sudu podnose podneske o sluajevima pred Sudom. U tim podnescima, odvjetnici predlau rjeenje nekogaspora, ali podnesci nisu obvezujui za suce. Oni su sastavni dio usmenoga postupka te se objavljuju zajedno spresudama u Izvjeima Suda.

Koje su institucije Europske unije?

Glavne institucije: Vijee EU (Vijee ministara), Europsko vijee, Europska komisija, Europski parlament,Europski sud pravde, Europska sredinja banka, Europski sud revizoraOstale institucije: Europski gospodarski i socijalni odbor, Odbor regija, Europska investicijska banka, Europskiombudsman i dr.Pomona tijela:Europol, Eurojust, agencije, itd.

1. Europski parlament

Europski parlament je predstavniko tijelo Europske unije. Zastupnici u Parlamentu se od 1979. godine birajuizravnim glasovanjem, na mandat od 5 godina, na neposrednim izborima u zemljama lanicama prema izbornom

postupku kakav vrijedi za izbor zastupnika za nacionalni parlament pojedinih drava.

Broj zastupnika koji se biraju u pojedinoj dravi lanici razmjeran je udjelu stanovnika te drave u ukupnom brojustanovnika EU-a - moe biti minimalno 6, odnosno maksimalno 96 zastupnika.

Trenutano Europski parlament broji 736 zastupnika.

Zastupnici Europskoga parlamenta ne sjede u nacionalnim blokovima, nego u sedam europskih politikihskupina. Oni predstavljaju sva stajalita o europskim integracijama, od snano pro-europskih do otvorenoeuroskeptinih.

Najvee frakcije su: Europska puka stranka - Europski demokrati (EPP-ED) - 289 zastupnika Frakcija Socijaldemokratske stranke Europe u Europskom parlamentu (PSE)- 218 zastupnika Savez liberala i demokrata za Europu (ELDR i EDP) - 89 zastupnikaParlamentu u radu pomae dvadesetak stalnih odbora ija veliina i znaaj ovise ponajvie o utjecaju kojiParlament ima u pojedinim podrujima europskih politika. Parlamentarni odbori uglavnom pripremaju zakonskeprijedloge za specifina podruja na osnovu kojih Parlament donosi svoje konane odluke tijekom plenarnihsjednica.

Godine 2009. Jerzy Buzek je izabran za predsjednika Europskoga parlamenta.

Sjedite Parlamenta dijele tri drave lanice Unije: glavno sjedite i mjesto gdje se odra vaju plenarne sjednicejest Strasbourg, njegovo Glavno tajnitvo nalazi se u Luxemburgu, dok se politike grupe i odbori veinom
http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=PSE_(Europska_stranka)&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=PSE_(Europska_stranka)&action=edit&redlink=1


14/56

14

sastaju u Bruxellesu. Za razliku od Komisije, svi slubeni jezici Unije (23 jezika), ujedno su i radni jeziciParlamenta.

to Parlament radi

Parlament ima tri glavne uloge.

Usvajanjeeuropskih zakonazajedno s Vijeem ministara u brojnim podrujima politika Parlament provodi demokratski nadzornad drugim institucijama EU-a, osobito nad Komisijom. On ima

ovlasti odobriti ili odbiti imenovanje povjerenika Komisije, te ima pravo izglasati nepovjerenje Komisiji kao cjelini. - imenovanje pukoga pravobranitelja, lanova Europske sredinje banke, Rev izorskoga suda i drugihinstitucija

Utjecaj na proraunska sredstva- Parlament s Vijeem dijeli ovlast nad proraunom EU-a, te prematome moe utjecati na nain na koji EU troiproraunska sredstva. Na kraju postupka, on usvaja ili odbija proraun u

cijelosti.Suodluivanje e postati redovni zakonodavni postupak. Ono e se proiriti na nova podruja politika poputslobode, sigurnosti i pravde.

To e ojaati zakonodavne ovlasti Europskog parlamenta.

Kako je organiziran rad Parlamenta

Rad Parlamenta podijeljen je u dvije glavne faze:

Pripremanje plenarnoga zasjedanja.To ine zastupnici EP-a u raznim parlamentarnim odborima kojisu specijalizirani za odreena podruja aktivnosti EU-a. O pitanjima za raspravu takoer raspravljaju politikeskupine.

Plenarno zasjedanje. Plenarne sjednice obino se odravaju u Strasbourgu (jedan tjedan u mjesecu), aponekad i u Bruxellesu (samo dva dana). Na tim sjednicama Parlament ispituje predloeno zakonodavstvo i glasujeza izmjene i dopune prije nego li donese odluku o tekstu kao cjelini.

Druge toke na dnevnome redu mogu ukljuiti"priopenja" ili pitanja Vijea ili Komisije o onome to se zbiva uEuropskoj uniji ili irom svijeta.

2. Europsko vijee (European Council)

Europsko vijee sastoji se od izabranih politikih zastupnika najvieg ranga drava lanica premijera ipredsjednika koji imaju izvrne ovlasti.

Vijee zadaje politiki smjer i utvruje prioritete EU-a. (europski sastanci na vrhu ili europski summiti).

U sklopu Lisabonskog ugovora, Europsko vijee postaje punopravna institucija EU-a, a njegova je uloga jasnodefinirana.

Europsko vijee je, dakle, forum na kojem se

predstavljaju znaajne politike inicijative odreuje smjer i dinamika integracije mijenjaju i dopunjavaju osnivaki ugovori


15/56

15

dogovara promjene u strukturi EU kroz viemjesene pregovore koji se odvijaju u vidu meuvladinihkonferencija

Nakon pregovora izmeu drava lanica, Europsko vijee na osnovi konsenzusa moe izdati:

smjernice za budui razvoj izjave i rezolucije: izraavaju stajalita elnika drava ili vlada o nekome specifinom pitanju.Smjernice i izjave nisu pravno obvezujue. Da bi stupile na snagu, one moraju slijediti rutinski postupak zapravne instrumente Zajednice: prijedloge Europske komisije o kojima glasuju Europski parlament i VijeeEuropske unije, nakon ega po potrebi slijedi provedbana nacionalnoj razini.

Lisabonskim ugovorom Europsko vijee formalno postaje institucija EU.

Takoer, uvedena je institucija predsjednika Europskog vijea koji se bira na mandat od 2,5 godine, iji je glavnizadatak osiguravanje rada Europskog vijea, odravanje kohezije i konsenzusa unutar Vijea, izvjeivanjeEuropskog parlamenta te predstavljanje Europske unije na meunarodnom planu.

Predsjednik Europskog vijea od 1.12.2009. je Herman Van Rompuy.

To obiljeava promjenu od sadanjeg sustava u kojem drave lanice, izmjenjujui se u predsjedanju EU-omsvakih est mjeseci, takoer predsjedaju i Europskim vijeem.

Uloga koju ima Europsko vijee je odluna, ali se razlikuje od uloge Vijea Europske unije iji su lanovi ministridrava lanica. Vijee Europske unije ima ovlasti koje su mu dane Ugovorom, podlijee reviziji Suda Europskihzajednica te usvaja pravne instrumente Zajednice.

Vijee Europe, jo jedna institucija razliita od Europskoga vijea, meunarodna je organizacija izvan Europskeunije koja se bavi izobrazbom, kulturom i, iznad svega, zatitom ljudskih prava. Ono trenutano ima 46 lanica.

3. Vijee (Council)

do stupanja na snagu Lisabonskog ugovora Vijee Europske unije ili Vijee ministaraVijee je glavno tijelo Unije za donoenje odluka.Kao i Europski parlament, Vijee je osnovano osnivakim ugovorima 1950-ih godina. Ono zastupa dravelanice, a na njegovim sastancima sudjeluje po jedan ministar iz svake nacionalne vlade EU -a (ukupno 27ministara) i uvijek se sastaje u istom broju. Sjedite u Bruxellesu. sastav Vijea mijenja se ovisno o temi o kojoj se na sastanku raspravlja te se u praksi Vijee manifestira

kroz vie lica: kada se raspravlja o poljoprivrednoj politici, sastaju se ministri poljoprivrede; kada se radi o pitanjunezakonitih migracija, ministri unutarnjih poslova i sl.

Svaki ministar u Vijeu obvezuje svoju vladu, odgovoran je svojem nacionalnom parlamentu te graanima kojeParlament zastupa, to osigurava demokratski legitimitet odluka Vijea.

Predsjednici drava i/ili predsjednici vlada drava lanica, zajedno s predsjednikom Europske komisije sastaju sedo etiri puta godinje u okviru Europskoga vijea. Na tim sastancima na vrhu utvruje se cjelokupna politikaUnije i rjeavaju se pitanja koja se nisu mogla rijeiti na nioj razini (primjerice od strane ministara na redovitimsastancima Vijea).

Stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora, Vijee je sastavljeno od 10 formacija (umjesto prijanjih 9):

Vijee za ope poslove Vijee za vanjske poslove Vijee za gospodarske i financijske poslove


16/56

16

Vijee za suradnju u podruju pravosua i unutarnjih poslova Vijee za zapoljavanje, socijalnu, zdravstvenu i potroaku politiku Vijee za trino natjecanje Vijee za promet, telekomunikacije i energetiku Vijee za poljoprivredu i ribarstvo Vijee za okoli Vijee za obrazovanje, mlade i kulturu

to radi Vijee

Vijee ima est kljunih uloga:

Usvajanje zakona EU zajedno s Europskim parlamentom donosi odluke u veini podruja koja su unadlenosti Unije

Koordiniranje ire gospodarske i socijalne politike drava lanica - Vijee je usmjereno i na poticanjerazvoja novih poslova te na poboljanje obrazovanja, zdravstva i sustava socijalne skrbi

Sklapanje meunarodnih sporazuma izmeu EU-a i drugih drava ili meunarodnih organizacija izpodruja trgovine, suradnje i razvoja ili mogu biti usmjereni na odreene teme kao to su ribarstvo, znanost,

tehnologija, promet itd. Odobravanje prorauna EU-a, zajedno s Europskim parlamentom Definiranje zajednike vanjske i sigurnosne politiku EU-a na temelju smjernica koje je postavilo

Europsko vijee - stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora, Visoka povjerenica za vanjske poslove i sigurnosnupolitiku predstavljat e Vijee u pitanjima vanjske i sigurnosne politike sa zemljama izvan EU -a ili meunarodnimorganizacijama

Koordiniranje suradnje izmeu nacionalnih sudova i policijskih snaga u kaznenim pitanjima

Kada bi se rad Vijea EU-u odvijao iskljuivo na sastancima ministara, Vijee bi bilo potpuno neoperativno. Stoga

u sklopu Vijea EU djeluju irazna podtijela koja pomau Vijeu u uspjenom obavljanju njegovih zadataka.To su:

Predsjednitvo Vijea - ovu funkciju naizmjence svakih est mjeseci (sijeanj-lipanj, srpanj-prosinac),prema unaprijed utvrenom redoslijedu, sustavom rotacije preuzima jedna od drava lanica EU, koja u okviru svogmandata upravlja radom Vijea; drugim rijeima, svaka drava lanica Unije naizmjenino preuzima odgovornost nadposlovanjem Vijea i predsjeda svim sastancima tijekom estomjesenoga razdoblja, promovirajui zakonodavne ipolitike odluke i posredujui u kompromisima izmeu drava lanica.

U cilju osiguranja kontinuiteta u radu Vijea, Lisabonskim se ugovorom i formalno uvodi tzv. trojnopredsjednitvo, to znai da e budue tri drave predsjedateljice dogovoriti zajedniki program za period od18 mjeseci.

Odbor stalnih predstavnika (COREPER) - prema francuskom akronimu naziva Commit desrepresentants permanentskoji imaju funkciju veleposlanika drava lanica pri EU sve drave lanice EU u Bruxellesu imaju svoju stalnu misiju, drugim rijeima svoje stalno diplomatsko

predstavnitvo pri Uniji, a efovi tih delegacija, tj. veleposlanici, okupljaju se na razini COREPER-a ti veleposlanici ("stalni predstavnici") zasjedaju jednom tjedno i pripremaju sjednice Vijea na nain da sastavljaju

dnevni red pojedinih zasjedanja i pripremaju odluke Vijea, uz iznimku veine poljoprivrednih pitanja koje rjeava Posebniodbor za poljoprivredu

radne skupine strunjaka - sastavljene su od slubenika iz nacionalnih uprava, pomau raduCOREPER-a / pripremaju materijale na temelju kojih COREPER priprema nacrt odluka ili propisa koje usvajajuministri u Vijeu

Glavno tajnitvo Vijea - Predsjednitvu pomae Glavno tajnitvo koje priprema i osigurava lakofunkcioniranje rada Vijea na svim razinama.U 2009. godini, Catherine Ashton imenovana je glavnim tajnikom Vijea. Ona je takoer visoka predstavnica


17/56

17

EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te u tom svojstvu pomae koordinirati akcije Unije na svjetskojsceni.

Glavnome tajniku pomae njegov zamjenik zaduen za upravljanje Glavnim tajnitvom.

Odluivanje u Vijeu

jednoglasnovanjska politika, porezna politika i zajedniko trite obina veina (14 glasova) pitanja koja nisu regulirana ugovorima kvalificirana veina (primjenjivat e se do 2014.) jedinstveno trite, sigurnost i zdravlje

radnika, jaanje gospodarske i socijalne kohezije od ukupno 345 glasova 258 glasova ini kv. veinu,odnosno minimalno 55% drava (15 drava lanica) ili 65% stanovnitva, ako drava lanica zatrai potvrdu daglasovi ZA, predstavljaju najmanje 65% ukupnoga stanovnitva Unije, blokirajua manjina 4 drave lanice.

Ukupan brojglasova Kvalificiranaveina Blokirajuamanjina

EU 15 87 62 26

EU 27 345 255 91

Od 2014. do 2017. biti e prijelazni period moi e se glasati i kvalificiranom veinom ako to zatrai 1 dravalanica.

Ako zakonodavni prijedlog dolazi od Europske komisije, za odluku treba glasovati 72% drava lanica, odnosno20 od 27 drava lanica.

4. Europska komisija

Europska komisijaje politiko te glavno izvrno tijelo Europske unije. Naziva se esto i Vladom EU. Predstavljainterese EU neovisno od drava lanica (nadnacionalni karakter).

Ona je uvarica osnivakih ugovora I glasnogovornik EUpredstavlja EU prema treim zemljama.

Komisija odgovara Europskom parlamentu. To je jedina institucija EU-a s opom ovlasti pokretanja prijedlogazakona.

Radni jezicifrancuski, engleski, njemaki

Sastav:

Predsjednik Europske komisijeobino je to predstavnik najvee politike grupacije Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, koji je ujedno i potpredsjednik

Komisije 27 povjerenika (po jedan iz svake drave lanice) ne mogu primati upute vlade drave lanice koja ih

je izabralaMandat povjerenika traje pet godina, i poklapa se s mandatom Europskog parlamenta. Nakon izbora i

konstituiranja novog Europskog parlamenta, imenuju se i novi lanovi Europske komisije kako bi Parlament imao


18/56

18

utjecaj na izbor i rad Komisije.

Predsjednika Komisijebira Europsko vijee nakon to se vlade drava lanica usuglase o kandidatu, a izbormora biti potvren u Europskom parlamentu.Vijee kvalificiranom veinom, a u dogovoru s predsjednikom Komisije, usvaja li stu povjerenika. Cijelu Komisijupotvruje Europski parlament, a na kraju Vijee imenuje novu Komisiju.

Europski parlament moe u svakom trenutnu raspustiti Komisiju, na nain da joj izglasa nepovjerenje usvajanjemodluke o cenzuri, ali ne moe smjenjivatipojedine povjerenike.Pojedinani lanovi Komisije moraju dati ostavku ukoliko to od njih zatrai predsjednik, pod uvjetom da drugipovjerenici to odobravaju.

Sadanji predsjednik Europske komisije je Jos Manuel Barroso iz Portugala.

Gdje je smjetena Komisija?

Sjedite Komisije je u Bruxellesu (Belgija), ali ona takoer ima urede u Luxemburgu, zastupnitva u svimdravama lanicama Unije te delegacije u mnogim glavnim gradovima irom svijeta.

Uloga Komisije

Europska komisija ima etiri glavne uloge:

Predlaganje novog zakonodavstva Parlamentu i Vijeu - prije nego iznese bilo kakve prijedloge,Komisija mora razmotriti je li zakonodavstvo Unije najbolji nain za rjeavanje odreenih problema

Komisija e predloiti akciju na razini Unije jedino ako smatra da se problem ne moe rijeiti uinkovitijenacionalnom, regionalnom ili lokalnom akcijom. To naelo rjeavanja stvari na najnioj moguoj razini zovese "naelo supsidijarnosti".

Provedba zajednikih politika te upravljanje i nadzor nad proraunom EU-a mora upravljati politikama koje usvoje Parlament i Vijee donosi brojne provedbene propise koji omoguuju provedbu propisa Vijea (smjernice, uredbe, odluke) odgovorna je za upravljanje i provedbu prorauna EU-a nadzor nad proraunom provodi zajedno s Revizorskim sudom

Provedba europskoga zakonodavstva Komisija djeluje kao "uvar ugovora" - zajedno sa Sudom Europskih zajednica, odgovorna je za ispravnu

primjenu zakonodavstva Unije u svim dravama lanicama ako utvrdi da neka drava EU-a ne primjenjuje zakone Unije, prvo pokree proces koji se zove "postupak protiv

krenja"To ukljuuje slanje slubenoga pisma vladi u kojem se navodi zato Komisija smatra da je ta zemlja

prekrila zakone Unije, utvrujui rok za slanje detaljnog odgovora Komisiji.

Ako ovaj postupak ne uspije ispraviti stvari, Komisija mora zatim uputiti predmet Sudu Europskih

zajednica koji ima ovlast nametnuti kazne. Presude Suda obvezujue su za drave lanice i institucijeEU-a.

Zastupanje EU-a na meunarodnoj razini- omoguuje dravama lanicama da izraze "vlastiti stav" nameunarodnim forumima, jer stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora zadau predstavljanja i pregovaranja u imeUnije na meunarodnoj sceni preuzima novoformirana institucija Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove isigurnosnu politiku, koji je ujedno i potpredsjednik Komisije.

Struktura Komisije


19/56


20/56

20

Sud ima ovlasti rjeavati pravne sporove izmeu drava lanica EU-a, institucija EU-a, poslovnih subjekata ipojedinaca.

Ostale zadae Suda:

donosi presude u sluajevima nepotivanja prava Unije u sporovima u koje su ukljuene institucije EU-a,drave lanice, pravne i fizike osobe, a donosei presude uvijek primjenjuje iskljuivo pravo EU, ni kad nacionalnopravo

izraava svoj stav o (ne)usklaenosti nekog nacionalnog propisa s europskim te ga esto u praksinacionalni sudovi konzultiraju kod tumaenja zakona EU-a

nadgleda usklaenost pravnih instrumenata europskih institucija s ugovorima Unije , pa se tako usuprotnom moe dogoditi da Sud poniti neku odluku EK ili Vijea.

Budui da potivanje usklaenosti i provedba presuda ovise o dravama lanicama, kako bi Sudosigurao da institucije na nacionalnoj razini zaista provedu njegove presude, u nekim situacijama ima

mogunost izrei kaznu dravi koja ne potuje ili ne primjenjuje pravo EU.

Kako bi pomogli Sudu Europskih zajednica u rjeavanju velikoga broja sluajeva koji su im podneseni te kako bi

graanima ponudili bolju pravnu zatitu, 1989. godine osnovan je Prvostupanjski sud. Ovaj Sud (koji jepridruen Sudu Europskih zajednica) odgovoran je za donoenje presuda o nekim vrstama predmeta, osobito uparnicama koje pokrenu pojedinci, poduzea i neke organizacije te u predmetima koji se odnose na Zakon otrinome natjecanju.

Sud Europskih zajednica i Prvostupanjski sud, svaki imaju predsjednika kojeg izaberu njegovi kolege suci na

mandat od tri godine koji se moe obnoviti. Vassilios Skouris, iz Grke, izabran je za predsjednika SudaEuropskih zajednica 2003. godine; Bo Vesterdorf, iz Danske, predsjednik je Prvostupanjskoga suda.

Novo pravosudno tijelo, Europski sud za dravnu slubu, osnovan je kako bi presuivao u sporovima izmeuEuropske unije i dravne slube. Ovaj Sud sastoji se od sedam sudaca i pridruen je Prvostupanjskome sudu.

to radi Sud?

Sud donosi presude o predmetima koji su mu podneseni. etiri najee vrste predmeta su:

1. postupak za preliminarno rjeenje

2. tuba zbog neispunjavanja obveza

3. tuba zbog ponitenja

4. tuba zbog propusta djelovanja

Postupak koji slijedi odvija se u dvije faze: prvo slijedi pisana, a zatim usmena faza.

U prvoj fazi, sve ukljuene stranke podnose pismena izvjea, a sudac kojem je sluaj dodijeljen sastavljaizvjee u kojemu rezimira te izjavei pravnu pozadinu sluaja.

Zatim dolazi druga fazajavno sasluanje.

Od 2003. godine, od odvjetnika se zahtijeva miljenje o nekome predmetu jedino ako Sud smatra da taj odreenipredmet postavlja novu toku zakona.

O presudama Suda odluuje se veinom i proglaavaju se na javnome sasluanju. Izdvojena se miljenja ne


21/56

21

izraavaju. Odluke se objavljuju na dan kada su donesene.

6. Europska sredinja banka

Europska sredinja banka (engl. European Central Bank) osnovana je 1998. i sjedite joj je u Frankfurtu.

Glavna zadaa Banke je upravljanje eurom - jedinstvenom valutom Europske unije.

ECB je takoer odgovorna za utvrivanje i provedbu gospodarske i monetarne politike Unije.

U svom radu Europska sredinja banka oslanja se na 'Europski sustav sredinji banaka', koji se sastoji odsredinjih banaka zemalja lanica koje su usvojile euro. Samo 16 od njih je dosad usvojilo euro. Tih 16 zemaljasainjavaju "euro podruje", a njihove sredinje banke, zajedno s Europskom sredinjom bankom, ine tzv."Eurosustav".

Kako bi uspjeno i djelotvorno obavljala svoje zadae zajamena je potpuna neovisnost Europske sredinje

banke od bilo koje sredinje banke Eurosustava ili bilo kojeg tijela EU-a.

Institucije EU-a i vlade drava lanica moraju potivati ovo naelo i ne smiju pokuavati utjecati na ECB ili nanacionalne sredinje banke.

ECB, usko suraujui s nacionalnim sredinjim bankama, priprema i provodi odluke koje donose tijelaEurosustava za donoenje odluka Upravno vijee, Izvrni odbor i Ope vijee.

Jean-Claude Trichet, iz Francuske, postao je predsjednikom ECB-a u studenome 2003. godine.

to Banka radi?

Jedan od glavnih zadataka ECB-a jest odravati stabilnost cijena u europodruju, kako kupovna mo eura ne bibila ugroena inflacijom. Cilj je ECB-a osigurati da poveanje potroakih cijena iz godine u godinu bude manjeod 2%.

ECB to ini na dva naina:

Kontroliranjem ponude novca- ako je ponuda novca vea u usporedbi s ponudom roba i usluga, doie do inflacije.

Nadzorom trendova cijenai procjenom rizika koji predstavlja za stabilnost cijena na europodruju.Kontroliranje ponude novca ukljuuje, izmeu ostaloga, utvrivanje kamatnih stopa irom europodruja. To jemoda najpoznatija aktivnost Banke.

7. Revizorski sud

Revizorski sud (engl. European Court of Auditors) osnovan je 1975. godine i ima sjedite u Luxemburgu.

Uloga Suda:

provjera ispravnog prikupljanja sredstva EU i njihova namjenska potronja na zakonit i ekonomiannain

provoenje revizije bilo koje osobe ili organizacije koja upravlja sredstvima Unije


22/56

22

u svome radu Sud pomae Europskom parlamentu podnosei revizorsko izvjee za prethodnu godinu.Revizorski sud nema pravne ovlasti: utvrde li revizori prijevaru ili nepravilnosti, moraju o tome izvijestiti OLAF Europski ured za borbu protiv prijevare.

Sastav - po jedan lana iz svake drave lanice Unije kojeg imenuje Vijee na mandat od 6 godina.

lanovi izabiru jednoga od svojih lanova kao predsjednika na mandat od 3 godine, koji se moe obnoviti.

Vitor Caldeira, iz Portugala, bio je izabran za predsjednika 2008.

Ostala tijela

Europska investicijska bankaosigurava dugorona financijska sredstava za kapitalne projekte u Uniji i izvannje.

Njezina je zadaa davati zajmove za projekte od europskog interesa (kao to su eljeznike i cestovne veze,

zrane luke ili ekoloki programi), osobito za siromanije regije, drave kandidatkinje i zemlje u razvoju. EIBtakoer daje kredite za ulaganje u mala poduzea. Philippe Maystadt, iz Belgije, postao je predsjednikom EIB -a1. sijenja 2000. godine.

Europska banka za obnovu i razvoj utemeljena je radi pomoi tranzicijskim zemljama u procesu pribliavanjaUniji;

Europski investicijski fond(EIF) prua poduzetniki kapital malim i srednjevelikim poduzeima, osobito novimpoduzeima i poslovnim subjektima koji su orijentirani tehnologiji. EIF takoer prua jamstva financijskiminstitucijama (kao to su banke) kako bi pokrili svoje zajmove malim i srednjim poduzeima.

Europski gospodarski i socijalni odbor predstavlja interese razliitih gospodarskih i soc ijalnih interesnihskupina u Uniji;

Odbor regijaokuplja interese regionalnih i lokalnih vlasti u dravama Unije.

Europska kola za javnu upravuprua obuku na specifinim podrujima za lanove osoblja EU-a

Takoer, usporedo s dinaminim razvojem procesa europske integracije na razini Unije nastale su s vremenom idruge vrste pomonih tijela poput agencija (npr. EUROPOL) i ureda (npr. Ured za statistiku) te ostalih tijela (npr.Europski centar za nadzor droga i ovisnosti).

OmbudsmanPozicija Europskoga ombudsmana stvorena je Ugovorom o Europskoj uniji (Maastricht, 1992.).

Ombudsman djeluje kao posrednik izmeu graana i tijela Europske unije: ima pravo dobivati i istraivati pritubegraana, poslovnih subjekata i organizacija Unije te od bilo koga tko preb iva ili ima prijavljen ured u nekoj oddrava lanica EU-a.Ombudsmana bira Europski parlament na mandat od pet godina koji se moe obnoviti, to odgovarazakonodavnome mandatu Parlamenta. Nikiforos Diamandouros, bivi nacionalni javni pravobranitelj Grke,zauzeo je mjesto Europskoga ombudsmana 2010. kada je ponovno izabran na mandat od pet godina.


23/56

23

to radi Ombudsman?

Ombudsman pomae otkriti "loe upravljanje" u institucijama i tijelima Europske unije. "Loe upravljanje" znai daneka institucija ne djeluje u skladu sa zakonom ili ne potuje naela dobrog upravljanja, ili kri ljudska prava. Nekiprimjeri su:

nepravedni postupci, diskriminacija zloporaba ovlasti, nedostupnost ili odbijanje davanja informacija, nepotrebna odgoda te neispravni postupci.Ombudsman provodi istrage nakon to je podnesena neka tuba ili na svoju vlastitu inicijativu. On djeluje potpunoneovisno i nepristranone zahtijeva niti prihvaa upute od bilo koje vlade ili organizacije.

Granice ovlasti tijela EU

Osnovno je pravilo da e Europska unija moi postupati po onim ovlastima koje su joj povjerile drave lanice.Mora potovati injenicu da sve druge ovlasti ostaju u ingerenciji drava lanica.

EU ima iskljuivu ovlast nad podrujima poput pravila trinog natjecanja, mo netarne politike Eurozone izajednike trgovinske politike.

Drave lanice imaju primarnu odgovornost u podrujima kao to su zdravstvo, obrazovanje i industrija. EU i drave lanice zajedniki su nadlene u podrujima kao to su unutarnje trite, poljoprivreda,

promet i energija.

Nove ovlasti nacionalnim parlamentima prema Lisabonskom ugovoru

Po prvi put, nacionalni parlamenti imat ce izravan utjecaj na proces donoenja odluka.

U sklopu Lisabonskog ugovora, svi predloeni zakoni EU-a morat e se slati nacionalnim parlamentima.Primjenjivat e se sustav pravovremenog upozorenja i svaki nacionalni parlament imat e osam tjedana daargumentira svoj prigovor ako misli da prijedlog zakona nije prikladan za EU.

Ako dovoljan broj nacionalnih parlamenata dravalanica uloi prigovor, prijedlog se moe izmijeniti i dopuniti ilipovui.

Ovakav sustav pravovremenog upozorenja omoguuje parlamentima drava lanica vanu ulogu u osiguravanju

da EU ne prekorai svoje ovlasti ukljuujui se u pitanja koja se mogu bolje rijeiti na nacionalnoj, regionalnoj ililokalnoj razini.

Pravna struktura EU

Posebnost pravnog sustava EU Pravna steevina EU (acquis communautaire) 35 poglavlje Izvori prava EU: primarni sekundarni Donoenje odluka


24/56

24

Pravna steevina(ACQUIS COMMUNAUTAIRE)

Pravna steevina Europske unije (franc. acquis communautaire, skraeno acquis) skup je prava i obveza koji svedrave lanice obvezuje i povezuje u Europskoj uniji.

Pravna steevina EU-a nije samo pravo u uem smislu jer obuhvaa:

sadraj, naela i politike ciljeve osnivakih ugovora zakonodavstvo usvojeno na temelju osnivakih ugovora presude Suda Europskih zajednica, deklaracije i rezolucije koje je Europska unija usvojila mjere koje se odnose na zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku mjere koje se odnose na pravosue i unutarnje poslove meunarodne ugovore koje je sklopila Europska zajednica ugovore zakljuene izmeu drava lanica s treim zemljama u podruju djelovanja Europske unijeSvaka drava koja eli postati lanicom Europske unije mora prihvatiti odluke iz osnivakih ugovora i uskladitisvoje zakonodavstvo s pravnom steevinom Europske unije.

Postupci odluivanja

Proces donoenja odluka u Europskoj uniji i postupak suodluivanja ukljuuju tri glavne institucije:

Europski parlament (EP) koji zastupa graane EU-a i koji ga izravno biraju;

Vijee Europske unije koje zastupa pojedinane drave lanice;

Europsku komisiju kojoj je cilj zastupati interese Unije kao cjeline.

Tri glavna postupka su "konzultacija", "pristanak" i "suodluivanje".

1. Konzultacija

U okviru postupka konzultacije, Vijee se konzultira s Parlamentom te Gospodarskim i socijalnim odborom iOdborom regija.

Parlament moe:

odobriti prijedlog Komisije odbaciti ga ili zatraiti njegove izmjene.Ako Parlament zatrai izmjene, Komisija e razmotriti sve izmjene koje Parlament predloi. Ako prihvati bilo kojiod tih prijedloga, poslat e Vijeu izmijenjeni prijedlog.

Vijee pregledava izmijenjeni prijedlog i/ili ga usvaja, ili ga ponovno mijenja. U tome postupku, kao i u svimdrugima, ako Vijee izmijeni prijedlog Komisije, ono to mora uinitijednoglasno.2. Pristanak

Postupak pristanka znai da Vijee mora dobiti pristanak Europskoga parlamenta prije nego li se donesu nekevane odluke.

Postupak je isti kao i u sluajukonzultacija, osim to Parlament ne moe izmijeniti prijedlog: on ga mora prihvatitiili odbaciti. Prihvaanje (pristanak) zahtijeva apsolutnu veinu danih glasova.

3. SuodluivanjeTo je postupak koji se sada rabi u veini donoenja zakonodavstava EU-a. U postupku donoenja odluka,


25/56

25

Parlament ne daje samo miljenje: on dijeli zakonodavnu ovlast zajedno s Vijeem. Ako se Vijee i Parlament nemogu sloiti glede nekoga dijela predloenoga zakonodavstva, on je stavljen pred Pomirbeni odbor, sastavljenod jednakoga broja zastupnika Vijea i Parlamenta. Jednom kada se Odbor usuglasi, tekst se jo jednom aljeParlamentu i Vijeu kako bi ga konano mogli usvojiti kao zakonodavstvo.

Donoenje odluka u Europskoj uniji

Europska unija ovlatena je u podrujima svoje nadlenosti za pripremanje i donoenje odluka, a tu ovlastostvaruje putem svojih institucija.

To su: Europski parlament,Vijeei Europska komisija,a u podruju zajednike vanjske i sigurnosne politike iEuropsko vijee. U postupku donoenja odluka o nekim pitanjima mogu sudjelovati i druga tijela u savjetodavnojfunkciji, primjerice, Gospodarski i socijalni odborili Odbor regija. U podruju monetarne politike, neke odlukedonosi samostalno Europska sredinja banka.

U pitanjima koja su u nadlenosti Europske unije, odluke donosi Vijee zajedniki s Europskim parlamentom ili, u

manjoj mjeri, samostalno. Radi ostvarivanja nadlenosti Unije, institucije donose uredbe, direktive, odluke,preporuke i miljenja.U redovnom zakonodavnom postupku zakonodavne akte predlae Europska komisija, a donose ih Europskiparlament i Vijee.Vijee do 31. listopada 2014. godine odluke donosi jednoglasno, obinom veinom ili kvalificiranom veinom.Razvojem europske integracije odluivanje kvalificiranom veinom proirujese na sve vei broj podruja, ali je unekim podrujima i dalje nuna jednoglasnost.Jednoglasnost (27 drava) ili pravo veta, zadrano je u podrujima porezne politike, kaznenog prava, unutarnje,vanjske i socijalne politike. Obinom veinom (14 drava tj. veinom svojih lanova) donose se odluke koje seodnose na neka podruja politike zapoljavanja i socijalne politike, dok se u svim ostalim podrujima iz

nadlenosti EU odluke donose kvalificiranom veinom.Kada Vijee odluuje kvalificiranom veinom, broj glasova koji pripada ministru pojedine drave lanice razlikujese.

Veim dravama pripada vei, a manjima manji broj glasova, iako raspodjela ne odraava potpuno razlike uveliini lanica EU. Konana je raspodjela uvijek ishod politikog dogovora prigodom primanja u lanstvo novihdrava.Aktualno donoenje odluka kvalificiranom veinom podrazumijeva (na temelju Ugovora iz Nice) da prihvaenaodluka mora dobiti 258 od 345 glasa Vijea ili 72% glasova te je moraju prihvatiti dvije treine zemalja lani ca.Takoer, Ugovor iz Nice definira i uvjet koji se moe primijeniti posebno na zahtjev bilo koje zemlje lanice, a pokojem, da bi odluka bila prihvaena, zemlje lanice koje su prihvatile odluku trebaju predstavljati 62% stanovnikaUnije.

U cilju pojednostavljenja donoenja odluka, Lisabonskim ugovorom je predvieno da se donoenje odlukakvalificiranom veinom zamijeni dvostrukom veinom. Glasanje dvostrukom veinom uvodi se od 1. studenog2014. godine i po tom nainu odluivanja, da bi odluka bila prihvaena moraju se ispuniti dva uvjeta: odluku moraprihvatiti 55% lanica i odluku moraju prihvatiti zemlje lanice koje predstavljaju minimalno 65% stanovnika Unije.Lisabonskim ugovorom, takoer je definirano da postoji mogunost odgode primjene glasanja dvostrukomveinom za pojedine odluke na zahtjev pojedine zemlje lanice, sve do 31. oujka 2017. godine, u kojem sluajuse odluuje kvalificiranom veinom. Odluke koje nisu inicirali Europska komisija ili visoki predstavnik za vanjskeposlove i sigurnosnu politiku moraju biti usvojene nadkvalificiranom veinom, to znai da ih moraju prihvatitinajmanje 72% lanica koje predstavljaju 65% populacije Europske unije.

Osim poveavanja broja podruja o kojima se odluke donose kvalificiranom veinom, tijekom povijesti europskih


26/56

26

integracija poveavao se i broj podruja u kojima se odluke donose suodluivanjem Vijea i Europskogparlamenta. Ipak, postoji jo uvijek odreeni broj podruja u kojima Europski parlament ne sudjeluje uzakonodavnoj proceduri usvajanja odreenog akta, ali je njegov naknadni pristanak na akt koji usvoji Vijee uvjetza njegovo stupanje na snagu. To je, primjerice, sluaj sa sporazumima o pridruivanju koje u ime Unije sklapaVijee i koji ne mogu u pravnom poretku Unije stupiti na snagu dok ih ne potvrdi Europski parlament.

Kao novina, Lisabonskim se ugovorom uloga Europskog parlamenta izjednaava s ulogom Vijea u pogledudonoenja prorauna EU, to znai da se proraun EU usvaja suodluivanjem ovih dviju institucija. Stupanjem nasnagu Lisabonskog ugovora, dosadanja se razlika izmeu obveznih i neobveznih trokova godinjeg proraunadokida, jer Parlament sada zajedno s Vijeem odluuje i o obveznim trokovima, o kojima dosada nije mogaoodluivati. Parlament, takoer, veinom glasova svojih lanova daje suglasnost na usvajanje viegodinjegfinancijskog okvira Unije.

U podruju zajednike vanjske i sigurnosne politike odluke donose Europsko vijee ili Vijee. Europsko vijee

donosi strateke odluke, kao to su naela i ope upute za zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku te zajednikestrategije koje provodi Unija u podrujima u kojima drave lanice imaju vane zajednike interese. Odluke kojedonese Europsko vijee obvezuju Vijee stoga Vijee provodi zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku usvajajuizajednike akcije i zajednika stajalita. Te odluke Vijee donosi jednoglasno. Odluka se smatra donesenom i uzsuzdrane glasove prisutnih predstavnika neke drave lanice. Provedbene odluke, bilo da se radi o provedbizajednike strategije koju je usvojilo Europsko vijee ili o provedbi zajednike akcije ili zajednikog stajalita kojeje usvojilo Vijee, Vijee donosi kvalificiranom veinom.

Pripremno zakonodavstvo

Pripremno zakonodavstvo sastoji se od svih dokumenata vezanih uz zakonodavni postupak koje izdaju institucijeEuropske unije.

U ovu kategoriju takoer su ukljueni neki dokumenti od openitoga znaaja.Glavni dokumenti za koje se smatra da sainjavaju dio pripremnoga zakonodavstva:I. Pripremni akt

1. Zakonodavni prijedlozi i miljenja Komisije

Komisija ima gotovo monopol u iniciranju instrumenata Zajednice (direktive, uredbe, odluke ili meunarodnisporazumi), osim tamo gdje dijeli ovo pravo s dravama lanicama (vidiinicijativa drava lanica)ili sEuropskomsredinjom bankom.Ugovori gotovo uvijek zahtijevaju od Vijea da donosi odluke na temelju prijedloga Komisije.Meutim, Vijee moe pozvati Komisiju da sastavi prijedlog, kao to to moe i Europski parlament.

U bilo kojemu trenutku tijekom postupka, Komisija moe izmijeniti svoj prijedlog ili, ako je to potrebno, povui ga.

Komisija je ponovno ukljuena u kasnijoj fazi zakonodavnoga postupka. Nakon to se prijedlog Komisije dostaviEuropskome parlamentu i Vijeu, ako Parlament predloi izmjenezajednikoga stajalitakoje je Vijee usvojilo,izmijenjeni se tekst dostavlja Vijeu i Komisiji koji daju svoje miljenje o tim izmjenama. Ukoliko se Komisija nesloi glede izmjena koje je predloio Parlament, Vijee mora djelovati jednoglasno; ako se pak sloi gledeizmjena, Vijee moe djelovati kvalificiranom veinom.

2. Inicijativa drava lanica
http://ec.europa.eu/index_en.htmhttp://europa.eu.int/eur-lex/lex/en/droit_communautaire/droit_communautaire.htmhttp://europa.eu.int/eur-lex/lex/en/droit_communautaire/droit_communautaire.htmhttp://europa.eu.int/eur-lex/lex/en/droit_communautaire/droit_communautaire.htmhttp://www.ecb.int/home/html/index.en.htmlhttp://www.ecb.int/home/html/index.en.htmlhttp://www.ecb.int/home/html/index.en.htmlhttp://europa.eu/scadplus/glossary/common_position_cfsp_en.htmhttp://europa.eu/scadplus/glossary/common_position_cfsp_en.htmhttp://europa.eu/scadplus/glossary/common_position_cfsp_en.htmhttp://www.ecb.int/home/html/index.en.htmlhttp://www.ecb.int/home/html/index.en.htmlhttp://europa.eu.int/eur-lex/lex/en/droit_communautaire/droit_communautaire.htmhttp://ec.europa.eu/index_en.htm


27/56

27

Ugovor iz Amsterdama propisuje da drave lanice imaju pravo inicijative u pitanjima azila i imigracije. Tijekomrazdoblja od pet godina, zakonodavno pravo inicijative bilo je podijeljeno izmeu Komisije i drava lanica Unije,a svaka stranka je mogla iznositi prijedloge neovisno od druge stranke. Prijelazno razdoblje od pet godina

zavrilo je 1. svibnja 2004. godine i drave lanice sada imaju pravo inicijative jedino za drugi i trei stup, tj. napodruju vanjske i sigurnosne politike te policijske i pravosudne suradnje u kaznenim pitanjima.

3. Zajedniko stajalite Vijea

Zajedniko stajalite je instrument koji usvaja kvalificirana veina drava lanica Unije koje se sastaju u okviruVijea kao dio zakonodavnoga postupka u kojem Vijee dijeli svoju ovlast donoenja odluka s Europskimparlamentom (postupak suradnje ili postupak suodluivanja). Ono izraava stajalite Vijea o prijedlogu Komisijeu svjetlu miljenja Europskoga parlamenta (vidi zakonodavna rezolucija Europskoga parlamenta) i miljenjadrugih institucija i tijela ukljuenih u postupak (Europski gospodarski i socijalni odbor, Odbor regija, Europskasredinja banka, Revizorski sud).4. Zakonodavna rezolucija Europskoga parlamenta

Europski parlament ukljuen je u brojne faze u bilo kojemu zakonodavnom postupku (postupak suradnje ili

postupak suodluivanja): dokumenti koje usvoji Parlament u bilo kojoj fazi openito su rezolucije i mogusadravati instrumente razliitih tipova, kao to su miljenja ili izmjene zajednikoga stajalita Vijea.Zakonodavni se postupci upuuju, ovisno o predmetu, Parlamentarnom odboru koji priprema izvjee to sadrinacrt rezolucije koji je usvojio Parlament na plenarnome zasjedanju.

5. Miljenja Europskoga gospodarskoga i socijalnog odbora i Odbora regija

Europski gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija daju tehnika miljenja o pitanjima regionalne tegospodarske i socijalne politike. Miljenja se daju na inicijativu Odbora ili na zahtjev Parlamenta, Vijea iliKomisije te slue kao vodstvo tim institucijama u njihovoj zakonodavnoj aktivnosti. Ponekad je obveznokonzultirati se s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom i/ili Odborom regija, no njihova miljenja nisu

obvezujua.

II. Drugi dokumenti institucija

1. Priopenje Komisije

Velika veina priopenjaKomisije (COM dokumenti) jesu zakonodavni prijedlozi. Drugi najvaniji COM dokumentisu nie navedeni.

Bijela knjiga, sadri niz prijedloga za djelovanje Zajednice u odreenome podruju. Ona ponekad slijediZelenu knjigu, ija je svrha pokrenuti proces konzultacije na europskoj razini. Ako se Vijee sloi s Bijelom knjigom,ona moe dovesti do nekoga akcijskoga programa EU-a na podruju o kojemu je rije.

Temeljem Bijele knjige (1985.) definirana su naela o uspostavljanju velikog unutarnjeg trita najkasnijedo sijenja 1993. godine, datuma koji je trebao mobilizirati sve snage.

Naelo otvaranja granica - to daje mogunost slobode kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala. Naelo stvaranja solidarnih struktura uvoenjem zajednikih politika iodgovarajuih financijskih

instrumenata. Pravna naela Naelo supsidijarnosti

Zelena knjiga, ija je namjera stimulirati razmiljanje i pokrenuti konzultaciju na europskoj razini glede odreenogameta. Konzultacije koje su rezultat Zelene knjige mogu zatim dovesti do objavljivanja Bijele knjige, u kojoj e biti predloen nizretnih mjera za djelovanje Zajednice.

2. Izvjee Revizorskoga suda

Godinje izvjeeRevizorskoga suda

izraava komentare Suda glede upravljanja financijama Zajednice. Ono sedostavlja ustanovama Zajednice i objavljuje se u Slubenome listu. Izvjee naglaava toke gdje bi poboljanje
http://europa.eu.int/eur-lex/lex/en/droit_communautaire/droit_communautaire.htmhttp://europa.eu.int/eur-lex/lex/en/droit_communautaire/droit_communautaire.htmhttp://ec.europa.eu/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/index_en.htmhttp://eca.europa.eu/portal/page/portal/eca_main_pages/splash_pagehttp://eca.europa.eu/portal/page/portal/eca_main_pages/splash_pagehttp://eca.europa.eu/portal/page/portal/eca_main_pages/splash_pagehttp://ec.europa.eu/index_en.htmhttp://europa.eu.int/eur-lex/lex/en/droit_communautaire/droit_communautaire.htm


28/56

28

bilo mogue ili zaista poeljno. Institucije snose odgovornost za primjedbe upuene od strane Revizorskog suda.

OporezivanjeUnutar EU-a, vlade zadravaju iskljuivu odgovornost za razine izravnog oporezivanja, tj. porez na osobnedohotke i dobit poduzea.Zadatak politike oporezivanja EU-a jest osigurati da su porezna pravila dosljedna s ciljevima stvaranja novih

radnih mjesta, konkurentnosti EU-a, jedinstvenog trita i slobodnog kretanja kapitala.Zemlje lanice same utvruju stopu poreza na dobit poduzea i osobne dohotke, utede i kapitalne dobitke.Porez na dodanu vrijednost (PDV) predstavlja iznimku budui da je on kljuan za ispravno funkcioniranjejedinstvenog trita. Ipak, postoji dosta mjesta za nacionalne razlike u razinama PDV-a. Povrh toga, pravilavezana uz PDV i njegove stope nisu izuzeti iz pravila EU-a koja zahtijevaju jednoglasnost svih 27 zemalja lanicapo pitanju bilo koje odluke koja se tie poreza. To pravilo uva nacionalnu autonomiju.U sluajevima gdje su jedinstveno trite, slobodno kretanje kapitala ili prava pojedinaca naruena porezni mpravilima, Europski sud pravde je konani arbitar koji odluuje o tome to je ispravno. Taj je sud donio mnoge

znaajne presude u podruju oporezivanja.Uloga neizravnih poreza

Za itavu EU postoji dogovor o minimalnoj stopi PDV-a od 15% na veinu robe iusluga, no mogui su izuzeci.Stopa vieg standarda doputena je unutar odreenih granica. Isto se odnosi na nie stope i izuzetke za nekeproizvode. Openito, oni su ogranieni na robu i usluge koje se ne natjeu s robom i uslugama iz druge dravelanice, poput obroka u restoranima ili svakodnevnih potreptina, poput hrane i lijekova. Jedinstveno trite bi seu suprotnom poremetilo.

Promjene i razlike u nametima na gorivo, pia ili cigarete vrlo lako mogu naruiti trino natjecanje, tako da suone takoer podlone nekim zajednikim pravilima. Meutim, to ostavlja mjesta za kulturne razlike, primjerice upristupu oporezivanja piva i vina. Priznaju se i ekonomske razlike.

Schengenski sporazum

Schengenski sporazum omoguuje dravljanima drava koje ga u cijelosti primjenjuju (odnosi se jednako naeuropske i neeuropske zemlje) da mogu ulaziti u te drave bilo gdje bez ikakvih provjera, a kontrola je svedenasamo na vanjske, schengenske granice. Sve zemlje ukljuene u Schengen imaju zajedniku graninu i viz nupolitiku za zemlje izvan Schengenske zone.

Schengenom je uspostavljen i Schengenski informacijski sustav (SIS) - baza podataka koju dijele policije svih

zemalja ukljuenih u Sporazum. Ovaj sustav prua informacije o osobama i predmetima i visoku razinu kontrolevanjskih granica i dravnog teritorija radi sprjeavanja ilegalnih migracija i kriminalnih aktivnosti.Sporazumom sklopljenim u lipnju 1985. godine u Schengenu u Luksemburgu, Belgija, Francuska,

Luksemburg, Njemaka i Nizozemska dogovorile su postupno ukidanje unutarnjih zajednikih graninihkontrola i uvoenje slobode kretanja za sve fizike osobe - dravljane zemalja potpisnica sporazuma,drugih zemalja lanica EU ili treih zemalja. Schengensku konvenciju potpisalo je tih pet zemalja 1990.godine, a njome su ustanovljena jamstva za provedbu slobode kretanja. Potpisnicama su se pridruile iItalija (1990.), Portugal i panjolska (1991.), Grka (1992.), Austrija (1995.), te vedska, Finska i Danska(1996.). Schengenski sporazum i konvencija, zajedno s deklaracijama i odlukama donesenim priSchengenskom izvrnom odboru, ine tzv. schengenski acquis, koji je uao u tekst Ugovora izAmsterdama jer se bavi jednim dijelom unutarnjeg trita - slobodnim kretanjem ljudi. Island i Norveka(zemlje koje nisu lanice EU) takoer su s EU potpisali sporazum kojim se ukljuuju u provedbu i razvojschengenskog acquisa.to je s dravama koje su izvan podruja Schengena meu koje spada i Hrvatska?

Po tom pitanju EU nema jasno definirano stajalite o tome koji su to kriteriji, osim openitih, za kretanje unutarshengenske zone bez viza. Zato je Vijee EU donijelo tzv. schengensku "bijelu listu" i "crnu listu". Biti na "bijeloj


29/56

29

listi" znai da se moemo slobodno kretati unutar prostora EU bez viza, ali ne due od 3 mjeseca. Hrvatska senalazi na tzv. "bijeloj listi". "Crna lista" ukljuuje, izmeu ostalih, zemlje tzv. Zapadnog Balkana koje su jo uvijekpod viznim reimom za ulazak na teritorij EU.Schengenski sporazum smatra se velikim doprinosom stabilnosti Europskog kontinenta i vreg povezivanjadrava i naroda Europe jer nestajanjem granica nestaje i prijetnja moguih sukoba zbog posizanja za tuim

teritorijem.

Jedinstveno triteProces usklaivanja tehnikih, pravnih, administrativnih, kulturnih i protekcionistikih odredbi vezanih za odvijanjeslobodne trgovine i kretanja ljudi i dobara u Uniji zapoet je 1985. godine, a rezultirao je stvaranjem zajednikogunutarnjeg trita 1. sijenja 1993. godine.

Stvaranjem carinske unije i ukidanjem carina i kvota u trgovini meu dravama lanicama 1968. godine, stvorenisu prvi preduvjeti za stvaranje jedinstvenog trita, a globalizacijski procesi u zadnjih 30-ak godina sve vienameu potrebu zajednikog funkcioniranja za postizanje visoke razine konkurentnosti na svjetskom tritu.

etiri slobode: slobodno kretanja roba - podrazumijeva ukidanje ogranienja kupnje i prodaje zakonito proizvedenih

roba u drugoj dravi EU slobodno kretanje radnika - odnosi se na pravo kretanja, rada i boravka u bilo kojoj lanici Unije slobodno kretanje usluga i poslovni nastan - poslovni subjekti imaju pravo pruanja usluga u drugim

dravama EU kao i slobodu poslovnog nastana slobodno kretanje kapitala - oznaava uklanjanje prepreka u kretanju kapitala i plaanjima unutar Unije,

ali i u odnosu Unije s treim zemljamaNeki od glavnih problema vezanih za zajedniko trite s kojima se EU susree su izbjegavanje plaanja porezai pranje novca, kao prioriteti za rjeavanje u budunosti.

Ekonomska I monetarna unija

Ekonomska i monetarna unija (EMU) definirana je Ugovorom iz Maastrichta 1992. godine, a podrazumijeva

usklaivanje ekonomskih politika drava lanica Unije i uvoenje zajednike valute eura.

Smjernice za integraciju gospodarstava drava lanica, poticanje gospodarskog rasta, osiguranje radnih mjesta ikonkurentnosti gospodarstva EU kao cjeline na globalnoj razini definirane su Integriranim smjernicama za

razdoblje 2005.2008.

Ovim je dokumentom stvorena opa strategija makro- i mikroekonomske politike u EMU, a drave lanicezasebno stvaraju programe reformi u okviru navedenih smjernica.

Iako su sve drave lanice dio ekonomske i monetarne unije, samo ih 16 koristi euro kao zajedniku valutu:Belgija, Njemaka, Irska, Grka, panjolska, Francuska, Italija, Cipar, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Austrija,Portugal, Slovenija, Slovaka i Finska, dok Bugarska, eka, Danska, Estonija, Latvija, Litva, Maarska, Poljska,Rumunjska, Ujedinjeno Kraljevstvo te vedska jo uvijek koriste nacionalne valute.

Kriterij za uvoenje eura je dvogodinji stabilan teaj razmjene novca, u iju je svrhu osnovan Mehanizam teajarazmjene, koji pomae kretanju fluktuacija u odnosu eura i nacionalnih valuta u dozvoljenim granicama. Osimnavedenog, tu su jo etiri kriterija koje je potrebno ostvariti prije uvoenja eura.

Navedeni kriteriji nazivaju se kriteriji konvergencije, a odnose se na kamatne stope, proraunski deficit, razinu


30/56

30

inflacije i vanjski dug drave.

Fiksiranje teajeva i koritenje eura na tritu deviza i u elektronikim transakcijama zapoelo je 1. sijenja 1999.godine, a uveden je 1. sijenja 2002. godine i postupno je zamijenio nacionalne valute. Prijelazno razdobljeistodobnog protoka eura i nacionalnih valuta zavrilo je 28. veljae 2002. godine.

Monetarnom politikom koordinira Europska sredinja banka, koja zajedno sa nacionalnim sredinjim bankamaima za cilj odranje stabilnosti cijena u euro zoni, kontrolu inflacije itd.

Svaka drava lanica se prije prihvaanja zajednike valute suoava sa sagledavanjem pozitivnih i negativnihposljedica tog postupka. Uvoenjem eura nestaju gubici pri mijenjanju novca iz jedne valute u drugu, ausporedba cijena je laka, to potie konkurentnost. Meutim, drave se istovremeno moraju suoiti i sazajednikom kontrolom nad stopama inflacije, kamatnim stopama i valutnim teajevima.

Kriteriji konvergencije / kriteriji iz Maastrichta

Kriteriji konvergencije predstavljaju gospodarske uvjete utvrene Ugovorom iz Maastrichta kojima se procjenjujespremnost zemalja EU-a za sudjelovanje u treoj fazi Ekonomske i monetarne unije.Rije je o ovim kriterijima: vi

Documents

Osnove Europske Unije - Skripta