78
ALEKSINACKA GIMNAZIJA ALEKSINACKA GIMNAZIJA BIOLOGIJA BIOLOGIJA TEMA: Fiziologija zivotinja TEMA: Fiziologija zivotinja

OSNOVE FIZIOLOGIJE

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: OSNOVE FIZIOLOGIJE

ALEKSINACKA GIMNAZIJAALEKSINACKA GIMNAZIJA

BIOLOGIJABIOLOGIJATEMA: Fiziologija zivotinjaTEMA: Fiziologija zivotinja

Page 2: OSNOVE FIZIOLOGIJE

FIZIOLOGIJA ZIVOTINJAFIZIOLOGIJA ZIVOTINJA

Page 3: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Uvod u fiziologijuUvod u fiziologiju

Fiziologija je nauka o zivoj prirodi.Potice od grcke reci Fiziologija je nauka o zivoj prirodi.Potice od grcke reci PHYZISPHYZIS sto sto znaci priroda I znaci priroda I LOGOSLOGOS sto znaci nauka. sto znaci nauka.

Fiziologija moze biti analiticka I sinteticka.Fiziologija moze biti analiticka I sinteticka. ANALITICKAANALITICKA zato sto pijedine procese pojedinacno posmatra unutar zato sto pijedine procese pojedinacno posmatra unutar

organizma.organizma. SINTETICKASINTETICKA zato sto sve procese objedinjuje I organizam posmatra zato sto sve procese objedinjuje I organizam posmatra

kao celinu.kao celinu.

Razlikujemo fiziologiju biljaka I fiziologiju zivotinja.Razlikujemo fiziologiju biljaka I fiziologiju zivotinja.

Page 4: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Fiziologija zivotinja deli se na:Fiziologija zivotinja deli se na:

OPSTU FIZIOLOGIJUOPSTU FIZIOLOGIJU

UPOREDNU FIZIOLOGIJUUPOREDNU FIZIOLOGIJU

EKOLOSKU FIZIOLOGIJUEKOLOSKU FIZIOLOGIJU

EVOLUCIONU FIZIOLOGIJUEVOLUCIONU FIZIOLOGIJU

FIZIOLOGIJU COVEKAFIZIOLOGIJU COVEKA

PATOLOSKU FIZIOLOGIJUPATOLOSKU FIZIOLOGIJU

Page 5: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Opsta fiziologija-Opsta fiziologija- proucava opste principe pod kojima zivi organizam proucava opste principe pod kojima zivi organizam funkcionise.funkcionise.

Uporedna fiziologija-Uporedna fiziologija- uporedjuje slicnosti i razlike medju vrstama. uporedjuje slicnosti i razlike medju vrstama.

Ekoloska fiziologija-Ekoloska fiziologija- proucava odnos zivih organizama prema spoljasnjoj proucava odnos zivih organizama prema spoljasnjoj sredini.sredini.

Evoluciona fiziologija-Evoluciona fiziologija- proucava kako su se neke osobine prilagodjenosti proucava kako su se neke osobine prilagodjenosti rzvijale tokom evolucije.rzvijale tokom evolucije.

Fiziologija coveka-Fiziologija coveka- proucava procese unutar covekovog tela.proucava procese unutar covekovog tela.

Patoloska fiziologija-Patoloska fiziologija- proucava promene u organizmu koje dovode do proucava promene u organizmu koje dovode do odredjenih bolesti.odredjenih bolesti.

Page 6: OSNOVE FIZIOLOGIJE

ADAPTACIJEADAPTACIJE Karakteristicne su za sva ziva bicaKarakteristicne su za sva ziva bica Geneticki su uslovljene I imaju sposobnost prilagodjavanja odredjene Geneticki su uslovljene I imaju sposobnost prilagodjavanja odredjene

jedinke u uslovima spoljasnje sredine.jedinke u uslovima spoljasnje sredine.

Page 7: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Svaka zivotinjska vrsta ima svoj nivo adaptacije,kao sto I svaka Svaka zivotinjska vrsta ima svoj nivo adaptacije,kao sto I svaka unutrasnja osobina organizma ima svoj nivo adaptacijeunutrasnja osobina organizma ima svoj nivo adaptacije

Primer za ovo je Primer za ovo je LAMALAMA koja zivi koja zivi na velikim nadmorskim visinamana velikim nadmorskim visinama

Zbog velike koncentracije Zbog velike koncentracije kiseonika ona ubrzano dise.kiseonika ona ubrzano dise.

Nasuprot lami je Nasuprot lami je KAMILAKAMILA koja koja zivi u nizim predelima.Kod nje zivi u nizim predelima.Kod nje ne dolazi do adaptacije.ne dolazi do adaptacije.

Page 8: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Postoje jedinke koje zive u mikrostanistuPostoje jedinke koje zive u mikrostanistu

Svako mikrostaniste ima odredjene ekoloske faktoreSvako mikrostaniste ima odredjene ekoloske faktore

Spoljasnji faktori stalno variraju,pa zbog toga te zivotinje moraju da Spoljasnji faktori stalno variraju,pa zbog toga te zivotinje moraju da imaju odredjene sposobnosti prilagodjavanja pod tim promenama u imaju odredjene sposobnosti prilagodjavanja pod tim promenama u spoljasnjoj sredinispoljasnjoj sredini

Neke zivotinje se prilagodjavaju tako sto beze sa tih stanista Neke zivotinje se prilagodjavaju tako sto beze sa tih stanista

One koje ne beze su One koje ne beze su KONFORMISTIKONFORMISTI i i REGULATORIREGULATORI

Page 9: OSNOVE FIZIOLOGIJE

KONFORMISTIKONFORMISTI

Sa promenom faktora spoljasnje sredine, menjaju I unutrasnju-tako se Sa promenom faktora spoljasnje sredine, menjaju I unutrasnju-tako se prilagodjavaju…prilagodjavaju…

Takve zivotinje su:Takve zivotinje su:

GusteriGusteri Pustinjski skocimisPustinjski skocimis KamilaKamila

Page 10: OSNOVE FIZIOLOGIJE

GUSTERGUSTER

Page 11: OSNOVE FIZIOLOGIJE

PUSTINJSKI SKOCIMISPUSTINJSKI SKOCIMIS

Page 12: OSNOVE FIZIOLOGIJE

KAMILAKAMILA

Page 13: OSNOVE FIZIOLOGIJE

REGULATORIREGULATORI

Organizmi koji ne menjaju svoju unutrasnju sredinu promenom Organizmi koji ne menjaju svoju unutrasnju sredinu promenom spoljasnjespoljasnje

To su:To su:

Termo-regulatoriTermo-regulatori-organizmi koji odrzavaju stalnu temperaturu tela-organizmi koji odrzavaju stalnu temperaturu tela

Osmo-regulatoriOsmo-regulatori-organizmi koji odrzavaju koncentraciju soli osmatskih -organizmi koji odrzavaju koncentraciju soli osmatskih materija bez obzira na promenu spoljasnje sredinematerija bez obzira na promenu spoljasnje sredine

Oksi-regulatori-Oksi-regulatori-organizmi koji odrzavaju I stalnu koncentraciju organizmi koji odrzavaju I stalnu koncentraciju kiseonikakiseonika

Page 14: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Aklimacija i AklimatizacijaAklimacija i Aklimatizacija

AklimatizacijaAklimatizacija je povratan proces prilagodjavanja jedinki u odredjenim je povratan proces prilagodjavanja jedinki u odredjenim uslovima spoljasnje sredine.uslovima spoljasnje sredine.

Primer za to je zivotinja koja bezi iz ravnicarskih predela (izbio je Primer za to je zivotinja koja bezi iz ravnicarskih predela (izbio je pozar),ona prelazi u planinski predeo,I pocinje ubrzano da dise,jer je pozar),ona prelazi u planinski predeo,I pocinje ubrzano da dise,jer je na planinama veca koncentracija kiseonika.Ukoliko ta zivotinja na planinama veca koncentracija kiseonika.Ukoliko ta zivotinja provede izvesno vreme tamo,pa se nakon toga vrati u ravnicarski provede izvesno vreme tamo,pa se nakon toga vrati u ravnicarski predeo-vratice disanje u normalu.To je upravo AKLIMATIZACIJA!!!predeo-vratice disanje u normalu.To je upravo AKLIMATIZACIJA!!!

AklimacijaAklimacija je poptpuno isti proces-samo sto se odvija u laboratoriskim je poptpuno isti proces-samo sto se odvija u laboratoriskim uslovima.uslovima.

Page 15: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Nivo organizacije Nivo organizacije mehanizama i kontrolni mehanizama i kontrolni

mehanizmimehanizmi• Organizam nastaje iz oplodjene jajne celije,u postupku Organizam nastaje iz oplodjene jajne celije,u postupku

brazdanja.brazdanja.

• Prvi stupanj u oplodnji je Prvi stupanj u oplodnji je blastulablastula..

• Blastula je oplodjena jajna celija koja raste povecavanjem Blastula je oplodjena jajna celija koja raste povecavanjem broja broja blastomera.blastomera.

Page 16: OSNOVE FIZIOLOGIJE

MOZAKMOZAK• MozakMozak je izgradjen iz nervnih celija,potpornih celija,nekih je izgradjen iz nervnih celija,potpornih celija,nekih

specijalizovanig nervnih celija I endotelnih nervnih celija.specijalizovanig nervnih celija I endotelnih nervnih celija.

• Mozak zajedno sa kicmenom mozdinom I neuronima-cini Mozak zajedno sa kicmenom mozdinom I neuronima-cini NERVNI SISTEMNERVNI SISTEM

Page 17: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Homeostaza i hemostazaHomeostaza i hemostaza• Kod visih organizama unutrasnja sredina je stalna.Kod visih organizama unutrasnja sredina je stalna.• Sama ta stalnost unutrasnje sredine je Sama ta stalnost unutrasnje sredine je HOMEOSTAZAHOMEOSTAZA• Unutrasnja sredina je u nekom stalnom sastavu.-ne varira.Unutrasnja sredina je u nekom stalnom sastavu.-ne varira.• Ako se poremeti homeostaza,aktiviraju se kontrolni sistemi Ako se poremeti homeostaza,aktiviraju se kontrolni sistemi

poput imunoloske homeostaze koja stvara antitela.poput imunoloske homeostaze koja stvara antitela.• HEMOSTAZAHEMOSTAZA predstavlja proces fizickog zgrusavanja krvi predstavlja proces fizickog zgrusavanja krvi

usled povecane koncentracije trombocita.usled povecane koncentracije trombocita.

Page 18: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Povratne spregePovratne sprege• Ima dva tipa povratnih sprega:Ima dva tipa povratnih sprega:

– POZITIVNA POVRATNA SPREGAPOZITIVNA POVRATNA SPREGA– NEGATIVNA POVRATNA SPREGANEGATIVNA POVRATNA SPREGA

Page 19: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Dinamicka organizacija celije i Dinamicka organizacija celije i uloga celiskih organelauloga celiskih organela

Celija je osnovna jedinica gradje I funkcije svih zivih Celija je osnovna jedinica gradje I funkcije svih zivih organizama.organizama.

Za svaku celiju se odigravaju osnovni celiski procesi,bez Za svaku celiju se odigravaju osnovni celiski procesi,bez obzira kom tkivu pripadaju.obzira kom tkivu pripadaju.

Page 20: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Celija je gradjena iz celiske membrane I iz vodenog rastvora Celija je gradjena iz celiske membrane I iz vodenog rastvora koji je bogat kalijumom.koji je bogat kalijumom.

Naziva se CITOSOL.Naziva se CITOSOL.

Unutar celije su celiske organele.Unutar celije su celiske organele.

Medju organela su najznacajniji lizozomi,mitohondrije i Medju organela su najznacajniji lizozomi,mitohondrije i elementi citoskeleta.elementi citoskeleta.

Page 21: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Unutar svake celiske organele odigravaju se procesi koji su Unutar svake celiske organele odigravaju se procesi koji su medjusobno povezani.medjusobno povezani.

Primer za to su neurotransmiteri-prenosioci neuro impulsaPrimer za to su neurotransmiteri-prenosioci neuro impulsa

Page 22: OSNOVE FIZIOLOGIJE

U jedru se nalaze hromozomi,a u njima DNK.U jedru se nalaze hromozomi,a u njima DNK.

U delovima hromozoma je uputstvo za sintezu U delovima hromozoma je uputstvo za sintezu neurotransmitera-a oni su proteini.neurotransmitera-a oni su proteini.

Sinteza neurotransmitera se odvija u Sinteza neurotransmitera se odvija u ribozomima,mitohondrijama,endoplazmaticnom retikulumu i ribozomima,mitohondrijama,endoplazmaticnom retikulumu i Goldzijevom aparatu.Goldzijevom aparatu.

Nakon toga se neurotransmiter pakuje u vezikule I uz pomoc Nakon toga se neurotransmiter pakuje u vezikule I uz pomoc elemenata citoskeleta,transportuje do odredjenog dela celije.elemenata citoskeleta,transportuje do odredjenog dela celije.

U mitohondrijama se odvija proces celiskog disanja-dobija se U mitohondrijama se odvija proces celiskog disanja-dobija se energija koja je neophodna za ove procese.energija koja je neophodna za ove procese.

Page 23: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Jedro sa hromozomimaJedro sa hromozomima

Page 24: OSNOVE FIZIOLOGIJE

RibozomiRibozomi

Page 25: OSNOVE FIZIOLOGIJE

MitohondrijeMitohondrije

Page 26: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Goldzijev aparatGoldzijev aparat

Page 27: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Endoplazmaticni retikulumEndoplazmaticni retikulum

Page 28: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Gradja celije I celiski sastavGradja celije I celiski sastav

Celija je gradjena iz organskih I neorganskih materija.Celija je gradjena iz organskih I neorganskih materija.

Glavni element u celiji je Glavni element u celiji je vodavoda koja je polarni molekul. koja je polarni molekul.

Vodonikovi I kiseonikovi joni su povezani kovalentnim Vodonikovi I kiseonikovi joni su povezani kovalentnim vezama,a 2 molekula vode su povezana vodonicnim vezama,a 2 molekula vode su povezana vodonicnim vezama.vezama.

Page 29: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Voda je dobar rastvarac.Voda je dobar rastvarac.

Postoje supstance koje vole vodu-rastvaraju se u njoj.Postoje supstance koje vole vodu-rastvaraju se u njoj.

To su To su hidrofilne hidrofilne supstance. (kuhinjska so)supstance. (kuhinjska so)

Supstance koje ne vole vodu su Supstance koje ne vole vodu su hidrofobne hidrofobne (maslinovo ulje)(maslinovo ulje)

Page 30: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Organska jedinjenjaOrganska jedinjenja

Ugljeni hidratiUgljeni hidrati– MonosaharidiMonosaharidi-glukoza-glukoza– DisaharidiDisaharidi-saharoza I maltoza-saharoza I maltoza– PolisaharidiPolisaharidi-skrob,glikogen I celuloza-skrob,glikogen I celuloza– OligosaharidiOligosaharidi

Page 31: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Nukleinske kiseline-DNK INukleinske kiseline-DNK I RNK RNK

Nukleinske kiseline su gradjene iz organskih azotnih baza,secera Nukleinske kiseline su gradjene iz organskih azotnih baza,secera pentoze i fosfatne grupe.pentoze i fosfatne grupe.

Postoje 2 vrste baza-Postoje 2 vrste baza-purinskepurinske(adenin I guanin) i (adenin I guanin) i pirimidinskepirimidinske (citozin, timin i uracil – kod RNK)(citozin, timin i uracil – kod RNK)

DNK je dvolancana zavojnica. Ima primarnu, sekundarnu i DNK je dvolancana zavojnica. Ima primarnu, sekundarnu i tercijarnu strukturu.tercijarnu strukturu.

PRIMARNAPRIMARNA – bitan je raspored nukleotida– bitan je raspored nukleotida

SEKUNDARNASEKUNDARNA – dvolancana zavojnica – dvolancana zavojnica

TERCIJARNATERCIJARNA – pakovanje DNK uspomoc histona – specificnog – pakovanje DNK uspomoc histona – specificnog proteina proteina

RNK – jednolancana zavojnicaRNK – jednolancana zavojnica

Page 32: OSNOVE FIZIOLOGIJE

DNK / RNKDNK / RNKDNKDNK ucestvuje u procesu replikacije i to uspomoc enzima DNK- ucestvuje u procesu replikacije i to uspomoc enzima DNK-polimeraze.Ovaj proces se odvija pre svake celijske deobe – to je sinteza polimeraze.Ovaj proces se odvija pre svake celijske deobe – to je sinteza DNK u DNK.DNK u DNK.

DNK ucestvuje I u procesu transkripcije – sinteza DNK u RNK, pri cemu DNK ucestvuje I u procesu transkripcije – sinteza DNK u RNK, pri cemu se vrsi sinteza sva tri tipa RNK.se vrsi sinteza sva tri tipa RNK.

- - TransportnaTransportna RNK (tRNK) RNK (tRNK)

- - Informaciona Informaciona RNK (iRNK)RNK (iRNK)

- - RibozomalnaRibozomalna RNK (rRNK) RNK (rRNK)

Page 33: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Struktura celijske membrane

• Celijska membrana daje oblik celiji.

• Ucestvuje u prenosu signala sa Goldzijevim aparatom I mitohondrijama.

• Gradjena je iz lipida I proteina.

• Od lipida najzastupljeniji su: fosfolipidi i holesterol.

• Od proteina razlikujemo: sastavne – integralne i periferne proteine.

Page 34: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Uloga celijske membrane

• 1. transportna uloga – tako sto se proteini koji grade celijsku membranu ubacuju unutar celije.

• 2. enzimska kataliza – proteini koji grade membranu (enzimi), spajaju se I udruzuju u jedan tim, pri cemu poboljsavaju kataliticku reakciju.

• 3. prenos signala• 4. medjucelijsko povezivanje – proteini izmedju dve

mebrane mogu da se povezuju I da se tako uspostavlja medjusobna komunikacija

• 5. celijsko povezivanje – oligosaharidi + proteini = glikoproteini

Page 35: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Transport kroz celijsku membranuTransport kroz celijsku membranu

► Razlikujemo Razlikujemo pasivnipasivni i i aktivniaktivni transport. transport.► PASIVNI TRANSPORT – bez utroska energijePASIVNI TRANSPORT – bez utroska energije

► DIFUZIJADIFUZIJA – proces kretanja supstance od mesta vece ka – proces kretanja supstance od mesta vece ka mestu manje koncentracije; ne zahteva energiju.mestu manje koncentracije; ne zahteva energiju.

► OSMOZAOSMOZA – proces kretanja vode. Poluprazna membrana – proces kretanja vode. Poluprazna membrana popunjava se samo vodom. Ulazak vode razblazuje rastvor I popunjava se samo vodom. Ulazak vode razblazuje rastvor I koncentracije se izjednacavaju sa obe strane. koncentracije se izjednacavaju sa obe strane.

► Rastvor sa manjom koncetracijom je Rastvor sa manjom koncetracijom je HIPOTONICAN.HIPOTONICAN.► Rastvor sa vecom koncentracijom je Rastvor sa vecom koncentracijom je HIPERTONICANHIPERTONICAN..► Proces osmoze suprotan je procesu difuzije.Proces osmoze suprotan je procesu difuzije.

Page 36: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Molekuli vecih dimenzijaMolekuli vecih dimenzija

► Njihov transport je uz pomoc Njihov transport je uz pomoc nosacanosaca, , jonskih kanalajonskih kanala i i jonskih pumpijonskih pumpi..

► JONSKI KANALI – gradjeni od proteina. Otvaraju se JONSKI KANALI – gradjeni od proteina. Otvaraju se dejstvom hemijskog signala ili elektricnog signala. dejstvom hemijskog signala ili elektricnog signala. Postoje:Postoje:

1. 1. voltazno – zavisni kanalivoltazno – zavisni kanali (elektricni (elektricni element)element)

2. 2. ligand – zavisni kanaliligand – zavisni kanali (hemijski element) (hemijski element) Postoje JONSKE PORE – strukture koje su neprekidno Postoje JONSKE PORE – strukture koje su neprekidno

otvorene I imaju selektivnu sposobnost.otvorene I imaju selektivnu sposobnost.

Page 37: OSNOVE FIZIOLOGIJE

► JONSKE PUMPE – aktivni transport. Vrsi se utrosak energije u JONSKE PUMPE – aktivni transport. Vrsi se utrosak energije u vidu ATP-a. vidu ATP-a.

► Natrijum – kalijumova pumpaNatrijum – kalijumova pumpa – jedan vid aktivnog transporta. – jedan vid aktivnog transporta.► Koncetracija kalijumovih jona je veca u citosolu, dok je Koncetracija kalijumovih jona je veca u citosolu, dok je

koncentracija natrijuma veca u vancelijskoj tecnosti. Ovakva koncentracija natrijuma veca u vancelijskoj tecnosti. Ovakva razlika u kolicini jona cini razliku u potencijalu I to predstavlja razlika u kolicini jona cini razliku u potencijalu I to predstavlja MEMBRANSKI POTENCIJALMEMBRANSKI POTENCIJAL..

Page 38: OSNOVE FIZIOLOGIJE

MEMBRANSKI POTENCIJALMEMBRANSKI POTENCIJAL

► Unutrasnja strana celijske membrane je negativno Unutrasnja strana celijske membrane je negativno naelektrisana, a spoljasnja pozitivno.naelektrisana, a spoljasnja pozitivno.

► Unutra se nalaze Unutra se nalaze sulfatisulfati, , fosfatifosfati, , aminoamino i i nukleinske kiselinenukleinske kiseline..► Spolja se nalaziSpolja se nalazi hlor hlor..

Page 39: OSNOVE FIZIOLOGIJE

► Joni kalijumaJoni kalijuma izlaze iz unutrasnjosti procesom difuzije I idu u izlaze iz unutrasnjosti procesom difuzije I idu u vancelijsku tecnost.vancelijsku tecnost.

► Elektronegativnost u celiji tada Elektronegativnost u celiji tada RASTERASTE..► Razlika u naelektrisanju izmedju spoljasnje I unutrasnje strane Razlika u naelektrisanju izmedju spoljasnje I unutrasnje strane

membrane je membrane je -60 mv.-60 mv. ► Tako se stvara Tako se stvara ELEKTRICNI GRADIJENTELEKTRICNI GRADIJENT..

► Suprotstavlja se Suprotstavlja se KONCENTRACIJSKOM GRADIJENTUKONCENTRACIJSKOM GRADIJENTU za kalijum I za kalijum I ta elektronegativnost ce rasti dok se ne izjednace gradijenti.ta elektronegativnost ce rasti dok se ne izjednace gradijenti.

► Kada se izjednace iznosi Kada se izjednace iznosi -75 mv-75 mv I na taj nacin je postignut I na taj nacin je postignut ravnotezni potencijal za kalijum.ravnotezni potencijal za kalijum.

► Kalijumovi joni koji su izasli spolja, aktivnim transportom se Kalijumovi joni koji su izasli spolja, aktivnim transportom se ubacuju u celiju (2 jona K), a natrijumovi joni se izbacuju u ubacuju u celiju (2 jona K), a natrijumovi joni se izbacuju u spoljasnju sredinu (3 jona Na).spoljasnju sredinu (3 jona Na).

Page 40: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Nervni sistemNervni sistem

Nervni sistem kicmenjaka sastoji se od Nervni sistem kicmenjaka sastoji se od centralnog nervnog centralnog nervnog sistemasistema koji cine mozak I kocmena mozdina I od koji cine mozak I kocmena mozdina I od perifernog perifernog nervnognervnog sistemasistema koji cine nervi i ganglije. koji cine nervi i ganglije.

Page 41: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Funkcionalne odlike nervnog sistemaFunkcionalne odlike nervnog sistema Razmatramo sta se u organizmu desava kada na nas deluje Razmatramo sta se u organizmu desava kada na nas deluje

neki bolni stimulus.(ako dodirnemo vrelu peglu)neki bolni stimulus.(ako dodirnemo vrelu peglu) Tada naglo povlacimo ruku sa pegle I to je Tada naglo povlacimo ruku sa pegle I to je automatska automatska

reakcijareakcija.. Informacija o povredi se brzo prenese do kicmene Informacija o povredi se brzo prenese do kicmene

mozdine,gde ce se zaceti komanda da se misic ruke zgrci I mozdine,gde ce se zaceti komanda da se misic ruke zgrci I ruka povuce sa zagrejane podloge.ruka povuce sa zagrejane podloge.

To je To je refleks povlacenja.refleks povlacenja. To se sve desava zbog To se sve desava zbog receptorsko-efektornog sistemareceptorsko-efektornog sistema koji koji

nadgleda stanje spoljasnje I unutrasnje sredine,otkriva nadgleda stanje spoljasnje I unutrasnje sredine,otkriva nastale promene i sprovodi sled dogadjaja kojite promene nastale promene i sprovodi sled dogadjaja kojite promene eliminisu.eliminisu.

U konkretnom primeru radi se o U konkretnom primeru radi se o refleksnom lukurefleksnom luku..

Page 42: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Osnovne komponente receptorsko-Osnovne komponente receptorsko-efektornog sistemaefektornog sistema

ReceptoriReceptori ili ili culneculne celijecelije-raznovrsni celiski elementi cija je -raznovrsni celiski elementi cija je uloga da prepoznaju I prime razlicite drazi iz spoljasnje I uloga da prepoznaju I prime razlicite drazi iz spoljasnje I unutrasnje sredine.unutrasnje sredine.

Page 43: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Nervni provodniciNervni provodnici ili ili nervna vlaknanervna vlakna-kojima se informacije iz -kojima se informacije iz culnih celija sprovode do mozga,a zatim se komande iz culnih celija sprovode do mozga,a zatim se komande iz mozga sprovode do misica.Signal se preko nervnog vlakana mozga sprovode do misica.Signal se preko nervnog vlakana prenosi do kicmene mozdine.Odatle se signal prebacuje na prenosi do kicmene mozdine.Odatle se signal prebacuje na motornu nervnu celiju,cije vlakno putuje nazad prema motornu nervnu celiju,cije vlakno putuje nazad prema misicu.misicu.

Page 44: OSNOVE FIZIOLOGIJE

EfektoriEfektori-misicne ili zlezdne celije koje izvrsavaju -misicne ili zlezdne celije koje izvrsavaju reakcije organizma.U ovom nasem primeru,efektor je reakcije organizma.U ovom nasem primeru,efektor je skeletni misic fleksor,cijim se grcenjem ruka povlaci skeletni misic fleksor,cijim se grcenjem ruka povlaci sa zagrejane povrsine.sa zagrejane povrsine.

Page 45: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Culni (senzorni) receptoriCulni (senzorni) receptori To su specijalizovane nervne celije cija je uloga da To su specijalizovane nervne celije cija je uloga da

obaveste organizam o stanju sredine u kojoj se on nalazi.obaveste organizam o stanju sredine u kojoj se on nalazi. Culne celije su imaju sposobnost da prepoznaju I prime Culne celije su imaju sposobnost da prepoznaju I prime

draz iz spoljasnje ili unutrasnje sredine I da je prevedu u draz iz spoljasnje ili unutrasnje sredine I da je prevedu u akcioni potencijal.akcioni potencijal.

U nasem prineru je receptor za primanje bolnih nadrazaja-U nasem prineru je receptor za primanje bolnih nadrazaja-zavrsetak nervnog vlakna senzitivne nervne celije koji se zavrsetak nervnog vlakna senzitivne nervne celije koji se nalazi u kozi.nalazi u kozi.

Page 46: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Covek poseduje Covek poseduje 4 klase4 klase culnih receptora,od kojih svaka prepoznaje culnih receptora,od kojih svaka prepoznaje jedan vid fizicke energije:mehanicku,hemisjsku,toplotnu I jedan vid fizicke energije:mehanicku,hemisjsku,toplotnu I elektromagnetnu energiju.elektromagnetnu energiju.

MehanoreceptoriMehanoreceptori se aktiviraju delovanjem mehanicke energije se aktiviraju delovanjem mehanicke energije stimulusa-pritisak,dodir ili pokret.Ovoj grupi pripadaju receptori za stimulusa-pritisak,dodir ili pokret.Ovoj grupi pripadaju receptori za dodir smesteniu kozi,kao I receptori za sluh I ravnotezu koji se dodir smesteniu kozi,kao I receptori za sluh I ravnotezu koji se nalaze u unutrasnjem uhu.nalaze u unutrasnjem uhu.

HemoreceptoriHemoreceptori sluze za primanje hemiske energije stimulusa I sluze za primanje hemiske energije stimulusa I omogucavaju osecaj mirisa ili ukusa hrane.omogucavaju osecaj mirisa ili ukusa hrane.

TermoreceptoriTermoreceptori reaguju na promenu temperature koze I krvi,pa te reaguju na promenu temperature koze I krvi,pa te informacije salju u centar za termoregulaciju u mozgu.informacije salju u centar za termoregulaciju u mozgu.

FotoreceptoriFotoreceptori sluze za primanje elektromagnetne energije kod sluze za primanje elektromagnetne energije kod coveka.Nalaze se u mreznjaci oka,I reaguju na svetlosne drazi-coveka.Nalaze se u mreznjaci oka,I reaguju na svetlosne drazi-elektromagnetne talase odredjenih talasnih duzina.elektromagnetne talase odredjenih talasnih duzina.

Page 47: OSNOVE FIZIOLOGIJE

MEHANORECEPTORIMEHANORECEPTORI

Page 48: OSNOVE FIZIOLOGIJE

HEMORECEPTORIHEMORECEPTORI

Page 49: OSNOVE FIZIOLOGIJE

TERMORECEPTORITERMORECEPTORI

Page 50: OSNOVE FIZIOLOGIJE

FOTORECEPTORIFOTORECEPTORI

Page 51: OSNOVE FIZIOLOGIJE

CULNI ORGANICULNI ORGANI

Kod coveka razlikujemo pet culnih organa:Kod coveka razlikujemo pet culnih organa:

1. 1. organi cula vidaorgani cula vida

2. 2. organi cula sluhaorgani cula sluha

3. 3. organ cula ukusaorgan cula ukusa

4. 4. organ cula mirisaorgan cula mirisa

Oni se nalaze u glavenom regionu.Oni se nalaze u glavenom regionu.

5. I najveci culni organ je 5. I najveci culni organ je kozakoza koja cini koja cini somatosenzorni sistem. somatosenzorni sistem.

Page 52: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Nervna celijaNervna celija Osnovne gradivne jedinice nervnog sistema su nervne Osnovne gradivne jedinice nervnog sistema su nervne

celije (celije (neuronineuroni).). Medjusobno se razlikuju po obliku,velicini i funkcionalnim Medjusobno se razlikuju po obliku,velicini i funkcionalnim

odlikama.odlikama. Svaka nervna celija ima :Svaka nervna celija ima :

CELIJSKO TELOCELIJSKO TELO DENDRITEDENDRITE NERVNO VLAKNONERVNO VLAKNO ZAVRSNO PROSIRENJEZAVRSNO PROSIRENJE

Page 53: OSNOVE FIZIOLOGIJE
Page 54: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Celisko teloCelisko telo je metabolicki centr nervne celije.Sadrzi jedro I je metabolicki centr nervne celije.Sadrzi jedro I druge organele.druge organele.

U njemu se odvija sinteza proteuna I metabolicka U njemu se odvija sinteza proteuna I metabolicka aktivnost.aktivnost.

Od celiskog tela se najcesce odvajaju 2 tipa nastavakaOd celiskog tela se najcesce odvajaju 2 tipa nastavaka

1. Nekoliko kratkih1. Nekoliko kratkih dendrita dendrita..

2. Jedo dugacko 2. Jedo dugacko nervno vlakno (akson)nervno vlakno (akson)

-Dendriti-Dendriti su najcesce razgranati na sitnije ogranke I cine su najcesce razgranati na sitnije ogranke I cine glavni aparat za primanje signala od drugih nervnih celija.glavni aparat za primanje signala od drugih nervnih celija.

--NervnoNervno vlakno-aksonvlakno-akson,prenosi akcione potencijale do drugih ,prenosi akcione potencijale do drugih celija.celija.

Pocetni deo nervnog vlakna naziva se Pocetni deo nervnog vlakna naziva se inicijalniinicijalni segmentsegment,jer ,jer na tom mestu nastaju akcioni potencijali koji se sprovode na tom mestu nastaju akcioni potencijali koji se sprovode duz vlakana sve do njegovog zavrsetka.duz vlakana sve do njegovog zavrsetka.

Mnoga nervna vlakna su oblozena Mnoga nervna vlakna su oblozena ovojnicom-mijelinskim ovojnicom-mijelinskim omotacemomotacem,,

koji je sastavljen od lipida.koji je sastavljen od lipida.

Page 55: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Na pravilnim rastojanjima duz nervnog vlakna,mijelinski Na pravilnim rastojanjima duz nervnog vlakna,mijelinski omotac se prekida I na tim mestima je mambrana omotac se prekida I na tim mestima je mambrana ogoljena.Ta mesta su ogoljena.Ta mesta su NODUSINODUSI..

Delovi nervnog vlakna oblozeni mijelinskim omotacem su Delovi nervnog vlakna oblozeni mijelinskim omotacem su INTERNODUSIINTERNODUSI..

Mijelinski omotac ima znacajnu ulogu u prenosenju signala Mijelinski omotac ima znacajnu ulogu u prenosenju signala nervnim celijama.Na kraju nervno vlakno gubi ovaj omotac nervnim celijama.Na kraju nervno vlakno gubi ovaj omotac I grana se n aveci broj ogranaka koji se prosituju u zavrsne I grana se n aveci broj ogranaka koji se prosituju u zavrsne dugmice preko kojih nervno vlakno uspostavlja vezu sa dugmice preko kojih nervno vlakno uspostavlja vezu sa sledecom celijom.sledecom celijom.

To mesto je To mesto je SINAPSA.SINAPSA.

Page 56: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Na osnovu broja nastavaka koji se odvajaju sa tela nervne Na osnovu broja nastavaka koji se odvajaju sa tela nervne celije,razlikujemo:celije,razlikujemo:

1.1. UNIPOLARNE UNIPOLARNE nervne celije nervne celije

2. 2. BIPOLARNE BIPOLARNE nervne celijenervne celije

3.3. MULTIPOLARNE MULTIPOLARNE nervne celijenervne celije

Page 57: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Sa tela Sa tela unipolarne celijeunipolarne celije polazi jedan nastavak koji se grana polazi jedan nastavak koji se grana na dva ogranka,od kojih jedan ima ulogu na dva ogranka,od kojih jedan ima ulogu nervnog vlakna,anervnog vlakna,a drugi drugi dendritadendrita..

Bipolarne Bipolarne nervne celije odlikuje postojanje dva nervne celije odlikuje postojanje dva nastavka,jednog dendrita I jednod aksona,koji polaze sa nastavka,jednog dendrita I jednod aksona,koji polaze sa suprotnih polova tela celije.suprotnih polova tela celije.

Najveci broj nervnih celija pripada,pripada tipu Najveci broj nervnih celija pripada,pripada tipu multipolarnih multipolarnih celija,koje sadrze jedno nervno vlakno I vise celija,koje sadrze jedno nervno vlakno I vise dendritskih grana.dendritskih grana.

Page 58: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Akcioni potencijalAkcioni potencijal Membranski potencijal prerasta u akcioni ukoliko dodje do Membranski potencijal prerasta u akcioni ukoliko dodje do

stimulusa.stimulusa. Nadrazljive celije su nervne celije.Nadrazljive celije su nervne celije. Draz mora biti odredjene jacine kako bi membranski pot. Draz mora biti odredjene jacine kako bi membranski pot.

prerastao u akcioni.prerastao u akcioni. Postoje posebni kanali za Na i K.Postoje posebni kanali za Na i K. Ako dodje do nadrazaja,kanali za kalijum se otvaraju i on Ako dodje do nadrazaja,kanali za kalijum se otvaraju i on

izlazi iz celije.izlazi iz celije.

Page 59: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Kada ulaze Na joni u celiju,smanjuje se eletkronegativnost.Kada ulaze Na joni u celiju,smanjuje se eletkronegativnost. Kritican period je na – 45 m/v,pa membranski potencijal Kritican period je na – 45 m/v,pa membranski potencijal

moze da se poveca i ode u pozitivne vrednosti.moze da se poveca i ode u pozitivne vrednosti.

Page 60: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Sledeca faza je repolarizacija.Sledeca faza je repolarizacija. Skoci naglo na – 45 m/v,pa prerasta u pozitivnu vrednost,a Skoci naglo na – 45 m/v,pa prerasta u pozitivnu vrednost,a

nakon toga se vraca u pocetni polozaj.nakon toga se vraca u pocetni polozaj.

Page 61: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Akcioni potencijalAkcioni potencijal je kratkotrajna promena je kratkotrajna promena potencijala ,tokom koga se vrednosti membranskog pot. potencijala ,tokom koga se vrednosti membranskog pot. menjaju od – 60 m/v do 0.zatom se kratko menja do menjaju od – 60 m/v do 0.zatom se kratko menja do pozitivnih vrednosti,I vraca na – 60 m/v-na pocetak pozitivnih vrednosti,I vraca na – 60 m/v-na pocetak membranskog potencijala.membranskog potencijala.

Najmanja kolicina drazi koja izaziva stvaranje akcionog Najmanja kolicina drazi koja izaziva stvaranje akcionog potencijala je potencijala je PRAG DRAZIPRAG DRAZI ili ili PRAZNI STIMULUSPRAZNI STIMULUS..

Page 62: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Faze akcionog potencijalaFaze akcionog potencijala 1. Faza 1. Faza DEPOLARIZACIJEDEPOLARIZACIJE – to je kada se membranski – to je kada se membranski

potencijal smanjuje do nule.potencijal smanjuje do nule.

2. 2. ULAZNA ULAZNA faza – kada akcioni potencijal od nule ide do faza – kada akcioni potencijal od nule ide do pozitivne vrednosti.pozitivne vrednosti.

3. 3. REPOLARIZACIJAREPOLARIZACIJA – kada se membranski potencijal – kada se membranski potencijal smanjuje od pozitivnog i ide do pocetne.smanjuje od pozitivnog i ide do pocetne.

4.4. PREBACAJ PREBACAJ – je u momentu kada se akcioni pot. vraca na – je u momentu kada se akcioni pot. vraca na svoj nivo I malo ispod svoje pocetne vrednosti,pa opet na svoj nivo I malo ispod svoje pocetne vrednosti,pa opet na pocetnu dolazi.pocetnu dolazi.

Page 63: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Akcioni potencijal se stvara u inicijalnom-pocetnom Akcioni potencijal se stvara u inicijalnom-pocetnom segmentu. U tom delu nema mijelinskog omotaca.segmentu. U tom delu nema mijelinskog omotaca.

Nakon toga,on putuje do sledeceg nodusa-deo vlakna bez Nakon toga,on putuje do sledeceg nodusa-deo vlakna bez mijelina.mijelina.

Vraca se na pocetni nivo gde se gubi.Vraca se na pocetni nivo gde se gubi. To vlakno nema sposobnodt za akcioni potencijal,jer neko To vlakno nema sposobnodt za akcioni potencijal,jer neko

vreme ostaje nenadrazljivo.vreme ostaje nenadrazljivo. U narednom nodusu se stvara novi akcioni potencijal.U narednom nodusu se stvara novi akcioni potencijal. To je To je skokovito skokovito provodjenje nervnog impulsa.provodjenje nervnog impulsa.

Page 64: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Akcioni potencijal je Akcioni potencijal je uvek iste amplitudeuvek iste amplitude I I uvek je istog uvek je istog trajanja.trajanja.

Njegova brzina zavisi od debljine nervnog vlakna-sto je Njegova brzina zavisi od debljine nervnog vlakna-sto je deblje brze se sprovodi nervni impuls u odnosu na tanje deblje brze se sprovodi nervni impuls u odnosu na tanje vlakno.vlakno.

Primer za to je crevo za vodu.Primer za to je crevo za vodu.

Voda ce brze teci kroz crevo ako je sire!Voda ce brze teci kroz crevo ako je sire!

Page 65: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Nervno misicna sinapsaNervno misicna sinapsa Sinapsa je morfoloska I funkcionalna veza izmedju dve Sinapsa je morfoloska I funkcionalna veza izmedju dve

nadrazljive celije. Razlikujemo dva tipa sinapse.nadrazljive celije. Razlikujemo dva tipa sinapse.

1. 1. hemijske sinapsehemijske sinapse

2. 2. elektricne sinapseelektricne sinapse

Nadrazljive celije su: nervne,misicne I srcaneNadrazljive celije su: nervne,misicne I srcane

Kod hemijske sinapse se prenos akcionog potencijala vrsi Kod hemijske sinapse se prenos akcionog potencijala vrsi preko neurotransmitera-to je najcesce neko hemijsko preko neurotransmitera-to je najcesce neko hemijsko jedinjenje.Prenos signala se vrsi sa celije na celiju.jedinjenje.Prenos signala se vrsi sa celije na celiju.

Kod elektricne sinapse je prenos signala bez neurotransmitera-Kod elektricne sinapse je prenos signala bez neurotransmitera-direktan prenos.direktan prenos.

Page 66: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Nervno-misicna sinapsaNervno-misicna sinapsa je izmedju moto-neurona nervne je izmedju moto-neurona nervne celije I misica.celije I misica.

Veza se uspostavlja izmedju Veza se uspostavlja izmedju zavrsnih dugmicazavrsnih dugmica moto moto neurona I neurona I samog misicasamog misica..

Zavrsni dugmici su Zavrsni dugmici su presinapticke celije.presinapticke celije. Unutar ove celije suUnutar ove celije su vezikule vezikule u u kojima se nalazi kojima se nalazi acetil-holin.acetil-holin.Na membrani postsinapticke celije Na membrani postsinapticke celije se nalazi veliki broj se nalazi veliki broj receptora.receptora.Acetil-holin se procesom Acetil-holin se procesom egzocitozeegzocitozeizbaci u sinapticku pukotinu.Zatim izbaci u sinapticku pukotinu.Zatim Se vezuju za te receptore I jonski Se vezuju za te receptore I jonski kanali za Na se otvaraiju I natrijumvi kanali za Na se otvaraiju I natrijumvi joni ulaze u celiju.Membranski pote-joni ulaze u celiju.Membranski pote-ncijal odlazi u + vrednosti,pa tako dolazi do kontrakcije misica ncijal odlazi u + vrednosti,pa tako dolazi do kontrakcije misica

I akcioni potencijal je prenet iz nervne u misicnu celiju.I akcioni potencijal je prenet iz nervne u misicnu celiju.Veza se uspostavlje izmedju Veza se uspostavlje izmedju zavrsnijh dugmicazavrsnijh dugmica I I efektoraefektora.Kad .Kad

dovde dodje akcioni potencijal,povecava se koncentracija K dovde dodje akcioni potencijal,povecava se koncentracija K koja utice na izlucivanje acetil holina u sinapticku koja utice na izlucivanje acetil holina u sinapticku pukotinu.To je akcioni potencijal pukotinu.To je akcioni potencijal motorne plocemotorne ploce..

Page 67: OSNOVE FIZIOLOGIJE

EfektoriEfektori To su misici i zlezde koji reaguju na drazi iz spoljasnje To su misici i zlezde koji reaguju na drazi iz spoljasnje

sredine ili unutrasnje.sredine ili unutrasnje. Razlikujemo poprecno-prugaste(skeletne) misice,glatke Razlikujemo poprecno-prugaste(skeletne) misice,glatke

misice I srcani misic-Miokard.misice I srcani misic-Miokard.

Page 68: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Skeletni misici su gradjeni iz velikog broja misicnih celija.Skeletni misici su gradjeni iz velikog broja misicnih celija. Membrana koja oblaze misice je Membrana koja oblaze misice je SARKOLEMA.SARKOLEMA. U unutrasnjosti misicne celije je U unutrasnjosti misicne celije je SARKOPLAZMA.SARKOPLAZMA.

Page 69: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Akcioni potencijal se preko nervnih vlakana prenosi do svih Akcioni potencijal se preko nervnih vlakana prenosi do svih misicnih celija.misicnih celija.

Tako se one sve grce istovremeno,pa tako predstavljaju jednu Tako se one sve grce istovremeno,pa tako predstavljaju jednu motornu jedinicu.motornu jedinicu.

U sarkoplazmi su celijske organele kao I koncaste strukture-U sarkoplazmi su celijske organele kao I koncaste strukture-miofibrilimiofibrili

koji su gradjeni iz filamenata.koji su gradjeni iz filamenata.

Postoje tanki filamenti(protein aktin) I debeli filamenti (protein Postoje tanki filamenti(protein aktin) I debeli filamenti (protein miozin).miozin).

U stanju mirovanja ,aktin I miozin su razdvojeni proteinskom U stanju mirovanja ,aktin I miozin su razdvojeni proteinskom strukturom-troponin.strukturom-troponin.

Troponin mora da se eliminise odatle,da bi se aktin priblizio miozinu I Troponin mora da se eliminise odatle,da bi se aktin priblizio miozinu I da bi izazvao reakciju.da bi izazvao reakciju.

Na miozinu se uocava glavica,preko koje klizi aktin,I ona ima ulogu da Na miozinu se uocava glavica,preko koje klizi aktin,I ona ima ulogu da veze hemijsku energiju I pretvori je u mehanicku,I samim tim da veze hemijsku energiju I pretvori je u mehanicku,I samim tim da izazove kontrakciju misica.izazove kontrakciju misica.

Page 70: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Povecana kolicina Povecana kolicina kalcijumakalcijuma se izlucuje u se izlucuje u sarkoplazmaticnom retikulumu,pa se povezuje sa sarkoplazmaticnom retikulumu,pa se povezuje sa proteinom.proteinom.

Ca povlaci troponin I obezbedjuje blizak kontakt aktina I Ca povlaci troponin I obezbedjuje blizak kontakt aktina I miozina.miozina.

Za opustanje misica je potrebna energija.Za opustanje misica je potrebna energija. ATPATP se trosi za vracanje troponina izmedju aktina I miozina. se trosi za vracanje troponina izmedju aktina I miozina. Ukoliko neprekidno stizu akcioni potencijali na misicne Ukoliko neprekidno stizu akcioni potencijali na misicne

celije,kolicina Ca se povecava i napetost misica raste dok se celije,kolicina Ca se povecava i napetost misica raste dok se ne dostigne ne dostigne maksimum-misicni tetanusmaksimum-misicni tetanus. .

Page 71: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Ukoliko su misici zamoreni (ako se u krvi nadje manjak ATP-Ukoliko su misici zamoreni (ako se u krvi nadje manjak ATP-a),oni koriste glukozu iz krvi,pa se tako oslobadja ATP I a),oni koriste glukozu iz krvi,pa se tako oslobadja ATP I mlecna kiselina.mlecna kiselina.

Za eliminisanje mlacne kiseline je potrebna ATP,pa se zato Za eliminisanje mlacne kiseline je potrebna ATP,pa se zato javlja javlja zamor misicazamor misica..

Misici ekstremiteta se najmanje zamaraju,jer su prozeti Misici ekstremiteta se najmanje zamaraju,jer su prozeti krvnim sudovima I nerekidno se snabdevaju energijom.krvnim sudovima I nerekidno se snabdevaju energijom.

Glatki misici-oblazu unutrasnje organe I stoj epod kontrolom Glatki misici-oblazu unutrasnje organe I stoj epod kontrolom simpatikusa simpatikusa II parasimpatikusa parasimpatikusa-autonomnog nervnog -autonomnog nervnog sistema,pa I kada smo u stanju mirovanja-vrsi se rad sistema,pa I kada smo u stanju mirovanja-vrsi se rad unutrasnjih organa.unutrasnjih organa.

Page 72: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Dvojna inervacija unutrasnjih Dvojna inervacija unutrasnjih organaorgana I kada je nase telo mirno,nervni sistem kontrolise veliki I kada je nase telo mirno,nervni sistem kontrolise veliki

broj motornih funkcija koje ne ukjucuju aktivnost skeletnih broj motornih funkcija koje ne ukjucuju aktivnost skeletnih misica.misica.

Takve aktivnosti obuhvataju regulaciju Takve aktivnosti obuhvataju regulaciju srcanog srcanog rada,varenjarada,varenja i i pokreta crevapokreta creva..

Deo nervnog sistema koji kontrolise ove motorne funkcije Deo nervnog sistema koji kontrolise ove motorne funkcije je je autonomni nervni sistemautonomni nervni sistem..

On kontrolise On kontrolise zlezde,srcani misic i glatke misice.zlezde,srcani misic i glatke misice.

Page 73: OSNOVE FIZIOLOGIJE

U autonomnom nervnom sistemu neka vlakna otpustaju na U autonomnom nervnom sistemu neka vlakna otpustaju na svom kraju svom kraju acetilholinacetilholin,dok druga odpustaju ,dok druga odpustaju neurotransmiter neurotransmiter noradrenalin.noradrenalin.

Motorne nervne celije koje sadrze jedan od ova dva Motorne nervne celije koje sadrze jedan od ova dva neurotransmitera,organizovane su u dva odvojena neurotransmitera,organizovane su u dva odvojena podsistema autonomnog nervnog sistema:podsistema autonomnog nervnog sistema:

1. 1. Simpaticki nervni sistem (otpusta noradrenalin)Simpaticki nervni sistem (otpusta noradrenalin) 2. Parasimpaticki nervni sistem (acetilholin otpusta)2. Parasimpaticki nervni sistem (acetilholin otpusta)

Page 74: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Srcani misicSrcani misic Srce je misicni organ koji neprestanim grcenjem Srce je misicni organ koji neprestanim grcenjem

omogucava pumpanje krvi u sve delove tela.omogucava pumpanje krvi u sve delove tela. Najveci deo mase srcanog misica cine Najveci deo mase srcanog misica cine tipicne (radne)tipicne (radne)

srcane misicne celije.srcane misicne celije. One grade One grade pretkomorepretkomore i i komorekomore srca. srca. Njihove membrane su medjusobno povezane Njihove membrane su medjusobno povezane prelaznim prelaznim

polocamapolocama koje omogucavaju da se akcioni potencijal koje omogucavaju da se akcioni potencijal prenese velikom brzinom s jedne srcane misicne celije na prenese velikom brzinom s jedne srcane misicne celije na drugu.drugu.

Page 75: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Manji deo mase srcacine izmenjene misicne celiej-Manji deo mase srcacine izmenjene misicne celiej-predvodnicke predvodnicke celijecelije..

Imaju sposobnos da same stvaraju akcione potencijale.Imaju sposobnos da same stvaraju akcione potencijale. Grupisane su u cvorove.Grupisane su u cvorove. Jedan takav cvor je Jedan takav cvor je sinoatrijalni cvorsinoatrijalni cvor.. Nalazi se u zidu desne pretkomore I negoveNalazi se u zidu desne pretkomore I negove

celije proizvode akcione potencijale.celije proizvode akcione potencijale.

Akcioni potencijal se od ovoh celija siri sa jedne Akcioni potencijal se od ovoh celija siri sa jedne

radne misicne celije an drugu zahvaljujuciradne misicne celije an drugu zahvaljujuci

prelaznim plocama medju njima.Ritmika srca prilagodjava se prelaznim plocama medju njima.Ritmika srca prilagodjava se delovanjem autonomnog nervnog sistema.Vlakne delovanjem autonomnog nervnog sistema.Vlakne parasimpatickog sistema na svojim krajevima otpustaju parasimpatickog sistema na svojim krajevima otpustaju acetilholin koji acetilholin koji usporavausporava nastanak akcionih potencijala i time nastanak akcionih potencijala i time smanjujesmanjuje broj otkucaja srca. broj otkucaja srca.

NorardenalinNorardenalin,ubrzava srcani ritam,delujuci na predvodnicke celije ,ubrzava srcani ritam,delujuci na predvodnicke celije srca.srca.

Fizioloski smisao dvojne inervacije srca ogleda se u prilagodjavanju Fizioloski smisao dvojne inervacije srca ogleda se u prilagodjavanju rada fizioloskim potrebama organizma.rada fizioloskim potrebama organizma.

Page 76: OSNOVE FIZIOLOGIJE
Page 77: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Glatki misiciGlatki misici Grade zidove supljih unutrasnjih organa kao sto su Grade zidove supljih unutrasnjih organa kao sto su

zeludac,creva,mokracna besikazeludac,creva,mokracna besika,…i ulaze u sastav ,…i ulaze u sastav krvnih krvnih sudovasudova..

Page 78: OSNOVE FIZIOLOGIJE

Gatke misicne celije su izduzene-vretenastog oblika u Gatke misicne celije su izduzene-vretenastog oblika u cijoj se citopazmi nalaze aktinski I miozinski filamenti.cijoj se citopazmi nalaze aktinski I miozinski filamenti.

Grcenej glatkih misicnih celija je sporo.Grcenej glatkih misicnih celija je sporo.

Neke mogu da se grce samo nakon pristizanja Neke mogu da se grce samo nakon pristizanja akcionog potencijala iz nervnog sistema.akcionog potencijala iz nervnog sistema.

Takve su celije koje se nalaze u zidovoma krvnih Takve su celije koje se nalaze u zidovoma krvnih sudva.sudva.

Druge glatke misicne celiej imaju sposobnost da Druge glatke misicne celiej imaju sposobnost da proizvode akcioni potencijal koji se prenosi na proizvode akcioni potencijal koji se prenosi na susedne glatke misicne celije,uspostavljajuci njihovu susedne glatke misicne celije,uspostavljajuci njihovu sporu I dugotrajnu kontrakciju. sporu I dugotrajnu kontrakciju.