Osnove Informatike 2 - Razvoj Informacijskog Društva

8/11/2019 Osnove Informatike 2 - Razvoj Informacijskog Drutva

1/25

Osnove informatike s

rim enom raunala

2. Razvoj informacijskog drutva

Prezentacija je bazirana na skripti:

Osnove informatike s primjenom raunala, Ljerka Lui, Sinopsis predavanja 2008


2/25

Uvodna predavanja

Industrijske revolucije;

Informacijsko drutvo;

Pojam informatike;

2

Raunalne znanosti;

Pojam tehnologije;


3/25

Prva industrijska revolucija

1764. godine James Watt usavrio je postojei parni stroj.Prvi parni stroj konstruirao je Thomas Newcomen 1712.

1776. godine Adam Smith objavljuje djelo Bogatstvo naroda(An Inquiry Into the Nature and Causes of the Wealth ofNations). Objanjava fenomene razliitog napretka i bogatstvakod razliitih naroda. Dolazi do zakl uka da veliku ulo u i ra

3

naelo podjele rada; 1807. godine Robert Fulton konstruira prvi parobrod;

1814. godine George Stephenson konstrira prvu parnu

lokomotivu; 1837. godine Samuel Morse je izumio telegraf, a 1858. godine

poloen je podmorski kabel koji povezuje Europu i Ameriku;


4/25

Druga industrijska revolucija

Izum elektrine energije i poeci koritenja fosilnih goriva;

1877 godine Nicolaus August Otto izumio je motor sunutarnjim izgaranjem;

1887 odine Nikola Tesla izumio e motor na izm eninu

4

struju;

1902 godine Guglielmo Marconi poslao je prvu radio poruku;

Ubrzani razvoj znanosti te prometne infrastrukture (Sueskikanal, interkontinentalna eljeznica) i zrakoplovstva;


5/25

Trea industrijska revolucija

1947. godine Shockley u suradnji sa Bardeenom i Brattainom

razvija prvi tranzistor;

Robotizacija i automatizacija;

Znanost osta e okreta razvo a to vodi ka znanstveno-

5

tehnolokoj revoluciji;

1969. godine zapoeo je razvoj Interneta;

Informacijsko drutvo Prva faza razvoj informacijskih kapaciteta i tehnologija;

Druga faza elektroniko poslovanje i Internet;


6/25

Informacijsko drutvo (1)50-te godine 20. stoljea

Stvorena su raunala s mogunou pohranjivanja programa uradnoj memoriji:

Osnovna funkcija raunala bila su izvravanje raunskih operacija;

60-te godine 20. stoljea

6

Uvoenjem trajnih memorija (kao magnetnih diskova) omoguen jerazvoj baza podataka kao sredinjeg mjesta koordiniranja svihaktivnosti kompanije;

Razvijena su 3 4 operativna sustava za mainframe raunala;


Terminali, baze podataka, mrea te trajna memorija postajupraktino upotrebljivi;

Izgradnja moderne organizacije temeljene na informacijsko komunikacijskim tehnologijama vrlo je skupa;


7/25

Informacijsko drutvo (2)


Razvoj i implementacija mainframe i miniraunala zapada u krizu;

Osobna raunala mijenjaju oekivanja korisnika i prouzrokujuzahtjeve za novom klasom raunalnih sustava i aplikacija;

7


Potenciranje pitanja ulaganja u automatizaciju uredskog poslovanjatemeljenu na koritenju informacijsko komunikacijskih tehnologija;

Bri i jeftiniji administrativni procesi; Reduciranje trokova;


8/25

Pojam informatike

Informatika je znanost o informacijama ili

obavijestima; Informatika prouava informacijske tehnologije

8

disciplina i kao praktina djelatnost:

Informatika kao znanstvena disciplina prouava

pronalaenje, primanje, pohranu i prijenos

podataka te njihovu obradu i upotrebu uz pomo

raunala;


9/25

Pojam informatike

Informatika kao praktina djelatnost oznaava:

izgradnju i povezivanje informacijskih sustava; razvitak i primjenu ureaja za prijenos i automatsku obradu

podataka i informacija;

ovezivan e informaci sko komunikaci skih d elatnosti;

9

Ovisno o jeziku pojam informatika ima razliito znaenje:

Engleski jezik: Information Science > informacijska znanost;

Njemaki jezik: Informatik> raunalne znanosti; Francuski jezik: Informatique > automatska obrada podataka;

Talijanski jezik: Informatica > znanost o informacijama;


10/25

Informacijske znanosti (Information Science)

Znanost o informacijama usko je povezana saraunalnim znanostima i sa informatikom tehnologijom

posebno u domeni baza podataka i strukturiranjasustava;

Primarno se bave strukturom te kreiranjem,u ravl an em ohran ivan em retraivan em iren em i

10

prenoenjem informacija; Izuavaju primjenu informacija u organizacijama te

njihove upotrebe i razmjene meu ljudima iorganizacijama te izmeu njihovih informacijskih

sustava; Znanstvena disciplina u najirem smislu primjenaraunala jest samo jedna od metoda i tehnika obradeinformacija;


11/25

Raunalne znanosti (Computer Science)

Raunalstvo, sredinji objekt prouavanja je raunalni sustavkoji se sastoji od sklopovske i programske opreme. Predmet

zanimanja su postupci i naini primjene raunala.

Raunalna znanost obuhvaa postupke izgradnje ifunkcioniranja raunarskih sustava, analizu algoritama,

11

programske jezike dizajniranje sklopovske i programskepodrke.

Raunalna znanost izuavaju primjenu korisnikog sueljakako bi se korisniku olakao rad i interakcija sa raunalom.

Algoritam: konaan slijed strogo definiranih naredbi ilipostupaka sa ciljem ostvarivanja zadanog zadatka moe sepromatrati kao postupak za rjeavanje nekog problema;


12/25


Osnovna podruja raunalne znanosti su:

Matematiko logike osnove;

Teorijska raunalna znanost;

12

Programska podrka (Software);

Organizacija podataka;

Organizacija raunalnih sustava; Raunalne metodologije;

Primjena raunala;


13/25


Podruja koja su povezana sa raunalnim znanostima:

Raunalno inenjerstvo (osmiljavanje i projektiranjeprogramske podrke i sklopovlja);

Raunalna grafika;

Raunalno ro ramiran e

13

Sigurnost i zatita podataka; Informacijski sustavi;

Telekomunikacije;

Matematika;

Logika;

Lingvistika;


14/25

Pojam tehnologije

Tehnologija je znanost o vjetini i zanatima

znanstveni prikaz ljudske djelatnosti kojoj jesvrha proizvodnja dobara za ljudsku uporabu.

Tehnolo i a e razvo i rim ena alata, stro eva,

14

materijala i procesa koji omoguavajusvladavanje problema.

Tehnologija utjelovljuje ljudsko znanje o

rjeavanju realnih problema pri oblikovanjustandardiziranih alata, strojeva, materijala iprocesa.


15/25

Povijesni pregled razvoja tehnologije

Pretpovijest: vatra (prije 350 000 godina), kota (7000 godina);

Stare civilizacije: Egipat graevinarstvo (piramide, hramovi), mehanika (raznenaprave);

Kineska civilizacija papir, eljezni plug, barut, ibice,

15

...

Inke: graevinarstvo i obrada kamena;

Stari Rim i Grka: vojna tehnologija;

Srednji vijek:

Mrani srednji vijek u smislu razvoja znanosti i kulture (lat.Saeculum obscurum);

S vremenom se pojavljuje velik broj izuma i inovacije, vienego u prethodnom razdoblju;

Pred kraj srednjeg vijeka dolazi do tzv. poljoprivrednerevolucija (okrupnjivanje i mehanizacija);


16/25

Povijesni pregled razvoja tehnologije

Potkraj 18. stoljea:prva industrijska revolucija (izum parnog stroja);

16

druga industrijska revolucija (elektrini motor i nafta);

20. stoljeebrz razvoj temeljen na znanosti;


17/25

Komponente informatike tehnologije

HW Hardware Sklopovska

podrka

Ureaji, strojevi

i opremaSW Software Programska

podrka

Programi

17

DW Dataware Baze podataka Podaci

NW Netware Raunalne

mree

Datagrami i

protokoliOW Orgware Organizacija Organizacijske

cjeline


18/25


19/25

Povijest informacijskog drutva (1)

Zaeci drutva u kojem informacija postaje osnovni resurs

60-te godine 20. stoljea:

dolazi do sloma tradicionalnih vrijednosti drutva;

19

glavni poticaj je razvoj vojne industrije i istraivanjesvemira;

prvi upiti o smislu takvog svijeta i razvoja;

kriza okoline: nesklad izmeu istovremenih procesapoveanja brojan stanovnika, proizvodnje, potronje,otpada s jedne te smanjenje resursa, istih voda,slobodnog prostora, vremena, neobnovljivih resursa sdruge strane.


20/25


kriza informacija se izvodi (slino kao krizi okoline) iz sve

vee koliine tj. proizvodnje informacija na jednoj stranite koliine vremena koja preostaje ovjeku za obradu

informacija s druge strane;

20

informacije se akumuliraju dok se vrijeme (ovjekov

ivot) ne moe akumulirati;

informatizacija drutva: zamjena sirovinski, radno ienergetski intenzivnih procesa s informacijski zahtjevnim

procesima (automatizacija, robotizacija, rad na daljinu);


21/25



svijest o zatiti okoline i ekoloka kriza;

kriza predviena 60-tih godina postaje stvarnost;

1972. odine D. Meadows u izv eta u Granice rasta

21

(Limits to Growth) upuenom Rimskom klubu analizirarazvoj drutva i ukazuje da e krizu biti nemogue izbjeiukoliko ne doe do promjena u rastu faktora kojiuvjetuju rast drutva (hrana, prostor, okoli...)

Uslijed poveanja broja stanovnitva smanjuju seneobnovljivi resursi i poveava se zagaenost.Procijenio je da e do globalnog sloma doi oko 2000.godine. Na temelju istraivanja pokazalo se da je bez

raunala nemogue pratiti i planirati daljnji razvoj.


22/25


1975. godine Norman u knjizi Informacijsko drutvo predviadogaaj koji je danas realnost i dio svakodnevnice: kuno raunalo.

1977. Marc Uri Porat uvodi termin informacijske ekonomije.Dokazao je da je vie od 50% zaposlenih radi u informacijskomsektoru i zarauje 60% ukupnih prihoda.

22

U informacijski sektor spadaju:

proizvodnja znanja, izuma i informacijskih roba;

distribucija i komunikacija informacija;

obrazovanje; potanske usluge i telekomunikacije;

osiguranje i financije;

marketing;

raunalna obrada informacija;


23/25



zapoinje doba informacija i informacijskog drutva:

ovisnost o obradi, pohrani i pronalaenju informacija;

informatizacija svakodnevnog ivota i rada;

komunikacija;

23


ekologija: znanost o ravnotei;

informacijska tehnologija: temelj prilagoavanja razliitih procesapotrebama korisnika;

Informacijska ekologija: treba pronai ravnoteu izmeu porastabroja stanovnitva, kvalitete okoline, razine znanja i tehnolokograzvoja;

razvoj Interneta i mobilne tehnologije;


24/25



zapoinje doba informacija i informacijskog drutva:

ovisnost o obradi, pohrani i pronalaenju informacija;

informatizacija svakodnevnog ivota i rada;

komunikacija;

24


ekologija: znanost o ravnotei;

informacijska tehnologija: temelj prilagoavanja razliitih procesapotrebama korisnika;

Informacijska ekologija: treba pronai ravnoteu izmeu porastabroja stanovnitva, kvalitete okoline, razine znanja i tehnolokograzvoja;

razvoj Interneta i mobilne tehnologije;


25/25

Informacijska ekonomija

Informaciju istovremeno moe dijeliti i upotrebljavati vie

korisnika, a mogunost koritenja je neiscrpna.

Razmjenom i prijenosom informacija obogauje se

subjekt koji daje i subjekt koji prima informaciju.

25

Informacije je mogue dijeliti od strane vie korisnika i nataj nain ih obogauje.

Nema konanog proizvoda sve se neprekidno

prilagoava i nadopunjava prema potrebamakorisnika.dolazi do ispreplitanja proizvoda i usluga.

Documents

Osnove Informatike 2 - Razvoj Informacijskog Društva