OSNOVE PROSTORNOG ZAKONODAVSTVA

Prof.dr.sc. Nenad LIPOVAC

RADNI MATERIJAL ZA PRIPREMU ISPITA IZ KOLEGIJA

OSNOVE PROSTORNOG PLANIRANJA I ZAKONODAVSTVA

(odabrani lanci obraenih zakonodavnih dokumenata RH iz podruja prostornog ureenja i gradnje)

predidplomski studij

VI semestar

ak.god. 2013./14.

ZAKON O PODRUJIMA UPANIJA, GRADOVA I OPINA U REPUBLICI HRVATSKOJ NN 86/06, 125/06, 16/07, 46710, 145/10, 37713, 44713, 45/13

1

I. TEMELJNA ODREDBA lanak 1.

Ovim se Zakonom utvruje podruno ustrojstvo Republike Hrvatske te se odreuju podruja svih upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj, njihovi nazivi i sjedita, nain utvrivanja i promjene granica opina i gradova, postupak koji prethodi promjeni podrunog ustrojstva i druga pitanja od znaaja za podruno ustrojstvo jedinica lokalne samouprave, odnosno jedinica podrune (regionalne) samouprave.

II. PODRUJA UPANIJA, GRADOVA I OPINA

lanak 2. Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, posebna je i jedinstvena, teritorijalna i upravna jedinica, kojoj se ustrojstvo ureuje Zakonom o Gradu Zagrebu. Ovim se Zakonom utvruje i podruje Grada Zagreba, glavnoga grada Republike Hrvatske.

lanak 3. upanije na podruju Republike Hrvatske su: I. Zagrebaka upanija sa sjeditem u Gradu Zagrebu, II. Krapinsko-zagorska upanija sa sjeditem u Krapini, III. Sisako-moslavaka upanija sa sjeditem u Sisku, IV. Karlovaka upanija sa sjeditem u Karlovcu, V. Varadinska upanija sa sjeditem u Varadinu, VI. Koprivniko-krievaka upanija sa sjeditem u Koprivnici, VII. Bjelovarsko-bilogorska upanija sa sjeditem u Bjelovaru, VIII. Primorsko-goranska upanija sa sjeditem u Rijeci, IX. Liko-senjska upanija sa sjeditem u Gospiu, X. Virovitiko-podravska upanija sa sjeditem u Virovitici, XI. Poeko-slavonska upanija sa sjeditem u Poegi, XII. Brodsko-posavska upanija sa sjeditem u Slavonskom Brodu, XIII. Zadarska upanija sa sjeditem u Zadru, XIV. Osjeko-baranjska upanija sa sjeditem u Osijeku, XV. ibensko-kninska upanija sa sjeditem u ibeniku, XVI. Vukovarsko-srijemska upanija sa sjeditem u Vukovaru, XVII. Splitsko-dalmatinska upanija sa sjeditem u Splitu, XVIII. Istarska upanija sa sjeditem u Pazinu, XIX. Dubrovako-neretvanska upanija sa sjeditem u Dubrovniku, XX. Meimurska upanija sa sjeditem u akovcu.

lanak 4. I. ZAGREBAKA UPANIJA

lanak 5. II. KRAPINSKO-ZAGORSKA UPANIJA

lanak 6. III. SISAKO-MOSLAVAKA UPANIJA

lanak 7. IV. KARLOVAKA UPANIJA

lanak 8. V. VARADINSKA UPANIJA

lanak 9. VI. KOPRIVNIKO-KRIEVAKA UPANIJA

lanak 10. VII. BJELOVARSKO-BILOGORSKA UPANIJA

lanak 11. VIII. PRIMORSKO-GORANSKA UPANIJA

lanak 12. IX. LIKO-SENJSKA UPANIJA

lanak 13. X. VIROVITIKO-PODRAVSKA UPANIJA

lanak 14. XI. POEKO-SLAVONSKA UPANIJA

lanak 15. XII. BRODSKO-POSAVSKA UPANIJA

lanak 16. XIII. ZADARSKA UPANIJA

lanak 17. XIV. OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA

ZAKON O PODRUJIMA UPANIJA, GRADOVA I OPINA U REPUBLICI HRVATSKOJ NN 86/06, 125/06, 16/07, 46710, 145/10, 37713, 44713, 45/13

2

lanak 18. XV. IBENSKO-KNINSKA UPANIJA

lanak 19. XVI. VUKOVARSKO-SRIJEMSKA UPANIJA

lanak 20. XVII. SPLITSKO-DALMATINSKA UPANIJA

lanak 21. XVIII. ISTARSKA UPANIJA

lanak 22. XIX. DUBROVAKO-NERETVANSKA UPANIJA

lanak 23. XX. MEIMURSKA UPANIJA

lanak 24. GRAD ZAGREB

III. GRANICE JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE

lanak 25. Granice izmeu opina, odnosno gradova predstavljaju u pravilu granice rubnih katastarskih opina. Kada se granice rubnih katastarskih opina ne podudaraju s granicama rubnih naselja, odnosno mjesta koja ulaze u sastav pojedine opine, odnosno grada, smatra se da granicu predstavlja granica rubnih naselja prikazana u slubenoj evidenciji prostornih jedinica. U sluaju da granice rubnih katastarskih opina, odnosno naselja, nisu jednoznano prikazane u slubenim evidencijama prostornih jedinica, susjedne jedinice lokalne samouprave dogovorno e uskladiti ove granice.

lanak 26. Jedinice lokalne samouprave mogu sporazumno izmijeniti meusobne granice. Odluku o promjeni granica jedinice lokalne samouprave iz stavka 1. ovoga lanka donose njihova predstavnika tijela natpolovinom veinom glasova svih lanova na prijedlog poglavarstva, nakon pribavljenog miljenja graana s podruja na koje se promjena odnosi, ukoliko se radi o naseljenom podruju. Na temelju odluke predstavnikog tijela predsjednici poglavarstava sklapaju sporazum u kojem se granice opisuju tekstualno. Kartografski prikaz obvezan je sastavni dio sporazuma. Potpisani sporazum dostavlja se sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom za poslove lokalne samouprave, Dravnoj geodetskoj upravi i Dravnom zavodu za statistiku.

lanak 27. Ukoliko jedinice lokalne samouprave granice ne usklade sporazumno, odnosno kada predstavniko tijelo pojedine jedinice lokalne samouprave predloi promjenu granica iz gospodarskih, prometnih ili drugih razloga, o granicama e odluiti Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za granice jedinica lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), po pribavljenom miljenju graana podruja na koje se promjena odnosi, ukoliko se radi o naseljenom podruju.

lanak 28. Vlada Republike Hrvatske utvruje sastav Povjerenstva i imenuje predsjednika, lanove i tajnika Povjerenstva posebnom odlukom. Povjerenstvo donosi poslovnik o svome radu.

lanak 29. Protiv odluke Povjerenstva moe se izjaviti prigovor Vladi Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave odluke.

IV. PROMJENE PODRUJA, PROMJENE SJEDITA I OSNIVANJE NOVIH JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE

lanak 30. Promjenu podrune pripadnosti naselja, izdvajanje naselja iz sastava jedne jedinice lokalne samouprave i pripajanje drugoj jedinici mogu predloiti predstavnika tijela jedinica, odnosno jedna treina graana s prebivalitem na podruju naselja za koja se predlae promjena. Promjenu sjedita jedinice lokalne samouprave ili osnivanje nove jedinice lokalne samouprave mogu predloiti predstavnika tijela jedinica, odnosno jedna treina graana s prebivalitem na podruju jedinice, odnosno naselja na koja se odnosi.

lanak 31. Predlagatelji svake podrune promjene duni su pribaviti miljenje graana s podruja na koje se odnosi promjena, te oitovanje upanijske skuptine na ijem se podruju nalazi jedinica lokalne samouprave na koju se promjena odnosi.

lanak 32. Svi predlagatelji promjena podrunog ustrojstva Republike Hrvatske duni su pribaviti prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske na predloenu podrunu promjenu. Vlada Republike Hrvatske izdat e ili uskratiti prethodnu suglasnost ovisno o procjeni opravdanosti svakoga pojedinog prijedloga te ovisno o usklaenosti podrune promjene s Ustavom Republike Hrvatske, ovim Zakonom i posebnim zakonom kojim se ureuje lokalna i podruna (regionalna) samouprava.

METODOLOGIJA ZA UVOENJE I VOENJE JEDINSTVENE EVIDENCIJE I JEDINSTVENOG REGISTRA PROSTORNIH JEDINICA 104/97

3

1. UVOD Ovom metodologijom ureuje se nain uvoenja i voenja podataka o prostornim jedinicama u jedinstvenoj evidenciji i jedinstvenom registru prostornih jedinica. Izvore podataka o prostornim jedinicama ine zakoni, odluke, rjeenja i drugi akti tijela nadlenih za njihovo donoenje, te postojei podaci o prostornim jedinicama voeni na temelju zakona i podzakonskih propisa u jedinstvenoj evidenciji i jedinstvenom registru.

2. CILJEVI UVOENJA I VOENJA JEDINSTVENE EVIDENCIJE I JEDINSTVENOG REGISTRA PROSTORNIH JEDINICA

Cilj je uvoenja i voenja jedinstvene evidencije i jedinstvenog registra prostornih jedinica jedinstveno i jednoznano voenje podataka o prostornim jedinicama radi racionalizacije voenja svih postojeih evidencija i registara u Republici Hrvatskoj koji sadre i podatke o prostornim jedinicama. Jedinstvena evidencija i jedinstveni registar prostornih jedinica omoguavaju: 1. uspostavljanje sustava identifikatora prostornih jedinica kao standarda za upotrebu u informacijskim sustavima u tijelima dravne vlasti, tijelima dravne uprave i jedinicama lokalne samouprave (JLS), te kod pravnih i fizikih osoba koje obavljaju djelatnosti sukladno propisima; 2. evidentiranje, prikupljanje, obradu, publikaciju i upotrebu svih podataka o prostornim jedinicama u informacijskom sustavu Republike Hrvatske; 3. jednostavnu razmjenu i povezivanje razliitih vrsta podataka iz razliitih izvora pomou identifikatora prostornih jedinica; 4. usporedivost podataka povezanih identifikatorima prostornih jedinica u vremenu (pomou vremenskih serija) bez obzira na administrativno-teritorijalne promjene; 5. pripremanje, provoenje i obradu rezultata popisa puanstva, redovnih i anketnih statistikih, te ostalih istraivanja.

3. DEFINICIJA JEDINSTVENE EVIDENCIJE I JEDINSTVENOG REGISTRA PROSTORNIH JEDINICA

Jedinstvena evidencija prostornih jedinica slubena je evidencija prostornih jedinica (u daljnjem tekstu: SEPJ) u kojoj Dravna geodetska uprava, Gradski zavod za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba i upanijski uredi za katastarsko-geodetske poslove vode slubene podatke o prostornim jedinicama. Jedinstveni registar prostornih jedinica (u daljnjem tekstu: RPJ) automatizirana je evidencija prostornih jedinica koju, kao vremensku bazu podataka o prostornim jedinicama, za potrebe evidentiranja, prikupljanja, obrade i publikacije statistikih i drugih podataka, vodi Dravni zavod za statistiku.

4. SADRAJ SEPJ I RPJ

U SEPJ i RPJ vode se za prostorne jedinice sljedei podaci od interesa za dravu: 1. vrsta i ime 2. jedinstveni identifikator 3. prikaz granica i izvor podataka o granicama 4. podaci o prostornim jedinicama s kojima se povezuje 5. posebni podaci (status, sjedite itd.) 6. vrsta promjene, izvor i datum promjene.

5. JEDINICE SEPJ I RPJ 5.1. Openito

Prostor Republike Hrvatske podijeljen je na prostorne jedinice nastale na zemljopisnim, povijesnim, gospodarskim, administrativnim, tehnikim i drugim naelima. Openito se prostorne jedinice dijele: na normativne (ili institucionalne) prostorne jedinice koje su izraz politike volje; njihova su podruja odreena sudskim, upravnim, samoupravnim i drugim zadacima prenesenim na njih, a ustrojene su s obzirom na veliinu populacije za koju je potrebno provesti te poslove efikasno i ekonomino, ali i prema povijesnim, kulturnim i drugim imbenicima i na strune (ili funkcionalne odnosno tehnike) prostorne jedinice definirane prema strunim zahtjevima; njihova su podruja odreena primjenom geodetsko-katastarskih, statistikih i drugih strunih kriterija.

5.2. Klasifikacija prostornih jedinica u SEPJ i RPJ S obzirom na navedene kriterije (vidi toku 5.1.), propise koji ureuju ustroj prostornih jedinica, upotrebu podataka o njima i prostornu hijerarhiju, razlikujemo sljedee vrste jedinica:

1. upravne prostorne jedinice drava upanija i Grad Zagreb

2. prostorne jedinice lokalne samouprave upanija i Grad Zagreb grad opina

3. prostorne jedinice mjesne samouprave gradski kotar gradska etvrt mjesni odbor

4. sudske prostorne jedinice podruje mjesne nadlenosti opinskog suda


4

5. katastarske prostorne jedinice podruje mjesne nadlenosti katastarskog ureda katastarski kotar katastarska opina

6. statistike prostorne jedinice statistiki krug popisni krug

7. adresne prostorne jedinice dostavno podruje potanskog ureda naselje ulica zgrada s pripadajuim brojevima zgrade (kunim brojevima).

Navedena klasifikacija prostornih jedinica upotrebljava se: a) za prikupljanje, razvoj i harmonizaciju katastarsko-geodetskih, statistikih i drugih vrsta podataka ije je voenje u nadlenosti tijela dravne vlasti, tijela dravne uprave, tijela lokalne samouprave i uprave, te pravnih i fizikih osoba koje obavljaju djelatnosti sukladno propisima; b) za drutveno-ekonomske studije po prostornim jedinicama radi definiranja razvojne politike prostornih jedinica, te procjene prikladnosti i potrebe usmjeravanja razliitih oblika interne i meunarodne gospodarske i druge pomoi onim prostornim jedinicama iji razvoj zaostaje. U SEPJ i RPJ vode se podaci o prostornim jedinicama koje su navedene u ovoj metodologiji, i o prostornim jedinicama za koje je to odreeno posebnim propisima. Prostorne jedinice navedene u ovoj metodologiji meusobno su povezane na nain prikazan na dijagramu entiteta i veza u SEPJ i RPJ Prostorne jedinice iste razine pokrivaju cjelokupno podruje Republike Hrvatske.

5.3. Definicije jedinica SEPJ i RPJ Drava (HR)

Drava je najvia prostorna jedinica. U SEPJ i RPJ vodi se ime i podaci o granicama drave. Prema standardu ISO 3166 Republika Hrvatska ima dvoslovnu oznaku HR, troslovnu oznaku HRV i troznamenkastu brojanu oznaku 091.

upanija (U) upanija je jedinica lokalne uprave i samouprave. Podruje upanije odreuje se tako da ono bude izraaj povijesnih, prometnih i gospodarskih imbenika i da predstavlja prirodnu samoupravnu cjelinu. Podruje upanije definirano je podrujima pripadajuih gradova i opina. U SEPJ i RPJ vode se podaci o rednom broju, imenu, sjeditu i granicama upanije, te vrsta, izvor i datum promjene.

Grad Zagreb (GZ) Grad Zagreb je jedinica lokalne samouprave i uprave. Grad Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske. Posebna je i jedinstvena prostorna i upravna cjelina koja ima poloaj upanije. Podruje Grada Zagreba definirano je podrujem pripadajuih naselja. U SEPJ i RPJ vode se podaci o rednom broju, imenu, sjeditu i granicama Grada Zagreba, te vrsta, izvor i datum promjene. upanija i Grad Zagreb jesu prostorne jedinice iste razine.

Grad (GR) Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedite tijela upanije i predstavlja prirodnu, urbanu, gospodarsku i drutvenu cjelinu. Osim toga, grad je i svako mjesto koje ima vie od 10.000 stanovnika. Iznimno se gradom moe zakonom proglasiti mjesto koje ne zadovoljava navedene uvjete, kad za to postoje posebni povijesni, gospodarski, geoprometni i dr. razlozi. Podruje grada definirano je podrujem pripadajuih naselja. U SEPJ i RPJ vode se podaci o matinom broju, imenu, sjeditu i granicama grada, te vrsta, izvor i datum promjene.

Opina (OP) Opina je jedinica lokalne samouprave osnovana za podruje vie naselja koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i drutvenu cjelinu, te koja su povezana zajednikim interesima stanovnitva. Podruje opine definirano je podrujem pripadajuih naselja. U SEPJ i RPJ vode se podaci o matinom broju, imenu, sjeditu i granicama opine, te vrsta, izvor i datum promjene. Grad i opina jesu prostorne jedinice iste razine.

Mjesni odbor (MO) Mjesni odbor je jedinica mjesne samouprave. Mjesni odbor se osniva za jedno naselje, vie meusobno povezanih manjih naselja ili za dio veeg naselja, odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove ini zasebnu razgranienu cjelinu (dio naselja). U SEPJ i RPJ vode se podaci o matinom broju, imenu i granicama mjesnog odbora, te vrsta, izvor i datum promjene.

Gradski kotar (GK) Gradski kotar je oblik mjesne samouprave koji se osniva za podruje grada koje predstavlja gradsku, gospodarsku i drutvenu cjelinu a koje je povezano zajednikim interesima graana. U SEPJ i RPJ vode se podaci o matinom broju, imenu i granicama gradskoga kotara, te vrsta, izvor i datum promjene.

Gradska etvrt (G) Gradska etvrt je poseban oblik mjesne samouprave u Gradu Zagrebu. U SEPJ i RPJ vode se podaci o matinom broju, imenu i granicama gradske etvrti, te vrsta, izvor i datum promjene. Jedinice mjesne samoupave uvode se u SEPJ i RPJ posebnim programom uvoenja podataka. Jedinice mjesne samouprave sastavljene su u SEPJ i RPJ od cijelih popisnih krugova.


5

Naselje (NA) Naselje je prostorna antropogeografska jedinica koja se sastoji od graevinskog podruja i podruja za druge namjene, a ima vlastiti sustav obiljeavanja zgrada. Naselje moe pripadati samo jednoj opini odnosno gradu. Na podruju jedne opine, odnosno grada, dva ili vie naselja ne mogu imati isto ime. U SEPJ i RPJ vode se podaci o matinom broju, imenu i granicama, te vrsta, izvor i datum promjene. Za naselje se posebno vode podaci o jednoznanom koordinatnom identifikatoru (centroidu) i statusu naselja.

Katastarska opina (KO) Katastarska opina je osnovna prostorna jedinica za koju se izrauje katastar zemljita. Katastarska opina u pravilu obuhvaa podruje jednoga naseljenog mjesta (naselja) s pripadajuim zemljitem. Iznimno, dva ili vie naselja mogu initi jednu katastarsku opinu, odnosno podruje jednoga velikog naselja moe se podijeliti na vie katastarskih opina. U SEPJ i RPJ vode se podaci o matinom broju, imenu i granicama katastarske opine, te vrsta, izvor i datum promjene.

Ulica i trg (cesta, avenija, aleja, perivoj, prolaz, prilaz, magistrala, etalite, stube, skaline, skale, obala, uvala, zaseok, rudina, odvojak, put, poljana, gat,

stubite, ogranak, jarak, obronak, vijenac, brijeg, zavoj, dol, preac, vidikovac itd.) Ulicom odnosno trgom smatra se javno-prometna povrina unutar graevinskog podruja naselja. Podruje ulice odnosno trga obuhvaa javno-prometnu povrinu i pripadajue katastarske estice. Ulica odnosno trg mora imati ime. Na podruju naselja ne mogu biti dvije ili vie ulica odnosno trgova s istim imenom. Ulica odnosno trg moe se nalaziti samo unutar podruja jednog naselja. U SEPJ i RPJ vode se podaci o imenu ulice odnosno trga, rednom broju ulice odnosno trga u naselju, prikaz ulica i trgova, te vrsta, izvor i datum promjene. Ukoliko postojeoj ulici ili trgu jo nije odreeno ime, unose se u SEPJ i RPJ s oznakom "nema imena". Uz tu oznaku navodi se i uobiajeno ime za podruje u kojem se takva ulica ili trg nalazi.

Podruje mjesne nadlenosti upanijskih ureda za katastarsko-geodetske poslove, Gradskog zavoda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba i njihovih ispostava (u daljnjem tekstu: katastarski uredi) (KU)

Podruja mjesne nadlenosti katastarskih ureda definirana su podrujima katastarskih opina za koje su katastarski uredi mjesno nadleni. U SEPJ i RPJ vode se podaci o matinom broju, imenu, katastarskim opinama za koje je katastarski ured mjesno nadlean, te vrsta, izvor i datum promjene. Podaci o podruju mjesne nadlenosti katastarskih ureda unose se u SEPJ i RPJ na temelju uredbe Vlade Republike Hrvatske odnosno drugih akata.

5.5. Granice podruja prostornih jedinica 5.5.1. OPENITO

Granice podruja prostornih jedinica moraju biti meusobno usklaene. Granice prostornih jedinica u pravilu idu granicama katastarskih estica. Iznimno granica prostorne jedinice moe dijeliti katastarske estice cesta, rijeka, potoka i slino. Granice prostornih jedinica zavravaju na granicama prostornih jedinica vie hijerarhijske razine.

5.5.2. PODACI O GRANICAMA 5.5.2.1. Podaci o granicama na kopnu

Podaci o granicama drave unose se u SEPJ na temelju meudravnih sporazuma kojima su utvrene granice drave. Podaci o granicama upanija, Grada Zagreba, gradova i opina unose se u SEPJ na temelju zakona, meusobnih sporazuma jedinica lokalne samouprave i odluka Povjerenstva Vlade RH za granice jedinica lokalne samouprave, odnosno Vlade RH. Podaci o granicama jedinica mjesne samouprave unose se u SEPJ na temelju odluka jedinice lokalne samouprave. Podaci o granicama naselja i katastarskih opina unose se u SEPJ na temelju odluka nadlenih tijela. Podaci o granicama statistikih krugova i popisnih krugova utvruju se i mijenjaju na nain propisan ovom metodologijom.

5.5.2.2. Podaci o granicama na moru U SEPJ vode se podaci o granici drave na moru. Granice jedinica lokalne samouprave (upanije, gradovi i opine) na moru nisu utvrene. U SEPJ se radi iskazivanja pripadnosti otoka, otoia i hridi jedinicama lokalne samouprave, prikazuju linije pomou kojih navedena pripadnost postaje oevidna. Linije se u SEPJ unose po sljedeim kriterijima: 1. Linije se unose tako da toke linija budu jednako udaljene od najbliih toaka na obali odnosno otocima, otoiima i hridima koji pripadaju jedinicama lokalne samouprave. 2. Linije se prikazuju bojama odnosno kartografskim znacima za jedinice lokalne samouprave, propisanima ovom metodologijom, s time da se umjesto punih upotrebljavaju isprekidane linije.


6

5.6. Imena prostornih jedinica Imena upanija, gradova i opina unose se u SEPJ i RPJ onako kako su objavljena u Zakonu o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj. Imena jedinica mjesne samouprave unose se u SEPJ i RPJ na temelju odluka jedinica lokalne samouprave onako kako su u njima objavljena. Imena katastarskih opina, naselja, ulica odnosno trgova unose se u SEPJ i RPJ na temelju odluka nadlenih tijela onako kako su u njima objavljena.

6. PROMJENE U SEPJ I RPJ

Pod promjenom u SEPJ i RPJ podrazumijeva se svaka promjena podataka o prostornim jedinicama. Promjene na prostornim jedinicama vie hijerarhijske razine mogu uzrokovati promjene na niim prostornim jedinicama. Promjene mogu biti promjene do kojih dolazi zbog odluka nadlenih tijela i promjene koje tijelo dravne uprave nadleno za voenje SEPJ i RPJ provodi na niim prostornim jedinicama kao posljedicu navedenih odluka. Osim tih u SEPJ i RPJ evidentiraju se i promjene koje nastaju na statistikim i popisnim krugovima u skladu s ovom metodologijom.

6.1. Vrste promjena Promjene jedinica dijele se: - na promjene kod kojih dolazi do promjene podruja i granica jedinice - na promjene kod kojih dolazi do promjene ostalih podataka o jedinicama i - na tehnike ispravke pogreno unesenih podataka.

6.1.2. PROMJENE KOD KOJIH DOLAZI DO PROMJENE PODRUJA I GRANICA JEDINICA Promjena podruja uvijek znai i promjenu granice i obrnuto. Promjene kod kojih dolazi do promjena podruja i granica prostornih jedinica jesu: pripajanje izdvajanje dijeljenje spajanje pripajanje dijela izdvajanje dijela korekcija granica.

Pripajanje Jedna ili vie prostornih jedinica (A) pripojila se drugoj, ve postojeoj prostornoj jedinici (B), kojoj identifikator i ime ostaju nepromijenjeni. Pripojena prostorna jedinica (A) prestaje postojati. Promijenilo se podruje prostorne jedinice B, kojoj se prostorna jedinica A pripojila.

Izdvajanje Od postojee prostorne jedinice (A) izdvojio se jedan ili vie dijelova. Svaki pojedinani dio (B, C) postaje samostalna prostorna jedinica s novim identifikatorom i imenom. Dio prvotne prostorne jedinice (A) zadrava identifikator i ime, a promijenilo mu se podruje i granice.

Dijeljenje Jedna prostorna jedinica (A) razdijelila se na dva ili vie dijelova (B, C, D). Svaki dio postaje samostalna prostorna jedinica s novim identifikatorom i imenom. Prestaje postojati prostorna jedinica A.

Spajanje Dvije ili vie prostornih jedinica (A, B, C) spojilo se u novu prostornu jedinicu (D) koja dobiva novi identifikator, ime i podruje. Prestaju postojati prostorne jedinice A, B, C.

Pripajanje dijela Dio prostorne jedinice A (jedan ili vie popisnih krugova) prikljuio se susjednoj, ve postojeoj prostornoj jedinici (B). Ne mijenja se identifikator i ime svake prostorne jedinice (A, B), ve se mijenjaju podruja i granice prostornih jedinica (A, B).

Izdvajanje dijela Izdvajanje dijela uvijek nastaje kao posljedica pripajanja dijela.

Korekcija granica Korekcija granica mogua je: 1. kad su granice naselja nejednoznano prikazane u SEPJ; 2. kad se unose podaci o koordinatama granica iz tonijeg izvornika (izvornika krupnijeg mjerila); 3. kod statistikih i popisnih krugova na nain propisan ovom metodologijom.

7. SEPJ I RPJ

7.1. Sastavni dijelovi SEPJ SEPJ vodi vaee stanje podataka o prostornim jedinicama sredstvima automatske obrade podataka. Dijelovi slubene evidencije mogu se voditi na klasian nain. Standardni su ispisi i izrisi iz automatske obrade podataka, odnosno sastavni dijelovi SEPJ voeni na klasian nain: - popisi jedinica i - kartografski prikazi.


7

7.1.2. KARTOGRAFSKI PRIKAZI 7.1.2.1. Openito

Na kartografskim prikazima prikazuju se grafiki i drugi podaci o prostornim jedinicama. Podaci o prostornim jedinicama mogu se voditi na klasian nain ili u automatskoj obradi podataka, kao grafika baza podataka o prostornim jedinicama. Kartografski prikazi izrauju se kao standardni izrisi iz automatske obrade podataka, odnosno kao prikazi izraeni na klasian nain. Kartografske prikaze dijelimo na osnovne, pregledne i skupne.

7.1.2.2. Osnovni kartografski prikazi Osnovni kartografski prikazi sastoje se:

- od lista osnovne dravne karte mjerila 1:5000 (ODK) i - od lista prikaza podataka SEPJ.

Osnovni kartografski prikazi mogu se voditi i na listovima preglednih katastarskih karata (PKK). Pregledne katastarske karte pokrivaju isto podruje kao i osnovna dravna karta, a sadre prikaz katastarskih estica i zgrada. Na podrujima na kojima ne postoje izraeni listovi ODK, ni PKK, ove listove do njihove izrade mogu zamijeniti topografsko-katastarski ili katastarski planovi umanjeni na mjerilo M = 1:5000, topografsko-katastarski ili katastarski planovi krupnijeg mjerila, i drugi prikazi kao to su uveanja aerofotogrametrijskih snimaka itd. U sluajevima nepostojanja ODK ili PKK listovi prikaza podataka SEPJ trebaju biti u odgovarajuem mjerilu odnosno formatu.

7.1.2.5. Izvanokvirni opisi kartografskih prikaza

Izvanokvirni opisi osnovnih, preglednih i skupnih kartografskih prikaza sadre sljedee oznake i imena: - REPUBLIKA HRVATSKA - ime jedinice lokalne samouprave i uprave za kartografske prikaze koje izrauju katastarski uredi - ime jedinice lokalne samouprave za kartografske prikaze koje izrauju katastarski uredi - oznaku SEPJ (slubena evidencija prostornih jedinica) - oznaku vrste kartografskog prikaza (osnovni, pregledni ili skupni) - mjerilo - oznaku topografske karte, odnosno drugog prikaza izraenog za prostornu jedinicu - legendu - naziv tijela dravne uprave u ijoj se evidenciji prikaz nalazi - godinu izrade prikaza.

PRAVILNIK O TOPOGRAFSKOJ IZMJERI I IZRADBI DRAVNIH KARATA NN 109/08

8

1. OPE ODREDBE

lanak 1. Ovim Pravilnikom propisuje se nain prikupljanja, obraivanja i pohranjivanja podataka topografske izmjere, nain voenja i odravanja topografskih i kartografskih baza podataka te nain izrade slubenih dravnih karata odgovarajuih mjerila, a obvezan je za sve fizike i pravne osobe koje obavljaju poslove dravne izmjere i katastra nekretnina.

lanak 2. Poslove vezane uz topografsku izmjeru, topografske i kartografske baze podataka te izradu slubenih dravnih karata provode fizike i pravne osobe posebno ovlatene za poslove dravne izmjere i katastar nekretnina sukladno pravilniku iz lanka 103. Zakona o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina (u daljnjem tekstu: Zakon). Dravna geodetska uprava planira i provodi programe topografske izmjere, izrade i odravanja topografskih i kartografskih baza podataka i slubenih dravnih karata, te osigurava nadzor i kontrolu nad izradom istih u pojedinim fazama izvoenja radova.

lanak 3. Slubene dravne karte izrauju se u slubenim kartografskim projekcijama. Za mjerila 1:300 000 i krupnija upotrebljava se projekcijski koordinatni sustav poprene Mercatorove projekcije (HTRS96/TM) s jednim koordinatnim sustavom, srednjim meridijanom 1630 istono od Greenwicha i linearnim mjerilom 0,9999 du srednjeg meridijana. Koordinate imaju oznake N (northing sjeverno) i E (easting istono). Ova projekcija upotrebljava se i za izradu katastarskih planova. Pregledne slubene dravne topografske karte u mjerilu 1:500 000 i sitnijim mjerilima izrauju se u projekcijskom koordinatnom sustavu Lambertove konformne konusne projekcije (HTRS96/LCC) s dvije standardne paralele 4305' i 4555'. Koordinatni sustavi navedenih kartografskih projekcija temelje se na elipsoidu GRS80, odnosno na Hrvatskom Terestrikom Referentnom Sustavu (HTRS96).

lanak 4. Pojedini pojmovi upotrebljavani u ovom Pravilniku i kratice koje se koriste imaju sljedee znaenje: Topografska izmjera detaljna je geodetska izmjera prirodnih i izgraenih objekata zemljine povrine koja se izvodi pridruivanjem objekata pripadajuoj objektnoj cjelini (naselja, vodovi, prometnice, vegetacija, vode, reljef i podruja), jednoznanim prostornim geometrijskim odreivanjem, opisivanjem atributima i imenovanjem. Slubena dravna karta kodirana je slika prirodnih i izgraenih objekata zemljine povrine koju Dravna geodetska uprava izrauje za cjelokupno podruje Republike Hrvatske. Digitalni model reljefa numeriki je zapis poloajno i visinski odreenih toaka i geometrijskih elemenata koji prikazuju reljef zemljita i iz njih izraunat matematiki model povrine Zemlje (digitalni model visina). Mjerna kamera je specijalna kamera (analogna ili digitalna) razvijena u fotogrametrijske svrhe s poznatom unutarnjom orijentacijom (elementi se odreuju kalibriranjem). Odlikuje ju izuzetna robustnost i kompaktnost, kvaliteta objektiva naroito korigiranih na distorziju, sfernu i kromatsku aberaciju te visoka stabilnost elemenata unutarnje orijentacije. Format analogne kamere je 23x23cm, odnosno minimalna rezolucija digitalne 90 MP (Mega Pixela). Zrane snimke (aerosnimke) su zapisi podataka o elektromagnetskom zraenju zemljine povrine i objekata na njoj, u analognom ili digitalnom obliku, dobiveni razliitim tehnikama (fotografski, skeniranjem...). Aerofotogrametrijske snimke su zrane snimke snimljene mjernim kamerama iz zrakoplova (aerofotogrametrijske kamere). Satelitske snimke su zrane snimke snimljene iz satelita. Aerotriangulacija (blokaerotriangulacija) je metoda odreivanja elemenata vanjske orijentacije snimaka, orijentacijskih i stalnih geodetskih i menih toaka iz fotogrametrijskih mjerenja. Ortofoto (ortofotosnimka) je sredinji dio fotogrametrijske snimke preveden iz centralne ili druge poznate projekcije u ortogonalnu. Ortofotokarta je list karte sastavljen od jedne ili mozaika ortofotosnimki jedinstvenog mjerila, s nanesenom pravokutnom koordinatnom mreom, odgovarajuim kartografskim znacima, nadopunjen izvanokvirnim podacima. True ortofoto je ortofoto na kojem su i objekti koji nisu definirani digitalnim modelom reljefa prevedeni u ortogonalnu projekciju. Topografska baza podataka (topografska baza) je baza podataka koja sadri podatke o topografskim objektima sukladno odgovarajuem modelu podataka. Temeljna topografska baza podataka (temeljna topografska baza) je topografska baza podataka koja se vodi u Dravnoj geodetskoj upravi a podaci se prikupljaju iz aerofotogrametrijskog snimanja u mjerilu 1:15 000, eventualno 1:20 000 i sadri podatke sukladno CROTIS-u. Kartografska baza podataka je baza podataka nastala na osnovi odgovarajue topografske baze podataka metodama kartografske generalizacije. CROTIS Topografsko informacijski sustav Republike Hrvatske model topografskih podataka DOF (Digitalna) OrtoFotokarta DOF 5 (Digitalna) OrtoFotokarta u mjerilu 1:5000 DOF 2 (Digitalni) OrtoFotoplan u mjerilu 1:2000 DTK Detaljna Topografska Karta u mjerilima od 1:25 000 do 1:250 000 (DTK 25 do DTK 250) DTK 25 DTK u mjerilu 1:25000 GPS Globalni Pozicijski Sustav HOK Hrvatska Osnovna Karta u mjerilu 1:5000 ili 1:10 000 (HOK 5 ili HOK 10) HTRS96 Hrvatski Terestriki Referentni Sustav za epohu 1995.55 je poloajni referentni koordinatni sustav Republike Hrvatske

PRAVILNIK O TOPOGRAFSKOJ IZMJERI I IZRADBI DRAVNIH KARATA NN 109/08

9

HTRS96/TM projekcijski koordinatni sustav poprene Mercatorove projekcije STOKIS Slubeni TOpografsko-Kartografski Informacijski Sustav TB Topografska Baza

lanak 24. Temeljna topografska baza (TTB) podataka je osnovna objektno orijentirana baza podataka organizirana sukladno modelu podataka CROTIS, primarno nastala topolokom obradom podataka fotogrametrijske restitucije aerofotogrametrijskog snimanja. Nain prikupljanja podataka TTB i procedure topoloke obrade definirani su sukladno specifikaciji proizvoda za topografske podatke. Ukoliko snimke izvedenog snimanja zbog konfiguracije terena, naseljenosti, vegetacije, mjerila ili drugih razloga ne odgovaraju toj namjeni, snimanje e se ponoviti u istom ili krupnijem mjerilu.

lanak 25. Topografske baze podataka za odreeno mjerilo uspostavljaju se iz TTB po sistemu iz krupnijeg u sitnije mjerilo metodama modelne generalizacije koje su definirane u odgovarajuim specifikacijama proizvoda za topografske i kartografske baze podataka, i to kako slijedi: iz TTB uspostavlja se topografska baza podataka za mjerilo 1:25 000 (TB 25), iz TB 25 uspostavlja se topografska baza podataka za mjerilo 1:50 000 (TB 50), iz TB 50 uspostavlja se topografska baza podataka za mjerilo 1:100 000 (TB 100), iz TB 100 uspostavlja se topografska baza podataka za mjerilo 1:250 000 (TB 250).

lanak 26. Slubene kartografske baze podataka uspostavljaju se iz topografskih baza podataka za odreeno mjerilo metodama kartografske generalizacije koje su definirane u odgovarajuim specifikacijama proizvoda za topografske i kartografske baze podataka i to kako slijedi: iz TB 25 uspostavlja se kartografska baza podataka za mjerilo 1:25 000 (KB 25), iz TB 50 uspostavlja se kartografska baza podataka za mjerilo 1:50 000 (KB 50), iz TB 100 uspostavlja se kartografska baza podataka za mjerilo 1:100 000 (KB 100), iz TB 250 uspostavlja se kartografska baza podataka za mjerilo 1:250 000 (KB 250).

4. IZRADBA SLUBENIH DRAVNIH KARATA

lanak 27. Osnovne slubene dravne karte su: Hrvatska osnovna karta u mjerilu 1:5 000, iznimno u mjerilu 1:10 000 za podruja manjeg gospodarskog znaaja (HOK 5/10); Ortofotokarta u mjerilu 1:5 000 (DOF 5) Detaljna topografska karta u mjerilu 1:25 000 (DTK 25). Ostale slubene detaljne i pregledne topografske karte izrauju se po potrebi iz topografskih i slubenih kartografskih baza podataka za odreeno mjerilo ili na temelju osnovnih slubenih dravnih karata.

4.1. PODJELE I SLOVNOBROJANE OZNAKE LISTOVA

lanak 29. Podjela i slovnobrojane oznake listova slubenih dravnih karata i katastarskih planova vri se prema specifikacijama za raunanje i podjelu na listove u projekcijskom sustavu HTRS96/TM i HTRS96/LCC koje donosi Dravna geodetska uprava.

4.2. IZRADBA HRVATSKE OSNOVNE KARTE

lanak 30. HOK u mjerilu 1:5 000/10 000 izrauje se na osnovi temeljne topografske baze podataka ili neposredne izmjere zemljita fotogrametrijskim metodama.

ZAKON O DRAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA NN 16/07, 124/10

10

I. OPE ODREDBE

lanak 1. Ovim se Zakonom ureuje dravna izmjera, katastar nekretnina, registar prostornih jedinica, Nacionalna infrastruktura prostornih podataka, geodetski poslovi u lokalnoj samoupravi, geodetski radovi za posebne potrebe, nadlenost nad poslovima dravne izmjere i katastra nekretnina te obavljanje tih poslova, ustrojstvo i djelokrug Dravne geodetske uprave i Hrvatskoga geodetskog instituta, uvanje i koritenje podataka i nadzor nad poslovima dravne izmjere i katastra nekretnina.

lanak 2. Poslovi dravne izmjere i katastra nekretnina od interesa su za Republiku Hrvatsku.

lanak 3. Podaci dravne izmjere i katastra nekretnina javni su ako ovim Zakonom ili posebnim zakonom nije drukije odreeno. Podaci dravne izmjere i katastra nekretnina daju se na uvid, a isprave, ispisi, zrane snimke i drugi dokumenti utemeljeni na tim podacima izdaju se na nain odreen ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te propisima koji ureuju pravo na pristup informacijama. Podaci dravne izmjere i katastra nekretnina (izvod ili prijepis posjedovnog lista, kopija katastarskoga plana i potvrde) izdani u analognome i digitalnome obliku i koji imaju snagu javne isprave smiju se upotrijebiti samo u svrhu za koju su izdani.

lanak 4. Podaci katastra nekretnina temelj su za zemljine knjige koje vode zemljinoknjini sudovi. Podaci dravne izmjere i katastra nekretnina temelj su za voenje i drugih slubenih oevidnika u svezi s prostorom koji se vode prema ovome Zakonu i drugim propisima. Sudovi i tijela dravne vlasti duni su Podrunim uredima za katastar, odnosno tijelu nadlenom za katastarske poslove Grada Zagreba (u daljnjemu tekstu: ured Grada Zagreba) dostaviti svoja rjeenja i presude koje utjeu na podatke u katastru nekretnina odmah po njihovoj pravomonosti.

II. DRAVNA IZMJERA

lanak 6. Dravna izmjera sustav je mjernih i opisnih podataka trodimenzionalnoga prikaza podruja Republike Hrvatske utemeljen na prikupljanju, obradi i prikazivanju topografskih i zemljinih podataka geodetskim metodama (fizikalne, matematike, astronomske metode, metode satelitske geodezije, daljinskoga istraivanja i dr.)

lanak 7. Poslovi dravne izmjere obuhvaaju: osnovne geodetske radove, topografsku izmjeru i izradu dravnih karata, izmjeru i oznaivanje dravne granice na kopnu.

lanak 13. Dravna geodetska uprava nadlena je za izradbu slubenih dravnih karata: Hrvatske osnovne karte (HOK) u mjerilima 1:5000 ili1:10000, ortofotokarata u mjerilima 1:2000, 1:5000 i sitnijem, detaljnih topografskih karata (DTK) u mjerilima od 1:25000 do 1:250000, preglednih topografskih karata (PTK) u mjerilu 1:300000 i sitnijem. Slubene dravne karte izrauju se i prikazuju u sustavu neprekinutog niza listova za cijelo podruje Republike Hrvatske. Na osnovi slubenih dravnih karata iz stavka 1. ovoga lanka Dravna geodetska uprava moe za posebne potrebe izraivati tematske karte odgovarajuih mjerila. Slubene tematske i druge karte koje se po posebnim propisima izrauju u Republici Hrvatskoj moraju se izraditi na osnovi slubenih dravnih karata iz stavka 1. ovoga lanka.

III. KATASTAR NEKRETNINA

lanak 18. Katastar nekretnina evidencija je o esticama zemljine povrine, zgradama i drugim graevinama koje trajno lee na zemljinoj povrini ili ispod nje te o posebnim pravnim reimima na zemljinoj povrini, ako zakonom nije drukije odreeno.

lanak 19. Poslovi katastra nekretnina obuhvaaju: 1. odreivanje katastarskih prostornih jedinica, 2. katastarsku izmjeru i tehniku reambulaciju, 3. izradbu i odravanje katastarskih operata katastra nekretnina, 4. odravanje katastra zemljita i njegovo postupno prilagoivanje katastru nekretnina, 5. pojedinano prevoenje katastarskih estica u katastar nekretnina.


11

1. Odreivanje katastarskih prostornih jedinica

lanak 20. Osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina je katastarska estica. Katastarska estica dio je podruja katastarske opine, odnosno katastarskog podruja na moru, odreen brojem katastarske estice i njezinim granicama. Jedinstveni identifikator katastarske estice sastoji se od matinog broja katastarske opine, odnosno katastarskog podruja na moru i broja katastarske estice. Granice katastarske estice mogu biti mee ili druge granice koje odreuju pravni odnosi na zemljinoj povrini ureeni posebnim propisima. Unutar granica graevnog podruja i na graevinskom zemljitu izvan granica toga podruja granice katastarske estice mogu biti i granice graevne estice, a na morskoj obali i granica koju ini crta srednjih viih visokih voda, odnosno druga crta koja slui za odreivanje granice pomorskoga dobra.

lanak 32. Podaci o nainu uporabe katastarske estice odnosno njezinih dijelova, iskazuju se tako da se katastarskoj estici, odnosno njezinu dijelu, pridrui podatak o kojoj od vrsta uporabe odreenih ovim Zakonom. Vrste uporabe mogu biti sljedee: za poljoprivredna zemljita: nerazvrstano poljoprivredno zemljite, oranica, oranica-staklenik, oranica-plastenik, vrt, vrt-staklenik, vrt-plastenik, vonjak, vonjak-rasadnik, maslinik, maslinik-rasadnik, vinograd, vinograd-rasadnik, livada, panjak, trstik i ribnjak, za umska zemljita: uma i ostalo umsko zemljite, za unutranje vode: rijeka, potok, kanal, jezero, akumulacija, retencija, rukavac, bara i movara, za povrine mora: more, ribogojilite i marikultura, za prirodno neplodno zemljite: neplodno zemljite, stjenjak, kamenjar, golet, gromaa, pijesak, klizite, vododerina, sprud, stjenovita obala, ljunana obala i pjeana obala, za zemljite privedeno svrsi: izgraeno zemljite, zemljite pod zgradama, dvorite, park, zemljite za sport i rekreaciju, djeje igralite, trnica, sajmite, groblje, ureena plaa, luka, marina, zrana luka, kamenolom, ljunara, pjeenjak, otvoreni kop, nasip, usjek, ustava, deponija, ulica, trg, cesta, put, autocesta i eljeznika pruga. Katastarskoj estici moe se pridruiti podatak i o kojoj drugoj vrsti uporabe ako je evidentiranje te vrste uporabe propisano posebnim zakonom ili propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

lanak 33. Za katastarsku esticu ili za njezin dio iskazat e se stvarni nain na koji se upotrebljavaju. Oranice, livade, panjaci, trstici i nerazvrstano poljoprivredno zemljite iskazat e se kao dio katastarske estice zasebne vrste uporabe ako im je povrina vea od 500 metara kvadratnih. Vrtovi, vonjaci, vinogradi, maslinici i ribnjaci i ume iskazat e se kao dio katastarske estice zasebne vrste uporabe ako im je povrina vea od 200 metara kvadratnih umska zemljita koja nisu ume iskazat e se kao dio katastarske estice zasebne vrste uporabe ako im je povrina vea od 500 metara kvadratnih. Zemljita koja ne zadovoljavaju kriterije iz stavka 2., 3. i 4. ovoga lanka pridruuju se veemu ili preteitijemu nainu uporabe. Zemljita uz zgrade i dvorita koja ne zadovoljavaju kriterije iz stavka 2., 3. i 4. ovoga lanka svrstavaju se u dvorita.

lanak 36. Podaci o posebnim pravnim reimima koji su uspostavljeni na katastarskoj estici iskazuju se pridruivanjem podatka o posebnome pravnom reimu katastarskoj estici. Ako se katastarskoj estici pridrui podatak o nekom posebnome pravnom reimu o tome se pridruivanju obavjetava nadleni zemljinoknjini sud. Posebni pravni reimi na zemljinoj povrini iskazuju se i evidentiranjem podruja posebnoga pravnog reima. Podaci o podruju posebnoga pravnog reima evidentiraju se kao poseban sloj podataka na temelju slubenih dokumenata kojima su odreena podruja pod posebnim pravnim reimom. Katastarskoj estici pridruuje se podatak o sljedeim posebnim pravnim reimima: 1. pomorsko dobro (PD), 2. vodno dobro (VD), 3. kulturno dobro (KD), 4. strogi rezervat (SR), 5. nacionalni park (NP), 6. posebni rezervat (PR), 7. park prirode (PP), 8. regionalni park (RP), 9. spomenik prirode (SP), 10. znaajni krajobraz (ZK), 11. park uma (P), 12. spomenik parkovne arhitekture (SA), 13. tieno podruje (P),


12

14. zemljite posebne namjene koje se koristi za djelatne potrebe obrane (PO), 15. podruje graninog prijelaza (GP). Katastarskoj se estici pridruuje i podatak o kojemu drugom posebnom pravnom reimu ako je posebnim zakonom odreeno da se podaci o tom reimu vode u katastru nekretnina. Katastarske estice koje se nalaze u podruju za koje je uspostavljen posebni pravni reim oznauju se kraticom tog reima u skladu s ovim Zakonom, a tako se oznauju i kad samo dio estice pripada podruju posebnoga pravnog reima.

3. Izradba i odravanje katastarskog operata katastra nekretnina lanak 46.

Na temelju podataka prikupljenih i obraenih u katastarskoj izmjeri ili tehnikoj reambulaciji, podataka prikupljenih tijekom izlaganja na javni uvid elaborata katastarske izmjere ili tehnike reambulacije (u daljnjemu tekstu: izlaganje na javni uvid) i podataka preuzetih iz osnovane ili obnovljene zemljine knjige izrauje se katastarski operat katastra nekretnina. Izlaganje na javni uvid provodi povjerenstvo Dravne geodetske uprave, koje imenuje ravnatelj, istodobno i povezano s osnivanjem ili obnovom zemljine knjige. Osobe koje su u elaboratu katastarske izmjere, odnosno tehnike reambulacije, iskazane kao nositelji prava na nekretninama u postupku izlaganja na javni uvid pisano potvruju da su im podaci katastarske izmjere, odnosno tehnike reambulacije, predoeni te da su suglasni sa stanjem prikupljenih podataka. Pri izlaganju na javni uvid vodi se knjiga prigovora. Na temelju prigovora obvezatno se obavljaju terenski uviaji. Ako je na temelju obavljenoga terenskog uviaja potrebno promijeniti podatke sadrane u elaboratu katastarske izmjere ili tehnike reambulacije, promijenjeni se podatci ponovno izlau na javni uvid. Neosnovani prigovori odbit e se rjeenjem donesenim u upravnome postupku. Protiv rjeenja o odbijanju prigovora doputena je alba. Nain izlaganja na javni uvid propisuje ravnatelj pravilnikom.

lanak 47. Katastarski operat katastra nekretnina stavlja se u primjenu danom otvaranja zemljine knjige na temelju odluke ravnatelja. Ravnatelj donosi odluku o stavljanju u primjenu katastarskog operata katastra nekretnina na temelju obavijesti ministra nadlenog za poslove pravosua o danu otvaranja zemljine knjige za katastarsku opinu o kojoj je rije, odnosno na temelju obavijesti o tome da su za dio katastarske opine za koji je provedena katastarska izmjera ili tehnika reambulacija sastavljeni svi zemljinoknjini uloci. Prije stavljanja u primjenu katastarskog operata katastra nekretnina u njega e se preuzeti potrebni podaci zemljine knjige. Odlukom o stavljanju u primjenu katastarskog operata katastra nekretnina za cijelu katastarsku opinu ili njezin dio izvan uporabe stavlja se dotadanji cijeli katastarski operat katastra zemljita ili dio tog operata. Katastarski operat ili dio tog operata stavljen izvan uporabe pohranit e se u nadlenom podrunom uredu za katastar, odnosno uredu Grada Zagreba.

lanak 50. Geodetsko-tehniki dio katastarskog operata katastra nekretnina ine: katastarski plan, elaborat geodetske osnove, digitalni ortofotoplan i digitalni model terena, zbirka parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata. Popisno-knjini dio katastarskog operata katastra nekretnina ine: popisi (katastarskih estica, zgrada i drugih graevina, podruja pojedinih vrsta uporabe, podruja posebnih pravnih reima i adresa katastarskih estica), posjedovni listovi, pomoni popisi (popis kunih brojeva, popis osoba upisanih u posjedovne listove i popis promjena), zbirka isprava. Katastarski plan katastra nekretnina vodi se u elektronikome obliku. Pisani katastarski podaci koji su temelj za osnivanje, obnovu, voenje i odravanje zemljine knjige vode se kao atributi katastarskog plana voenog u elektronikome obliku. Pisani katastarski podaci koji su temelj za osnivanje, obnovu, voenje i odravanje zemljine knjige jesu: broj katastarske estice, adresa katastarske estice, nain uporabe katastarske estice i njezinih dijelova, podaci o zgradama i drugim graevinama, povrina katastarske estice i povrine dijelova katastarske estice koji se upotrebljavaju na razliiti nain.

lanak 51. Izvod iz digitalnoga katastarskog plana (kopija katastarskoga plana), prijepis posjedovnog lista i izvod iz posjedovnog lista te potvrde koje se izdaju na temelju podataka katastarskog operata javne su isprave kad su ovjerovljene peatom i potpisom slubene osobe. Podaci katastarskog operata mogu se upotrijebiti za pruanje usluga strankama na temelju njihova zahtjeva. Podaci katastarskog plana voenog u elektronikome obliku mogu se upotrijebiti za izradbu prostornih podloga za posebne potrebe. Podaci sadrani u bazi katastarskih podataka koji sadre i podatke o vlasnicima mogu se upotrijebiti u skladu s propisom koji ureuje koritenje Baze zemljinih podataka (u daljnjemu tekstu: BZP).


13

4. Odravanje katastra zemljita i njegovo postupno prilagoivanje katastru nekretnina lanak 62.

Katastar zemljita, osnovan po prijanjim propisima, ostaje na snazi i vodi se u postojeemu sadraju dok ga za pojedinu katastarsku opinu ne zamijeni katastar nekretnina, ako ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega nije drukije odreeno. Katastarski operat katastra zemljita ine: katastarski plan, popis katastarskih estica, posjedovni listovi, pomoni popisi, zbirka parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata. Pomoni popisi katastra zemljita jesu: popis osoba upisanih u posjedovne listove, popis promjena. Zbirka parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata sastoji se od geodetskih elaborata i drugih isprava na temelju kojih su provedene promjene u katastarskome operatu.

IV. REGISTAR PROSTORNIH JEDINICA lanak 77.

Registar prostornih jedinica evidencija je u kojoj se vode i odravaju podaci o prostornim jedinicama za koje je to odreeno ovim Zakonom ili posebnim propisima.

lanak 78. U registru prostornih jedinica (u daljnjemu tekstu: registar) vode se podaci o sljedeim prostornim jedinicama: dravi, upaniji, Gradu Zagrebu, gradu, opini, naselju, dostavnom podruju potanskog ureda, jedinici mjesne samouprave, zatienim i tienim podrujima, katastarskoj opini, statistikome krugu, popisnome krugu, ulici i trgu, zgradi i pripadajuim kunim brojevima te o drugim prostornim jedinicama za koje je to posebno odreeno posebnim propisima.

lanak 79. Registar se sastoji od podrunih registara i sredinjeg registra prostornih jedinica. Podruni registar sadri podatke o vrsti i imenu, identifikatoru, prikazu granica i izvoru podatka o granicama prostornih jedinica, podatke o prostornim jedinicama s kojima se povezuju, posebne podatke (status, sjedite i dr.) te vrstu izvor i datum primjene. Sredinji registar sadri podatke o vrsti i imenu, identifikatoru, prikazu granica i izvoru podatka o granicama prostornih jedinica, podatke o prostornim jedinicama s kojima se povezuju, posebne podatke (status, sjedite i dr.) te vrstu, izvor i datum primjene.

lanak 80. Podruni registar vodi podruni ured za katastar, odnosno ured Grada Zagreba, a sredinji registar Sredinji ured Dravne geodetske uprave u Zagrebu (u daljnjemu tekstu: Sredinji ured). Podaci iz lanka 78. ovoga Zakona unose se u registar iz slubenih dokumenata tijela koje donose odluke i druge akte.

VI. GEODETSKI POSLOVI U LOKALNOJ SAMOUPRAVI lanak 95.

Jedinice lokalne samouprave nadlene su za obavljanje sljedeih geodetskih poslova: 1. osnivanje i voenje katastra vodova, 2. osnivanje i voenje izvorne evidencije naselja, ulica i kunih brojeva, 3. odreivanje kunih brojeva.

lanak 96. U katastru vodova evidentiraju se vodovi elektroenergetske, telekomunikacijske, vodovodne, kanalizacijske, toplovodne, plinovodne i naftovodne mree. Za potrebe ovoga Zakona vodovima se smatraju i drugi objekti koji im pripadaju.

lanak 97. Katastar vodova sadrava podatke o vrstama, odnosno namjeni, osnovnim tehnikim osobinama i poloaju izgraenih vodova te imenima i adresama njihovih upravitelja.

lanak 98. Katastar vodova osniva se i vodi na temelju evidencija koje su za pojedinu vrstu vodova duni u skladu s ovim Zakonom osnovati i voditi njihovi upravitelji. Upravitelji vodova duni su tijelu nadlenom za osnivanje i voenje katastra vodova davati podatke o vodovima kojima upravljaju. Podaci iz stavka 2. ovoga lanka daju se bez naknade i u rokovima koje odredi jedinica lokalne samouprave.

ZAKON O VLASNITVU I DRUGIM STVARNIM PRAVIMA NN 91796, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12

14

OPE ODREDBE O STVARIMA I STVARNIM PRAVIMA Vlasnitvo i druga stvarna prava

lanak 1. (1) Svaka fizika i pravna osoba moe biti nositeljem prava vlasnitva, a i drugih stvarnih prava: prava slunosti, prava iz stvarnoga tereta, prava graenja i zalonoga prava na svemu to moe biti objektom tih prava, ako zakonom nije drukije odreeno. (2) Samo je jedna vrsta prava vlasnitva. (3) Pravo vlasnitva i drugih stvarnih prava mogu se protiv vlasnikove volje oduzeti ili ograniiti samo pod pretpostavkama i na nain odreen zakonom. (4) Kad vlasnik mora neto trpjeti ili propustiti glede svoje stvari, treba to i ovlatenik drugoga stvarnoga prava na istoj stvari koji svoje pravo izvodi iz njegova, ako nije to drugo odreeno zakonom. (5) Ovaj Zakon uspostavlja ope ureenje pripadanja stvari osobama; pravila ovoga Zakona primjenjivat e se i na pripadanje stvari koje su podvrgnute nekom posebnom pravnom ureenju, ako nisu s tim ureenjem u suprotnosti. (6) to god je zakonom odreeno za pravo vlasnitva i vlasnike, vrijedi na odgovarajui nain i za sva druga stvarna prava, ako za njih nije to posebno odreeno zakonom niti proizlazi iz njihove pravne naravi.

Predmet vlasnitva i drugih stvarnih prava lanak 2.

(1) Predmet prava vlasnitva i drugih stvarnih prava moe biti svaka pokretna (pokretnina) ili nepokretna stvar (nekretnina), osim onih koje nisu za to sposobne. (2) Stvari su u smislu ovoga Zakona tjelesni dijelovi prirode, razliiti od ljudi, koji slue ljudima za uporabu. Uzima se da su stvari i sve drugo to je zakonom s njima izjednaeno. (3) Nekretnine su estice zemljine povrine, zajedno sa svime to je sa zemljitem trajno spojeno na povrini ili ispod nje, ako zakonom nije drukije odreeno. (4) Pokretnine su stvari koje se mogu premjestiti s jednoga mjesta na drugo, a da im se ne povrijedi bit (supstanca). Stvari koje su po svojoj naravi pokretne smatraju se u pravnom smislu nepokretnima ako su pripadak nepokretne stvari ili ih zakon izjednauje s nekretninama. (5) Prirodne sile su stvari u smislu ovoga Zakona ako su podlone ljudskoj vlasti. (6) Zakonom mogu neke vrste prava ili bilo to drugo biti izjednaeno sa stvarima; u takvu se to sluaju ubraja u pokretne stvari, a u nekretnine samo ako je spojeno s vlasnitvom nepokretnih stvari, ili je njihov teret, ili je zakonom proglaeno nekretninom. (7) U sumnji je li to pokretna ili nepokretna stvar, smatra se da je pokretna.

Stvari od interesa za Republiku Hrvatsku lanak 4.

(1) Stvari za koje je na temelju Ustava Republike Hrvatske posebnim zakonom odreeno da su dobra od interesa za nju pa imaju njezinu osobitu zatitu, a nisu opa dobra, sposobne su biti objektom prava vlasnitva i drugih stvarnih prava. (2) Vlasnici i ovlatenici drugih prava na stvarima iz stavka 1. ovoga lanka smiju se sluiti tim svojim pravima u skladu sa zakonom odreenim nainom uporabe i iskoritavanja tih stvari, a za ogranienja kojima su time podvrgnuti, pripada im pravo na naknadu odreenu zakonom.

Koristi lanak 8.

(1) Koristi su plodovi neke stvari ili prava, a i druge prednosti koje donosi uporaba neke stvari ili prava. (2) Plodovi stvari su proizvodi koje ona daje prirodno ili posredovanjem neijega rada, a i sve drugo to ona daje s obzirom na svoju namjenu. (3) Plodovi nekoga prava su prinosi koje to pravo daje s obzirom na svoju namjenu, kao kod prava koje ovlauje na stjecanje plodova ili drugih dijelova stvari - dobiveni dijelovi stvari. (4) Plodovi su i prinosi koje stvar ili pravo daje posredovanjem nekoga pravnoga odnosa, kao to su to najamnine, zakupnine i kamate. (5) Koristi pripadaju onome kome pripada i stvar ili pravo koje ih donosi, ako na posebnom pravnom temelju ne pripadaju kome drugome. Tko se na postojanje takva pravnoga temelja poziva, treba ga i dokazati. (6) Tko je duan predati plodove neke stvari ili prava, ovlaten je zahtijevati naknadu trokova koje je imao radi dobivanja tih plodova, ako bi ih imao dobar gospodar, ali nikada vie od vrijednosti plodova koje je duan predati.

Osobito o nekretninama lanak 9.

(1) Pojedinanu nekretninu ini zemljina estica, ukljuujui i sve to je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj povrini ili ispod nje; ali kad je vie zemljinih estica upisano u zemljinoj knjizi u isti zemljinoknjini uloak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljinoknjino tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina. (2) Trava, drvee, plodovi i sve uporabljive stvari koje zemlja raa na svojoj povrini dijelovi su te nekretnine sve dok se od zemlje ne odvoje. (3) to je na povrini zemlje, iznad ili ispod nje izgraeno a namijenjeno je da tamo trajno ostane, ili je u nekretninu ugraeno, njoj dograeno, na njoj nadograeno ili bilo kako drukije s njom trajno spojeno, dio je te nekretnine sve dok se od nje ne odvoji. No, nisu dijelovi zemljita one zgrade i drugo to je s njim spojeno samo radi neke prolazne namjene. (4) Nisu dijelovi zemljita one zgrade i druge graevine koje su trajno povezane s tim zemljitem ako ih od njega pravno odvaja stvarno pravo koje svojega nositelja ovlauje da na tom tuem zemljitu ima takvu zgradu ili drugu graevinu u svome vlasnitvu; isto na odgovarajui nain vrijedi i za zgrade i druge graevine koje od zemljita ili od opega dobra pravno odvaja na zakonu osnovana koncesija koja svojega nositelja ovlauje da na tome ima takvu zgradu ili drugu graevinu u svome vlasnitvu.


15

(5) Strojevi i slini ureaji koji bi inae bili dio neke nekretnine ne smatraju se njezinim dijelom nego samostalnim stvarima ako se s pristankom vlasnika nekretnine zabiljei u zemljinoj knjizi da su oni vlasnitvo druge osobe. Uinak te zabiljebe traje dok ona ne bude izbrisana, s time da taj uinak i bez brisanja prestaje protekom pet godina od upisa, ali tijek toga roka zastaje za vrijeme steajnoga i ovrnoga postupka. (6) Prava koja postoje u korist neke nekretnine smatraju se pripadnou te nekretnine.

OPE ODREDBE

Posjednik lanak 10.

(1) Osoba koja ima faktinu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik. (2) Tko svoju faktinu vlast izvrava osobno ili posredovanjem pomonika u posjedovanju neposredni je posjednik. (3) Kad netko stvar posjeduje kao plodouivatelj, zaloni vjerovnik, zakupoprimac, najmoprimac, uvar, posudovnik ili u kojem drugom slinom odnosu u kojemu je prema drugome ovlaten ili obvezan kroz neko vrijeme posjedovati je, onda je posjednik te stvari i taj drugi (posredni posjednik). Stoji li posredni posjednik prema nekomu treemu u takvu odnosu, i taj je posredni posjednik. (4) Posjednikom se smatra i osoba koja svoju faktinu vlast ima u pogledu dijela neke stvari, premda taj dio ne bi mogao biti samostalnim objektom stvarnih prava, poput sobe ili druge prostorije u stanu i slino. (5) S posjedom stvari izjednaeno je faktino izvravanje sadraja prava stvarnih slunosti glede neke nekretnine (posjed prava), pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajui nain odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona. (6) Kad isti posjed stvari ili prava ima vie osoba, one su suposjednici.

Samostalni posjednik lanak 11.

(1) Tko stvar ili pravo posjeduje priznajui viu vlast posrednoga posjednika, nesamostalni je posjednik; tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik ili posjeduje pravo kao da je nositelj toga prava - samostalni je posjednik. (2) Posjed e se smatrati samostalnim, ako se ne dokae suprotno. (3) Svatko moe u pravnom prometu valjano postupati pouzdavajui se u to da je samostalni posjednik pokretne stvari njezin vlasnik, osim ako zna ili je morao znati da nije tako.

Pomonik u posjedovanju lanak 12.

(1) Posjed nema onaj tko ne izvrava nikakvu svoju vlast glede neke stvari. (2) Dok osoba koja je u radnom ili slinom odnosu ili u neijem kuanstvu postupa pokoravajui se tuim nalozima glede neke stvari ili prava, pa izvrava iskljuivo tuu faktinu vlast, ona nema posjed toga, nego je samo posjednikov pomonik u posjedovanju.

STJECANJE

Izvorno i izvedeno stjecanje lanak 13.

Posjed je steen kad stjecatelj uspostavi svoju faktinu vlast glede stvari, bilo da ju je osnovao jednostranim inom (izvorno stjecanje posjeda), ili da mu je prenesena (izvedeno stjecanje posjeda).

Predaja lanak 14.

(1) Posjed se prenosi predajom same stvari ili sredstva kojim stjecatelj ima vlast na stvari, a predaja je izvrena im se stjecatelj s voljom prenositelja nae u poloaju izvravati vlast glede stvari. (2) Kad se posjed prenosi osobi koja nije prisutna, predaja je izvrena kad stvar primi sam stjecatelj ili osoba koja ga po njegovoj volji ili po zakonu u tome zastupa, a predajom prijevozniku samo ako prijevoznik radi za raun stjecatelja. (3) Kad su za robu predanu prijevozniku ili skladitaru izdani vrijednosni papiri koji je zamjenjuju u pravnom prometu, predaja takva papira znai predaju te robe; pritom kad je jedna osoba u dobroj vjeri primila takav papir, a druga je u dobroj vjeri primila robu - posjed robe je stekla ova druga.

Predaja oitovanjem volje lanak 15.

(1) Samim oitovanjem volje da se posjed predaje stjecatelju taj stjee neposredni posjed samo ako je ve u poloaju da izvrava svoju vlast glede stvari. (2) Samim oitovanjem volje da se posjed predaje stjecatelju moe posjed prijei na njega tako da dotadanji posjednik zadri stvar, a stjecatelju se prenese ili se za njega osnuje pravo da mu dotadanji posjednik preda tu stvar; isto tako i da se stvar preda nekoj treoj osobi, a stjecatelj dobije pravo da mu ona preda tu svar. (3) Predaja posjeda uinjena samim oitovanjem volje da se posjed predaje stjecatelju djelovat e prema treima samo ako su o tome obavijeteni, ili im je to inae poznato.

Stjecanje posjeda prava lanak 16.

(1) Kad posjednik jedne nekretnine jednostrano uini glede nekretnine koju drugi posjeduje neto to taj ne bi trebao trpjeti, a taj to ipak otrpi, posjednik prve nekretnine je time u korist te nekretnine, kao povlasne, izvorno stekao posjed prava stvarne slunosti na drugoj nekretnini kao poslunoj.


16

(2) Kad posjednik jedne nekretnine jednostrano zabrani posjedniku druge nekretnine initi na toj nekretnini neto to bi taj inae mogao initi, pa to taj zbog toga propusti uiniti, posjednik prve nekretnine je time u korist te nekretnine, kao povlasne, izvorno stekao posjed prava stvarne slunosti da se to proputa initi na drugoj nekretnini kao poslunoj. (3) Kad posjednik jedne nekretnine po sporazumu s posjednikom druge nekretnine uini glede te druge nekretnine neto to njezin posjednik inae ne bi trebao trpjeti, pa to taj otrpi, posjed prava stvarne slunosti initi to glede druge nekretnine, kao poslune, nastao je u korist prve nekretnine, kao povlasne, izvoenjem iz posjeda te druge nekretnine. (4) Kad posjednik nekretnine pone na temelju sporazuma s posjednikom druge nekretnine proputati da na nekretnini koju posjeduje ini neto to bi inae mogao initi, posjed prava stvarne slunosti da se to proputa initi na drugoj nekretnini kao poslunoj nastao je u korist prve nekretnine kao povlasne izvoenjem iz posjeda te druge nekretnine. (5) U sluajevima iz stavka 3. i 4. ovoga lanka uzima se da je posjed prava stvarne slunosti predan stjecatelju. (6) Posjed prava stvarnih slunosti uspostavljen u korist odreene nekretnine kao povlasne prelazi zajedno s posjedom te povlasne nekretnine na stjecatelja kad ona bude predana drugome u posjed, no onaj tko izvorno stekne posjed nekretnine, ne stjee samim time i posjed prava stvarne slunosti koja postoji u njezinu korist.

Nasljeivanje posjeda lanak 17.

(1) Ostaviteljevi posjedi stvari i prava prelaze na njegova nasljednika zbog ostaviteljeve smrti i u njezinu asu, onakvi kakvi su u tom asu bili u ostavitelja. (2) Kad su ostaviteljevi posjedi zbog njegove smrti preli na dva ili vie sunasljednika, svi su oni time postali suposjednici svakoga pojedinoga od tih posjeda, pa e ga tako izvravati, osim ako je na temelju oporukom izraene ostaviteljeve volje ili odluke ostavinskoga suda izvravanje povjereno nekome drugome. (3) Prelaskom ostaviteljeva posjeda na njegova nasljednika ili nasljednike ne dira se u ostale posjede iste stvari, odnosno prava.

Naelo trajnosti

lanak 19. (1) Posjed traje dok traje posjednikova faktina vlast glede stvari, ali on ne prestaje, niti se prekida, ako je smetnja ili proputanje izvravanja posjednikove vlasti bilo po svojoj naravi samo privremeno. (2) Smatra se da posjed nakon to je steen traje neprekidno dalje, a tko tvrdi da je prestao ili da je bio prekinut, treba dokazati da su nastupile okolnosti zbog kojih je posjed prestao.

Pravo na zatitu posjeda lanak 21.

(1) Koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zatitu posjeda. (2) I posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevi drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo tititi svoj posjed; jedino ga nema pravo tititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet e to i protiv nje nakon to mu posjed postane miran. (3) Pravo na zatitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za in smetanja i poinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja. (4) Pravo na zatitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoi. (5) Posjed koji je posjedniku bio oduzet, nije prestao niti je bio prekinut ako ga je posjednik sluei se svojim pravom na zatitu posjeda ponovno uspostavio ili ishodio njegovu uspostavu.

Prestanak posjeda stvari lanak 28.

(1) Posjed stvari je prestao kad je stvar propala, kad se izgubila, a nema izgleda da e se opet nai, a i kad je posjednik svojom voljom napustio stvar. (2) Dotadanjem je posjedniku prestao njegov posjed kad je stvar stekla u posjed osoba koja nee izvravati nikakvu njegovu vlast u pogledu te stvari ili kad mu je druga osoba oduzela stvar, ako on nije ostvario zatitu svoga posjeda.

Prestanak posjeda prava lanak 29.

(1) Posjed prava je prestao kad je propala nekretnina na kojoj se izvravao sadraj toga prava ili se posjednik odrekao svojega posjeda prava. (2) Posjed prava ne prestaje samim neizvravanjem sadraja prava stvarne slunosti dok ga njegov posjednik moe izvravati ako to eli; prestaje, meutim, kad posjednik poslune nekretnine prestane initi to je dotada inio, prestane trpjeti da se i dalje izvrava sadraj prava slunosti na njegovoj nekretnini, odnosno prestane proputati to je do tada proputao, ako posjednik prava ne ostvari zatitu svoga posjeda. (3) Posjed prava stvarne slunosti prestaje dotadanjem posjedniku i zajedno s prestankom njegova posjeda nekretnine u iju ga je korist izvravao.

Vlasnikova prava lanak 30.

(1) Pravo vlasnitva je stvarno pravo na odreenoj stvari koje ovlauje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje ini to ga je volja te da svakoga drugoga od toga iskljui, ako to nije protivno tuim pravima ni zakonskim ogranienjima. (2) U granicama iz stavka 1. ovoga lanka vlasnik ima, meu ostalim, pravo posjedovanja, uporabe, koritenja i raspolaganja svojom stvari.


17

Opa ogranienja lanak 31.

Vlasnitvo obvezuje i vlasnik je duan pridonositi opem dobru, pa je openito prilikom izvravanja svoga prava duan postupati obzirno prema opim i tuim interesima koji nisu protivni njegovu pravu, a osobito: - vlasnik se, a ni itko drugi, ne smije sluiti svojim pravom s jedinim ciljem da drugome teti ili da ga smeta, - vlasnik nije ovlaten zabraniti tui zahvat u svoju stvar kad je taj nuan radi otklanjanja tete koja nekome neposredno prijeti, a nerazmjerno je vea od one to iz toga zahvata proizlazi za vlasnika, nego je samo ovlaten potraivati naknadu za pretrpljenu tetu, - vlasnik nekretnine nije ovlaten braniti tue zahvate poduzete na tolikoj visini ili dubini gdje on nema nikakva opravdanoga interesa da ih iskljui.

Suvlasniki dijelovi lanak 36.

(1) Ako vie osoba ima neku stvar u svome vlasnitvu tako da svakoj pripada po dio toga prava vlasnitva, raunski odreen razmjerom prema cijelom pravu vlasnitva te stvari, sve su one suvlasnici te stvari, a dijelovi prava vlasnitva koji im pripadaju njihovi su suvlasniki dijelovi. (2) U sumnji koliki su suvlasniki dijelovi, smatra se da su jednaki.

Idealni dio stvari lanak 37.

(1) Kad postoji suvlasnitvo neke stvari, uzima se da je ta stvar pravno razdijeljena na sadrajno jednake dijelove (idealne dijelove), kojima je veliina odreena veliinom suvlasnikih dijelova. (2) Idealni dio stvari je neodvojiv od suvlasnikoga dijela koji ga odreuje. (3) U pravnom se prometu uzima da je idealni dio stvari samostalna stvar; sve to je odreeno za stvari vrijedi i za idealne dijelove, ako nije to posebno propisano. (4) Svaki suvlasnik je vlasnik onoga idealnoga dijela stvari koji odgovara njegovu suvlasnikom dijelu, pa glede njega ima sve ovlasti kakve pripadaju vlasniku, ako ih moe izvravati s obzirom na narav idealnoga dijela. (5) Suvlasnik smije samostalno pravno raspolagati svojim idealnim dijelom stvari, odnosno svojim suvlasnikim dijelom po pravilima koja vrijede za vlasnikova pravna raspolaganja stvarima ako time ne dira u tua prava. Kad suvlasnik prodaje svoj dio, ostali suvlasnici nemaju pravo prvokupa, osim ako im to pravo pripada na posebnom pravnom temelju. (6) Svaki suvlasnik ima pravo glede svoga idealnoga dijela stavljati svakome, pa i svojim suvlasnicima, sve zahtjeve koji proizlaze iz njegova prava vlasnitva.

Odluka o uspostavi etanoga vlasnitva lanak 43.

(1) Sastoji li se nekretnina od zemljita sa zgradom, suvlasnik iji je suvlasniki dio te nekretnine dovoljno velik za to ovlaten je uz suglasnost ostalih suvlasnika i pod daljnjim pretpostavkama iz glave 4. treega dijela ovoga Zakona uspostaviti i sa svojim suvlasnikim dijelom povezati vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela te nekretnine (etano vlasnitvo). (2) Uspostavom vlasnitva odreenoga posebnoga dijela nekretnine ne dira se u suvlasnitvo, ali se izvravanje ovlasti i dunosti suvlasnika s ijim se suvlasnikim dijelom povezalo etano vlasnitvo usredotouje u prvom redu na taj posebni dio nekretnine, ograniavajui ujedno izvravanje ovlasti ostalih suvlasnika nekretnine na tom njezinu posebnom dijelu, prema odredbama sadranim u glavi 4. treega dijela ovoga Zakona. (3) Ako je barem i na samo jednom posebnom dijelu nekretnine uspostavljeno etano vlasnitvo, pravne odnose suvlasnika te nekretnine, kako meusobno tako i prema treima, ureuju u prvom redu posebne odredbe glave 4. treega dijela ovoga Zakona i na njihovu temelju doneseni pravni akti, a tek podredno opa pravila o suvlasnitvu sadrana u ovoj glavi Zakona, ako nije to drugo odreeno. (4) Suvlasnici nekretnine mogu suglasno odluiti da e svoja suvlasnika prava ograniiti tako da e s odreenim suvlasnikim dijelom povezati vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela (etano vlasnitvo) suvlasnike nekretnine, pa makar taj suvlasniki dio i nije toliko velik koliko se inae trai za odgovarajui suvlasniki dio po odredbama lanka 74. stavka 1. i 2. ovoga Zakona. (5) Suglasno oitovanje volje svih suvlasnika da e uspostaviti vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine u korist nekoga suvlasnikoga dijela, smatra se do uspostave vlasnitva toga posebnoga dijela njihovim sporazumom o podjeli posjeda stvari i izvravanju suvlasnikih ovlasti. (6) to vrijedi za zemljite sa zgradom, vrijedi na odgovarajui nain i za pravo graenja kad je izgraena zgrada.

Zatita lanak 46.

(1) Svaki suvlasnik ima pravo glede cijele stvari postavljati svojim suvlasnicima one zahtjeve koji proizlaze iz njegova suvlasnitva. (2) Svaki suvlasnik ima glede cijele stvari pravo postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje moe staviti vlasnik stvari, s time da predaju cijele stvari u posjed moe od treega zahtijevati samo prema obveznopravnim pravilima o nedjeljivim obvezama.

Upravljanje zajednikom stvari lanak 60.

(1) Svaki zajedniki vlasnik ima pravo sudjelovati u odluivanju o svemu to se tie stvari koja je u suvlasnitvu (upravljanje stvarju) zajedno s ostalim suvlasnicima. (2) Zajednikom stvari upravljaju zajedniari zajedniki, donosei sve odluke sporazumno, ako odluivanje nije povjereno upravitelju.

Raspolaganja zajednikom stvari lanak 61.

(1) Zajednikim stvarima raspolau zajedniari zajedniki; pojedini od njih moe stvarju raspolagati samo na temelju ovlasti koju su mu za to dali svi ostali.


18

(2) Iznimno, od stavka 1. ovoga lanka, a radi zatite povjerenja u pravnom prometu, trea e osoba moi, na temelju pravnoga posla koji nije sklopljen sa svim zajedniarima, stei pravo vlasnitva: - na pokretnoj stvari, ako je stvar pribavila na temelju naplatnoga posla, postupajui u dobroj vjeri, - na nekretninima pod pretpostavkama pod kojima se titi povjerenje u zemljine knjige ako vlasnitvo nije bilo upisano u zemljinim knjigama kao zajedniko. (3) Odredbe stavka 2. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju i na stjecanje drugih stvarnih prava na zajednikoj stvari.

Suvlasnitvo cijele nekretnine i vlasnitvo posebnoga dijela lanak 66.

(1) Vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine (etano vlasnitvo) proizlazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajuim suvlasnikim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno. (2) Vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine ovlauje suvlasnika na ijem je suvlasnikom dijelu uspostavljeno, da upravljajui tim posebnim dijelom nekretnine umjesto svih suvlasnika izvrava sve vlasnike ovlasti i dunosti kao da je posebni dio samo njegovo vlasnitvo, pa da, ako nije drukije odreeno, ini s tim dijelom i koristima od njega to ga je volja te svakoga drugoga iz toga iskljui. (3) Vlasnitvo posebnoga dijela moe biti uspostavljeno na odgovarajuem suvlasnikom dijelu nekretnine koja se sastoji od zemljita sa zgradom ili od prava graenja sa zgradom. (4) Kad je uspostavljeno vlasnitvo posebnoga dijela nekretnine na nekom njezinom suvlasnikom dijelu, pravne odnose glede te nekretnine ureuju posebna pravila iz ove glave Zakona, a podredno opa pravila o suvlasnitvu.

Posebni dio nekretnine i njegovi pripadci lanak 67.

(1) Vlasnitvo posebnoga dijela moe biti uspostavljeno glede dijela suvlasnike nekretnine koji ini samostalnu uporabnu cjelinu, prikladnu za samostalno izvravanje suvlasnikovih ovlasti, kao to je stan ili druga samostalna prostorija. (2) Meu druge samostalne prostorije spadaju osobito samostalne poslovne prostorije, samostalne garae ili jasno omeena mjesta u zgradi namijenjena ostavljanju motornih vozila. (3) Uz stan odnosno drugu samostalnu prostoriju, vlasnitvo posebnoga dijela nekretnine moe se protezati i na sporedne dijelove kao to su otvoreni balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije, kuni vrtovi, mjesta za ostavljanje najvie do dva motorna vozila po pojedinom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji. (4) Da bi se vlasnitvo posebnoga dijela nekretnine moglo protegnuti i na neki dio kao tome sporedan, on treba biti jasno razgranien od ostalih dijelova nekretnine, te dostupan s mee nekretnine ili iz njezinih zajednikih dijelova ili iz onoga stana, odnosno samostalne prostorije iji bi bio sporedni dio. (5) Glede sporednih dijelova na odgovarajui se nain primjenjuju pravila koja vrijede za pripatke stvari. (6) Vlasnitvo posebnoga dijela nekretnine ne moe postojati na dijelovima nekretnine koji slue kao zajedniki, ili im se namjena protivi iskljuivoj uporabi samo u korist odreenoga posebnoga dijela nekretnine; u sumnji se uzima da dio slui kao zajedniki i da mu se namjena protivi iskljuivoj uporabi u korist odreenoga posebnoga dijela.

Odgovarajui suvlasniki dio lanak 68.

(1) Vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine moe proizai i biti uspostavljeno samo na suvlasnikom dijelu nekretnine koji je barem toliko velik da odgovara odnosu korisne vrijednosti toga samostalnoga dijela prema korisnoj vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine (odgovarajui suvlasniki dio). (2) Je li neki suvlasniki dio odgovarajui dio za to da bi iz njega moglo proizai i biti na njemu uspostavljeno vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine, utvruje sud svojom odlukom, ako ovim Zakonom nije to drugo odreeno. (3) Ako svi suvlasnici nekretnine suglasno odlue da e svoja suvlasnika prava ograniiti tako to e s odreenim suvlasnikim dijelom povezati vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine, te o tome sastave ispravu, uzet e se da je to odgovarajui dio iz kojega moe proizai i na njemu biti uspostavljeno vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine, bez obzira na to koliki bi bio taj suvlasniki dio.

Neodvojivost lanak 69.

(1) Vlasnitvo posebnoga dijela nekretnine nedjeljivo je povezano s odgovarajuim suvlasnikim dijelom nekretnine, pa ga se moe samo zajedno s njime ograniiti, opteretiti, otuiti, prenijeti za sluaj smrti i podvrgnuti ovrsi. (2) Upisi u zemljinim knjigama na odgovarajuem suvlasnikom dijelu proteu se na vlasnitvo posebnoga dijela nekretnine i onda kad mu prethode u prvenstvenom redu. (3) U sluaju prisilne drabe suvlasnikoga dijela nekretnine na kojemu je osnovano vlasnitvo posebnoga dijela, na kupca prelaze sva ogranienja koja proizlaze iz vlasnitva posebnog dijela nekretnine, bez obzira na mjesto u zemljinoj knjizi i bez uraunavanja u najviu ponudu.

Vie ovlatenika glede istoga posebnoga dijela lanak 70.

(1) Ako bi na bilo kojem temelju odgovarajui suvlasniki dio nekretnine zajedno s vlasnitvom odreenoga posebnoga dijela stekle dvije ili vie osoba kao suvlasnici ili zajedniki vlasnici, sva e prava i dunosti u svezi s vlasnitvom toga posebnoga dijela nekretnine oni moi izvravati samo solidarno, pa e se u odnosu prema treima i prema ostalim suvlasnicima iste nekretnine uzimati da su jedna osoba, kako glede upravljanja cijelom nekretninom, tako i svih ostalih prava i obveza iz ove glave zakona. (2) Sve to je u glavi 4. treega dijela ovoga Zakona odreeno glede suvlasnika na ijem je dijelu uspostavljeno vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine, vrijedi za sve osobe iz stavka 1. ovoga lanka, s time da ih se sve zajedno smatra tim suvlasnikom.


19

(3) Meusobni odnosi osoba iz stavka 1. ovoga lanka prosuuju se, ovisno o vrsti sudjelovanja tih osoba u suvlasnitvu odgovarajuega suvlasnikoga dijela, po pravilima o suvlasnitvu odnosno o zajednikom vlasnitvu, ali nikada suprotno pravilu iz stavka 1. ovoga lanka.

Odgovarajui dio i korisne vrijednosti lanak 74.

(1) Je li suvlasniki dio nekretnine one osobe koja zahtijeva uspostavu vlasnitva na nekom odreenom posebnom dijelu nekretnine za to odgovarajui, prosuuje se prema tome je li taj suvlasniki dio u odnosu prema vlasnitvu cijele nekretnine jednak ili vei od odnosa korisne vrijednosti stana, odnosno druge samostalne prostorije glede koje se trai uspostava vlasnitva posebnoga dijela prema korisnoj vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine. (2) Korisne vrijednosti utvruje sud svojom odlukom donesenom u izvanparninom postupku, po pravilima da se: - korisna vrijednost stana ili druge prostorije izraunava iz korisne povrine stana ili druge prostorije i odgovarajuih dodataka ili odbitaka za razlike koje poveavaju ili smanjuju vrijednost prema drugim stanovima, odnosno prostorijama, a koje po shvaanju u prometu i iskustvu proizlaze iz namjene, poloaja i sl., a nisu nastale na troak samo jednoga od suvlasnika, - prigodom izraunavanja korisne vrijednosti zanemaruju razlike koje poveavaju ili smanjuju vrijednost, ako bi sve zajedno opravdale dodatak ili odbitak od manje 2% korisne povrine stana ili druge prostorije, - korisna povrina je ukupna podna povrina stana ili druge samostalne prostorije, umanjena za irinu zidova koji je prekidaju, - prigodom izraunavanja korisne povrine nee se uzeti u obzir podrumske i tavanske prostorije koje po svojoj opremi nisu prikladne za stambene ili poslovne svrhe, kao ni stubita, otvoreni balkoni i terase; isto vrijedi i za druge dijelove nekretnine koji su pripadak nekog stana ili druge samostalne prostorije u skladu s odredbama lanka 67. stavka 3. do 5. ovoga Zakona, - korisna se povrina u pravilu izraunava prema glavnom projektu koji je sastavni dio graevinske dozvole ili koji je potvren po nadlenom tijelu; ali ako netko uini vjerojatnim da postoje znatnija odstupanja od tog projekta, korisna e se povrina izraunati prema stvarnom stanju (3) Iznimno, od odredbe stavka 2. ovoga lanka, ako su suvlasnici nekretnine suglasno odluili da e svoja suvlasnika prava ograniiti tako to e s odreenim suvlasnikim dijelom povezati vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine, uzima se da je taj suvlasniki dio odgovarajui dio, pa tada pravomonu odluku suda o utvrivanju korisnih vrijednosti zamjenjuje isprava svih suvlasnika o toj njihovoj odluci.

Najam i zakup lanak 81.

(1) Suvlasnik na ijem je suvlasnikom dijelu uspostavljeno vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine ovlaten je taj dio, cijeli ili pojedine njegove dijelove, iznajmiti ili dati u zakup, ne traei za to odobrenje ostalih suvlasnika, ako nije to drugo ugovoreno i upisano u zemljinoj knjizi. (2) Odnose izmeu suvlasnika na ijem je suvlasnikom dijelu uspostavljeno vlasnitvo odreenoga posebnog dijela nekretnine i osoba koje njegov posebni dio rabe ili iskoritavaju kao stanari, najmoprimci, zakupoprimci i dr., ureuju odnosna pravila obveznoga prava, ako nisu ureeni posebnim zakonom.

Promjene stanja lanak 82.

(1) Suvlasnik na ijem je suvlasnikom dijelu uspostavljeno vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine ovlaten je, ne traei za to odobrenje od ostalih suvlasnika, u skladu s graevinskim propisima o svome troku izvriti prepravke u stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji, ukljuujui i promjenu namjene, ako se pridrava sljedeih pravila: - promjena ne smije prouzroiti oteenje zgrade i drugih dijelova nekretnine, a ni povredu onih interesa ostalih suvlasnika koji zasluuju zatitu; osobito ne smije prouzroiti povredu vanjskoga izgleda zgrade, ni opasnost za sigurnost osoba, zgrade ili drugih stvari, - ako bi za promjenu bilo potrebno zadrijeti u zajednike dijelove nekretnine, to je doputeno samo ako je takva promjena uobiajena ili slui vanom interesu vlasnika posebnoga dijela, inae je svaki suvlasnik moe zabraniti; ali ne moe zabraniti postavljanje vodova za svjetlo, plin, energiju, vodu i telefon i slinih ureaja, a ni postavljanje radijskih ili televizijskih antena, potrebnih prema stanju tehnike, ako nije mogu ili nije odobren prikljuak na postojeu antenu, te izvoenje radova kojima se osigurava nesmetan pristup, kretanje i rad osobama smanjene pokretljivosti - radi promjena na svome dijelu nije doputeno zadrijeti u one dijelove nekretnine koji su kao posebni dio u vlasnitvu drugoga suvlasnika bez njegova odobrenja; ali taj e ipak morati trpjeti ono u vezi s tuim prepravkom ime se bitno i trajno ne povreuje njegovo pravo na posebnom dijelu, a i ono to je umjesno kad se pravedno odvagnu svi interesi, - vlasnik posebnoga dijela koji provodi promjene na svome dijelu duan je dati primjerenu naknadu drugomu ija je prava time povrijedio i kad je taj bio duan trpjeti tu povredu. (2) Ako je za promjenu namjene iz stavka 1. ovoga lanka potrebna dozvola vlasti, drugi suvlasnici koji tu promjenu moraju trpjeti nisu ovlateni uskratiti svoj pristanak kad je on potreban te odgovaraju za tetu koju bi prouzroili svojom uskratom. (3) to je u stavku 1. ovoga lanka odreeno za stanove i druge samostalne prostorije jednako vrijedi i za sve sporedne dijelove koji su njihovi pripadci, a ove se odredbe primjenjuju i u sluaju prijenosa sporednih dijelova koji slue jednom stanu, odnosno prostoriji na drugi stan, odnosno prostoriju. (4) Za svu tetu koju drugi suvlasnici pretrpe u svezi s promjenama koje je izvrio suvlasnik na ijem je suvlasnikom dijelu uspostavljeno vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine, ako je nisu bili duni trpjeti, odgovara im taj suvlasnik; vie suvlasnika odgovaraju za tu tetu solidarno.

Pravo svakoga suvlasnika lanak 88.

Svaki suvlasnik nekretnine ovlaten je, neovisno o ostalima, zahtijevati od suda da svojom odlukom odredi:


20

- rok u kojem se treba obaviti neki od poslova iz lanka 86. ovoga Zakona, o kojem je veinom glasova donesena odluka, - stvaranje primjerene zajednike priuve ili primjereno poveavanje, odnosno smanjivanje te priuve koju je odredila veina, prema pravilu da pri odreivanju priuve i doprinosa u nju treba, osim o predvidivim trokovima, voditi rauna i o imovinskom stanju svih suvlasnika, - da se tom suvlasniku, ako bi mu bilo nemogue odmah platiti dio trokova nekoga posla odravanja cijele nekretnine koji se javlja u vremenskim razmacima duljim od jedne godine, a nije pokriven priuvom, doputa da plati u mjesenim obrocima u razdoblju ne duem od deset godina, uz osiguranje osnivanjem hipoteke na njegovu suvlasnikom dijelu, s uobiajenim kamatama na dug osiguran hipotekom, - zakljuenje primjerenoga osiguranja od poara ili od odgovornosti treim osobama, - postavljanje zajednikoga upravitelja, ili smjenjivanje upravitelja koji grubo zanemaruje svoje dunosti, - ukidanje ili izmjenu onih odredaba kunoga reda koje je donijela veina, ako one vrijeaju takve interese toga suvlasnika koji zasluuju zatitu, ili bi njihovo izvravanje bilo nepravedno zahtijevati od njega, - otkazivanje ugovora o najmu jednoga mjesta u zajednikoj garai ili parkiralitu zbog potreba toga suvlasnika, ali to samo ako je on ujedno i vlasnik posebnoga dijela zgrade.

Zajednika priuva lanak 90.

(1) Zajednika priuva iz lanka 85. stavka 2. ovoga Zakona je namjenski vezana zajednika imovina svih koji su suvlasnici nekretnine, namijenjena za pokrie trokova odravanja i poboljavanja nekretnine te za otplaivanje zajma za pokrie tih trokova. (2) Zajedniku priuvu tvore novani doprinosi koje su suvlasnici uplatili na temelju odluke donesene veinom suvlasnikih dijelova, odnosno odluke koju je na zahtjev nekoga suvlasnika donio sud s obzirom na predvidive trokove i uzimajui u obzir imovinsko stanje svih suvlasnika. (3) Zajednikom priuvom upravljaju suvlasnici, odnosno upravitelj nekretnine kao imovinom odvojenom od imovine bilo kojega suvlasnika, uloenom na nain da donosi plodove. (4) Doputena su samo ona plaanja iz priuve koja su uinjena radi plaanja trokova odravanja i poboljavanja nekretnine ili otplatu zajma uzetoga za pokrie tih trokova; ovrhu je doputeno provoditi na zajednikoj priuvi samo radi podmirenja tih trabina. (5) Upravitelj kojem je zavrila uprava duan je bez odgaanja poloiti raun o priuvi i ostatak predati novom upravitelju; razrijei li sud upravitelja, naloit e mu da u roku od etrnaest dana pod prijetnjom ovrhe preda utvreni ostatak novom upravitelju. (6) Suvlasnik koji je otuio svoj suvlasniki dio nekretnine nema pravo zahtijevati povrat svoga doprinosa u zajedniku priuvu, nego taj ostaje i dalje u njoj kao doprinos toga suvlasnikoga dijela.

Propast predmeta lanak 94.

Vlasnitvo posebnoga dijela nekretnine prestaje ako stan ili druga samostalna prostorija koja je bila predmetom toga vlasnitva trajno prestane biti prikladna za samostalno izvravanje suvlasnikovih ovlasti, a s time ujedno prestaje i vlasnitvo sporednih dijelova.

Brisanje lanak 95.

(1) Osim u sluaju iz lanka 94. ovoga Zakona, vlasnitvo posebnoga dijela nekretnine prestaje uknjibom brisanja u zemljinoj knjizi onog upisa kojim je vlasnitvo odreenoga posebnoga dijela nekretnine bilo uspostavljeno kao pravo povezano s odreenim suvlasnikim dijelom te nekretnine. (2) Za uknjibu brisanja iz stavka 1. ovoga lanka na temelju odreknua nuan je pristanak svih suvlasnika i knjinih ovlatenika ija prava optereuju odgovarajui suvlasniki dio.

Prestanak suvlasnitva lanak 96.

Kad dotadanji suvlasnik nekretnine prestane biti suvlasnikom odgovarajuega suvlasnikoga dijela, prestalo je za njega i vlasnitvo onoga posebnoga dijela koje je bilo uspostavljeno na tom odgovarajuem dijelu; ali prestanak vlasnitva posebnoga dijela ne povlai za sobom prestanak suvlasnitva na nekretnini.

SUSJEDSKA PRAVA Ope odredbe lanak 100.

(1) Susjedska su prava ovlasti koje radi uzajamno obzirnoga izvravanja prava vlasnitva daju odredbe ovoga ili drugoga zakona vlasniku nekretnine, ovlaujui ga da u svezi s izvravanjem svojega prava vlasnitva zahtijeva od osobe koja je vlasnik druge nekretnine da ona u njegovu interesu trpi, proputa ili ini glede svoje nekretnine ono to je odreeno zakonom. (2) Kad odredbe ovoga Zakona nareuju vlasniku neko trpljenje, proputanje ili injenje radi uzajamno obzirnoga izvravanja prava vlasnitva, tada su ovlateni to od njega zahtijevati kao svoje pravo vlasnici drugih nekretnina koji za to imaju opravdani interes, te to ostvarivati u postupku pred sudom, ako nije predvien drugi put zatite. Jednako kao i vlasnik ovlateni su to zahtijevati i oni koji nekretninu posjeduju na temelju prava izvedenoga iz njegova. (3) Susjedska prava doputeno je izvravati samo u mjeri i na nain da se time to manje ograniava, optereuje ili na drugi nain uznemirava onoga tko treba neto trpjeti, propustiti ili initi. (4) Trpljenje, proputanje i injenje koje se moe zahtijevati od vlasnika neke nekretnine moe se umjesto od njega zahtijevati od onoga koji nekretninu posjeduje na

Documents

OSNOVE PROSTORNOG ZAKONODAVSTVA