Osnove računovodstva

Računovodstvo – je zaokruženi sustav znanstvenih metoda i tehnika evidentiranja i količinskog iskazivanja ekonomskih transakcija, svojevrsnog planiranja, nadziranja i analiziranja stanja i kretanja imovine, dugova ( obveza ), kapitala, prihoda i rashoda, kao i utvrđivanje financijskog rezultata poduzeća i sastavljanje financijskog izvještaja.Računovodstvo – je čiji su proizvod računovodstvene informacije.Računovodstvo – je sredstvo analiziranja i kontroliranja poslovanja poduzeća i planiranje budućih akcija.

Računovodstvo dijelimo na : Financijsko računovodstvo ( eksterno račun. ) Računovodstvo troškova ( interno račun. ) Upravljačko računovodstvo

Financijsko računovodstvo :1. Bilanca2. Račun dobitka i gubitka3. Izvješće o novčanim tijekovima4. Izvješće o svim promjenama glavnice

Knjigovodstvo – je djelatnost koja se bavi skupljanjem, uređivanjem, početnom obradom i prikazivanjem podataka o poslovnim procesima i stanjima. Ono je posebna i najpouzdanija evidencija poslovanja.

Računovodstvena načela : Načelo kontinuiranosti Načelo dosljednosti Načelo razgraničenja ili priznanja ekonomskih promjena u trenutku nastanka Načelo opreznosti – iskazivanje poslovnog rezultata tek kada su prihodi razumno

sigurni a rashodi razumno mogući ( prihodi se nesmiju priznati unaprijed a rashodi mogu ako je vjerojatno da su mogući )

Načelo prevage suštine nad formom

- Dvojno knjigovodstvo – da se svaka poslovna promjena knjiži usporedno na dva različita konta, na kojima uzrokuje promjene suprotne prirode, na jednom je kontu pozitivna a na drugom negativna.

- Zbroj svih dugovnih i potražnih strana mora biti isti

Računovodstvene knjige :- Dnevnik – kronološko bilježenje poslovnih promjena- Glavna knjiga – sustavno bilježenje poslovnih promjena

1

Zbroj dugovnih i potražnih strana dnevnika mora biti jednak zbroju svih svota zabilježenih na dugovnim i potražnim stranama računa glavne knjige. To je temelj za formalnu kontrolu ispravnosti provedenih knjiženja u glavnoj knjizi.

Konta po sadržaju dijele se :a. Karakteru i funkciji salda koji iskazujub. Samostalnostic. Složenostid. Polažaju u bilanci

Konta su raščlanjeni dijelovi bilance te računa dobitka i gubitka koji služe za skraćeno bilježenje i sustavno obilježavanje stanovitih ekonomskih promjena što nastaju u poslovnim procesima a mogu se vrijednosno izraziti.

a. Konta prema karakteru i funkciji salda : Konta stanja Konta aktive Konta pasive Aktivno – pasivna konta ( potraživanja ) Pasivno – aktivna konta ( obveze ) Konta uspjeha Konta rashoda Konta prihoda

Rashodi – dugovna stranaPrihodi – potražna strana

b. Prema stupnju samostalnosti : Samostalna konta Konta korekcije – nesamostalna konta Konta ispravka vrijednosti Konta odstupanja – bilježe razlike između planske i nabavne cijene Vezana konta ili tkz. polukonta

c. Prema složenosti poslovnih promjena : Sintetička konta Analitička konta

d. Konta prema položaju u bilanci : Konta bilančne evidencije Konto izvanbilančne evidencije

Računski plan – je instrument putem kojeg se uvodi red u računovodstvu i poslovanju

Načelo rasporeda pozicija : Funkcijsko ( naš računski plan ) Bilančno Kombinirana načela

Razred 0 do 9

2

Skupina računa 00 do 99Osnovni računi 000 do 999 - sintetički računAnalitički računi 0000 do 9999

Imovina – se definira kao resursi ili prava kojima poduzeće raspolaže ili su pod njegovom nepobitnom kontrolom kao rezultat prethodnih transakcija ili događaja, a s koji će ostvaritipredviđeni poslovni poduhvat od kojeg se očekuje da će u budućnosti poduzeću priskrbiti ekonomsku korist.

Prema pojavnom obliku imovinu dijelimo na :a. Novacb. Materijalne stvaric. Potraživanja i ostala pravad. Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda ( aktivna vremenska

razgraničenja )

S gledišta funkcioniranja imovina se dijeli : Stalna ( dugotrajna ) imovina Tekuća ( kratkotrajna ) imovina

Stalna ( dugotrajna ) imovina : Nematerijalna imovina Materijalna imovina Financijska imovina Dugoročna potraživanja

- Nabavna vrijednost imovine – ne ulazi PDV ako je u sustavu PDV-a, a ako nije u sustavu PDV-a PDV ulazi u nabavnu vrijednost.

- Knjigovodstvena vrijednost

Tekuća imovina : Zalihe – razredi 3 i 6 Potraživanja – razred 1 Financijska imovina – razred 1 Novac u banci i blagajni – razred 1 Aktivna vremenska razgraničenja – razred 1

- Dugovi i vlasnički kapital - pasiva

Dugovi : Dugoročne obveze – rok veći od 1 godine Tekuće obveze – rok do 1 godine Odgođeno plaćanje troškova i naplaćeni prihodi budućih razdoblja, kao i ostale obveze

( pasivna vremenska razgraničenja )

- Vlasnički kapital ili vlasnička glavnica poduzeća – označava vrijednost kapitala koji pripada vlasnicima poduzeća, neovisno o obliku vlsništva, računski je jednak ukupnoj vrijednosti imovine umanjenoj za sve dugove poduzeća.Struktura dugova i vlasničkog kapitala :

Kapital i pričuve – razred 2 i 9

3

Dugoročna rezerviranja Dugoročne obveze – razred 2 Kratkoročne obveze – razred 2 Pasivna vremenska razgraničenja

Pasiva – razredi 2 i 9

Imovina = dugovi + vlasnički kapitalAKTIVA = PASIVA

IMOVINA = DUGOVI + VLASNIČKI KAPITAL

AKTIVA = PASIVA

- Svako povećanje aktive knjiži se na dugovnu stranu konta, a povećanje pasive na potražnu stranu konta.

- Rashodi – dugovna strana- Prihodi – potražna strana- Prihodi povećavaju kapital a povećanje kapitala bilježi se na potražnu stranu konta.

Bilanca – je statički računovodstveni, odnosno financijski izvještaj, jer pokazuje vrijednosno stanje imovine, dugova ( obveza ) i kapitala na određeni dan, odnosno dan bilanciranja. Sastoji se od aktivnog i pasivnog dijela. U aktivnom se dijelu prikazuje vrijednosno stanje imovine, a u pasivnom dijelu stanje dugova ( obveza ) i vlasničkog kapitala ( vlasničke glavnice ).

A = SI + TIAKTIVA = STALNA IMOVINA + TEKUĆA IMOVINA

A = I + GKAKTIVA = IMOVINA + GUBITAK - kada se javi gubitak iznad visine kapitala

P = D + KPASIVA = DUGOVI + KAPITAL

Osnovna zadaća bilance utvrditi imovinsko stanje i tako omogućiti otkrivanje financijskih tijekova i financijskog stanja poduzeća.

Forma iskazivanja bilance : Oblik dvostranog računa ( T – konto ) Stupnjevitom obliku ( jednostrani ili štafelni oblik )

Duguje za povećanje

Potražuje za smanjenje

Duguje za smanjenje

Potražuje za povećanje

Duguje za smanjenje

Potražuje za povećanje

Duguje za povećanje

Potražuje za smanjenje

Duguje za smanjenje

Potražuje za povećanje

4

Struktura iskazivanja bilance :

AKTIVA PASIVAFunkcionalnost NamjenaLikvidnost i sigurnost Dospjelost ( Ročnost )

Kriterij funkcionalnosti – da se posebno iskaže sva imovina iste funkcionalne skupine.Kriterij namjene ( pasive ) – da funkcija odgovara karakteru dugova i kapitala.

Prema kriteriju likvidnosti :a. Opadajuće likvidnostib. Rastuće likvidnosti imovine ( kod nas )

Kriterij ročnosti ( dospjelosti ) :a. Opadajuće ročnosti ( od vlasničkog kapitala prema kratkoročnim obvezama – kod nas)b. Rastuće ročnosti ( od kratkoročnih obveza prema vlasničkom kapitalu )

Ako se za razvrstavanje pozicija koristi u aktivi načelo rastuće likvidnosti onda se u pasivi mora koristiti načelo opadajuće ročnosti.

AKTIVA

A. Upisani a neuplaćeni kapitalB. Troškovi osnivanjaC. Stalna imovina

I Nematerijalna imovinaII Materijalna imovinaIII Financijska imovina

D. Tekuća imovinaI ZaliheII PotraživanjaIII PlasmaniIV Gotovina

E. Aktivna vremenska razgraničenjaF. Gubitak poslovne godine

PASIVA

5

A. Kapital i rezerveI Upisani kapitalII Premije iz emisije dionicaIII Rezerve revalorizacijeIV RezerveV Dobici ili gubici prethodnih godina

B. Dugoročna rezerviranja za rizike i troškove C. Dugoročne obveze D. Kratkoročne obveze E. Pasivna vremenska razgraničenja F. Dobitak poslovne godine

Brutto bilanca sastoji se od : Prometne bilance Saldo bilance

Primjer :

Prema slijedećim podacima izradite brutto bilancu i konačnu bilancu, te provedite knjiženja :

1. Stalna imovina – materijalni dio ( strojevi ) 300 0002. Žiro – račun ( uplata ) 110 0002.A. Žiro – račun ( isplata ) 90 0003. Blagajna ( uplata ) 5 0003.A. Blagajna ( isplata ) 2 0004. Mjenice ( primljene ) 142 0004.A. Mjenice ( podmirene ) – izdane 88 0005. Potraživanje od kupaca 14 0005.A. Kupac platio 10 0006. Obveze za PDV ( potražuje ) 9 0006.A. Podmirene obveze za PDV 9 0007. Dobavljači 60 0007.A. Dobavljačima plaćeno 45 0008. Sirovine i materijal ( zalihe ) 73 0008.A. Materijal izdan u proizvodnju 65 0009. Proizvodnja u tijeku 84 0009.A. Završeni proizvod 72 00010. Gotovi proizvodi 120 00010.A. Prodani gotovi proizvodi 103 00011. Troškovi prodanih proizvoda 58 00012. Ostali troškovi poslovanja 10 00013. Prihodi od prodanih proizvoda 100 00014. Ostali prihodi 8 00015. Kapital 350 00016. Kratkoročni krediti ( primljeni ) 13 000

Redni br.

Naziv konta Brutto bilanca Konačna bilancaPrometna bilanca Saldo bilanca Bilanca Račun dobiti i

gubitka

6

Duguje Potražuje Duguje Potražuje Aktiva Pasiva Rashodi Prihodi1 2 3 4 5 6 7 8

1 Stalna imovina

300 000

300 000

300 000

2 Žiro račun 110 000

90 000 20 000 20 000

3 Blagajna 5 000 2 000 3 000 3 0004 Mjenice 142

00088 000 54 000 54

0005 Pot. od kup. 14 000 10 000 4 000 4 0006 Obveze za

PDV9 000 9 000 -

7 Dobavljači 45 000 60 000 15 000 15 000

8 Sirov. i mat. 73 000 65 000 8 000 8 0009 Proiz. u tij. 84 000 72 000 12 000 12

00010 Gotovi

proiz.120 000

103 000 17 000 17 000

11 Troš.pro.pr. 58 000 58 000 58 00012 Ost.troš.pos. 10 000 10 000 10 00013 Prih. O.

Pr.pr100 000 100 000 100

00014 Ostali prih. 8 000 8 000 8 00015 Kapital 350 000 350 000 350

00016 Krat.kr.prim. 13 000 13 000 13

000Ukupno 970

000970 000 486

000486 000 418

000378 000

68 000 108 000

Pozitivan rezultat 40 000

40 000

Ukupan iznos konačne bilance 418 000

418 000

108 000 108 000

Bilančne promjene na imovini i kapitalu :1. Centripetalne promjene – ulaz imovine iz okruženja u poduzeće, povećanje aktive i

pasive2. Centrifugalne promjene – izlaz imovine iz poduzeća u okruženje, smanjenje aktive i

pasive3. Koncetrične promjene – kretanje unutar poduzeća, promjene samo u aktivi4. Periferijske promjene – kretanja izvan poduzeća, promjene oblika u pasivi

Vježba 3-A.AKTIVA PASIVA

Konto Pozicija Brutto Ispravak Netto Konto Pozicija Iznos

7

iznos vrijednosti iznos011 Izdaci za istr. i

raz.55 000

- 55 000 900 Vlasnički kapital

130000

020 Građev. zemljište

90 000

- 90 000 910 Prem. na em.dionice

14000

031/039 Fotokop.ap. 85 000

13 000 72 000 931 Prič.za vl.dionice

19000

064 Dani dug. fin. krediti

34 000

- 34 000 940 Zadržani dobitak

20000

310/318 Zalihe mat. 32 000

7 000 25 000 280 Dug.rez.za mirovine

46000

361/364 Ambalaža u uporabi

17 000

6 000 11 000 254 Prim.preduj. 12000

620 Zalihe vl.polupro.

11 000

- 11 000 256 Izdane dug. obveznice

22000

372 Dani predu.dob.sit.inv.

3 000 - 3 000 200 Obv. Prem. pov.druš. za preuz.zalihe

20000

120 Potraž.od kupaca 18 000

- 18 000 214 Pri.krat.kredit od banke

44000

140 Potr.od države za PDV

23 000

- 23 000 220 Dobavljači 15000

112 Čekovi 3 000 - 3 000 211 Mjenice(izd.) 5000100 Žiro-račun 17

000- 17 000 230 Obv. Pr. Zap. 28000

102 Glavna blagajna 4 000 - 4 000 243 Obveze za poreze na dobitak

12000

190 Unap.plać.troš. ogrijeva

21 000

- 21 000

Ukupno aktiva 387000 Poznata pasiva 257000Ukupna pasiva 387000

Izvanbilančna evidencija991 Hip.na tuđu

imovinu300000 996 Dužnici po

hipoteci300000

Vježba 2AKTIVA PASIVA

Konto Pozicija Brutto Ispravak Netto Konto Pozicija Iznos

8

iznos vrijednosti iznos000 Pot. za upis.

a neup. kapital

36 000 - 36 000 900 Vlasnički kapital

540 000

030/039 Tvornička zgrada

500 000 105 000 395 000 921 Rev. prič ranijih god.

45 000

031/039 Uredska oprema

150 000 40 000 110 000 933 Prič. za uloge ort.

33 000

043 Preduj. za stamb. zgr.

52 000 - 52 000 940 Zadržani dobitak

53 000

064 Dugor.depo. 77 000 - 77 000 253 Dug.obv.iz fin. liz.

83 000

066 Otk. vl.dion. u zalogu

22 000 - 22 000 256 Izdane dug.obvez.

67 000

310/318 Zalihe mat. 60 000 7 000 53 000 221 Dob. us. iz inozem.

35 000

360/363 Sit.inv.u up. 75 000 30 000 45 000 211 Mjenice (i) 29 000606 Pro. u

doradi i m.41 000 - 41 000 247 Obveze za

car.prist.20 000

663 Roba u vl. prodavaon.

90 000 - 90 000 201 Obveze za div.dion.

31 000

670 Dani pred. za na. robu

43 000 - 43 000 231 Obveze za šk. i stip.

11 000

103 Dev. rčn. u slob. zoni

27 000 - 27 000 238 Obveze iz ortaštva

15 000

194 Tr. kam. iz bud. raz.

9 000 - 9 000 291 Obr. zav. troš. nab.

38 000

UKUPNO AKTIVA 1000 000 Poznata pasiva 460 000Ukupna pasiva 1000 000

Izvanbilančna evidencija Izvan bilančna evidencija

990 Zgrade i zem. u zak.

180 000 995 Vl. zemlj. i zgrada u za.

180 000

Rashodi i prihodi su dinamički definirane ekonomske kategorije koje nastaju u poslovanju poduzeća.

a. PRIHOD – je povećanje ekonomske koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku priljeva ili povećanja imovine, odnosno smanjenje obveza, što ima za posljedicu povećanje glavnice, ali ne onoga u svezi s uplatama od strane sudionika u glavnici.

b. RASHOD- je smanjenje ekonomske koristi kroz obračunsko razdoblje u obliku odljeva ili iscrpljenja kapitala odnosno imovine, odnosno stvaranje obveza, što za posljedicu ima smanjenje glavnice, ali ne one u svezi s raspodjelom glavnice sudionicima.

9

Osnovne grupe rashoda su :1. Rashodi poslovanja – iz osnovne djelatnosti2. Rashodi financiranja – iz drugih aktivnosti3. Izvanredni rashodi

10

Utrošci – se mogu definirati kao utrošene količine ili pretpostavljeni utrošeni dijelovi sredstava za rad, predmeta rada, usluga i rada u poslovnom procesu koji dovodi do proizvoda i obavljenih usluga – interno računovodstvo.Pojam izdataka – predstavljaju izlaz novca iz poduzeća, a dijele se na gotovinske i obračunske izdatke, koji proizlaze iz gotovinskog i obračunskog plaćanja.Troškovi – predstavljaju vrijednosno izražene utroške rada, stalne i tekuće imovine, te tuđih usluga u poslovnom procesu, isključivo radi stvaranja učinaka.Odnos rashoda i troškova može se promatrati i s gledišta razine obuhvaćanjaa tako da se rashodi promatraju kao kategorija financijskog računovodstva, tj. vanjskog obračuna, a troškovi kao kategorija računovodstva troškova tj. internog računovodstva.

- Prihodi iz osnovne djelatnosti ( 75 i 76 )- Prihodi iz drugih aktivnosti ( 74 i 77 )- Izvanredni prihodi ( 78 )

11

Primci – predstavljaju ulaske novca u poslovne procese, a analogno izdacima mogu se prema karakteru naplate pojaviti kao primci u gotovini i obračunski primci.Učinci – pojam koji se prije svega vezuje uz interni obračun rezultata, dok se prihod vezuje uz obračun rezultata u financijskom knjigovodstvu.Prihod – u pravilu širi pojam od pojma učinkaAmortizacija – podrazumjeva ukupnost tehničkog i ekonomskog rabaćenja elemenata stalne imovine u određenom poslovnom procesu, kvantificiranim odgovarajućim sustavom vrijednosti. Svrha je obračuna amortizacije u zaračunavanju vrijednosti rabaćenja stalne imovine u cijenu učinka, kako bi se od prihoda ostvarenih prodajom tih učinaka osigurala pravodobna zamjena pojedinih dijelova stalne imovine, kada se postojeća zbog dotrajalosti više ne bude mogla koristiti.Izborom najpogodnije metode amortizacije osigurava se što realnije iskazivanje troškova, te stvara osnovica za ponovne nabavke po isteku amortizacijskog vijeka trajanja.

12

Sadašnja vrijednost – računa se ( nema je u računskom planu )

SV = NV – IV SV – sadašnja vrijednost NV – nabavna vrijednostIV – ispravak vrijednosti

1. Vremenske metode amortizacije2. Funkcionalne metode amortizacije3. Ostale metode amortizacije

Tehnike mjerenja troška i metode troška koje se prema MRS-u 2 primjenjuju pri obračunu utroška zaliha su slijedeće :

1. Metoda standardnog troška2. FIFO metoda3. Metoda specifične identifikacije4. Metoda prosječnog ponderiranog troška5. LIFO metoda

Troškovi sitnog inventara :- Metoda jednokratnog otpisa ( trošak )- Metoda kalkulativnog otpisa ( trošak )

Predujmovi – su oprezivi iako isporuka još nije obavljena.Za primljene predujmove porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem su naplaćeni.Davatelj predujma može koristiti pravo na pretporez samo ako je od primatelja primio račun za predujam.Predujam se može dati za nabavu dugotrajne ili kratkotrajne imovine ili naručene usluge.

Primjer :

13

14

Tvrtka ''Tim'' d.o.o. kupuje od tvrtke ''Val'' d.o.o. građevinski objekt ( poslovnu zgradu ) s opremom. Sklopljen je kupoprodajni ugovor na ukupnu vrijednost nekretnine s pripadajućom opremom u iznosu od 1 288 000,00 kn. Ukupna ugovorena vrijednost odnosi se na :

Zemljište 150 000,00Objekt ( građ. dio ) 650 000,00

A. Ukupno vrijednost nekretnine 800 000,00

Oprema i postrojenja ( netto vrij. ) 400 000,00 + PDV na opremu 88 000.00

B. Ukupno vrijednost opreme i postr. 488 000,00

Sveukupno ( A + B ) 1 288 000,00

Plaćeno je dobavljaču iz odobrenog dugoročnog kredita.Plaćen je porez na promet nekretnina na ukupnu vrijednost nekretnine u iznosu od 40 000,00 ( 7500,00 za zemljište i 32 500,00 za objekt ) po rješenju Porezne uprave.Nekretnina i oprema predani su na uporabu.PDV nije obračunan jer je objekt izgrađen prije 1998.

Primjer :

1. Građevinsko poduzeće ugovorilo je kupnju građevinske dizalice s domaćim dobavljačem koji je isporučio dizalicu i ispostavio fakturu poduzeću na iznos od 600 000,00 kn + PDV u iznosu od 132 000,00 kn.

2. Banka je odobrila dugoročni kredit investitoru na razdoblje od 3 godine. Kredit se vraća u 6 polugodišnjih anuiteta s kamatom od 9 % godišnje. Banka je podmirila fakturu u svoti od 732 000,00 kn iz odobrenog kredita.

3. Stigla je faktura za prijevoz dizalice na svotu od 20 000,00 kn + PDV 4 400,00 kn.4. Stigla je faktura dobavljača za montažu dizalice na svotu od 10 000,00 kn ( bez PDV-a

jer dobavljač nije u sustavu PDV-a )

15

5. Dizalica je stavljena u uporabu.

Primjer : Prodaja neamortizirane opreme u uporabi

Nabavna vrijednost stroja u proizvodnji iznosi 400 000,00 kn a otpisana vrijednost u trenutku prodaje ( akumulirana amortizacija ) iznosi 290 000,00 kn.

1. Stroj je prodan i ispostavljena je faktura kupcu na iznos od 150 000,00 kn + 33 000,00 PDV.

2. Kupac je fakturu podmirio mjenicom.

Primjer :

Dioničko društvo osnovalo je društvo kćer kao d.o.o. U osnivački kapital uplaćen je iznos u novcu od 20 000,00 kn, te je unesena dugotrajna materijalna imovina ( stroj ) po procjenjenoj

16

vrijednosti od 30 000,00 kn ( knjigovodstvena vrijednost 28 000,00 kn ) i materijal u vrijednosti od 15 000,00 kn.

Primjer :Društvo prodaje gotove proizvode na robni kredit uz rok vraćanja od 2 godine. Temeljem ugovora o prodaji i obavljenoj isporuci ispostavljena je faktura na iznos od 55 000,00 kn + 12 100,00 kn PDV. Na kraja I polugodišta naplaćen je prvi anuitet od 16 000,00 kn, od čega je kamata 3 00000 kn. Obračunani PDV na kamatu iznosi 660,00 kn.

Primjer :18.06. dogodile su se slijedeće promjene :1. Plaćena faktura dobavljaču 100 000,00 kn2. Plaćen je račun za telefon 5 000,00 kn3. Naplaćeno je potraživanje od kupca 60 000,00 kn

17

Primjer :1. ''ABC'' d.d. iz Splita otvara opozivi, permanentni tjedni akreditiv svojoj poslovnici u

Zagrebu na iznos od 8 000,00 kn za materijalne troškove.2. Iz otvorenog akreditiva podmirena je obveza prema dobavljaču za isporuku plina u

iznosu od 1 500,00 kn.3. Na gotovinski ček je iz otvorenog akreditiva podignuto 900,00 kn za kupnju uredskog

materijala i položeno u blagajnu poslovnice.

Primjer : Promet blagajne

1. Gotovinskim čekom podignuta je gotovina sa žiro računa u iznosu od 4 000,00 kn i uplaćena u blagajnu ( uz korištenje prijelaznog konta )

2. Isplaćen je predujam zaposleniku za službeni putu iznosu od 2 000,00 kn.3. Stigao je izvadak sa žiro računa kojim je potvrđeno da je podignuta gotovina u iznosu

od 4 000,00 kn.

18

4. Zaposlenik je podnio obračun putnog naloga u iznosu od 2 300,00 kn. Iz blagajne mu je isplaćeno 300,00 kn za koliko troškovi prekoračuju predujam.

5. Nabavljen je uredski materijal i plaćen gotovinom iz blagajne u iznosu od 500,00 kn.

Primjer :1. Podsuzeće ''ABC'' je obavilo uslugu kupcu i ispostavilo fakturu na iznos od 20 000,00

kn + PDV 4 400,00 kn.2. Kupac je svoju obvezu podmirio mjenicom na iznos od 24 400,00 kn.3. Poduzeće ''ABC'' je mjenicu podnijelo na naplatu, zajedno s nalogom za naplatu.4. Izvadak sa žiro računa pokazuje da je mjenica naplaćena.

19

Primjer :1. Poduzeće je dalo kratkoročni financijski kredit drugom poduzeću u svoti od 50 000,00

kn, na rok od 2 mjeseca uz fiksnu kamatu od 2000,00 kn.2. Protekom prvog mjeseca ispostavljena je faktura za kamate u svoti od 1000,00 kn +

PDV 220,00 kn.3. Saldiran je PDV, pretporeza nije bilo.4. Plaćen je PDV.5. Protekom drugog mjeseca ispostavljena je faktura za kamate u svoti od 1000,00 kn +

220,00 kn PDV.6. Saldiran je PDV, pretporeza nije bilo.7. Plaćen je PDV.8. Po isteku roka primatelj kredita vratio je kredit u svoti od 50 000,00 kn i platio kamatu

s PDV-om 2 440,00 kn.

Primjer :1. Dano je u depozit Zagrebačkoj banci 100 000,00 kn.2. Na ime kaucije za ambalažu dobavljaču je isplaćeno 24 400,00 kn. Dobavljač je

ispostavio račun u iznosu od 20 000,00 kn + PDV 4 400,00 kn.3. Vraćen je dio ambalaže dobavljaču, pa je dobavljač vratio i dio kaucije u iznosu od

4880,00 kn ( 4000 + 880,00 PDV ) i obavljen je ispravak PDV-a.

20

Primjer :1. Za nenaplaćenu mjenicu koja glasi na 8 000,00 kn podignut je protest. Na temelju

izvješća o protestu knjiži se vrijednosno usklađenje primljene mjenice. Prosudba je da se mjenica neće naplatiti.

2. Rješenjem suda mjenica je ipak naplaćena zajedno s pripadajućom kamatom 8 400,00 kn.

3. Protiv tvrtke ''ABC'' podignuta je tužba zbog nevraćanja kratkoročnog financijskog kredita u iznosu od 2 000,00 kn. Dani kratkoročni kredit se vrijednosno usklađuje.

IMOVINA + GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA = AKTIVA

- Vodi se u aktivi samo zbog bilančne ravnotežeImovina = 80 Dugovi = 100 K = I – D K = 80 – 100 = -20

21

AKTIVA PASIVAIMOVINA 80 KAPITAL 0Gubitak iznad visine kap. 20 DUGOVI 100

100 100

Primjer :1.Poduzeće je sklopilo s osiguravajućim društvom ugovor o osiguranju koji počinje teći od 01.10.2001. i traje do 01.10.2002. Primljen je račun od osiguravajućeg društva na iznos od 120 000,00 kn ( osiguravajuća društva ne zaračunavaju PDV ).2. Račun je podmiren s žiro računa.3. Na datum bilance razgraničeni su troškovi osiguranja. Četvrtina troškova odnosno 30 000,00 kn terećena je na tekuće razdoblje.

Primjer :1. Poduzeće je unaaprijed ( za 12 mjeseci ) uplatilo paušalnu svotu naknade za koncesiju

u iznosu od 200 000,00 kn.2. Stvarni trošak za 3 mjeseca poslovanja iznosi 56 320,00 kn. Preostali iznos prenosi se

u slijedeće razdoblje.

Primjer :1. Društvo ''A'' odobrilo je kratkoročni zajam povezanom d.o.o. ''B'' na svotu od 60

000,00 kn na rok od 3 mjeseca. Novac je doznačen na žiro-račun ''B''.2. Po isteku prvog mjeseca primljen je obračun kamata na svotu od 2 440,00 kn

( 2000,00 kn netto kamata i 440,00 kn PDV )

22

Knjiženje kod zajmoprimca :

Primjer :1. Primljen je račun dobavljača za nabavljene rezervne dijelove u svoti od 40 983,61 kn

+ 9016,39 za PDV. Rezervni dijelovi su zadržani na skladištu.2. Dobavljaču je u svrhu plaćanja 01.06. izdata vlastita mjenica s dospjećem na dan

01.07. u svoti od 50 000,00 kn. Ugovorena je kamata od 12% godišnje uvećana za PDV na kamate. Obračunana kamata iznosi 463,10 kn + 101,90 kn za PDV na kamate. Prema tome vlastita mjenica je izdana na svotu od 50 565,00 kn ( 50 000,00 kn + 463,10 + 101,90 ). Za obračunanu kamatu i PDV dobavljač ispostavlja račun R-1, troškovi kamata knjiže se kao troškovi budućeg razdoblja a pretporez se ne priznaje dok se mjenica ne isplati.

3. Po izvatku s žiro-računa knjižena je isplata vlastite mjenice po dospjeću od 50 565,00 kn.

4. a) Knjiženi su troškovi diskontne kamate po mjenici od 463,10 kn. b) Priznat je pretporez po obračunu za kamatu od 101,90 kn.

23

Primjer :1. Iz prije PD utvrđena je obveza poreza na dobitak u svoti od 85 000,00 kn. Tijekom

poslovne godine plaćeno je predujmova od 70 000,00 kn. Razlika je uplaćena nakon nadnevka bilance.

2. Porezna uprava osporila je neke troškove, tako da je došlo do povećanja te obveze PD u svoti od 3 000,00 kn koja je uplaćena po rješenju.

Knjiženje :

Primjer :Do završetka nabave, odnosno za potrebe zaključne kalkulacije trgovačke robe nije primljen račun špeditera. Očekivani iznos od 1200,00 kn uračunan je u nabavnu vrijednost uvezene robe. Roba je djelomice prodana. Primljen je račun špeditera na iznos od 1000,00 kn + PDV 220,00 kn.

24

Raspored troškova iz razreda 4 u proizvodnoj djelatnosti

- Skladište gotovih proizvoda razdužuje se po cijeni po kojoj su zaduženi na skladištu, a ne po prodajnoj cijeni.

Primjer :1. Na skladištu gotovih proizvoda nalazi se 48 kom gotovih proizvoda pojedinačne cijene

proizvodnje 5 000,00 kn, odnosno ukupne vrijednosti 240 000,00 kn. Kupcu je prodano i isporučeno 28 kom proizvoda. Prodajna cijena je formirana tako da je cijena proizvodnje uvećana za 90 %. Ispostavljena je faktura kupcu na svotu od 266 000,00 kn ( 5000,00 x 1,90 x 28 ) + 58 520,00 kn za PDV.

2. Razduženo je skladište za gotove prodane proizvode ( 28 kom x 5 000,00 kn/kom = 140 000,00 kn )

25

Primjer : Obračun i knjiženje troškova nabave robe1. Nabavljeno je 50 kom tv-a iste marke i tipa po cijeni od 3 000 kn/kom. Primljen je

račun dobavljača na svotu od 150 000,00 kn + 33 000,00 kn PDV.2. Primljen je račun dobavljača za troškove transporta na svotu od 8 000,00 kn + 1760,00

kn PDV.3. Primljen je račun dobavljača za troškove ukrcaja na svotu od 4 000, 00 kn + 880,00

PDV.4. Primljen je račun za transportno osiguranje od 2 000,00 kn + 440,00 PDV.5. Napravljen je i proknjižen obračun nabave.6. Roba je u skladištu zadužena s 25 % marže.

Proizvodne djelatnosti :PRIHOD – TROŠKOVI (uvećani za smanjenje proizvodnih zaliha i umanjeni za povećanje zaliha) = Dobitak prije oporezivanja

= Dobit poslije oporezivanja

26

Porezna osnovica poreza na dobit = dobit prije oporezivanja + uvećanja – smanjenja

Primjer : Utvrđivanje financijskog rezultata70 24 00075 50 00071 12 00076 22 00072 16 00074 24 00077 17 00073 4 00078 6 000porez na dobit iz redovnog posl. 20 000porez na izvanrednu dobit 700

a. Utvrdite brutto i netto rezultat iz redovnog i izvanrednog poslovanja.b. Izdvojite za zakonske pričuve 2 115,00 kn, ostale pričuve 3 000,00 kn, udjele u dobiti

( dividende ) 30 000,00 kn.c. Ostatak čini zadržanu dobit.

27

28

Pismeni ispit – osnove računovodstva

Zadatak br. 2 - ... trgovačko društvo nabavilo je postrojenje za proizvodni pogon. Dobavljač je ispostavio račun u iznosu od 244 000,00 kn ...

Zadatak br. 3 ... poduzeće je odobrilo i doznačilo kratkoročni financ. kredit drugom poduzeću u iznosu od 80 000,00 kn na rok od 2 mjeseca ...

Zadatak br. 4 ... poduzeće je s osiguravajućim društvom sklopilo ugovor o osiguranju...

Zadatak br 5 ...sa zaliha materijala dano je drugom poduzetniku na doradu materijala ...

29

Zadatak br. 6 .. nabavljeno je 200 kg materijala po cijeni od 250 kn/kg ...

Zadatak br. 7 ... dioničko društvo osniva se s 2 000 običnih dionica ...

Zadatak br 8 ... prenesite troškove u konačni obračun ...

Prijenos preko 490 – usklad. troškovi prijenos preko 491 – neusklad. troškovi42 dio – 300 000 43 dio – 90 000400 - 400 000 42 dio – 200 00043 dio – 180 000 44 dio – 60 00040 dio – 120 000UK. 1 000 000 350 000

30

Zadatak br. 9 ... izračunajte brutto i netto financijski rezultat poslovanja ...

RASHODI PRIHODI71 = 50 000 75 = 350 00073 = 60 000 74 = 40 00070 = 160 000 78 = 100 00072 = 80 000 76 = 70 000

77 = 30 000

31

Zadatak br. 4 –odsjek Pula ...kupcu je ispostavljen račun za prodane proizvode ...

32

Zadatak br. 5 – odsjek Pula ...obračunani su troškovi vode ...

Zadatak br. 6 – odsjek Pula ... u skladištu sitnog inventara nastao je manjak ...

Zadatak 1c – vježba iz kolegija osn. rač. ... trgovačko društvo otkupilo je 320 vlastitih ...

Zadatak br. 4 – vježba ... ugovorom o osnivanju trgovačkog duštva ...

Zadatak br. 6 – Veleučilište u Rijeci – vježba iz koleg. osn. rač. ...ugovoren je najam stroja ...

33

Zadatak br. 1b – Veleučilište u Rijeci ... odobrili smo i doznačili kratkoročni kredit ...

Zadatak br.3 – Veleučilište u Rijeci ...dana 15.05. godine podignuto je sa žiro-računa 15000...

34