ELEMENTI FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Imovina

Obveze

Glavnica

Prihodi

Rashodi

Priznavanje elemenata financijskih izvještajaVjerojatnost Pouzdanost mjerenjaRealizirani i nerealizirani dobici

Mjerenje elemenata financijskih izvještajaTroškovi nabave - povijesni troškoviTekuća tržišna vrijednost - troškovi zamjeneNeto prodajna vrijednost - ostvariva, utrživa vrijednostSadašnja vrijednost očekivanog neto novčanog toka(Likvidacijska vrijednost)Fer vrijednostNadoknadiva vrijednost

Koncepti očuvanja kapitala Koncept očuvanja financijskog kapitalaKoncept očuvanja proizvodnog kapaciteta

Temeljne pretpostavke financijskog izvješćivanjaNastanak događajaPoslovanje na vremenski neograničeno razdoblje

Obilježja kvalitete financijskih izvještaja

1

IMOVINA, OBVEZE I GLAVNICA

IMOVINA

Def.: Resursi ili prava koji su u posjedu poduzeća ili pod njegovom nepobitnom kontrolom kao rezultat prošlih transakcija, a kojima će se ostvariti poslovni poduhvat od kojeg se s dovoljno vjerojatnosti očekuje da će poduzeću priskrbiti ekonomske koristi.

Elementi definicije:

- Posjed ili nepobitna kontrola

- Prošle transakcije

- Vjerojatnost ostvarenja ekonomskih koristi

- Buduće ekonomske koristi:- imovina upotrebljena u proizvodnji dobara ili usluga koje će

se prodati- imovina razmijenjena za drugu imovinu- imovina upotrebljena za podmirenje duga- imovina raspodijeljena glavničarima (ulagačima kapitala).

Oblici imovine:

- Novac

- Fizički ili materijalni oblik

- Potraživanja ili prava

- Aktivna vremenska razgraničenja (unaprijed plaćeni troškovi i nefakturirani prihodi).

Dodatni uvjet da imovina bude priznata u financijskim izvještajima jest mjerljivost imovine.

2

OBVEZE

Def.: Vjerojatno buduće žrtvovanje (umanjenje) ekonomskih koristi zbog sadašnjih obveza poduzeća da ustupi imovinu ili obavi usluge drugom poduzeću kao rezultat prošlih transakcija.

Elementi definicije:

- Vjerojatno buduće žrtvovanje:- plaćanje novcem- ustupanje drugih oblika imovine- pružanje usluga- zamjena obveze drugom obvezom- pretvorba obveze u glavnicu.

- Sadašnje obveze poduzeća:- obvezujući ugovor- zakonski zahtjev- poslovna praksa.

- Rezultat prošlih transakcija.

Oblici obveza:

- Dugoročne obveze

- Kratkoročne obveze

- Potraživanja ili prava

- Pasivna vremenska razgraničenja (unaprijed naplaćeni prihodi i obračunani, neplaćeni nastali troškovi).

3

GLAVNICA

Def.: Ostatak imovine poduzeća nakon odbitka svih njegovih obveza.

Glavnica se još naziva neto imovina ili vlasnički kapital.

Iz definicije glavnice proizlazi jednadžba:

IMOVINA - OBVEZE = GLAVNICA

Iz ove jednadžbe proizlazi i temeljna jednadžba bilance:

IMOVINA = OBVEZE - GLAVNICA

ili

AKTIVA = PASIVA

4

KONCEPTI OČUVANJA KAPITALA

Koncept očuvanja financijskog kapitala

Prihod je ostvaren samo ako financijski iznos neto imovine koncem razdoblja premašuje financijski iznos neto imovine s početka razdoblja, nakon uključivanja bilo kakvih transakcija poduzeća i njihovih vlasnika.

Razlikujemo realno i nominalno očuvanje financijskog kapitala

Koncept očuvanja proizvodnog kapaciteta

Prihod je ostvaren samo ako je očuvana proizvodna sposobnost poduzeća, tj. ako proizvodna sposobnost poduzeća koncem razdoblja premašuje proizvodnu sposobnost poduzeća s početka razdoblja.

Može se mjeriti fizičkom imovinom poduzeća, količinom učinaka poduzeća ili vrijednošću učinaka poduzeća.

5

OBILJEŽJA KVALITETE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Razumljivost - i. je razumljiva njezinim korisnicima ukoliko imaju određeno znanje o poslovnim i ekonomskim aktivnostima te računovodstvu, kao i volju za proučavanjem i. Problem: vrlo složene i komplicirane i., a značajne!

Važnost - i. je važna ako utječe na donošenje poslovnih odluka korisnika pomažući im da procijene prošle, sadašnje ili buduće događaje, te potvrde ili korigiraju ranije procjene.

Značajnost - i. je značajna ako bi njezino izostavljanje ili krivo prikazivanje moglo utjecati na pogrešno donesene odluke; ovisi o prirodi i veličini.

Pouzdanost - i. je pouzdana ako u njoj nema značajne pogreške i skrivene namjere, te ako vjerno prikazuje sadržaj koji korisnik očekuje.

Vjerno predočavanje - i. mora vjerodostojno prikazati transakcije i druge događaje za koje ukazuje da ih predočava i za koje je razložno očekivati da ih predočava.Problem: priznavanje i mjerenje transakcija i drugih događaja.

Prevaga suštine nad oblikom - i. mora uvažiti bit i ekonomsku stvarnost, a ne samo zakonski oblik.

Neutralnost - i. je neutralna ako se njezinim izborom ili načinom predočavanja ne utječe na donošenje poslovnih odluka čiji je ishod unaprijed poznat.

Razboritost - je uključivanje stupnja opreznosti u prosudbama koje su potrebne kod procjena u uvjetima nesigurnosti.Problem: - nenaplativost spornih potraživanja, vijek trajanja netekuće imovine, zahtjevi po garancijama i sl.- precijenjivanje imovine (prihoda) i potcijenjivanje obveza (rashoda)- potcijenjivanje imovine (prihoda) i precijenjivanje obveza (rashoda)

6

Potpunost - i. je pouzdana ukoliko je potpuna, no u okviru značajnosti i troškova.

Usporedivost - i. je usporediva ukoliko je rezultat dosljednosti računovodstvenih postupaka i računovodstvenih politika.

Ograničenja kvalitativnih obilježja

Pravodobnost - ukoliko nije pravodobna, informacija može izgubiti svoju važnost.Problem: potreba usklađivanja relativne vrijednosti pravodobnog izvješća i pouzdane informacije prema potrebama korisnika.

Odnos koristi i troškova - koristi od informacija moraju prelaziti troškove njihova pripremanja.Problem: profesionalna prosudba procjene odnosa koristi i troškova.

Ravnoteža kvalitativnih obilježja - nužna za postizanje ciljeva financijskog izvješćivanja.Problem: profesionalna prosudba relativne važnosti pojedinih obilježja u različitim slučajevima.

7

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

Financijski izvještaji jesu poslovni dokumenti kojima poduzeće daje informacije o rezultatima svojih transakcija osobama i organizacijama izvan poduzeća i korisnicima unutar poduzeća.

Temeljni financijski izvještaji su:

bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o promjeni vlasničke glavnice, izvještaj o novčanim tijekovima, i bilješke uz financijske izvještaje.

Bilanca prikazuje svu imovinu poduzeća, njegove dugove i glavnicu na određeni dan, obično posljednjeg dana u mjesecu ili posljednjeg dana godine. Bilanca je poput ulovljene fotografije u jednom trenutku koji se više neće ponoviti. U tom trenutku ona prikazuje financijski položaj poduzeća.

Račun dobiti i gubitka prikazuje sumarno prihode i rashode poduzeća za određeno vremensko razdoblje, kao što je mjesec ili godina dana. RDG naziva se još i izvještaj o uspješnosti poslovanja, koji kao vraćeni film prikazuje poslovanje poduzeća tijekom razdoblja. RDG sadrži vjerojatno najznačajnije pojedinačne informacije o poslovanju, kao što je neto dobit, izračunana kao razlika prihoda i rashoda. Ako su u izvještajnom razdoblju rashodi veći od prihoda, rezultat će biti gubitak tog razdoblja.

8

9

Izvještaj o promjeni vlasničke glavnice prikazuje ukupne promjene koje su se dogodile s vlasničkom glavnicom kroz obračunsko razdoblje, primjerice, mjesec dana ili godinu dana. Povećanja vlasničke glavnice nastaju vlasničkim ulogom ili ostvarenjem dobiti u obračunskom razdoblju. Umanjenja glavnice rezultat su povlačenja glavnice ili nastalim gubitkom u obračunskom razdoblju. Neto dobit ili gubitak izravno se preuzimaju iz RDG-a, dok su vlasnički ulozi ili povlačenja glavnice transakcije između poduzeća i njegovih vlasnika pa ne utječu na pozicije RDG-a.

Svaki financijski izvještaj sastoji se od zaglavlja koje prikazuje ime poduzeća, naziv tog izvještaja i datum, odnosno razdoblje na koje se odnosi. Tako bilanca koja se sastavlja koncem listopada 2xx1. godine nosi datum 31. listopada 2xx1. godine. RDG i izvještaj o vlasničkoj glavnici koji se odnose na 2xx1. godinu nose u datumu oznaku “za godinu koja završava 31. prosinca 2xx1. godine”.

Sljedeći primjer prikazuje transakcije koje je poduzeće imalo u listopadu 2xx1. godine, njihov utjecaj na imovinu dugove i glavnicu poduzeća “MD”.

10

Tablica A - Poslovne transakcije

1. Poduzeće MD uložilo je 50.000 gotovine u poslovanje.2. Plaćeno je 20.000 za zemljište.3. Kupljen je kancelarijski materijal za 500 kn.4. Primljeno je od kupca 5.500 kn za obavljene usluge.5. Kupcu su fakturirane obavljene usluge za 3.000.-6. Poduzeće je u gotovu platilo sljedeće troškove: najamnina 1.100, plaće zaposlenih 1.200, usluge 400.-7. Plaćen je dug dobavljaču za kancelarijski materijal 400.-8. Preuređen je poslovni prostor. To nije poslovna transakcija ovog poduzeća.9. Naplaćeno je potraživanje iz trans. br. 5. 1.000 kn.10. Prodano je zemljište za 6.000.- za gotovinu.11. Isplaćeno je vlasnicima 2.100.- za troškove života.

11

Tablica B - Analiza transakcija

Imovina Dugovi Glavnica NapomenaNovac Potraživ. Materijal Zemljište Dobavljači Glavnica

1. +50.000 +50.000 Vl. ulogSo 50.000 50.0002. -20.000 +20.000So 30.000 20.000 50.0003. +500 +500So 30.000 500 20.000 500 50.0004. +5.500 +5.500 Prihod

prodajeSo 35.500 500 20.000 500 55.5005. +3.000 +3.000 Prihod

prodajeSo 35.500 3.000 500 20.000 500 58.5006. -2.700 -1.100

-1.200- 400

RashodRashodRashod

So 32.800 3.000 500 20.000 500 55.8007. -400 -400So 32.400 3.000 500 20.000 100 55.8008. Nije poslovna transakcija ovog poduzeća9. +1.000 -1.000So 33.400 2.000 500 20.000 100 55.80010. +6.000 -6.000So 39.400 2.000 500 14.000 100 55.80011. -2.100 -2.100 Povlačenje

glavniceSo 37.300 2.000 500 14.000 100 53.700

12

Račun dobiti i gubitka poduzeća MDza mjesec listopad 2xx1.

13

Prihodi:Prihod prodaje 8.500

Rashodi:Plaće zaposlenih 1.200Najamnina 1.100Usluge 400

2.700Dobit: 5.800

Izvještaj o promjeni glavnice poduzeća MDza mjesec listopad 2xx1.

Stanje glavnice 1. listopada 2xx1. 0Povećanja glavnice:

Vlasnički ulog 50.000Dobit u obr. razdoblju 5.800

+55.800Umanjenja glavnice:

Povlačenje glavnice 2.100 -2.100

Stanje glavnice 31. listopada 2xx1. 53.700

Bilanca poduzeća MDna dan 31. listopada 2xx1.

Aktiva Pasiva

Novac 37.300 Dobavljači 100

14

Potraživanja 2.000 Glavnica 53.700Materijal 500Zemljišta 14.000 _____Ukupna aktiva 53.800 Uk. pasiva 53.800

BILJEŽENJE POSLOVNIH TRANSAKCIJA

Osnovni način (tehnika) prikazivanja podataka u računovodstvu jest njihovo prikazivanje na KONTIMA.

Na kontu se detaljno bilježe promjene koje su se u poduzeću dogodile sa svakim pojedinačnim dijelom imovine, duga ili glavnice kroz neko razdoblje.

Svaki se konto prikazuje na odvojenoj stranici. Koncem razdoblja (godine dana) sva se konta uvezuju zajedno u jedinstvenu knjigu koja se naziva GLAVNA KNJIGA.Stoga se u knjigovodstvu pod izrazom “voditi knjige” podrazumijeva formiranje glavne knjige. Glavna knjiga može biti uvezana knjiga, skupina slobodnih listova ili kompjuterski zapis.

Slika 1. Glavna knjiga

Glavna knjiga kombinacija svih konta čini glavnu knjigu

konta pojedinačnih oblika imovine

konta pojedinačnih oblika dugova

Novac

Obveza

15

konta pojedinačnih oblika glavnice

T - konto

Oblik konta koji se uobičajeno koristi za ilustraciju knjiženja poslovnih transakcija na kontima naziva se T - konto. Okomita slova T dijeli konto na lijevu i desnu stranu. Iznad vodoravne crte piše se naziv konta. Primjerice, T - konto na kojem se prikazuje novac poduzeća imat će sljedeći oblik:

NovacLijeva stranaDuguje

Desna stranaPotražuje

Lijeva strana konta naziva se dugovna strana, a desna strana konta naziva se potražna strana. Pritom su nazivi dugovna i potražna strana samo oznake za lijevu i desnu stranu konta, pa treba upamtiti:

duguje = lijeva stranapotražuje = desna strana

Knjiženje povećanja i smanjenja na kontima

Ovisna o sadržaju pojedinog konta određuje se način bilježenja povećanja i smanjenja na njemu. Povećanje na kontima aktive bilježi se na lijevu (dugovnu) stranu konta. Smanjenje na kontima aktive bilježi se na desnu (potražnu) stranu konta. Potpuno suprotno. povećanja na kontima obveza i glavnice bilježe se na potražnoj strani, smanjenja se bilježe na dugovnoj strani.

Glavnica

16

Ovo pravilo bilježenja na dugovnoj i potražnopj strani temelji se na računovodstvenoj jednadžbi:

Imovina = Dugovi + Glavnica

Za ilustraciju prikazat ćemo knjiženje prve transakcije s prethodnog predavanja:

Poduzeće MD uložilo je 50.000 gotovine u svoje poduzeće.Na kojim bi se kontima ova transakcija trebala odraziti ?U kojoj svoti ?Na kojoj strani (dugovnoj ili potražnoj) ?

Odgovor jest da se povećava imovina i glavnica ovog poduzeća za 50.000 na način kako to prikazuju sljedeća T konta:

Imovina = Dugovi + Glavnica

Novac Vlasnička glavnicaDuguje za povećanje50,000

Potražuje za povećanje50,000

Slika 2. Računovodstvena jednadžba i pravila Duguje i Potražuje

Računov. jednadžba: Imovina = Dugovi + Glavnica

Računov. jednadžba: Imovina = Dugovi + GlavnicaPravila Duguje i Potražuje

Duguje za povećanje

Potražuje za smanjenje

Duguje za smanjenje

Potražuje za povećanje

Duguje za smanjenje

Potražuje za povećanje

17

Preostali iznos na računu zove se saldo. Navedena početna transakcija daje dugovni saldo na kontu novca od 50.000 i na kontu glavnice potražni saldo od 50.000.

Druga transakcija bila je kupnja zemljišta za novac u vrijednosti od 20.000. Ova transakcija odražava se na dvije pojedinačne vrste imovine: novac i zemljišta. Ona smanjuje novac (potražuje) i povećava zemljište (duguje), kako je prikazano na T kontima.

Imovina

Novac

= Dugovi + Glavnica

GlavnicaSaldo 50,000

Potražuje za smanjenje 20,000

Saldo 50,000

ZemljišteDuguje za povećanje 20,000

Nakon ove transakcije, novac ima dugovni saldo od 30.000 (50.000 dugovnog salda umanjeno za 20.000 na potražnoj strani), a zemljište ima dugovni saldo od 20.000, dok glavnica ostaje s potražnim saldom od 50 000.

U transakciji 3 kupljen je kancelarijski materijal za 500.- Ova transakcija povećava imovinu na kontu materijala i obvezu na kontu dobavljača, kako to prikazuju sljedeća konta:

Imovina

Novac

= Dugovi

Dobavljači

+ Glavnica

GlavnicaSaldo 30,000

Potražuje za

Saldo 50,000

18

povećanje 500

MaterijalDuguje za povećanje 500

ZemljišteSaldo 20,000

Konta glavnice: prihodi i rashodi

Konta glavnice uključuju dvije dodatne vrste konta: prihode i rashode. Kao što je ranije navedeno prihodi su povećanje vlasničke glavnice koje nastaje uvećanjem imovine ili umanjenjem duga, primjerice isporukom robe ili usluge kupcima. Rashodi su smanjenja glavnice koja nastaju smanjenjem imovine ili povećanjem duga, obično kroz troškove poslovanja poduzeća. Njihov se utjecaj na računovodstvenu jednadžbu može prikazati na slijedeći način:

IMOVINA = DUGOVI + VL.GLAVNICA (Ulog-Povlačenje) + (Prihodi - Rashodi)

Sljedeća slika prikazuje pravila knjiženja i očekivana salda na različitim vrstama konta:

Imovina = Dugovi + GlavnicaDuguje za povećanje

Potražuje za

smanjenje

Duguje za

smanjenje

Potražuje za

povećanje

Duguje za

smanjenje

Potražuje za povećanje

Prihodi

19

Duguje Potražuje

za za smanjenje povećanje

Rashodi

Duguje Potražuje za za

povećanje smanjenje

Uobičajena salda:

Imovina dugovni

Dugovi potražni

Glavnica potražni

Ulog potražni

Povlačenje dugovni

Prihodi potražni

Rashodi dugovni

Bilježenje transakcija u dnevniku

Sve transakcije u računovodstvu inicijalno se prikazuju u DNEVNIKU. Dnevnik je kronološka evidencija transakcija poduzeća. Unos podataka u dnevnik i glavnu knjigu odvija se u pet koraka:1. Identificiranje transakcije iz izvornih dokumenata, kao što je izvadak

žiro računa;2. Specificiranje svakog konta na kojeg utječe transakcija i njegova

klasifikacija po vrsti konta (imovina, dugovi ili glavnica);

20

3. Određivanje da li transakcija povećava ili smanjuje stanje na računu;4. Prema pravilu knjiženja na dugovnu i potražnu stranu, utvrđivanje da

li se transakcija prikazuje na dugovnu ili potražnu stranu konta;5. Unos transakcije u dnevnik uključujući i kratko objašnjenje unosa.

Obično se prvo unosi dugovna, a zatim potražna strana

Tijek računovodstvenih podataka

Slika 3. Prikazuje računovodstveni tijek procesiranja podataka o nastalim transakcijama od njihova nastanka do knjiženja u glavnoj knjizi.Slika 3. Tijek računovodstvenih podataka

Nastanak transakcije

Sastavljanje izvornog dokumenta

Analiza transakcije

Unos transakcije u dnevnik

Knjiženje transakcije u glavnoj knjizi

Primjer

Sljedećim primjerom prikazat će se analiza transakcija i knjiženja transakcija poduzeća MD (primjer s prethodnog predavanja) u dnevniku i na kontima glavne knjige:

1. Poduzeće MD uložilo je 50.000 gotovine u poslovanje.

Analiza: Ulog u poduzeće povećava stanje novca u imovini; to povećanje knjiži se na dugovnu stranu konta novca.Ovaj ulog ujedno povećava i vlasničku glavnicu; to povećanje knjiži se na potražnu stranu konta glavnice.

Dnevnik: Novac ……………………. 50.000

21

Glavnica ……………………. 50.000Glavna knjiga:

Novac Vlasnička glavnica (1) 50.000

50.000 (1)

2. Plaćeno je 20.000 za zemljište.

Analiza: Kupljeno zemljište povećava stanje u imovini na kontu zemljišta; to povećanje knjiži se na dugovnu stranu konta zemljišta.Kupnja zemljišta ujedno smanjuje imovinu na kontu novca; to smanjenje knjiži se na potražnu stranu konta novca.

Dnevnik: Zemljište ……………………. 20.000Novac ……….………………. 20.000

Glavna knjiga:

Zemljište Novac ( 2)20.000

(1) 50.000

20.000 (2)

3. Kupljen je kancelarijski materijal u vrijednosti 500.

Analiza: Kupnja materijala povećava stanje imovine na kontu materijala; to povećanje knjiži se na dugovnu stranu konta materijala.Kupnja materijala ujedno povećava i dug prema dobavljačima; to povećanje knjiži se na potražnu stranu konta dobavljača.

Dnevnik: Materijal ……………………. 500Dobavljači……………………. 500

Glavna knjiga:

Materijal Dobavljači (3) 500 500 (3)

4. Primljeno od kupca 5.500.- u novcu za obavljene usluge.

22

Analiza: Prodane usluge kupcu povećavaju stanje novca u imovini; to povećanje knjiži se na dugovnu stranu konta novca.Ovi prihodi prodaje ujedno povećavaju vlasničku glavnicu; to povećanje knjiži se na potražnu stranu konta glavnice.

Dnevnik: Novac ……………………. 5.500Vlasnička glavnica ……………………. 5.500

Glavna knjiga:

Novac Vlasnička glavnica (1)50.000 (4) 5.500

20.000 (2) 50.000 (1) 5.500 (4)

5. Kupcu su fakturirane obavljene usluge 3.000.

Analiza: Prodane usluge kupcu povećavaju stanje potraživanja u imovini; to povećanje knjiži se na dugovnu stranu konta potraživanja.Ovi prihodi prodaje ujedno povećava vlasničku glavnicu; to povećanje knjiži se na potražnu stranu konta vlasničke glavnice.

Dnevnik: Potraživanje ……………………. 3.000Vlasnička glavnica ……………………. 3.000

Glavna knjiga:

Potraživanja Vlasnička glavnica (5) 3.000 50.000 (1)

5.500 (4) 3.000 (5)

6. Poduzeće je platilo u novcu sljedeće troškove: najamninu 1.100, plaće zaposlenih 1.200, usluge 400.

Analiza: Troškovi smanjuju vlasničku glavnicu; to smanjenje knjiži se na dugovnu stranu konta vlasničke glavnice.Plaćanje troškova ujedno smanjuje imovinu na kontu novca; to smanjenje knjiži se na potražnu stranu konta novca.

Dnevnik: Vlasnička glavnica ……………………. 2.700

23

Novac ……………….………………. 2.700Glavna knjiga:

Vlasnička glavnica Novac (6) 2.700 50.000 (1)

5.500 (4) 3.000 (5)

(1) 50.000

(4) 5.500

20.000 (2) 2.700 (6)

7. Plaćen je dug dobavljaču za kancelarijski materijal 400.

Analiza: Plaćanje duga smanjuje obvezu prema dobavljaču; to se knjiži na dugovnu stranu konta dobavljača. Ovo plaćanje duga ujedno smanjuje imovinu na kontu novca; to smanjenje knjiži se na potražnu stranu konta novca.

Dnevnik: Dobavljač ……………………. 400Novac ………………………. 400

Glavna knjiga:

Dobavljač Novac (7) 400 500 (3) (1) 50.

000(4) 5.500

20.000 (2) 2.700 (6) 400 (7)

8. Preuređen je poslovni prostor.

Analiza: Ovo nije poslovna transakcija poduzeća MD.

9. Naplaćeno je potraživanje u vrijednosti 1.000 iz poslovne transakcije broj 5.

Analiza: Naplaćeno potraživanje povećava imovinu na kontu novca; to se knjiži na dugovnu stranu konta novca. Ovo naplaćeno potraživanje ujedno smanjuje imovinu na kontu potraživanja; to smanjenje knjiži se na potražnu stranu konta potraživanja.

Dnevnik: Novac ……………………. 1.000Potraživanje ………………………. 1.000

24

Glavna knjiga:

Novac Potraživanje(1) 50.

000(4) 5.500(9) 1.000

20.000 (2) 2.700 (6) 400 (7)

(5) 3.000 1.000 (9)

10. Prodano je zemljište u vrijednosti 6.000 za novac.

Analiza: Prodaja zemljišta povećava imovinu na kontu novca; to se knjiži na dugovnu stranu konta novca. Ovo prodaja zemljišta ujedno smanjuje imovinu na kontu zemljišta; to smanjenje knjiži se na potražnu stranu konta zemljišta.

Dnevnik: Novac ……………………. 6.000Zemljište ………………………. 6.000

Glavna knjiga:

Novac Zemljište(1)

50.000(4) 5.500(9) 1.000(10) 6.000

20.000 (2) 2.700 (6) 400 (7)

(2)20.000

6.000 (10)

11. Isplaćeno je vlasnicima 2.100 za troškove života.

Analiza: Podmirenje troškova života vlasnika na teret poduzeća smanjuje vlasničku glavnicu poduzeća; to smanjenje knjiži se na dugovnu stranu konta vlasničko povlačenje.Ovo vlasničko povlačenje ujedno smanjuje imovinu na kontu novca; to smanjenje knjiži se na potražnu stranu konta novca.

Dnevnik: Vlasničko povlačenje ………………… 2.100Novac ……………………………. 2.100

Glavna knjiga:

25

Vlasn. povlačenje Novac(11) 2.100 (1)

50.000(4) 5.500(9) 1.000(10) 6.000

20.000 (2) 2.700 (6) 400 (7) 2.100 (11)

Nakon svih poslovnih transakcija stanje na T kontima glavne knjige jest sljedeće:

Imovina

Novac

= Dugovi

Dobavljači

+ Glavnica

Glavnica(1)

50.000(4) 5.500(9) 1.000(10) 6.000So 37.300

20.000 (2) 2.700 (6) 400 (7) 2.100 (11)

(7) 400 500 (3)

100 So

(6) 2.700 50.000 (1) 5.500 (4) 3.000 (5)

55.800 So

Potraživanja(5) 3.000 1.000 (9) So 2.000

Vlas. povlačenje(11) 2.100 So 2.100

26

Materijal(3) 500

So 500

Zemljište (2)20.000

So 14.000

6.000 (10)

Probna bilanca

Probna bilanca jest popis svih konta i njihovih stanja. Njome se omogućava provjera da li su knjiženja na svim dugovnim stranama jednaka knjiženjima na svim potražnim stranama. Probna bilanca može se sastaviti u svako doba. Sjedeća slika prikazuje probnu bilancu poduzeća MD nakon transakcija koje su bile proknjižene u dnevniku i glavnoj knjizi.

Poduzeće MDProbna bilanca

31. listopad 2xx1.

Saldo

27

Naziv konta Duguje Potražuje

Novac 37.300

Potraživanja 2.000

Materijal 500

Zemljište 14.000

Dobavljači 100

Glavnica 55.800

Povlačenje glavnice 2.100

Ukupno 55.900 55.900

RAČUNOVODSTVENI CIKLUS U TRGOVINI

Trgovačko poduzeće ostvaruje dobit prodajom proizvoda koji se u trgovini nazivaju zalihe trgovačke robe ili samo roba.

Svota koja se ostvaruje prodajom robe naziva se neto prihod prodaje. Najveći dio prihoda prodaje ostvaruje se povećanjem glavnice koje nastaje isporukom robe kupcima. Najznačajniji rashodi u trgovini jesu troškovi nabave prodane robe. Sve dok trgovačko poduzeće ima kupljenu trgovačku robu na zalihi, ona je dio njegove imovine. Prodajom ona postaje rashod. Razlika između prihoda prodaje i troškova nabave prodane robe naziva se bruto marža ili bruto dobit. Iskazivanje ostvarene bruto marže vrlo je značajno za procjenu uspješnosti trgovačkog poduzeća.

28

Sljedeći primjer opisuje prirodui značaj bruto marže.

Pretpostavimo da štand na nogometnom stadionu prodaje bezalkoholna pića. Njihova je prodajna cijena 10 kn, a nabavna cijena 2 kn. Bruto marža po jedinici iznosi 8 kn. Prodajom 400 kom pića ostvarena je bruto marža od 3.200 kn (400 x 8). Ukupno ostvarena bruto marža prodajom pića, hot doga, popcorna i čokoladica jest zbroj bruto marži svih prodanih proizvoda. I u svim drugim trgovačkim poduzećima bruto marža izračunava se na isti način.

Marža u izrazu bruto marža ukazuje na to da su prihodi veći od rashoda, dok izraz bruto ukazuje na to da troškovi poslovanja trgovačkog poduzeća još nisu oduzeti od ostvarenog prihoda.

29

Poslovni ciklus trgovačkog poduzeća

Trgovačko poduzeće za novac kupuje zalihe robe, prodaje robu kupcima i za naplaćeni novac ponovno nabavlja zalihe robe.

Nabava robe, u računovodstvenom smislu, obuhvaća nabavu zaliha robe koja je namijenjena preprodaji kupcima u normalnom poslovanju.

Knjiženje u dnevniku kupnje robe za 707 kn:

28. studenog Nabava robe 707Obveze za kupljenu robu 707

Kupnja robe po fakturi

Osnovni dokument temeljem kojeg se knjiži proces nabave robe jest račun (faktura) za kupljenu robu. Sam proces kupnje i popratne isprave su sljedeći:

1. Trgovačko poduzeće koje želi kupiti određenu robu drugom poduzeću od kojeg kupuje robu sastavlja i šalje narudžbenicu.

2. O primitku narudžbenice drugo poduzeće obavještava svoje skladište i za nekoliko dana naručena roba uz račun šalje se naručitelju. Račun jest prodavateljev zahjev koji šalje kupcu za plaćanje. Račun se također naziva i faktura.

3. Često se dogodi da račun stigne do kupca prije naručene robe. Roba se neće odmah platiti već će se čekati da roba stigne da bi se potvrdilo da je: (1) doista stigla naručena vrsta robe, (2) da je stigla naručena količina i (3) da je stanje robe odgovarajuće. Nakon što je roba provjerena i zaprimljena, račun će se platiti.

Račun za robu knjigovodstvena je isprava i za kupca i za prodavatelja. Za prodavatelja ovaj je račun izlazni račun, a za kupca ulazni račun.

30

Osnovni elementi računa jesu:1. Ime i adresa prodavatelja;2. Broj računa i datum računa;3. Ime i adresa kupca;4. Broj i datum narudžbenice;5. Uvjeti prodaje, kao što su 3% 15, neto 30 dana. Ovakvom se

oznakom kupcu daje popust na iznos računa ukoliko plati račun u roku od 15 dana, a puni iznos u roku od 30 dana.

6. Oznaka vrste robe koja je isporučena, jedinične cijene i vrijednosti isporučene robe;

7. Ukupna prodajna vrijednost robe;8. Porez na vrijednost prodane robe - postotak i iznos;9. Ukupna vrijednost robe koju treba platiti.

Ukoliko poduzeće koje je kupilo robu plati račun u diskontnom razdoblju, treba platiti 3% manju vrijednost od fakturirane. Ovo će se plaćanje knjižiti na sljedeći način:

10. prosinca Obveze za kupljenu robu 707Novac (707 x 97%) 685,79Ostvareni diskont 21,21

Za plaćeni račun uz diskont

Da je račun plaćen nakon diskontnog roka, knjiženje bi bilo sljedeće:

20. prosinca Obveze za kupljenu robu 707Novac 707

Za plaćeni račun nakon diskontnog roka

Trgovački popust

31

Sljedeća vrsta diskonta je trgovački popust. On funkcionira na način da se za što veću količinu robe kupcu odobrava veći popust. Primjenu trgovačkog diskonta prikazuje sljedeća tablica:

Količina Trgovački popust Neto cijena po jediniciNajmanje 3 komada

Za 4-9 komada

5%

10%

190 (200 - 0,05x200)

180 (200 - 0,1x200)

Za više od 9komada 20% 160 (200 - 0,2x200)

U računovodstvu se ne iskazuje posebno odobren trgovački diskont, već se kao obveza ili potraživanje knjiži neto prodajna cijena u koju je trgovački diskont već uračunan.

Povrat robe i popustiMnoga poduzeća primaju vraćenu robu od svojih kupaca ako je roba neispravna, oštećena u prijevozu ili iz nekog drugog razloga neupotrebiva kupcima. Ako kupac na to pristane, za neispravnu robu može se odobriti popust. od svote koja je ranije fakturirana. Kako su povrati i popusti vrlo povezani, obično se prikazuju na istom kontu. Ovaj je konto suprotan kontu prihoda prodaje i nabavi robe.

Pretpostavimo da se u prethodnoj kupnji našla oštećena roba u vrijednosti od 70 kn. Kupac je vratio robu i knjižio povrat robe na sljedeći način:

2. prosinca Obveze za kupljenu robu 70Povrati i popusti na robu 70

Vraćena roba prodavatelju

Ako roba nije vraćena, već je oštećenje malo i kupac prihvaća popust od 10 kn, knjižit će se sljedeća transakcija:

3. prosinca Obveza za kupljenu robu 10Povrati i popusti na robu 10

32

Primljen popust na robu

Odobreni popust ili povrat robe ima dva učinka: (1) umanjuje obvezu, koja se knjiži na kontu dobavljača, i (2) smanjuje neto vrijednost kupljene robe pa se knjiži na potražnu stranu konta Povrati i popustina robi. Pogrešno bi bilo knjiženje na potražnoj strani Troškova nabave robe jer je roba doista nabavljena.

Tijekom razdoblja poduzeće knjiži troškove nabave robe na kontu Nabava robe Stanje na kontu nabave je bruto vrijednost jer nisu uključena sva umanjenja kao što su diskonti, povrati i popusti. Neto vrijednost nabave izračunava se kao njihova razlika na način:

Troškovi nabave (dugovni saldo)- Odobreni diskonti (potražni saldo)- Povrati i popusti

Neto nabavna vrijednost

Troškovi prijevozaTroškovi prijevoza robe od prodavatelja do kupca mogu biti značajni. Ugovornim klauzulama označava se tko plaća taj prijevoz. Tako klauzula FOB (free on board) može označavati da roba pripada kupcu onog časa kad je napustila mjesto poslovanja prodavatelja, ali i kad je stigla do odredišta na kojem posluje kupac.

33

Tko će platiti troškove prijevoza, prikazuje sljedeća tablica:

FOBmjesto isporuke

FOBodredište

Kada je roba postala vlasništvo kupca?

Na mjestuisporuke

Na odredištu

Tko će platiti prijevoz? Kupac Prodavatelj

Najčešće, prijevoz plaća kupac. Prijevoz može biti plaćen prodavatelju ili izravno prijevoznom poduzeću. Ako je prijevoz plaćen prijevoznom poduzeću, knjižit će se sljedeća transakcija:

3. svibnja Troškovi prijevoza 190Novac 190

Plaćeno za prijevoz rob.

Ako je prodavatelj uz robu zaračunao i prijevoz, troškove prijevoza trebalo bi u računovodstvu prikazati odvojeno od vrijednosti robe. Knjiženje će u tom slučaju biti sljedeće:

16. svibnja Fakturna vrijednost robe 5.000 Troškovi prijevoza 400

Obveze za robu i prijevoz 5.400Za kupljenu robu i prijevoz robe

34

Prodaja robe

Roba se može prodavati po računima i za gotovinu. Prodaja za gotovinu knjiži se na sljedeći način:

24. travnja Novac 3.000Prihod prodaje 3.000

Prodaja za gotovinu

Najveći broj poduzeća prodaje robu na račun. Ovakva će se prodaja knjižiti na sljedeći način:

28. ožujka Potraživanje od kupca 5.000Prihod prodaje 5.000

Prodana roba po fakturi

Po naplati, knjiži se sljedeće:

19. travnja Novac 5.000Potraživanje od kupca 5.000

Naplaćena roba od kupca

Prodajni diskonti, povrati robe i popustiTroškovi prodane robe najveći su pojedinačni rashodi trgovačkih poduzeća. Nastaju s isporukom robe kupcima. Rashodi prodaje izračunavaju se na sljedeći način:

Početne zalihe+ Roba kupljena tijekom razdobljaRoba raspoloživa za uporabu tijekom razdoblja- Roba koncem razdoblja = Rashod prodane robe

Ako se primjenjuje periodični sustav zaliha, rashodi prodane robe knjižit će se samo koncem razdoblja.

35

Izračun bruto marže prodane robe prikazuje sljedeći račun dobiti i gubitka:

Račun dobiti i gubitka poduzeća Austin za prosinac 2xx1.Prihod prodaje 139.300 Umanjen za: diskont 1.400 Povrate i popuste 2.000 3.400Neto prihod prodaje 135.900Troškovi prodaje robe: Početne zalihe 50.500 Kupljeno u razdoblju 89.300 Umanjeno za: diskont 3.000 povrate i popuste 1.200 4.200 Neto kupovna cijena 85.100 Troškovi prijevoza 5.200Roba raspoloživa za uporabu 140.800Zalihe koncem razdoblja 52.000 Troškovi prodane robe 88.800Bruto marža 47.100

36

PRIZNAVANJE PRIHODA I RASHODA

Prihod se priznaje u RDG ako je povećanje ekonomskih koristi povezano s povećanjem imovine ili smanjenjem obveze koje se mogu pouzdano izmjeriti. To znači da priznavanje prihoda nasteje istodobno s priznavanjem porasta imovine ili smanjenjem obveze.

Rashod se priznaje u RDG ako smanjenje budućih ekonomskih koristi rezultira smanjenjem imovine ili povećanjem obveze koje se mogu pouzdano izmjeriti. To znači da priznavanje prihoda nastaje istodobno s priznavanjem porasta obveze ili smanjenja imovine (iskazivanje primanja za zaposlene ili amortizacija opreme).

Rashodi se priznaju u RDG na temelju izravne povezanosti između nastalih troškova i zarađenih prihoda na posebnim pozicijama. Ovaj postupak obično se naziva sučeljavanje prihoda s rashodima, a obuhvaća istodobno ili kombinirano priznavanje prihoda i rashoda koje proizlazi izravno ili zajednički iz istih transakcija ili drugih događaja. Međutim, primjena koncepta sučeljavanja ne dopušta priznavanje u bilanci onih pozicija koje ne udovoljavaju definiciji imovine ili obveza.

Rashod se priznaje odmah ako neki izdatak ne daje nikikve buduće ekonomske koristi ili je prestao biti imovina koja se priznaje u bilanci.

Rashod se također priznaje u RDG u slučajevima kada je obveza nastala bez priznavanja imovine te kada dođe do obveza prema garanciji za proizvod.

37

SUČELJAVANJE PRIHODA I RASHODA

Sučeljavanje prihoda i rashoda u računovodstvu podrazumijeva priznavanje prihoda u određenom trenutku i pridruživanje rashoda koji su nastali u funkciji ostvarivanja tog prihoda.

Dva su koncepta sučeljavanja:

- koncept novčanih primitaka i- koncept nastalih prihoda i rashoda.

U procesu priznavanja prihoda i rashoda potrebno je pojedine pozicije glavne knjige korigirati. To nisu korekcije zbog pogrešnih knjiženja već usklađivanje s ekonomskom stvarnosti.

Korigiraju se sljedeće pozicije:

- stalna imovina,- unaprijed plaćeni troškovi,- unaprijed plaćeni prihodi,- nefakturirani prihodi, i- neplaćeni troškovi.

Korekcija stalne imovine: amortizacija

Unaprijed plaćeni troškovi i nefakturirani prihodi - aktivna vremenska razgraničenja

Unaprijed plaćeni prihodi, neplaćeni troškovi - pasivna vremenska razgraničenja.

38

ZAVRŠETAK RAČUNOVODSTVENOG CIKLUSA

Računovodstveni ciklus ponavlja se sa svakim računovodstvenim razdobljem. On završava sa stavljanjem računovodstvenih izvještaja.Za poduzeće u osnivanju računovodstveni ciklus počinjinje otvaranjem konta glavne knjige.Tijekom poslovanja stanja na kontima prenose se iz jednog razdoblja u drugo.Stoga računovodstveni ciklus počinje prikazivanjem početnih stanja na kontu.

Računovodstveni ciklus

1. Počinje unosom početnih stanja u glavnu knjigu početkom razdoblja.2. Analiza transakcija koje su se dogodile. Tijekom3. Unos transakcija u dnevnik i glavnu knjigu. razdoblja4. Izračunavanje stanja na svakom kontu koncem razdoblja.5. Unos probne bilance u radni list i sastavljanje radnog lista.6. Uporaba radnog lista kao podloge za : Koncem a. pripremu financijskih izvještaja razdoblja b. korektivna knjiženja c. knjiženje zaključnih salda7. Sastavljanje zaključne probne bilance

Radni list nije dio glavne knjige ni dnevnika niti financijskih izvještaja, stoga nije ni dio formalnog računovodstvevog sustava.Radni list postoji kao dio uvriježene računovodwstvene prakse koji računovođama olakšava završetak računovodstvenog ciklusa.Prva četiri koraka u izradi radnog lista identična su onima u sastavljanju korigirane probne bilance, dok peti korak predstavlja novi proces.

39

Postupak sastavljanja radnog lista:Unos naziva konta i nekorigiranog stanja u kolonu probne bilance radnog lista i izračun ukupnog zbroja.Unos potrebnih korekcija u kolonu za korekcije i izračun ukupnog zbroja.Izračun korigiranog stanja svakog konta kao kombinacije probne bilance i potrebnih korekcija.Unos korigiranih stanja u kolonu korigirane probne bilance.Temeljem stanja korigrirane probne bilance prijenos stanja na kontima imovine dugova i glavnice u kolonu bilance.Prijenos stanja na kontima rashoda i prihoda u kolonu računa dobiti i gubitka.Izračun ukupnog zbroja u izvještajima.

Novi postupak:5. Izračun neto dobiti ili gubitka kao razlike ukupnih prihoda i ukupnih rashoda u računu dobiti i gubitka.Unos neto dobiti ili gubitka kao izravnavajuće svote računa dobiti i gubitka i bilance te izračun ukupnog zbroja.

40

Poduzeće MDNekorigirana probna bilancaNa dan 31.listopada 2xx1.

Novac 24.800Potraživanja 2.250Zalihe materijala 700Unaprijed pl.najamn. 3.000Namještaj 16.500Dobavljači 13.100Unaprijed napl. prih. 450Glavnica 31.250Povl. glavnice. 3.200Prihod prodaje usl. 7.000Troškovi plaća 950Troškovi usluga 400Ukupno 51.800 51.800

Proknjižite potrebne korekcije na T-kontima:Unaprijed plaćena najamnina 1.listopada za tri mjeseca iznosi 3.000. Proknjižite troškove najamnine koncem listopada.Utrošeno je u proizvodnji materijala za 300.Obračunana amortizacija NPO iznosi 275.Obračunana je, ali ne i isplaćena, plaća zaposlenih 950.15.listopada ugovoreno je obavljanje usluga kupcima tijekom idućeg mjeseca u vrijednosti 500.Koncem listopada obračunava se zarađeni prihod 250.Unaprijed je naplaćena usluga kupcima koja će se obavljati sljedeća tri mjeseca 450.Tijekom listopada ostvarena je i obračunana jednomjesečna usluga 150.

41

Naziv kontaProbna bilanca Korekcije Korig. probna

bilancaRačun dobiti i

gubitkaBilanca

Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potražuje

Novac 24.800Potraživanja 2.250Zalihe 700Unapr.pl. najamn. 3.000Namještaj 16.500Akumul. amort.Dobavljači 13.100Obveze za plaćeUnapr.napl.usl. 450Glavnica 31.250Povl. glavnice 3.200Prih.prodaje usl. 7.000

Trošk. najamn.Troškovi plaća 950Trošk.materij.Trošk. amort.Trošk. usluga 400

51.800 51.800

42

Naziv kontaProbna bilanca Korekcije Korig. probna

bilancaRačun dobiti i

gubitkaBilanca

Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potraž.Novac 24.800Potraživanja 2.250 (a) 250Zalihe 700 (b) 300 Unapr.pl. najam 3.000 (c) 1.000Namještaj 16.500Akumul. amort. (d) 275Dobavljači 13.100Obveze za plaće (e) 950Unapr.napl.usl. 450 (f) 150Glavnica 31.250Povl. glavnice 3.200Prih.prodaje usl. 7.000 (a) 250

(f) 150Trošk. najamn. (c)1.000

Troškovi plaća 950 (e) 950Trošk.materij. (b) 300Trošk. amort. (d) 275Trošk. usluga 400

51.800 51.800 2.925 2.925

43

Probna bilanca Korekcije Korig. probna bilanca

Račun dobiti i gubitka

Bilanca

Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potraž. Duguje PotražujeNovac 24.800 24.800Potraživanja 2.250 (a) 250 2.500Zalihe 700 (b) 300 400Unapr.pl. najam 3.000 (c) 1.000 2.000Namještaj 16.500 16.500Akumul. amort. (d) 275 275Dobavljači 13.100 13.100Obveze za plaće (e) 950 950Unapr.napl.usl. 450 (f) 150 300Glavnica 31.250 31.250Povl. glavnice 3.200 3.200Prih.prodaje usl. 7.000 (a) 250 7.400

(f) 150Trošk. najamn. (c)1.000 1.000Troškovi plaća 950 (e) 950 1.900Trošk.materij. (b) 300 300Trošk. amort. (d) 275 275Trošk. usluga 400 400

51.800 51.800 2.925 2.925 53.275 53.275

44

Probna bilanca Korekcije Korig. probna bilanca

Račun dobiti i gubitka

Bilanca

Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potraž. Duguje PotražujeNovac 24.800 24.800 24.800Potraživanja 2.250 (a) 250 2.500 2.500Zalihe 700 (b) 300 400 400Unapr.pl. najam 3.000 (c)1.000 2.000 2.000Namještaj 16.500 16.500 16.500Akumul. amort. (d) 275 275 275Dobavljači 13.100 13.100 13.100Obveze za plaće (e) 950 950 950Unapr.napl.usl. 450 (f) 150 300 300Glavnica 31.250 31.250 31.250Povl. glavnice 3.200 3.200 3.200Prih.prodaje usl. 7.000 (a) 250 7.400 7.400

(f) 150Trošk. najamn. (c)1.000 1.000 1.000Troškovi plaća 950 (e) 950 1.900 1.900Trošk.materij. (b) 300 300 300Trošk. amort. (d) 275 275 275Trošk. usluga 400 400 400

51.800 51.800 2.925 2.925 53.275 53.275 3.875 7.400 49.400 45.875

45

Naziv kontaProbna bilanca Korekcije Korig. probna

bilancaRačun dobiti i

gubitkaBilanca

Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potraž. Duguje Potražuje Novac 24.800 24.800 24.800Potraživanja 2.250 (a) 250 2.500 2.500Zalihe 700 (b) 300 400 400Unapr.pl. najam 3.000 (c)1.000 2.000 2.000Namještaj 16.500 16.500 16.500Akumul. amort. (d) 275 275 275Dobavljači 13.100 13.100 13.100Obveze za plaće (e) 950 950 950Unapr.napl.usl. 450 (f) 150 300 300Glavnica 31.250 31.250 31.250Povl. glavnice 3.200 3.200 3.200Prih.prodaje usl. 7.000 (a) 250 7.400 7.400

(f) 150Trošk. najamn. (c)1.000 1.000 1.000Troškovi plaća 950 (e) 950 1.900 1.900Trošk.materij. (b) 300 300 300Trošk. amort. (d) 275 275 275Trošk. usluga 400 400 400Ukupno 51.800 51.800 2.925 2.925 53.275 53.275 3.875 7.400 49.400 45.875Neto dobit 3.525 3.525

7.400 7.400 49,400 49.400

46

KLASIFICIRANI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

Pozicije s određenim obilježjima zajedno su grupirani, odnosno "klasificirani".

Svrha klasifikacija jest prikazati korisne, uporabljive podsume koje će pomoći korisnicima izvještaja kod procjene solventnosti, profitabilnosti i perspektivi poduzeća.

Klasifikacije i podsume standardizirane su i pomažu donositeljima odluka kod usporedbe financijskih izvještaja različitih kompanija.

KLASIFICIRANA BILANCA

Kod klasificirane bilance imovina je obično predstavljena u tri grupe:

1) tekuća (kratkotrajna) imovina,

2) postrojenja i oprema i

3) ostala imovina.

Obveze se klasificiraju u:

1) kratkoročne obveze i

2) dugoročne obveze

3) ostale obveze.

47

Klasificirana bilanca za kompaniju Computer Barn dolje je prikazana:

KOMPANIJA COMPUTER BARNBilanca

31. prosinca, 1994.

Klasificirana bilancaTekuća (kratkotrajna) imovina: Novac 30,000$ Utrživi vrijednosni papiri 11,000 Potraživanja po vrijednosnim papirima 5,000 Potraživanja od kupaca 60,000 Zalihe 70,000 Rashodi plaćeni unaprijed 4,000 Ukupno tekuća imovina 180,000$Postrojenja i oprema: Zemljište 151,000$ Zgrada 120,000$ Manje: akumulirana amoritizacija 9,000 111,000 Prodajna oprema i namještaj 45,000$ Manje: akumulirana amoritizacija 27,000 18,000 Ukupno osnovna stredstva i oprema 280,000Ostala imovina: Zemljište zadržano kao buduće mjesto za izgradnju 170,000Ukupno imovina 630,000

Obveze & Vlasnički kapitalKratkoročne obveze: Obveze po vrijednosnim papirima (dospijeće 6 mj.) 20,000$ Obveze prema dobavljačima 65,000 Obveze za poreze na prodaju 3,000 Nastale obveze za rashode 8,000 Nezarađeni prihod i polozi kupaca 4,000 Ukupne tekuće obveze 100,000$Dugoročne obveze: Obveze za hipotekarne kredite (dospijeće 20 g.) 210,000 Ukupno obveze 310,000$Vlasnički kapital: Pat O'Brien, kapital 320,000Ukupno obveze i vlasnički kapital 630,000$

48

Korištenje klasificirane bilance u ocjeni likvidnosti i solventnosti

Likvidnost jest mjera mogućnosti da se bilo koji oblik imovine pretvori u novac unutar relativno kratkog vremenskog razdoblja bez ometanja normalnog poslovanja.

Tekuća imovina

Vremensko razdoblje u kojemu se očekuje da će se tekuća imovina pretvoriti u novac obično je jedna godina. Ako kompanija treba više od jedne godine za dovršenje svog normalnog poslovnog ciklusa, ipak će se duljina poslovnog ciklusa koristiti kao vremensko razdoblje koje definira tekuću imovinu. Tako su zalihe i računi potraživanja od kupaca normalno klasificirani kao tekuća imovina, čak kad i pretvaranje te imovine u novac neće biti dovršeno unutar jedne godine.

U bilanci je tekuća imovina navedena po redu likvidnosti (što je imovinabliža novcu, veća je njezina likvidnost). Tako se novac uvijek navodi prvi među tekućom imovinom, a slijede je utrživi vrijednosni papiri, potraživanja, zalihe i unaprijed plaćeni rashodi.

Kratkoročne obveze

Kratkoročne su obveze postojeći dugovi koji moraju biti plaćeni unutar istog vremenskog razdoblja koje se koristi kod definiranja tekuće imovine. Među najuobičajenijim kratkoročnim obvezama su obveze po vrijednosnim papirima (koje dospijevaju unutar jedne godine), obveze prema dobavljačima, naplaćeni nezarađeni prihodi, nastali neplaćeni rashodi kao što su obveze za plaće i obveze za kamate. U bilanci su obveze po vrijednosnim papirima obično nadvedene prve, slijede računi obveza prema dobavljačima, a ostale vrste kratkoročnih obveza mogu biti navedene u bilo kojemu slijedu.

49

Pokazatelj tekuće likvidnosti

Najraširenije korišteno mjerilo mogućnosti kratkoročnog plaćanja obveza jest pokazatelj tekuće likvidnosti. Izračunava se dijeleći ukupnu tekuću imovinu s ukupnim kratkoročnim obvezama.

Što je veći pokazatelj tekuće likvidnosti, to kompanija izgleda solventnija. Mnogi bankari i ostali kratkoročni vjerovnici tradicionalno su vjerovali da pokazatelj tekuće likvidnosti treba biti najmanje 2 prema 1.

Klasificirana tekuća imovina i kratkoročne obveze posebno su korisne za vjerovnike u ocjeni trenutačne mogućnosti plaćanja obveza ili solventnosti poslovnog subjekta.

Prema ovom standardu kompanija Computer Barn nešto je slabija; kompanija vjerojatno ne bi dobila vrhunsku kreditnu ocjenu od banke ili nekog drugog kratkoročnog vjerovnika koji primjenjuje taj kriterij.

Ocjena financijskih pokazatelja

Ne treba inzistirati na prevelikom povjerenju u "pravila odoka", kao što je npr. "pokazatelj tekuće likvidnosti trebao bi biti najmanje 2 prema 1". Donositelj odluka mora prvo razumjeti jedinstvene karakteristike kompanije i grane djelatnosti u kojoj radi.

Trgovci na malo teže će imati veći pokazatelj tekuće likvidnosti nego trgovci na veliko ili proizvodne kompanije. Uslužne vrste poduzeća koje nemaju zaliha imaju niže pokazatelje tekuće likvidnosti nego trgovinske ili proizvodne kompanije.

Velika poduzeća s vrlo pouzdanim izvorima prihoda i novčanih primitaka u mogućnosti su raditi s nižim pokazateljima tekuće likvidnosti nego što su manje kompanije s manje stabilnim zaradama.

Vrlo visok pokazatelj (4 ili 5 prema 1) može značiti da je previše imovine "vezano" u tekućoj imovini te da je možda ispuštena mogućnost za rast.

Korisnici financijskih informacija općenito koriste dva kriterija:- trend pokazatelja tijekom razdoblja od nekoliko godina - usporedba s financijskim pokazateljima sličnih kompanija i prosjecima cijele djelatnosti.

50

Primjer:

Mnoge specijalizirane institucije objavljuju godišnje glavne poslovne pokazatelje i norme za mnoge grane djelatnosti. Prosječni pokazatelji tekuće likvidnosti nekoliko grana djelatnosti za prošlu godinu jesu:

Prosječni pokazateljGrana djelatnosti tekuće likvidnosti:

Zračni transport (glavni prijevoznici) 1 prema 1Maloprodaja -opća trgovačka roba 2,1 prema 1Maloprodaja -specijalna ženska odjeća 3,3 prema 1Veleprodaja -oprema 1,7 prema 1Proizvodnja- računala 1,5 prema 1Telefonija (regionalno) 0,9 prema 1

Korisnost i ograničenja analize pokazatelja

Korisnici financijskih izvještaja trebaju znati da pokazatelji imaju nekoliko ograničenja. Na primjer, menedžment može ući u transakcije na kraju godine koje će privremeno popraviti glavne pokazatelje.

Poduzeće Computer Barn ima tekuću imovinu od 180,000 i kratkoročne obveze od 100,000 što rezultira pokazateljem tekuće likvidnosti od 1,8 prema 1. Što bi se dogodilo ako bi kratko prije kraja godine menedžment iskoristio 20,000 za plaćanje obveza prema dobavljačima?

Ta bi transakcija smanjila tekuću imovinu na 160,000 i kratkoročne obveze na 80,000. Međutim, to bi također povećalo kompanijin pokazatelj tekuće likvidosti na kraju godine na 2 prema 1 (160,000$ -+- 80,000$ = 2).

Ograničenja:- imovina se procjenjuje po troškovima nabave, a ne prema tekućoj tržišnoj vrijednosti- izražavaju jedino financijske odnose i usporedbe financijskih pokazatelja (zanemaruju se nefinancijski učinci).

51

Radni (obrtni) kapital

Radni (obrtni) kapital je druga mjera koja se često koristi za izračunavanje odnosa između tekuće imovine i kratkoročnih obveza. Radni kapital je višak tekuće imovine preko kratkoročnih obveza.

Prikazana bilanca označava da na kraju godine kompanija Computer Barn ima radni kapital od 80,000 (180,000 -100,000).

Iznos radnog kapitala koji kompaniji omogućuje solventnost, varira s veličinom organizacije i prirodom njezinih poslovnih aktivnosti. Analitičar koji je upoznat s prirodom kompanijina poslovanja, obično može odrediti prema iznosu radnog kapitala je li kompanija u zadovoljavajućem financijskom položaju ili će uskoro vjerojatno upasti u financijske teškoće.

Kompanija s kratkoročnim obvezama koje su veće od tekuće imovine ima negativni iznos radnog (obrtnog) kapitala. Negativni radni (obrtni) kapital odmah ne znači da je kompanija insolventna. Svaka kompanija s pokazateljem tekuće likvidnosti manjim od 1 prema 1 ima negativan iznos radnog kapitala. Mnoge telefonske kompanije pripadaju toj kategoriji.

52

Vlasnikova odgovornost za dugove poduzeća

Računovođe gledaju poslovni subjekt odvojeno od drugih ekonomskih aktivnosti vlasnika poduzeća (ili nekoliko vlasnika poduzeća). Zakon u mnogim državama, međutim, razlikuje korporacije i ostale oblike poduzeća.

Vlasnici vlastitih poduzeća i partnerstva osobno su odgovorni za bilo koje i sve dugove. Zbog toga njihovi vjerovnici često temelje svoje krajnje odluke na solventnosti vlasnika poduzeća radije nego na financijskom položaju samog poduzeća.

Kod korporacija, vlasnici (dioničari) nisu osobno odgovorni za dugove poduzeća. Vjerovnici mogu računati jedino na poslovni subjekt kod traženja plaćanja svojih potraživanja. Tako solventnost poslovnog subjekta postaje mnogo značajnija ako je poduzeće organizirano kao korporacija.

Male korporacije i "garancije" za zajmove

Često male korporacije ne ispunjavaju uvjete koje im postavljaju banke za kredit. U takvim slučajevima vjerovnici mogu tražiti da jedan ili nekoliko dioničara kompanije osobno garantira (ili "supotpiše") određene dugove poslovnog subjekta. Sa supotpisivanjem dugova korporacije, pojedinici dioničari postaju osobno odgovorni za dug ako korporacija nije u mogućnosti izvršiti plaćanje.

53

KLASIFIKACIJA RAČUNA DOBITI I GUBITAK

Račun dobiti i gubitka može biti sastavljen ili u obliku nekoliko koraka ili u obliku jednog koraka.

Račun dobiti i gubitka u nekoliko koraka

Račun dobiti i gubitka u nekoliko koraka nazvan je tako zbog serije koraka u kojoj se troškovi i rashodi oduzimaju od prihoda.

Prihod prodaje- trošak prodane robe Bruto profit- poslovni rashodi Poslovna dobit- neposlovne stavke Neto dobit

54

Račun dobiti i gubitka u nekoliko koraka:

KOMPANIJA COMPUTER BARNRačun dobiti i gubitka

za godinu koja završava na dan 31. prosinca, 1994.

Neto prodaja 900,000Manje: Trošak prodane robe 540,000Bruto profit 360,000Manje: Poslovni rashodi Rashodi prodaje: Plaće iz prodaje i provizije 78,800 Reklama 42,000 Usluge dostave 14,200 Amortizacija: oprema trgovine 9,000 Drugi prodajni rashodi 6,000 Ukupno rashodi prodaje 150,000Opći & administrativni rashodi Administrativne & uredske plaće 73,000 Razne korisne stvari 6,500 Amortizacija: zgrada 8,500Drugi opći & administrativni rashodi 11,000 Ukupni opći & administrativni rashodi 99,000Ukupno poslovni rashodi 249,000Poslovna dobit 111,000Manje (više): Neposlovne stavke: Rashod za kamate 23,000 Izgubljeni popusti kod kupnje 1,200 Prihod od kamata (3,200) 21,000Neto dobit 90,000

55

Račun dobiti i gubitka u jednom koraku

Račun dobiti i gubitka u jednom koraku dobio je ime po tome što se svi troškovi i rashodi oduzimaju od ukupnog prihoda u jednom koraku.

KOMPANIJA COMPUTER BARNRačun dobiti i gubitka

za godinu koja završava na dan 31. prosinca, 1994.

Prihodi Neto prodaja 900,000 Prihodi od kamata 3,200 Ukupni prihodi 903,200Troškovi i rashodi Trošak prodane robe 540,000 Prodajni rashodi 150,000 Opći & administrativni rashodi 99,000 Rashodi za kamate 23,000 Izgubljeni popusti kod kupnje 1,200 Ukupni troškovi i rashodi 813,200Neto dobit 90,000

56

Ocjena adekvatnosti neto dobiti

Neto dobit neukorporiranog poduzeća trebala bi biti dovoljna da vlasniku osigura naknadu za:

- osobne usluge koje je izvršio za poduzeće,

- povrat vlastitog kapitala kojeg je uložio u poduzeće,

- stupanj financijskog rizika kojeg je poduzeo.

Adekvatnost neto dobiti određena je vrijednošću koju vlasnik pridaje svakom od tih čimbenika.

Neto dobit korporacije trebala bi biti dovoljna da dioničarima osigura naknadu za:

- iznos njihova financijskog ulaganja,

- stupanj rizika koji su poduzeli.*

*Dioničari su obično izloženi manjem financijskom riziku nego suvlasnici neukorporiranog poduzeća, obzirom da nisu osobno odgovorni za dugove poslovnog subjekta.

57

ZALIHE

Zalihe su jedna od najznačajnijih stavaka bilance, bilo da se radi o zalihama materijala, vlastitih proizvoda ili trgovačke robe. U trgovačkom poduzeću, zalihe su namijenjene prodaji kupcima. One se pretvaraju u novac unutar jednog normalnog poslovnog ciklusa pa se smatraju tekućom imovinom

U bilanci se zalihe prikazuju odmah nakon potraživanja od kupaca zbog toga što su zalihe samo jedan korak dalje od pretvaranja u novac, nego što su to potraživanja od kupcima.

Tok troškova zaliha

Zalihe se, kao i većina ostale imovine, u računovodstvu vrednuju po troškovima nabave. Čim se proizvodi (roba) prodaju sa zaliha, njihov se trošak nabave izostavlja iz bilance i prenosi na troškove prodane robe koji se, potom, sučeljavaju s prihodom od prodaje u RDG-u. Ovaj tok troškova prikazan je sljedećom slikom:

Troškovinabave

(proizvodnje)

U trenutku prodajeRAČUN DOBITI I GUBITKA

Prihod od prodaje robeRashodi prodane robeBruto maržaTroškovi poslovanja trgovineDobit

U beskonačnom sustavu zaliha, knjiženja u računovodstvu paralelno prate ovaj tok troškova. Kad je roba kupljena, njezin se trošak knjiži na dugovnoj strani konta zalihe. Kad se roba proda, njezin se trošak nabave smanjuje na kontu zaliha i knjiži na dugovnoj strani konta rashodi prodane robe.

U računovodstvu je izuzetno važno vrednovanje zaliha. U većini slučajeva, vrijednost zaliha najveća je stavka tekuće imovine, a i najveći rashodi su rashodi prodane robe.

Prema računovodstvenim standardima, prihvatljivo je nekoliko različitih metoda vrednovanja zaliha. Različite metode mogu rezultirati značajno različitim financijskih pokazateljima pa je i posebno važno da korisnici, prije svih, menadžeri i investitori, razumiju učinke primjene različitih metoda vrednovanja zaliha. Standardne metode, prihvatljive u računovodstvu, jesu pojedinačna indentifikacija i pretpostavka toka troškova. Oba su pristupa prihvatljiva, međutim kad se jedan pristup odaberem njega treba dosljedno primjenjivati.

BILANCATekuća imovina:Zalihe

58

Pojedinačna identifikacija

Ova se metoda koristi kada se stvarni troškovi pojedinih jedinica mogu odrediti iz računovodstvene evidencije. Koristi se kod jedinica robe i proizvoda koje imaju veliku pojedinačnu vrijednost.

Pretpostavka toka troškova

Zalihe se vrednuju prema pretpostavljenom slijedu kojim se jedinice proizvoda ili robe povlače sa zaliha. Primjerice, moglo bi se pretpostaviti da se najprije prodaje najstarija roba ili da se najprije prodaje najčešće nabavljena roba.

Međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS 2 - Zalihe) predviđaju se tri pretpostavke toka. Osnovnim ili prioritetnim postupkom, predviđene su:

- metoda prosječnih troškova - zalihe se procijenjuju po prosječnom jediničnom trošku s pretpostavkom da se jedinice sa zalih povlače slučajnim redoslijedom. Vrijednost jedinice zaliha izračunava se dijeljenjem ukupne vrijednosti zaliha s ukupnom zatečenom količinom na zalihi;

- prva cijena ulaza - prva cijena izlaza (FIFO) - pretpostavlja se da se one jedinice sa zalihe koje su prve kupljene najprije troše sa zalihe, odnosno da se sa zalihe najprije izdaje roba koja je najdulje na zalihama. Preostale zalihe čine jedinice vrednovane po posljednjim ulaznim troškovima nabave.

Dozvoljenim ili alternativnim postupkom, predviđena je:

- posljenja cijena ulaza - prva cijena izlaza (LIFO) - pretpostavlja se da se one jedinice sa zalihe koje su posljenje kupljene najprije troše sa zalihe, odnosno da se sa zalihe najprije izdaje roba koja je najkraće na zalihama. Preostale zalihe čine jedinice vrednovane po prvim ulaznim troškovima nabave.

Pretpostavka toka troškova ne mora korespondirati sa stvarnim fizičkim kretanjem zaliha. Kako su jedinice na zalihi identične, potpuno je nebitno koja je jedinica ranije, a koja kasnije umanjila zalihu. Stoga se smatra da je tok troškova puno važniji od fizičkog toka zaliha. Korištenje pretpostavke toka eliminira potrebu za posebnom identifikacijom svake jedinice na zalihi i traženje njezina stvarnog troška nabave.

59

Zadatak

Proknjižite na kartici materijalnog knjigovodstva stanje i promjene materijala po metodama izlaza: FIFO, LIFO i prosječne ponderirane cijene. Prikažite učinak odabira metode izlaza materijala (robe) sa zalihe na troškove obračunskog razdoblja.

01.1.2003. stanje 110 kg po 50 kn / kg 06.1.2003. nabavljeno 510 kg po 60 kn / kg12.1.2003. utrošeno 520 kg 17.1.2003. nabavljeno 170 kg po 80 kn / kg21.1.2003. utrošeno 200 kg 26.1.2003. nabavljeno 100 kg po 70 kn / kg31.1.2003. zaključite karticu materijalnog knjigovodstva.

Metoda: FIFO

Datum Dokument OpisKoličina (kg) Jedinič.

cijena(kn/kg)

Vrijednost (kn)

Ulaz Izlaz Stanje Duguje Potražuje Saldo

1.1.'03. Stanje PSo 110 110 50 5.500 5.500

6.1.'03. P-1 Nabava 510 620 60 30.600 36.100

12.1.'03. I-1 Utrošak 520 100110×50410×60 30.100 6.000

17.1.'03. P-2 Nabava 170 270 80 13.600 19.600

21.1.'03. I-2 Utrošak 200 70100×60100×80 14.000 5.600

26.1.'03. P-3 Nabava 100 170 70 7.000 12.600

31.1.'03. Stanje ZSo 170 12.600

Ukupno 890 890 56.700 56.700

Troškovi materijala Dobavljač Zalihe materijala (robe) (Rashodi prodane robe)

51.200 PS 5.500

51.200

44.100

12.600 ZS

44.100

60

Metoda: LIFO

Datum Dokument OpisKoličina (kg) Jedinič.

cijena(kn/kg)

Vrijednost (kn)

Ulaz Izlaz Stanje Duguje Potražuje Saldo

1.1.'03. Stanje PSo 110 110 50 5.500 5.500

6.1.'03. P-1 Nabava 510 620 60 30.600 36.100

12.1.'03. I-1 Utrošak 520 100510×6010×50 31.100 5.000

17.1.'03. P-2 Nabava 170 270 80 13.600 18.600

21.1.'03. I-2 Utrošak 200 70170×8030×50 15.100 3.500

26.1.'03. P-3 Nabava 100 170 70 7.000 10.500

31.1.'03. Stanje ZSo 170 10.500

Ukupno 890 890 56.700 56.700

Troškovi materijala Dobavljač Zalihe materijala (robe) (Rashodi prodane robe)

51.200 PS 5.500

51.200

46.200

10.500 ZS

46.200

Metoda: Prosječne ponderirane cijene

Datum Dokument OpisKoličina (kg) Jedinič.

cijena(kn/kg)

Vrijednost (kn)

Ulaz Izlaz Stanje Duguje Potražuje Saldo

1.1.'03. Stanje PSo 110 110 50 5.500 5.500,000

6.1.'03. P-1 Nabava 510 620 60 30.600 36.100,000

12.1.'03. I-1 Utrošak 520 10036.100

62030.277,419 5.822,581

17.1.'03. P-2 Nabava 170 270 80 13.600 19.422,581

21.1.'03. I-2 Utrošak 200 7019.422

27014.387,097 5.035,484

26.1.'03. P-3 Nabava 100 170 70 7.000 12.035,484

31.1.'03. Stanje ZSo 170 12.035,484

Ukupno 890 890 56.700 56.700,000

Troškovi materijala Dobavljač Zalihe materijala (robe) (Rashodi prodane robe)

51.200 PS 5.500

51.200

44.665

12.035 ZS

44.665

61

MATERIJALNA IMOVINA – PRIRODNA BOGATSTVA

(kontna skupina 02)

Prirodna bogatstva (zemljišta i šume) predstavljaju obično neograničen prirodni izvor te se, stoga, ne amortiziraju.

Naknadna ulaganja u ovu imovinu na ime njezina poboljšanja koja imaju ograničeni vijek trajanja treba posebno iskazivati i amortizirati. To su razna poboljšanja na zemljištu kao, primjerice, betoniranje parkirališta, staza, postavljanje ograda na zemljištu i drugo.

ZEMLJIŠTA

Kod računovodstvenog praćenja stjecanja (nabave), otuđenja, revalorizacije i ostalih transakcija vezanih za zemljište, primjenjuju se postupci sadržani u MRSu 16 - Nekretnine, postrojenja i oprema.

Prema MRSu 16, zemljište ima neograničeni vijek trajanja i, stoga, se ne amortizira. Pretpostavka jest da je prodajom zemljišta moguće vratiti sredstva uložena u njegovu nabavu.

Pravo korištenja zemljišta moguće je ostvariti:a) putem zakupa i koncesije (primjerice, za poljoprivredno zemljište u vlasništvu države)

- takvo se zemljište vodi u izvanbilančnoj evidenciji;- ulaganja na takvom zemljištu vode se kao ulaganja na tuđoj imovini

(kto 0126) prema MRSu 16, a u skladu s MRSom 25 - Računovodstvo ulaganja;

- obzirom da je riječ o ulaganju u zemljište s pravom korištenja na određeni rok, ovo ulaganje se amortizira.

PrimjerPoduzeće je uzelo u zakup poljoprivredno zemljište vrijednosti 150.000 na rok od 10 godina. Zakupnina se plaća u godišnjoj svoti naknade 8.000. Plaćena je zakupnina za prvu godinu doznakom sa žiro računa. Za radove na postavljanju cijevi za odvodnjavanje primljena je faktura na 36.600 (od čega PDV 6.600).

62

b) kupnjom ili na neki drugi način (za ostala zemljišta)- takvo se zemljište, kao i sva ulaganja na njemu vode u okviru

dugotrajne materijalne imovine - prirodna bogatstva;- u trošak nabave zemljišta uračunavaju se svi izdaci vezani za

nabavu, ali i pripremu zemljišta za njegovo korištenje. To su, u prvom redu, kupovna cijena zemljišta, zatim odvjetničke naknade, naknade geodeta, takse za ovjere ugovora, takse za uknjižbu zemljišta, provizije posrednicima, troškovi rušenja starih objekata, porez na promet nekretnina i drugo;

- pri prijenosu vlasništva nad zemljištem, plaća se porez na promet nakretnina po stopi od 5% prema Zakonu o porezu na promet nekretnina. Obveznik poreza na promet nekretnina je stjecatelj, odnosno kupac nekretnine.

PrimjerPoduzeće kupuje građevinsko zemljište od građanina. Sa žiro računa je isplaćeno građaninu na štednu knjižicu 100.000. Primljen je račun za odvjetničke naknade i pristojbe na 4.880 (od čega PDV 880). Plaćen je porez na promet nekretnina po stopi od 5%. Za troškove uređenja i čišćenja zemljišta primljena je faktura na 12.200 (od čega PDV 2.200). Zemljište je spremno za gradnju pa je zatražena lokacijska i građevinska dozvola.

ŠUME

Za razliku od zemljišta, na koja se djelomično primjenjuje MRS 16, ovaj se standard ne primjenjuje na šume i slične obnovljive prirodne resurse, te na pravo iskorištavanja rudnih bogatstava, istraživanje i vađenje ruda, nafte, prirodnog plina i sličnih neobnovljivih resursa.

Gospodarenje šumama uređeno je Zakonom o šumama. Šumom se, tako, smatra svako zemljište obraslo šumskim drvećem na površini većoj od 10 ari. Nadalje, šume se mogu smatrati rezultatom poljodjelstva te se, u tom smislu, na njih primjenjuju odredbe MRSa 41 - Poljodjelstvo.

Šume su prirodno bogatstvo koje se pri normalnim uvjetima eksploatacije samo obnavlja. No, unatoč tome, zakonom su predviđena obvezna izdvajanja za njihovu reprodukciju u visini 0,07% od ukupnog prihoda.

PrimjerPoduzeće izdvaja 0,07% svog ukupnog prihoda za obnovu (reprodukciju) šuma. Ukupni prihod poduzeća ostvaren u obračunskom razdoblju iznosi 1.000.000 kn.

63