Click here to load reader

Osnove Rada u Ms Excelu - Skripta

  • View
    35

  • Download
    3

Embed Size (px)

DESCRIPTION

ttffff

Text of Osnove Rada u Ms Excelu - Skripta

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 1

    mr.sc. Bojan Kovai

    OSNOVE RADA U MS EXCELU

    interna skripta1

    1 Ova interna skripta koritena je na laboratorijskim vjebama iz Poslovne informatike koje je autor drao

    studentima 1. godine strunoga studija raunovodstva i financija na Visokoj koli za financijski menadment u akademskoj godini 2006/2007.

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 2

    Sadraj

    PREDGOVOR ......................................................................................................................4 1. ORGANIZACIJA PODATAKA ......................................................................................5

    1.1. elije ...........................................................................................................................5 1.1.1. Aktiviranje i oznaavanje elije .............................................................................5 1.1.2. Unos podataka u eliju ..........................................................................................5 1.1.3. Blok elija .............................................................................................................6 1.1.4. Oznaavanje bloka elija i skupine elija ...............................................................6 1.1.5. Premjetanje elije ................................................................................................6 1.1.6. Kopiranje elije .....................................................................................................7 1.1.7. Brisanje sadraja elije, bloka elija i skupine elija ..............................................8 1.1.8. Brisanje elije, bloka elija i skupine elija ...........................................................8

    1.2. Stupci i retci ...............................................................................................................9 1.2.1. Promjena irine stupca i visine retka ......................................................................9 1.2.2. Oznaavanje (niza) redaka i stupaca .................................................................... 10 1.2.3. Umetanje novih redaka i stupaca ......................................................................... 10 1.2.4. Sakrivanje i otkrivanje (nizova) stupaca i redaka ................................................. 11 1.2.5. Premjetanje redaka i stupaca unutar radnoga lista i radne knjige ........................ 11 1.2.6. Kopiranje redaka i stupaca unutar radnoga lista i radne knjige ............................. 12 1.2.7. Brisanje redaka i stupaca ..................................................................................... 13

    1.3. Listovi radne knjige ................................................................................................. 14 1.3.1. Pomicanje po radnom listu .................................................................................. 15 1.3.2. Dijeljenje prozora ................................................................................................ 15 1.3.3. Povealo (Zoom) ................................................................................................. 16 1.3.4. Oznaavanje lista ................................................................................................ 16 1.3.5. Odabir radnoga lista ............................................................................................ 16 1.3.6. Umetanje radnih listova u trenutno aktivnu radnu knjigu ..................................... 17 1.3.7. Kidanje listova iz knjige ...................................................................................... 17 1.3.8. Preimenovanje listova ......................................................................................... 17 1.3.9. Premjetanje radnih listova unutar jedne knjige ili u drugu knjigu ....................... 18 1.3.10. Kopiranje listova unutar iste knjige ili iz knjige u knjigu ................................... 18 1.3.11. Grupiranje i razgrupiranje listova ...................................................................... 19

    1.4. Podatci ...................................................................................................................... 20 1.4.1. Unos podataka ..................................................................................................... 20 1.4.2. Unos podataka u nizu .......................................................................................... 21 1.4.3. Unos podataka u nizu pomou mia..................................................................... 22

    2. OBLIKOVANJE PODATAKA ...................................................................................... 23 2.1. Oblikovanje ispisa brojeva ......................................................................................... 23 2.2. Poravnanja ................................................................................................................. 24 2.3. Odabir i oblikovanje fonta .......................................................................................... 25

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 3

    2.4. Oblikovanje granica elije, bloka elija i tablice ......................................................... 25 2.5. Odabir boje pozadine elije, bloka elija i tablice ....................................................... 25 2.6. Sortiranje podataka .................................................................................................... 25

    3. RAD S DATOTEKAMA ................................................................................................ 27 4. FUNKCIJE I FORMULE .............................................................................................. 28

    4.1. Funkcije .................................................................................................................... 28 4.1.1. Primjeri matematikih funkcija ........................................................................... 29 4.1.2. Primjeri logikih funkcija .................................................................................... 32 4.1.3. Primjeri statistikih funkcija ................................................................................ 36 4.1.4. Primjeri financijskih funkcija .............................................................................. 37

    4.2. Formule .................................................................................................................... 42 4.2.1. Vrste adresa elija ............................................................................................... 42 4.2.2. Uporaba funkcija prigodom pisanja formula ........................................................ 43 4.2.3. Primjeri formula .................................................................................................. 44 4.2.4. Naredba Traenje cilja (Goal Seek) ..................................................................... 45 4.2.5. Primjeri primjene formula i funkcija .................................................................... 47

    5. LITERATURA ............................................................................................................... 48 BILJEKA O AUTORU .................................................................................................... 49

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 4

    PREDGOVOR

    U dananje je vrijeme praktiki nezamislivo ne poznavati osnove rada na raunalu. Pritom se pod osnovama rada na raunalu obino podrazumijeva osnovno koritenje raunalnih programa Microsoft Office (poglavito Microsoft Word, Microsoft Excel i Microsoft PowerPoint), Internet Explorer i Outlook Express. I dok se potonja dva koriste uglavnom za surfanje po Internetu i slanje, odnosno primanje elektronikih poruka, alati programa Microsoft Office koriste se za izradbu razliitih vrsta tekstualnih dokumenata, tablica, prezentacija i sl.

    Interna skripta koja su pred vama zapravo je prirunik namijenjen upoznavanju i uenju osnovnih elemenata rada s programom Microsoft Excel. Iako ga je mogue koristiti radei s bilo kojom verzijom Microsoft Excela, ipak se preporuuje koristiti Microsoft Excel 2003 ili neku od kasnijih verzija. Pritom se ne pretpostavlja da bilo tko od korisnika ve ima nekakvo elementarno predznanje potrebno za rad s MS Excelom, ali se na pojedinim mjestima pretpostavlja poznavanje osnovnih pojmova gospodarske matematike2. Preporuuje se koristiti prirunik u neposrednom radu s raunalom, a ne pasivno ga itajui. Tako se praktino najuinkovitije mogu nauiti sve osnove, ali i trikovi koji se opisuju u tekstu koji slijedi.

    Prirunik je tematski strukturiran tako da izborom i sadrajem tema potpuno prati program laboratorijskih vjebi iz kolegija Poslovna informatika3. Tako se najprije obrauju osnove organizacije podataka u MS Excelu, te oblikovanje podataka, a tek potom rad s datotekama, funkcije i formule. Kako i prilii ovakvoj vrsti strunoga djela, osnovni je tekst popraen veim brojem razliitih primjera, kao i nekolicinom zadataka za vjebu namijenjenima studentima za samostalno rjeavanje.

    Ugodna mi je dunost zahvaliti na suradnji i pomoi dr.sc. Kseniji Klasi, prof. visoke kole, bez ijega poticaja ovaj prirunik ne bi niti bio napisan. Zahvaljujem i studentima koji su svojim pitanjima, primjedbama i dobronamjernim komentarima pomogli da cijela interna skripta budu jo svrsishodnija, ali i kvalitetnija.

    U Zagrebu, lipnja 2007.

    Bojan Kovai

    2 Osnovni razlog za takvu pretpostavku je to su ova interna skripta ponajprije bila namijenjena studentima

    strunoga studija raunovodstva i financija koji usporedno s kolegijem Poslovna informatika sluaju i kolegij Gospodarska matematika (vidjeti biljeku 1.). 3 Vidjeti biljeku 1.

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 5

    1. ORGANIZACIJA PODATAKA

    Podaci koje obraujemo programom MS Excel smjeteni su u tzv. elijama (engl. cells) koje svojom zadanom duljinom i irinom predstavljaju nonu moru svakoga osuenika na izdravanje zatvorske kazne. (Kako pojedinu eliju ipak moemo uiniti ugodnijom za njezine stanovnike, nauit emo kasnije.) Skup od 16.277.216,00 elija naziva se tabela (engl. table), a ne zatvor, kako bi se prvotno moglo pomisliti. Svaka tablica zasebno tvori jedan list (engl. sheet), a skup listova tvori radnu knjigu (engl. book). Drugim rijeima, radna knjiga je zapravo datoteka kreirana u MS Excelu, a ukupan broj njezinih listova odreujemo sami (moe ih biti najvie 255, a nama e i biti sasvim dovoljno bude li ih 5-6). Trenutno aktivni list radne knjige naziva se radni list (engl. worksheet).

    Vana leksika napomena: Slabiji poznavatelji engleskoga jezika vrlo esto rije sheet itaju s kratkim i umjesto s dugim i (ispravno je: i: t moete razvui i koliko vas volja, ali ne pretjerujte), pa jadan, sasvim ist i uredan list pretvore u fekaliju. Stoga oprez s itanjem!

    1.1. elije

    Svaka je elija presjek tono jednoga retka i tono jednoga stupca. Stoga ima smisla definirati adresu elije (neto kao JMBG elije ili, u duhu najnovijih briljantnih umotvorina, njezinu jedinstvenu poreznu oznaku) kao zajedniku oznaku retka i stupca iji je ona presjek. Budui da su stupci oznaeni slovima, a retci brojevima, u definiranju adrese elije najprije piemo ime stupca, a potom ime retka: A1, B2, C4, D6, IV65536 i sl.

    1.1.1. Aktiviranje i oznaavanje elije

    Pojedinu eliju aktiviramo (tj. omoguujemo da neto radimo s njom upisujemo podatke, kopiramo je i sl.) tako da na nju jednom kliknemo lijevom tipkom mia. Tada se ta elija uokviri tamnim pravokutnikom. Takva elija ujedno je i oznaena, to znai da je moemo npr. premjestiti, kopirati itd.

    1.1.2. Unos podataka u eliju

    Unos podataka u eliju radimo na sljedei nain:

    1.) Postavimo pokaziva mia na eliju u koju elimo unijeti podatke; 2.) U vrlo kratkom razmaku (priblino jednakim 1 desetinki sekunde) dva puta uzastopno

    kliknemo lijevom tipkom mia. Ako smo dobro radili, eljena elija bit e oznaena tamnim pravokutnikom, a unutar nje bit e smjeten trepui pokaziva (kursor).

    3.) Unesemo eljeni podatak (tekst, broj itd.).

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 6

    4.) Pritisnemo tipku Enter kako bismo potvrdili da unijeti podatak uistinu treba biti u navedenoj eliji (otprilike kao kad straari dovedu zatvorenika u njegovu zatvorsku eliju, zatvore vrata elije i zakljuaju ih).

    Nakon pritiskanja tipke Enter dobiveni podaci bit e u eljenoj eliji, a elija neposredno ispod eljene bit e oznaena tamnim pravokutnikom.

    Vana napomena: Umjesto tipke Enter mogue je i pritisnuti jednu iz skupine etiriju strelica na tipkovnici pomou kojih se u radnom listu kreemo u etiri razliita smjera. Ukoliko, pak, elimo odustati od unosa podataka, trebamo pod hitno nestati iz elije (tj. hrabro zbrisati s mjesta zloina) pritisnemo tipku Escape (Esc).

    1.1.3. Blok elija

    Skupinu elija koja tvori pravokutnik nazivamo blokom elija. Blok elija jednoznano je odreen zadavanjem adresa prve i posljednje elije koje ga tvore. To radimo tako da najprije napiemo adresu prve elije, potom stavimo znak dvotoke :, a potom napiemo adresu posljednje elije. Npr. blok kojega tvore elije A1, B1, A2 i B2 zadajemo ovako: A1:B2, a blok kojega tvore elije A1, B1, C1 i D1 ovako: A1:D1.

    1.1.4. Oznaavanje bloka elija i skupine elija

    Blok elija oznaavamo na sljedei nain: 1.) postavimo pokaziva mia na prvu eliju bloka; 2.) pritisnemo lijevu tipku mia i drimo je pritisnutu; 3.) pokaziva mia postavimo na posljednju eliju bloka; 4.) otpustimo pritisnutu lijevu tipku mia.

    Skupinu elija koje ne tvore blok oznaavamo na sljedei nain: 1.) pritisnemo tipku Control (Ctrl) na tipkovnici; 2.) pokaziva mia postavimo na prvu eliju koju elimo oznaiti; 3.) pritisnemo lijevu tipku mia; 4.) pokaziva mia postavimo na sljedeu eliju koju elimo oznaiti i ponovimo korak 3; 5.) kad smo ponovili korak 3 za zadnju eliju skupine, otpustimo pritisnutu tipku Control.

    1.1.5. Premjetanje elije

    elije i blokove elija (ali ne i bilo kakve skupine elija!) u jednom radnom listu mogue je premjetati unutar istoga radnoga lista ili na novi radni list. Premjetanje obavljamo na sljedei nain:

    1.) oznaimo eliju (ili blok elija) koju elimo premjestiti i postavimo pokaziva na nju;

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 7

    2.) pritisnemo desnu tipku mia i u ponuenom izborniku odaberemo opciju Izrei (engl. Cut) ako smo dobro radili, oko eljene elije (ili bloka elija) poet e ubrzano marirati 1. udarna mravlja brigada;

    3.) pustimo mrave da nam uvaju oznaenu eliju, odvuemo pokaziva mia na eliju u koju elimo premjestiti oznaenu eliju i jednom kliknemo lijevom tipkom mia (isto radimo ako je u pitanju blok elija) ako smo dobro radili, 1. udarna mravlja brigada i dalje uva polaznu eliju, a nova elija oznaena je uobiajenim tamnim pravokutnikom;

    4.) postavimo pokaziva mia na eliju koju smo oznaili u koraku 3., pritisnemo desnu tipku mia i u dobivenom izborniku odaberemo opciju Zalijepi (engl. Paste) ako smo dobro radili, 1. udarna mravlja brigada se povlai u svoju vojarnu, a poetna elija premjetena je na eljeno mjesto.

    Vana napomena: Premjetanje elije zapravo je premjetanje njezina sadraja. Uinak gornjega postupka je da polazna elija postaje potpuno prazna, a eljena elija ispunjena podacima (otprilike kao kad iz svoje stare garsonjere u III. odvojku Kozari puteva preselimo sve svoje stvari u garsonjeru na Pantovaku koju smo naslijedili od nedavno preminule bogate tetke).

    Vjeba 1.

    Otvorite novu radnu knjigu. Na radnom listu List1 (Sheet1) rijeite sljedee zadatke:

    a) U svaku eliju bloka A1:C3 upiite broj retka u kojemu se nalazi dotina elija. Potom premjestite blok tako da elija A1 bude na mjestu elije D1.

    b) Istovremeno oznaite elije D1, E3 i F2. Moete li premjestiti tu skupinu elija tako da elija D1 bude na mjestu elije A1?

    c) U eliju A3 upiite rije DARKOM, u eliju B3 rijei u RH, a u eliju C3 rijei najbolja tvrtka. Iskljuivo premjetanjem elija u bloku elija ispiite tekst DARKOM najbolja tvrtka u RH u blokovima elija B1:B3 i A4:C4.

    1.1.6. Kopiranje elije

    Kopiranje sadraja neke elije (ili bloka elija) radi se analogno premjetanju elija, samo to se u koraku 2. odabere opcija Kopiraj (Copy). Ova operaciju treba zamiljati kao da imamo garsonjeru u Kozari putevima, pa novu garsonjeru na Pantovaku (koju nam je ostavila nedavno preminula najdraa tetka na svijetu) elimo opremiti potpuno isto kao i onu u Kozari putevima. Drugim rijeima, kopiranjem elije ne nestaje sadraj polazne elije kao to je to bio sluaj prigodom premjetanja elija.

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 8

    Vjeba 2.

    Na ve otvorenom radnom listu List1 (Sheet1) rijeite sljedee zadatke:

    a) U eliju A5 upiite rije Turbolima pa kopirajte sadraj elije A5 u eliju B5. Uoite to se dogodilo.

    b) Kopirajte blok elija D1:F3 tako da elija D1 bude kopirana u eliju B1. Uoite to se dogodilo sa sadrajem elija u bloku A3:C3.

    1.1.7. Brisanje sadraja elije, bloka elija i skupine elija

    Brisanje sadraja elije, bloka elija i skupine elija radimo na sljedei nain:

    1.) Oznaimo sve elije iji sadraj elimo izbrisati. 2.) Pritisnemo tipku Delete na tipkovnici. Ako vam je ta operacija prekomplicirana,

    moete postupiti jednostavnije: kliknite jednom desnom tipkom mia i u dobivenom izborniku odaberite opciju Oisti sadraj (Clear).

    1.1.8. Brisanje elije, bloka elija i skupine elija

    Brisanje elija, bloka elija i skupine elija provodimo na sljedei nain:

    1.) Oznaimo sve elije koje elimo izbrisati; 2.) Pritisnemo desnu tipku mia i meu ponuenim opcijama odaberemo opciju Izbrii

    (Delete). 3.) U dobivenom dijalokom okviru odaberemo elimo li preostale elije (onih 16

    milijuna i neto sitno) pomaknuti prema gore ili prema lijevo. (Postupak funkcionira ak i u eliji IV65536 premda ne znamo to se to mie prema lijevo i dolazi u eliju IV65536 dokaz da i izvan radnog lista ima nevidljivih elija). Opcije Brisanje cijeloga retka i Brisanje cijeloga stupca nisu ba preporuljive (bilo bi vrlo neljudski od nas da zbog jedne elije ni kriv ni duan nestane cijeli siroti redak ili stupac.

    Vjeba 3.

    a) Izbriite sadraj elije A5, a potom i eliju A5 pomicanjem preostalih elija ulijevo. Uoite to se dogodilo s elijom B5.

    b) Izbriite blok elija B1:C2 pomicanjem preostalih elija prema gore. Uoite to se dogodilo s blokom elija B3:C3.

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 9

    1.2. Stupci i retci

    Naglasimo jo jednom: Stupci unutar jednoga radnoga lista oznaeni su slovima A, B, C, , AA (ne itajte ga kao da vam je neki stokila stao na nogu, nego s dva odvojena glasa ''a''), AB, AC,, ET (itajte ga ''e te'', a ne ''i ti'' iako vam ovo moe izgledati kao krunski dokaz da u Gatesovoj tvrtki rade izvanzemaljci),, IT, IU, IV, a ima ih ukupno 256. Retci unutar radnoga lista oznaeni su brojevima 1, 2, 3, , 65535, 65536, a ima ih tko bi rekao! ukupno 65.536,00. Stoga jedan radni list ima ukupno 256,00 65.536,00 = 16.277.216,00 elija (ovo navodimo tek toliko da s enjom ne ustvrdite kako u Poslovnoj informatici nema ama ba nikakvih dokaza nalik nadaleko poznatim i od irokih studentskih masa obljubljenim dokazima iz Gospodarske matematike).

    1.2.1. Promjena irine stupca i visine retka

    irinu pojedinoga stupca mijenjamo na sljedei nain:

    1.) Pokaziva mia dovedemo na desnu granicu stupca kojemu mijenjamo izgled. Ako smo dobro radili, pokaziva mia poprimit e izgled kriia (kao da se mi priprema za odlazak u 5. kriarski rat).

    2.) Ako elimo podesiti irinu stupca prema najduem tekstu smjetenom u tom stupcu (tonije, u nekoj njegovoj eliji), dvostruko kliknemo lijevom tipkom mia (vidite korak 2. u odjeljku Unos podataka u eliju).

    3.) Ukoliko elimo suziti ili rairiti stupac na irinu prema vlastitom izboru, pritisnemo lijevu tipku mia i drimo je pritisnutu. Potom pomiemo pokaziva mia ulijevo ili udesno ovisno o tome elimo li suziti ili rairiti stupac. Iznos trenutne irine stupca pokazuje se neposredno iznad pokazivaa mia.

    Vana napomena: Ukoliko pokaziva mia pomaknemo preko lijeve granice stupca, dotini stupac e biti prekriven. Daljnjim pomicanjem moemo prekriti i sve ostale stupce lijevo od polaznoga. Preporuujemo ne koristiti ovu opciju jer umjesto prekrivanja stupaca postoji pametnija mogunost sakrivanja (i otkrivanja) stupaca o kojoj emo govoriti malo kasnije.

    Visinu pojedinoga retka mijenjamo na analogan nain, samo to u koraku 1. pokaziva mia postavimo na donju granicu retka iju visinu elimo promijeniti, a potom pomiemo mi prema gore (suavajui redak) ili prema dolje (rairujui redak). Budui da svi znakovi u jednom retku imaju jednaku visinu (svi su bliski roaci Lilliputanaca), opcija prilagodbe visine retka visini najveega znaka u tom retku nije predviena.

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 10

    Vjeba 4.

    Otvorite radni list List2 (Sheet2).

    a) Promijenite visinu retka 5 tako da se ona utrostrui. Nakon toga je smanjite na 2 piksela.

    b) Promijenite irinu stupca D tako da se ona udvostrui. Nakon toga je smanjite na 3 piksela.

    c) U eliju A1 upiite tekst Grad Daruvar najljepi mali grad u Hrvatskoj. Nakon toga promijenite irinu stupca A tako da cijeli upisani tekst bude u jednoj eliji.

    1.2.2. Oznaavanje (niza) redaka i stupaca

    Pojedini redak oznaavamo tako da lijevom tipkom mia kliknemo na njegovu oznaku (tj. broj). Ukoliko elimo oznaiti niz uzastopnih redaka ije oznake tvore aritmetiki niz s razlikom 1 (zatomite nostalgine uzdahe za dobrom, starom Gospodarskom matematikom), trebamo pritisnuti tipku Shift i, drei je pritisnutu, uzeti mi u drugu ruku, te oznaiti prvi i posljednji lan u navedenom nizu. Ako je niz ''krai'' (tj. sastoji se od relativno malo redaka), njegove lanove moemo oznaiti tako da mia izvedemo u etnju: postavimo pokaziva mia na prvi lan niza, pritisnemo lijevu tipku mia i, drei je pritisnutu, proeemo mi od prvoga lana niza do zadnjega (pritom ne trebamo pritisnuti tipku Shift). Kad stignemo do zadnjega lana niza, otpustimo lijevu tipku mia i gotovo.

    Oznaavanje (niza) stupaca radimo na potpuno analogan nain kao i za retke.

    1.2.3. Umetanje novih redaka i stupaca

    Izraujui praktine zadatke nerijetko emo biti u situaciji da izmeu dvaju postojeih redaka (stupaca) trebamo umetnuti novi redak (stupac). Umetanje redaka radimo na sljedei nain:

    1.) desnom tipkom mia jednom kliknemo na oznaku retka iznad kojega elimo umetnuti novi redak;

    2.) u ponuenom izborniku odaberemo opciju Umetni (Insert).

    Ako smo dobro radili, umetnuti redak dobio je oznaku retka kojega smo oznaili u koraku 1., a svim retcima ispod njega oznaka je poveana za 1.

    Iako nam intuicija moebitno govori drugaije, umetanje stupaca radimo na sljedei nain: 1.) desnom tipkom mia jednom kliknemo na oznaku stupac ispred kojega elimo

    umetnuti novi stupac; 2.) u ponuenom izborniku odaberemo opciju Umetni (Insert).

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 11

    Ako smo dobro radili, umetnuti stupac dobio je oznaku stupca kojega smo oznaili u koraku 1., a svim stupcima desno od njega oznaka je ''poveana'' za 1 (nismo ba definirali to bi to bilo npr. EG + 1, ali intuitivno nam je jasno).

    Vana napomena: U jednom koraku moemo umetnuti tono jedan redak (stupac).

    1.2.4. Sakrivanje i otkrivanje (nizova) stupaca i redaka

    Stupce i retke moemo sakrivati i otkrivati tako da njihov sadraj ostane nepromijenjen (vrlo prikladno u sluajevima kad npr. elije sadre podatke o naoj plai u proteklih 6 mjeseci, a ona zloesta namigua za susjednim stolom uporno izvija svoje fitnessom umjetno oblikovano tijelo ne bi li ih doznala). Sakrivanje retka (stupca) radimo na sljedei nain:

    1.) postavimo pokaziva mia na redak (stupac) koji elimo sakriti; 2.) desnom tipkom mia jednom kliknemo na oznaku retka (stupca); 3.) u ponuenom izborniku odaberemo opciju Sakrij (Hide).

    Ako smo dobro radili, izmeu dvaju redaka (stupaca) koji omeuju skriveni redak (stupac) pojavit e se (izdajniki) podebljani pravac. Pravac e nestati kliknemo li na bilo koju od preostalih elija. Otkrivanje retka (stupca) radimo na sljedei nain:

    1.) oznaimo retke (stupce) koji omeuju skriveni redak (stupac); 2.) postavimo pokaziva mia na oznaene retke (stupce); 3.) jednom kliknemo desnom tipkom mia; 4.) u ponuenom izborniku odaberemo opciju Otkrij (Unhide)

    (i, nakon to je namigua otila efu radi svakodnevnog rjeavanja vruih problema, podaci o naoj plai ponovno su pred nama).

    Na potpuno analogan nain sakrivamo i otkrivamo blokove uzastopnih redaka (stupaca).

    Vjeba 5.

    Na radnom listu List2 (Sheet2) rijeite sljedee zadatke:

    a) Ispred retka 9 umetnite novi redak, pa ga sakrijte. b) Iza stupca G umetnite novi stupac, pa sakrijte niz stupaca E, F, G, H. c) Provedite otkrivanje redaka i stupaca skrivenih u prethodnim zadacima.

    1.2.5. Premjetanje redaka i stupaca unutar radnoga lista i radne knjige

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 12

    Retke i stupce moemo premjetati unutar radnoga lista i unutar radne knjige (dakle, s jednoga lista na drugi). To radimo na sljedei nain:

    1.) Postavimo pokaziva mia na oznaku retka (stupca) kojega elimo premjestiti. 2.) Jedanput kliknemo desnom tipkom mia i u ponuenom izborniku odaberemo opciju

    Izrei (Cut). Ako smo dobro radili, svih 50 udarnih mravljih brigada marira oko oznaenoga retka (stupca).

    3.) Ukoliko je potrebno, otvorimo novu radnu knjigu i lijevom tipkom mia jednom kliknemo na list na koji elimo smjestiti oznaeni redak (stupac).

    4.) Postavimo pokaziva mia na redak (stupac) u koji elimo premjestiti oznaeni redak (stupac).

    5.) Jedanput kliknemo desnom tipkom mia i u ponuenom izborniku odaberemo opciju Zalijepi (Paste). Ako smo dobro radili, sve udarne mravlje brigade vratile su se u svoje vojarne, a oznaeni redak (stupac) premjeten je na eljeno mjesto.

    Na opisani nain moemo premjetati i blokove redaka (stupaca). Jedina razlika je u tome to u koraku 1. moramo oznaiti cijeli blok redaka (stupaca) kojega elimo premjestiti.

    Vjeba 6.

    Na radnom listu List2 (Sheet2) rijeite sljedee zadatke:

    a) U eliju C1 upiite rije Grad, a u eliju F6 rijei Daruvar dralovgrad (ukoliko je potrebno, rairite stupac F tako da obje rijei budu u istoj eliji). Oznaite redak 1 i premjestite ga neposredno iza retka 5. Potom oznaite stupac F i premjestite ga na mjesto stupca C. Uoite to se dogodilo sa oznakama redaka i stupaca, te sa sadrajima elija C1 i F6.

    b) U eliju A1 upiite rije Poslovna, u eliju B2 rije informatika, a u eliju C1 rije vjebe. Oznaite redak 1 i premjestite ga neposredno ispred retka 8 na radnom listu List1 (Sheet1) knjige Knjiga2 (Book2). Potom oznaite stupac C i premjestite ga na mjesto stupca A na istom radnom listu na kojemu se nalazi premjeteni redak 1. Uoite to se dogodilo s oznakama redaka i stupaca listova List2 (Sheet2) u Knjizi1 (Book1) i List1 (Sheet1) u Knjizi2 (Book2).

    1.2.6. Kopiranje redaka i stupaca unutar radnoga lista i radne knjige

    Kao to ih moemo premjetati, retke (stupce) moemo i kopirati unutar radnih listova i radnih knjiga. To radimo na sljedei nain:

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 13

    1.) Postavimo pokaziva mia na oznaku retka (stupca) kojega elimo kopirati. 2.) Jedanput kliknemo desnom tipkom mia i u ponuenom izborniku odaberemo opciju

    Kopiraj (Copy). Ako smo dobro radili, svih 50 udarnih mravljih brigada opet marira oko oznaenoga retka (stupca).

    3.) Ukoliko je potrebno, otvorimo novu radnu knjigu i lijevom tipkom mia jednom kliknemo na list na koji elimo kopirati oznaeni redak (stupac).

    4.) Postavimo pokaziva mia na redak (stupac) u koji elimo kopirati oznaeni redak (stupac).

    5.) Jedanput kliknemo desnom tipkom mia i u ponuenom izborniku odaberemo opciju Zalijepi (Paste). Ako smo dobro radili, sve udarne mravlje brigade opet su se vratile u svoje vojarne, a oznaeni redak (stupac) kopiran je na eljeno mjesto.

    Na opisani nain moemo kopirati i blokove redaka (stupaca). Jedina razlika je u tome to u koraku 1. moramo oznaiti cijeli blok redaka (stupaca) kojega elimo premjestiti.

    Vana napomena: Operacijom kopiranja briu se ranije upisani podaci iz retka (stupca) u koji kopiramo oznaeni redak (stupac).

    1.2.7. Brisanje redaka i stupaca

    Retke i stupce (i cjelokupni sadraj svih njihovih elija) moemo obrisati na sljedei nain:

    1.) Postavimo pokaziva mia na oznaku retka (stupca) kojega elimo obrisati. 2.) Jedanput kliknemo desnom tipkom mia i meu ponuenim opcijama odaberemo

    opciju Izbrii (Delete).

    Posljedica ove operacije jest redefiniranje oznaka redaka (stupaca) ispod (desno od) izbrisanoga retka (stupca). Njihove oznake smanjuju se za 1 (OK, valjda znamo to je npr. 10 1, ali formalno ne znamo to bi to bilo npr. (ET 1) inuitivno nam je valjda jasno o emu se radi).

    Operacija brisanja cjelokupnih redaka i stupaca prilino je ''radikalna'', a nerijetko i nepotrebna (naroito ako je ona opaka namigua premjetena u drugi ured). Vrlo korisna alternativna operacija je brisanje sadraja redaka i stupaca. Sadraj redaka (stupaca) briemo postupkom analognim postupku brisanja cijelih redaka (stupaca), samo to u koraku 2. odaberemo opciju Oisti sadraj (Clear All).

    Vjeba 7.

    U radnoj knjizi Knjiga1 izbriite sav sadraj lista List1 (Sheet1). Potom rijeite sljedee zadatke:

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 14

    a) U eliju B1 upisati rije trudla. Potom stupac B kopirajte na mjesto stupca D. Uoite to se dogodilo s elijom B1.

    b) Redak 1 kopirajte na mjesto retka 6. Uoite to se dogaa s elijama B6 i D6.

    c) Oznaite stupac B, pa najprije izbriite sav njegov sadraj, a potom i sm stupac. Uoite razliku izmeu provedenih operacija.

    1.3. Listovi radne knjige

    Gospodin Gates i njegovi suradnici su, prigodom stvaranja programa MS Excel, definirali da svaka nova radna knjiga sadri tono 3 radna lista. Ukoliko se ne slaemo s takvim izborom gospodina Gatesa, moemo postupiti na sljedei nain:

    1.) Na vrpci izbornika (to vam je prvi redak ispod naslova Microsoft Excel Knjiga1 na kojemu pie Datoteka (File), Ureivanje (Edit) itd.) odaberemo opciju Alati (Tools) tako da postavimo pokaziva mia na natpis Alati (Tools) i jednom kliknemo lijevom tipkom mia.

    2.) U dobivenom izborniku odaberemo podopciju Mogunosti (Options). Opet ista pria: proeemo mia do natpisa Mogunosti (Options) i jednom kliknemo lijevom tipkom mia. Ako smo dobro radili, pojavit e se dijaloki okvir s toliko mogunosti da nam je prvi poriv hitno nazvati 988 i pitati za supertajni broj mobitela gospodina Gatesa kojega ne zna ak ni njegova ljubavnica. Bez panike! Idemo na korak 3.

    3.) Proeemo mia do natpisa Openito (General) i jednom kliknemo lijevom tipkom mia na taj natpis.

    4.) Negdje na sredini dobivenoga okvira nalazi se natpis Listovi u novoj radnoj knjizi (Sheets in new workbook). Kraj toga natpisa nalazi se bijeli pravokutnik (na kraju kojega su neke udne male strelice), pa proeimo mia do toga pravokutnika i jednom kliknimo lijevom tipkom mia. Ako smo dobro radili, bijeli pravokutnik naglo je postao crni (kao da smo ga zapalili). Opet nema razloga za paniku, sve je u najboljem redu.

    5.) Upiimo broj listova za koji elimo da nam se pojavi u svakoj novoj radnoj knjizi. Taj broj nuno mora biti izmeu 1 i 255 (dakle, ne pretjerujte s brojkama tipa 4.000.000,00). Ako vam je 255 listova premalo, bolje je da podatke smjestite u vie radnih knjiga nego da zovete 988 i traite onaj supertajni broj gospodina Gatesa.

    6.) Nakon to smo upisali eljeni broj, proeimo mia do natpisa OK i lijevom tipkom mia jednom kliknimo na taj natpis. Nakon niza opasnosti i gotovo pogibeljnih situacija (Lara Croft nam nije ni do koljena), opet smo na sigurnom onaj strani dijaloki okvir je nestao.

    7.) Da bi MS Excel prihvatio unijete promjene, potrebno ga je zatvoriti i ponovno pokrenuti. To valjda ve znate sami: Datoteka (File) Izlaz (Exit) itd.

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 15

    1.3.1. Pomicanje po radnom listu

    Po radnom listu se moemo kretati na nekoliko naina, a ovdje emo opisati tri najee koritena.

    Pomicanje uz pomo tipki na tipkovnici radimo pritiskom na jednu tipku tipkovnice ili kombinaciju tipaka. Npr.

    pritiskom na strelice , ,, kreemo se redom lijevo, desno, gore i dolje; pritiskom na tipku Home dolazimo na poetak tekuega reda; pritiskom na tipku Page Up i Page Down prelazimo za 34 retka prema gore ili dolje

    (npr. ako prvi redak na vidljivom dijelu radnoga lista ima oznaku 1, onda e pritiskom na tipku Page Up prvi redak na vidljivom dijelu radnoga lista imati oznaku 35 itd.)

    Pomicanje uz pomo mia mogue je unutar vidljivoga dijela radnoga lista, a izvodimo ga tako da proeemo mia do eljene elije i jednom kliknemo lijevom tipkom mia.

    Pomicanje pomou klizaa (to su oni sivi pravokutnici omeeni dvjema strelicama u donjem desnom kutu i na desnom kraju radnoga lista, a za koje ste mislili da su rezultat hirova gospodina Gatesa) radimo tako da jednom kliknemo lijevom tipkom mia ili na neku od strelica koje omeuju klizae (tako se miemo korak po korak) ili na neki od klizaa (za brzo pomicanje) ili na vodilicu klizaa (to je onaj svijetlosivi pravokutnik omeen klizaem s jedne strane i jednom od strelica s druge strane, a klikom na njega pomiemo se za jedan ekran gore, dolje, lijevo ili desno).

    1.3.2. Dijeljenje prozora

    Ukoliko na radnim listovima imamo pohranjen velik broj podataka (recimo, sve svoje dozvoljene i nedozvoljene financijske transakcije), radi bolje preglednosti podataka u udaljenijim elijama moemo podijeliti prozor s radnim listom. To radimo tako da na vrpci izbornika (objanjenje to je vrpca izbornika vidite u koraku 1. opisa postupka promjene postavljenoga broja radnih listova u jednoj radnoj knjizi) lijevom tipkom mia kliknemo na natpis Prozor (Windows), a potom meu ponuenim opcijama odaberemo opciju Podijeli (Split nema veze sa sreditem Splitsko-dalmatinske upanije). Pritom se mogu pojaviti sljedei sluajevi:

    a) Ako je trenutno aktivna elija A1, prozor e biti podijeljen na etiri meusobno jednaka (ili, kako bi matematiari rekli, sukladna) dijela.

    b) Ako je trenutno aktivna bilo koja druga elija, prozor e biti podijeljen na etiri nesukladna dijela tako da granice dijelova prolaze lijevim i gornjim bridom aktivne elije.

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 16

    c) Ako je trenutno oznaen jedan stupac, prozor e biti podijeljen vertikalno u dva nesukladna dijela i oznaeni stupac bit e prvi u desnom od njih.

    d) Ako je trenutno oznaen jedan redak, prozor e biti podijeljen horizontalno u dva nesukladna dijela i oznaeni redak bit e prvi u donjem od njih.

    U takvim sluajevima retke i stupce moemo pregledavati iskljuivo u tono jednom dijelu prozora. Retci i stupci u ostalim dijelovima prozora pritom miruju. elimo li aktivirati dio datoteke u nekom od drugih dijelova prozora, moramo jednom kliknuti lijevom tipkom mia unutar eljenoga dijela.

    Ukoliko nam je, pak, dosta podjela kojima smo svakodnevno izloeni (navodno je mukarcima ve dosta da moraju glaati svoje koulje i prati sue, dok njihove supruge uz flau piva napeto prate najnovije nastavke superuzbudljivih latinoamerikih sapunica), razdiobu prozora na dijelove moemo ukloniti tako da lijevom tipkom mia kliknemo na natpis Prozor (Window) na vrpci za izbornike, a potom odaberemo opciju Ukloni podjele (Remove Split ne morate se bojati da ete klikom na ovu opciju izbrisati s lica zemlje sredite Splitsko-dalmatinske upanije i zato je hrvatska verzija MS Excela bolja od engleske).

    1.3.3. Povealo (Zoom)

    Ovisno o koritenim formatima stranice i fonta (svi znakovi ne moraju ba uvijek biti bliski roaci Liliputanaca), veliini monitora i korisnikovim potrebama, veliinu teksta moemo odabrati povealom. Normalna (liliputanska ili, moda, gatesovska) veliina znakova je pri vrijednosti 100% (ta vrijednost pie odmah ispod natpisa Podaci (Data) na vrpci izbornika). Moemo je promijeniti tako da proeemo mia do natpisa 100%, jednom kliknemo lijevom tipkom mia unutar odgovarajuega pravokutnika i upiemo eljeno poveanje ili smanjenje veliine znakova. Ne znamo li to bismo upisali, jednom kliknimo lijevom tipkom mia na strelicu na kraju navedenoga pravokutnika i odaberimo neku od ponuenih vrijednosti (opcija Oznaeno(Selection) prikazat e nam oznaeni dio lista preko cijeloga ekrana).

    1.3.4. Oznaavanje lista

    Ukoliko elimo istovremeno oznaiti sve retke i stupcce istoga radnoga lista, proeimo mia do gotovo nezamjetnoga sivoga pravokutnika desno od stupca A i iznad retka 1, te jednom kliknimo lijevom tipkom mia na taj pravokutnik. Ako smo dobro radili, cijeli radni list trebao bi izgledati kao da ga je onaj zloesti sin naega prvoga susjeda prelio tintom.

    1.3.5. Odabir radnoga lista

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 17

    Trenutno aktivni radni list odabiremo tako da proeemo mia do biraa listova (to je niz onih kvazitrapeza u dnu radnoga lista) i jednom kliknemo lijevom tipkom mia na list koji elimo aktivirati. Taj postupak provodimo uvijek kad elimo mijenjati sadraj, izgled ili obiljeja radnoga lista.

    1.3.6. Umetanje radnih listova u trenutno aktivnu radnu knjigu

    elimo li unutar neke radne knjige umetnuti novi list izmeu postojeih listova, proeemo mia do biraa lista ispred kojega elimo umetnuti novi list. Potom jednom kliknemo desnom tipkom mia i meu ponuenim opcijama odaberemo Umetni (Insert). Opa! Dobili smo mogunost da umetnemo radni list, grafikon, makronaredbu MS Excela (tko zna to je to bolje da se drimo podalje od toga!) itd. Proeimo mia do slike ispod koje pie Radni list (Worksheet) i jednom kliknimo lijevom tipkom mia na tu sliku. Potom proeimo mia do natpisa U redu (OK) i opet jednom kliknimo lijevom tipkom mia na taj natpis. Gotovo! Pojavio se novi radni list oznaen novim brojem (npr. List4 (Sheet4)).

    1.3.7. Kidanje listova iz knjige

    Operacija suprotna (odnosno, kako bi matematiari rekli, inverzna) umetanju listova jest kidanje listova. Ono se provodi ukoliko elimo maknuti cijeli radni list (sa svim njegovim retcima i stupcima, te sadrajem) iz radne knjige. Kao i obino, izvedemo mia u etnju (ali najprije utjeimo naega dobroga staroga uka - koji ve odavno tuno cvili u svojoj kuici i pita se zar je ugristi nau lijevu papuu ba tako veliki grijeh - da ga nitko ne zanemaruje, da nam je on jo uvijek jedini i najdrai kuni ljubimac itd.) i proeimo ga do biraa lista kojega elimo iskidati. Potom jednom kliknemo desnom tipkom mia i meu ponuenim opcijama odaberemo opciju Izbrii (Delete). Ako smo dobro radili, pojavljuje nam se upozorenje da e oznaeni list(ovi) biti trajno izbrisani, pa nas se ljubazno umoljava da jednom kliknemo lijevom tipkom mia na natpis U redu (OK) ako smo suglasni s tim, odnosno na natpis Odustani (Cancel) ako smo se u meuvremenu ipak predomislili. Nakon to kliknemo na U redu (OK), oznaeni list bit e iskidan.

    1.3.8. Preimenovanje listova

    Vrlo esto nam matoviti izbor nazivlja listova gospodina Gatesa (taj gospodin navodno i svoju djecu naziva Dijete1, Dijete2, ) ne mora biti prikladan, nego listovima elimo dati vlastita imena. Kad ve nismo mogli utjecati na to da nas mama i tata nazovu od irokih narodnih masa obljubljenim imenima Beyonce, Rihanna ili Emminem, onda barem svoje radne listove moemo nazvati kako hoemo.

    To radimo tako da opet proeemo mia do biraa radnoga lista kojemu elimo promijeniti ime, jednom kliknemo desnom tipkom mia i meu ponuenim opcijama odaberemo opciju

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 18

    Preimenuj (Rename). Ako smo dobro radili, Gatesovo ime radnoga lista bit e zatamnjeno, to je znak da moemo poeti upisivati novo ime. Kad zavrimo unos, jednom kliknemo lijevom tipkom mia na bilo koju eliju toga radnoga lista i gotovo, naziv lista je promijenjen.

    Vjeba 8.

    Otvorite novu radnu knjigu i rijeite sljedee zadatke:

    a) Ispred svakoga od postojeih radnih listova umetnite po jedan list. Potom iskidajte posljednje umetnuti list.

    b) Promijenite ime List1 (Sheet1) u Ferdo. Potom promijenite ime List2 (Sheet2) u Maksimilijan. Uoite proirenje mjesta naziva lista prema duini naziva.

    1.3.9. Premjetanje radnih listova unutar jedne knjige ili u drugu knjigu

    Ukoliko nam se ne svia trenutni poredak radnih listova, radne listove moemo premjetati na sljedei nain:

    1.) Pokaziva mia postavimo na bira lista kojega elimo premjestiti. 2.) Jednom pritisnemo desnu tipku mia i meu ponuenim opcijama odaberemo opciju

    Premjesti ili kopiraj (Move or Copy). 3.) U dobivenom dijalokom okviru moemo izabrati radnu knjigu u koju elimo

    premjestiti oznaeni list. Ukoliko je to nova radna knjiga, lijevom tipkom mia jednom kliknemo na strelicu prikazanu u pravokutniku ispod natpisa U knjigu (To book) i odaberemo opciju (nova knjiga) (new workbook).

    4.) Dobro, sad smo odabrali radnu knjigu. Preostalo nam je jo odabrati radni list ispred kojega elimo premjestiti oznaeni radni list. Pogledamo popis naveden ispod naslova Prije lista: (Before sheet: ) i meu ponuenim radnim listovima odaberemo jedan list. Proeemo mia do njegova naslova i jednom kliknemo lijevom tipkom mia.

    5.) Proeemo mia do natpisa U redu (OK) i kliknemo na taj natpis lijevom tipkom mia. Ovime postupak zavrava. Napomenimo i da oznaeni list moemo premjestiti na kraj radne knjige odabirom opcije (premjesti na kraj) (move to end) u koraku 4.

    1.3.10. Kopiranje listova unutar iste knjige ili iz knjige u knjigu

    Kopiranje listova unutar iste knjige ili iz knjige u knjigu provodi se doslovno istim postupkom kao i premjetanje listova. Razlika je jedino u koraku 5.: Umjesto etnje mia izravno do natpisa U redu (OK), etnja e biti malo dulja. Najprije proeemo mia do praznoga kvadratia pokraj natpisa Napravi kopiju (Create a copy) i lijevom tipkom mia kliknemo na taj kvadrati. Ukoliko smo dobro radili, u kvadratiu se pojavila kvaica nalik onima kojima obiluju ispravljeni pismeni ispiti iz Gospodarske matematike. E, tako, sad moemo proetati

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 19

    mia do natpisa U redu (OK) i jednom kliknuti lijevom tipkom mia na taj natpis. Gotovo oznaeni radni list je kopiran upravo tamo gdje smo eljeli.

    Vjeba 9.

    Koristei radnu knjigu iz Vjebe 8., rijeite sljedee zadatke:

    a) Odaberite list s nazivom Maksimilijan i premjestite ga ispred lista s nazivom Ferdo.

    b) Odaberite list s nazivom Ferdo i premjestite ga u novu radnu knjigu. Primijetite da e nova radna knjiga (Knjiga2 (Book2)) sadravati samo radni list Ferdo, a da u radnoj knjizi Knjiga1 (Book1) toga lista vie nema.

    c) U radnoj knjizi Knjiga2 (Book2) odaberite netom premjeteni list Ferdo i kopirajte ga u radnu knjigu Knjiga1 (Book1) ispred lista s nazivom Maksimilijan. Provjerite je li list s nazivom Ferdo ostao u radnoj knjizi Knjiga2 (Book2).

    d) Odaberite list Maksimilijan u radnoj knjizi Knjiga1 (Book1) i kopirajte ga iza radnoga lista List2 (Sheet2). Navedite naziv dobivenoga radnoga lista. Potom dobiveni radni list preimenujte u Kalasancije.

    1.3.11. Grupiranje i razgrupiranje listova

    Grupiranje listova koji tvore niz (opet uzdiete za dobrom starom Gospodarskom matematikom) radimo tako da izaberemo nekoliko listova na sljedei nain:

    1.) Proeemo mia (uz glasne ukove prosvjede i prijetnju tubom zbog zanemarivanja i nanoenja duevnih boli) do biraa prvoga od listova koji e tvoriti grupu.

    2.) Jednom kliknemo lijevom tipkom mia na naziv prvoga od niza listova koji e tvoriti grupu.

    3.) Pritisnemo tipku Shift i drimo je pritisnutu. 4.) Proeemo mia do posljednjega od listova koji e tvoriti grupu. 5.) Jednom kliknemo lijevom tipkom mia na naziv posljednjega od niza listova koji e

    tvoriti grupu. 6.) Pustimo tipku Shift.

    Ako smo dobro radili, svi birai listova koji se nalaze izmeu listova odabranih u koracima 1. i 4. pobijelili su poput krea (ili poput nas kad nam na vjerni ivotni partner sa smjekom i ushienjem priopi da njegova/njezina majka stie u unaprijed nenajavljenu posjetu i ostaje tjedan dana), a na vrpci naslova (na samom vrhu radnoga lista na njoj pie Microsoft Excel Knjiga1 (Book1)) pojavi se rije (Grupa) (Group). To znai da su svi odabrani listovi ujedno i

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 20

    grupirani. Ovako grupirane listove moemo premjetati, kopirati, brisati itd. na potpuno isti nain kao to to inimo s jednim radnim listom.

    Ukoliko, pak, elimo grupirati listove koji ne tvore niz, u koraku 3. trebamo pritisnuti tipku Control (Ctrl), a u koraku 6, naravno, pustiti tu tipku.

    Jednom grupirane listove razgrupiramo tako da proeemo mia do grupe biraa listova i jednom kliknemo na njih desnom tipkom mia. U dobivenom izborniku odaberemo opciju Razgrupiraj listove (Ungroup Sheets) i listovi e biti razgrupirani.

    Vjeba 10.

    a) Odaberite sve listove radne knjige Knjiga1 (Book1) tako da tvore grupu. Potom kopirajte tu grupu listova na kraj radne knjige Knjiga2 (Book2). Odredite naziv kopiranoga lista Ferdo i provjerite pie li na vrpci naziva knjige Knjiga1 (Book1) i dalje rije (Grupa) (Group). Naposljetku, razgrupirajte grupirane listove.

    b) Odaberite sve listove radne knjige Knjiga1 tako da tvore grupu. Potom premjestite grupirane listove na poetak radne knjige Knjiga2 (Book2). Odredite naziv premjetenoga lista Ferdo i provjerite nalazi li se na vrpci naziva knjige Knjiga1 (Book1) i dalje rije (Grupa) (Group).

    c) Odaberite svaki drugi radni list radne knjige Knjiga1 (Book1) tako da tvore grupu. Nakon toga ih razgrupirajte.

    1.4. Podatci

    Podatak u MS Excelu moe biti numeriki (broj), tekstualni, logiki i datumski. Kao to smo ve vidjeli, podatke unosimo u elije ili blokove elija. Jedan nain unosa podataka u eliju ve smo vidjeli, a sad emo opisati jo jedan.

    1.4.1. Unos podataka

    Podatke u trenutno aktivnu eliju moemo unijeti i koristei liniju za unos podataka na vrpci formula (to vam je onaj duuugaki bijeli pravokutnik iznad natpisa oznaka stupaca). Da bismo to mogli uiniti, oznaimo aktivnu eliju i proeimo mia do spomenute linije za unos podataka. Jednom kliknimo lijevom tipkom mia i pokaziva mia postat e trepui pokaziva unosa (kursor), to znai da moemo poeti unositi podatke. Postupak unosa zavravamo na tono jedan od triju naina: pritiskom na tipku Enter (najbri nain), klikom na zelenu kvaicu za potvrivanje (nalazi se lijevo od vrpce u koju smo upisivali podatke) ili aktiviranjem nove elije.

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 21

    Ako je unijeti tekstualni podatak preirok, pa ne moe stati u eliju, bit e ispisan u eliji neposredno desno od trenutno aktivne. Taj ispis e biti vidljiv sve dok ne aktiviramo dotinu eliju.

    Ukoliko elimo vidjeti ili promijeniti sadraj neke elije, najprije je moramo aktivirati, a onda ili na liniji za unos podataka ili unutar same elije promijeniti sve to elimo.

    Ukoliko jedan te isti podatak elimo unijeti u blok elija, moramo oznaiti taj blok, upisati podatak u liniju za unos podataka, pa istovremeno pritisnuti tipke Control (Ctrl) i Enter.

    1.4.2. Unos podataka u nizu

    Vaim jedva zatomljenim uzdasima za Gospodarskom matematikom napokon je doao kraj! Sada emo opisati kako u elije moemo upisati podatke koji se nalaze u aritmetikom, geometrijskom ili datumskom nizu. U tu svrhu postupamo ovako: 1.) U neku od elija upiemo prvi lan niza i pritisnemo Enter. 2.) Oznaimo eliju u koju smo upravo upisali podatak. 3.) Proeemo mia do vrpce izbornika, pa jednom kliknemo lijevom tipkom mia na natpis

    Uredi (Edit). 4.) U dobivenom izborniku proeemo mia do natpisa Ispune (Fill) i jednom kliknemo

    na njega lijevom tipkom mia. 5.) U novom izborniku odaberemo opciju Slijed (Series).

    Na ovaj nain dobivamo dijaloki okvir pod nazivom Skup (Series). Tu nam se nudi nekoliko mogunosti, pa ih nakratko pogledajmo.

    Dakle, najprije moramo odluiti hoemo li niz podataka stvoriti u retcima ili stupcima. Ova odluka moe ovisiti i o odabiru poetne elije. Gospodin Gates je miljenja da je nizove bolje stvarati u retcima, ali ako nam se to ne svia, proeimo mia do praznoga kruia pokraj natpisa Stupcima (Columns) ispod naslova Skupovi u (Series in) i jednom kliknimo lijevom tipkom mia u prazni krui. Na taj e nain na niz podataka biti ispisan u stupcima.

    Potom odabiremo vrstu niza. Kako znamo, niz moe biti aritmetiki (opcija Linearni (Linear)), geometrijski (opcija Rast (Growth) prevoditelji gospodina Gatesa oito nisu sluali Gospodarsku matematiku!) i datumski (opcija Datum (Date)). Opciju samoispune (AutoFill) trenutno zanemarujemo. Sad odaberemo tip niza koji trebamo tako da proeemo mia do praznoga kruia pokraj odgovarajuega natpisa i jednom kliknemo lijevom tipkom mia.

    Kako znamo, konaan aritmetiki (geometrijski) niz odreen je svojim poetnim lanom, razlikom (kolinikom) i posljednjim lanom. Razliku (kolinik) upisujemo u prazan pravokutnik pokraj natpisa Vrijednost koraka (Step value), a posljednji lan niza u prazan

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 22

    pravokutnik pokraj natpisa Zavrna vrijednost (Stop value). Naravno, u svakom od tih sluajeva pokaziva mia najprije moramo postaviti na dotini pravokutnik, jednom kliknuti lijevom tipkom mia, pa tek onda upisivati vrijednosti.

    Kad smo sve to napravili, proeemo mia do natpisa U redu (OK) i jednom kliknemo na taj natpis lijevom tipkom mia. Gotovo na radnom listu dobili smo ispisani niz.

    1.4.3. Unos podataka u nizu pomou mia

    Upravo opisani postupak moe se skratiti u sluajevima kad je niz aritmetiki ili datumski. Tada je postupak sljedei:

    1.) U dvije neposredno susjedne elije upiemo prva dva lana aritmetikoga ili datumskoga niza.

    2.) Oznaimo elije navedene u koraku 1 (zapravo, oznaimo blok koji tvore te dvije elije).

    3.) Postavimo pokaziva mia u donji desni kut oznaenoga bloka. Oho, mi se opet sprema u 5. kriarski rat pokaziva mia promijenio je oblik u ''krii''.

    4.) Pritisnemo lijevu tipku mia i drimo je pritisnutu. 5.) Povuemo mia po retku ili stupcu (ovisno o izgledu bloka oznaenoga u koraku 2.)

    dokle god elimo. Posljednje dodani lan aritmetikoga niza ispisan je u svjetloutom pravokutniku smjetenom ispod pokazivaa mia.

    6.) Kad vidimo da smo doli do eljenoga posljednjega lana aritmetikoga niza, pustimo lijevu tipku mia ime nestaje uti pravokutnik, a u elijama preko kojih smo preli miem nalaze se vrijednosti niza.

    Vjeba 11.

    a) U retku 4 radnoga lista List1 (Sheet1) kreirajte geometrijski niz 1, 2, 4, 8, 16, 32, 64 tako da prvi lan niza bude zapisan u eliji C4. Premjestite dobivene rezultate na radni list List3 tako da u eliji G2 toga radnoga lista bude zapisan broj 16.

    b) U stupcu C radnoga lista List1 (Sheet1) kreirajte aritmetiki niz 1, 3, 5, 7, 9, 11, 13. Kopirajte dobivene rezultate na radni list List3 tako da u eliji B16 toga radnoga lista bude zapisan broj 9.

    c) U retku 1 radnoga lista List1 (Sheet1) kreirajte datumski niz svih dana mjeseca oujka ove godine.

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 23

    d) U retku 1 radnoga lista List2 (Sheet2) kreirajte prvih est lanova niza zadanoga opim lanom an = 4n 7 tako da prvi lan niza bude zapisan u eliji A1.

    e) U stupcu A radnoga lista List2 (Sheet2) kreirajte prvih pet lanova niza zadanoga opim lanom an =

    112

    n

    tako da prvi lan niza bude zapisan u eliji A2. f) U retku 2 radnoga lista List2 (Sheet2) kreirajte datumski niz svih dana izmeu Boia i Nove godine (01.01.2011.).

    2. OBLIKOVANJE PODATAKA

    Do mogunosti oblikovanja podataka u eliji ili bloku elija, retcima, stupcima ili radnom listu moemo doi na nekoliko naina. Najbri i najjednostavniji je oznaiti elije koje sadre podatke koje elimo oblikovati, pa istovremeno pritisnuti tipke Control (Ctrl) i 1 (tipka na kojoj je napisan broj 1). Alternativno, nakon oznaavanja elija jednom kliknemo desnom tipkom mia i u dobivenom izborniku odaberemo opciju Oblikuj elije (Format cells).

    Na oba opisana naina dobivamo dijaloki okvir Oblikovanje elija (Format cells) ije emo osnovne mogunosti (prikazane unutar pojedinih kartica) ukratko opisati u nastavku.

    2.1. Oblikovanje ispisa brojeva

    Kliknemo li jednom lijevom tipkom mia na karticu Broj (Number), dobit emo mogunost oblikovanja ispisa brojeva. Mogui oblici ispisa su:

    openiti (General) oblik u kojemu nema konkretnih oblika zapisa brojeva; brojani (Number) u ovom se obliku bilo koji realan broj moe zapisati s najvie 99

    decimalnih znamenki iza decimalne toke, te s razdjelnikom tisuica; valutni (Currency) u ovom obliku brojeve shvaamo kao novane iznose i moemo

    im dodijeliti odgovarajuu novanu jedinicu (kn, itd.) koju odabiremo iz popisa navedenoga ispod natpisa Simbol (Symbol);

    raunovodstveni (Accounting) u ovom se obliku u istom stupcu poravnavaju oznake valuta, te decimalne toke;

    datumski (Date) u ovom se obliku brojevi datuma i vremena koriste kao datumske vrijednosti;

    vremenski (Time); postotni (Percentage) u ovom se obliku decimalni brojevi mogu prikazati u obliku

    postotaka (zatomite uzdahe za dobrom starom Gospodarskom matematikom); razlomaki (Fraction) u ovom se obliku mogu zapisivati razlomci (u obliku a b/c,

    to znai: a + b/c);

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 24

    znanstveni (Scientific) budui da se svaki realan broj moe zapisati u obliku a.bc 10d, taj se zapis u znanstvenoj notaciji biljei kao a.bcE + d;

    tekstualni (Text) u ovom se obliku broj shvaa kao tekst i prikazuje se tono u obliku u kojemu je upisan u eliju;

    poseban (Special) u ovom se obliku omoguuje unos potanskih brojeva, JMBG-a, OIB-a, brojeva telefona (i mobitela) i brojeva osiguranja;

    korisniki (Custom) u ovom obliku dodatno moramo odabrati jedan kod za oblik broja koristei popis raspoloivih kodova.

    2.2. Poravnanja

    Naine vertikalnih i horizontalnih poravnanja dobivamo jednim klikom lijeve tipke mia na karticu Poravnanja (Alignment). Tekst u jednoj eliji moe biti poravnat vodoravno i okomito, te zakrenut za odreeni broj stupnjeva. Tekst u eliji moe biti i ''omotan'' (tj. prelomljen ovisno o irini same elije opcija Omotaj tekst (Wrap text)) i podeen tako da bude njegova ukupna duljina odgovara duljini elije (opcija Stisni da stane (Shrink to fit)).

    Opcija Spoji elije (Merge cells) preporuuje se iskljuivo u sluajevima kad ''spajamo'' nekoliko praznih elija ili kad spajamo uzastopne elije takve da samo prva elija sadri neki podatak. Naime, gospodin Gates je predvidio da se spajanjem niza susjednih elija zadri jedino podatak naveden u poetnoj eliji niza, a svi ostali podaci izbriu. Zato: oprez sa spajanjem elija!

    Napomenimo da tekst unutar jedne elije moemo prelomiti i kad mi to poelimo: postavimo pokaziva unosa na mjesto na kojem elimo prelomiti tekst, pa istodobno pritisnemo tipke Alt i Enter. Na ovaj nain tekst (poput ljudskog srca, rekli bi nepopravljivi romantici meu nama) moemo lomiti proizvoljno mnogo puta.

    Vjeba 12.

    Otvorite novu radnu knjigu, pa rijeite sljedee zadatke na radnom listu List1 (Sheet1):

    a) U eliju A1 radnoga lista List1 (Sheet1) upiite broj 2007. Dodajte mu dvije decimale, razdjelnik tisuica i valutu (kn).

    b) U eliju B1 upiite broj 250000. Dodajte mu 4 decimalna mjesta, razdjelnik tisuica i valutu (). Smanjite irinu stupca B i promatrajte to se dogaa.

    c) U eliju C1 upiite tekst Servus, dragi Zagreb moj. Koristei opciju prijeloma teksta smjestite cijeli tekst unutar elije. Potom prelomite tekst u etiri retka: Servus, dragi, Zagreb, moj i centrirajte ga.

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 25

    d) U eliju D5 upiite tekst Grad Daruvar najljepi mali grad na svijetu pa ga centrirajte u bloku (spojenih!) elija D5:I5. Potom zakrenite tekst za 90 i smjestite ga unutar bloka elija D1:D5.

    2.3. Odabir i oblikovanje fonta

    Odabir fonta, oblika i veliine znakova, te posebnih efekata (precrtavanje, pisanje kao eksponent, pisanje kao indeks) omoguuje kartica Font. Sve ove osobine ve smo ranije upoznali radei s MS Wordom, pa se na njima neemo zadravati.

    2.4. Oblikovanje granica elije, bloka elija i tablice

    Vanjske i unutranje granice neke tablice, bloka elija ili same elije moemo definirati koristei karticu Obrub (Border). Pritom obino proizvoljno odabiremo stil i boju tih granica.

    2.5. Odabir boje pozadine elije, bloka elija i tablice

    Boju i izgled pozadine neke tablice, bloka elija ili same elije odabiremo na kartici Uzorci (Patterns). Najee koritena opcija je Bez boje (No color), no, moemo se igrati raznim bojama i stvarati umjetnika remek-djela od naih tablica i elija (to se naem efu vjerojatno nee ba svidjeti, ali tko ga pita).

    Vjeba 13.

    Izbriite sve podatke na radnom listu List1 (Sheet1). Upiite navedene podatke i uredite tablicu tako da ona naposljetku izgleda ovako:

    Prosjena visina snijega u zimskim mjesecima prosinac sijeanj veljaa

    Zavian 150 cm 200 cm 180 cm Sljeme 90 cm 120 cm 100 cm Delnice 70 cm 130 cm 110 cm

    2.6. Sortiranje podataka

    Sortirati podatke znai poredati ih prema nekom kriteriju. Taj je kriterij najee abecedni (tj. skaemo podatke prema redoslijedu slova u abedeci), uzlazni (slaemo brojeve od najmanjega do najveega) i silazni (slaemo brojeve od najveega do najmanjega). Sortiranje podataka provodimo tako da najprije oznaimo sve podatke koje elimo sortirati (u praksi su to najee cijele tablice). Potom lijevom tipkom mia jednom kliknemo na natpis Podaci (Data) na vrpci izbornika, pa u dobivenom izborniku odaberemo opciju Razvrstaj (Sort). Tako

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 26

    dobivamo dijaloki okvir u kojemu moemo podesiti parametre sortiranja. MS Excel dozvoljava najvie 3 kriterija sortiranja (pri emu mora postojati barem jedan kriterij sortiranja) i za svaki od njih nudi mogunost uzlaznoga (Ascending) i silaznoga (Descending) sortiranja. Nakon to smo definirali sve kriterije, jednom kliknemo lijevom tipkom mia na natpis U redu (OK) i sortiranje je gotovo.

    Gore opisani nain funkcionira ako su podaci koje elimo sortirati smjeteni u stupcima. No, ukoliko to nije sluaj, tj. ako su podaci smjeteni u retcima, ne morate se hvatati za glavu jednostavno jednom kliknite miem na karticu Mogunosti (Options) unutar dijalokoga okvira Razvrstavanje (Sort) i meu ponuenim opcijama odaberite opciju Razvrstaj slijeva nadesno (Sort left to right) tako da jednom kliknete lijevom tipkom mia na prazan krui pokraj navedene opcije, a potom na U redu (OK).

    Ukoliko nekim udnim i nikad posve rasvijetljenim sluajem vaa tabela ima vie redaka zaglavlja, najprije morate oznaiti dio tabele bez zaglavlja, a tek onda provesti sortiranje prema gornjoj proceduri.

    Vjeba 14.

    a) Tablicu iz Vjebe 13. sortirajte uzlazno prema abecednom slijedu imena meteorolokih postaja. Potom istu tablicu sortirajte silazno prema prosjenoj visini snijega u sijenju.

    b) Na radni list List2 (Sheet2) upiite podatke iz tablice na sljedeoj stranici. Oblikujte podatke tako da vaa tablica bude jednaka zadanoj. Potom sortirajte podatke: - uzlazno prema prezimenu i imenu (oprez: koristite dva kriterija zbog istih prezimena, a razliitih imena!); - uzlazno prema dobi; - silazno prema prosjenoj plai. (Naravno, svako sortiranje provedite zasebno, tj. neovisno o preostalim trima sortiranjima.)

    Prezime Ime Dob (god.) Prosjena plaa Guski Gusko 19 1970.00 kn Patki Patko 50 4500.00 kn

    Kokoki Kokoko 35 3200.00 kn Patki Patka 29 2700.00 kn

    Guski Guska 47 3800.00 kn

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 27

    3. RAD S DATOTEKAMA

    Rad s datotekama u MS Excelu vrlo je slian radu s datotekama u MS Wordu, pa emo samo ukratko ponoviti najznaajnije operacije. Za dobivanje svake pojedine operacije najprije trebamo proetati mia do natpisa Datoteka (File) na vrpci izbornika, te potom jednom kliknuti lijevom tipkom mia na taj natpis. Tako dobivamo novi izbornik, pa pogledajmo najznaajnije operacije koje sadri taj izbornik.

    Nova (New) tko bi rekao, operacija namijenjena otvaranju nove radne knjige; Otvori (Open) operacija namijenjena otvaranju postojee datoteke (pri emu

    moramo znati tonu lokaciju na koju smo pohranili tu datoteku, pa ne moemo jednostavno rei MS Excelu: ''A, tu je negdje, nai je sam'' za tu varijantu, kako znamo, imamo funkciju Trai (Search) u izborniku MS Officea);

    Zatvori (Close) operacija namijenjena zatvaranju trenutno otvorene datoteke, ali bez izlaska iz MS Excela (ako dotad nismo pohranili sve promijene u datoteci nastale od njezine zadnje pohrane, ljubazni MS Excel pravi sin svojega tate Gatesa najprije e nas zapitati elimo li pohraniti promjene koje smo napravili (ako takvih promjena uope ima), napraviti pohranu (ako smo odgovorili s Da (Yes)) i tek onda zatvoriti datoteku);

    Spremi (Save) operacija namijenjena pohrani trenutno otvorene datoteke pod starim imenom (ako datoteku jo nismo imenovali, ova je operacija ekvivalentna operaciji Spremi kao (Save as) o kojoj govorimo odmah ispod);

    Spremi kao (Save as) operacija namijenjena pohrani trenutno otvorene datoteke pod novim imenom i/li na novu lokaciju;

    Postava stranice (Page Settings) odabirom ove opcije otvara se dijaloki okvir koji nam omoguuje promjenu postava stranice. Moemo mijenjati oblik papira (''portret'' ili ''pejza'' ako vam nedostaje ''mrtva priroda'', brzo do telefona i zovite onaj supertajni broj telefona gospodina Gatesa), veliinu papira, kvalitetu ispisa (sad je na najnoviji model laserskoga pisaa duboko uvrijeen), postaviti broj na prvoj stranici, definirati margine, podnoje i zaglavlje, te napraviti razliite operacije s ispisom radnoga lista. Ako ste relativno neiskusni i/li nesigurni s ovim operacijama, zaboravite cijelu ovu priu.

    Pregled ispisa (Print Preview) vrlo korisna operacija koja nam omoguuje vidjeti kako e izgledati nae remek-djelo kad ga poaljemo naem i dalje duboko uvrijeenom pisau na ispis;

    Ispis (Print) na sveope iznenaenje, ova operacija slui za ispis cijeloga radnoga lista ili jednoga njegovoga (oznaenoga) dijela ima tu jo par dodatnih mogunosti, pa ih pogledajte za vjebu (vrlo su sline onima u MS Wordu);

    Poalji (Send to) operacija kojom nau datoteku moemo poslati npr. kao privitak e-poruke (prikladno i za neiskusne korisnike MS Excela koji bi cijelu datoteku, MS Excel i gospodina Gatesa najradije poslali k vragu, samo kad bi znali njegovu e-adresu);

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 28

    Svojstva (Properties) u ovom dijalokom okviru upisujemo ili vidimo osnovne podatke o naoj datoteci, npr. tko je njezin pravi autor, koliko prostora memorije zauzima itd.

    Izlaz (Exit) operacija kojom se omoguuje izlazak iz MS Excela i povratak u MS Windows, pri emu e ljubazni MS Excel ponoviti upit spomenut kod operacije Zatvori (Close).

    Ispod svih navedenih operacija nalazi se popis posljednjih etiriju MS Excel-datoteka s kojima smo radili. Ovaj popis moe biti vrlo koristan jer nam omoguuje da otvorimo datoteke ak i ako ne znamo tonu lokaciju na koju smo ih pohranili (ako ste takav sluaj, brzo po dnevnu dozu ''Antisklerina'' ili ''Ginko'' kapsula). No, na nau alost, popis je vrlo kratak, pa je bolje naviknuti se na to da datoteku otvaramo na lokaciji na koju smo je pohranili prigodom posljednjega rada s njom.

    4. FUNKCIJE I FORMULE

    Nakon to smo se upoznali s osnovnim konceptom rada u MS Excelu, dolazimo do najvanijega svojstva ovoga programa: mogunosti obavljanja (najee algebarskih i logikih) operacija s podacima. Rezultat svake pojedine operacije prikazuje se u eliji, dok se formula iji je rezultat prikazan u eliji prikazuje iskljuivo na vrpci formula i ostaje u pozadini same elije. MS Excel podrava vie od 250 razliitih matematikih, logikih, statistikih, financijskih i drugih funkcija. Dio njih upoznat emo u nastavku, a dio na vjebama iz kolegija Poslovna statistika (ne moemo ba sve ovdje nauiti, moramo neto ostaviti i za statistiku).

    4.1. Funkcije

    Strogo matematiki reeno, funkcija je preslikavanje koje svakom elementu nekoga skupa (kojega nazivamo prirodno podruje definicije funkcije) pridruuje tono jedan element nekoga drugoga skupa (kojega nazivamo podruje vrijednosti funkcije). S obzirom da elementi skupova mogu biti brojevi, ureeni parovi, ureene n torke itd., funkcija npr. moe ureenom paru brojeva (x, y) pridruiti zbroj x + y. Najvanija stvar za programere jest da je taj zbroj jedinstven (dakle, da ne postoje dvije mogue vrijednosti za zbroj x + y), a da je to uistinu tako, osigurava nam gornja definicija funkcije ('' tono jedan element'').

    Da skratimo priu: svaka funkcija MS Excela uzme jednu ili vie vrijednosti (koje nazivamo argumenti funkcije), a kao izlazni rezultat vraa tonu jednu vrijednost. Argumenti funkcije mogu biti razne (numerike, logike i dr.) konstante, koordinate elija ili bloka elija, druge funkcije itd.

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 29

    Zvui zastraujue, pa pod hitno morate popiti dvostruku dozu Apaurina? Ma, nije to nita strano. Primjere i primjene funkcija pogledat emo u nastavku.

    4.1.1. Primjeri matematikih funkcija

    Ovaj dio rada s MS Excelom ne moe se uiti itanjem teksta. Dakle, ako to ve niste uinili, juri do svojega najomiljenijega kunoga raunala, pokrenite MS Excel, otvorite List1 (Sheet1) radne knjige Knjiga1 (Book1) i uite primjere funkcija rjeavajui sljedee zadatke.

    Vjeba 15.

    U eliju A1 upiite broj 1, a u eliju B1 broj 4. Kreirajte prvih est lanova aritmetikoga niza kojemu su prva dva lana 1 i 4 (bez uzdaha za Gospodarskom matematikom). Jeste? Ako ste dobro radili, u bloku elija A1:F1 treba pisati: 1 4 7 10 13 16. Sad rijeimo sljedee zadatke:

    a) Zbrojimo svih est lanova dobivenoga niza. U eliju A2 upiimo tekst Zbroj. U eliju B2 izraunajmo traeni zbroj. Najprije oznaimo eliju B2. Potom proeimo mia (uz vrsto obeanje uku da e on doi na red im nauimo funkcije u MS Excelu) do vrpce formula (ponovimo: to je onaj veeeeeliki bijeli pravokutnik koji poinje iznad stupca C i kraj kojega se nalazi znak =). Jednom kliknimo lijevom tipkom mia unutar toga pravokutnika, pa kad ugledamo trepui pokaziva (kursor), utipkajmo:

    =SUM(A1:F1)

    (da, iako imamo =, opet trebamo upisati =, a meu svim ovim brojkama i slovima nema niti jednoga jedinoga razmaka). Jeste? Ako jeste, pritisnite Enter. Opa! U eliji B2 sad pie 51. Je li to traeni zbroj? Vjerovali ili ne jest. Uoite to se dogodilo: u eliji B2 pie broj 51, a na vrpci formula pie formula koju smo upisali. Tako u svakom trenutku moemo vidjeti kako smo izraunali neku vrijednost.

    Aha, da ne zaboravimo: funkcija koja rauna zbroj dvaju ili vie brojeva je SUM, a njezini argumenti su adrese elija u kojima se nalaze pribrojnici. U naem sluaju to je bio blok elija. No, ukoliko se pribrojnici ne nalaze u bloku elija, onda adrese pojedinih elija odvajamo znakom toke-zareza ;. Npr. SUM(A1;D1) zbrojit e brojeve napisane u elijama A1 i D1. Pokuajte izvriti tu funkciju rezultat bi trebao biti jednak 11.

    b) Izraunajmo umnoak svih lanova dobivenoga niza. U eliju A3 upiimo tekst Umnoak. Oznaimo eliju B3, opet proeimo mia do vrpce formula, jednom kliknimo lijevom tipkom mia na tu vrpcu, utipkajmo:

    =PRODUCT(A1:F1)

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 30

    i pritisnimo Enter. U eliji B3 pie broj 58240. To je umnoak svih lanova dobivenoga niza (tko ne vjeruje, neka uzme kalkulator (moe i ''piljarski'') i izrauna taj umnoak pomou kalkulatora). I opet u eliji B3 pie broj (58240), a na vrpci formula pie formula koju smo unijeli. Ma, super, svaka ast, gospodine Gates. Da ne zaboravimo:

    Funkcija koja rauna umnoak dvaju ili vie brojeva je PRODUCT. Njezini argumenti su isti kao i za funkciju SUM, te vrijede sve napomene koje smo tamo izrekli.

    c) Izraunajmo (s tonou od 105) kvadratni korijen zbroja svih lanova dobivenoga niza. Trite opet po Apaurin? Nema potrebe. Stvar je puno jednostavnija nego to vam se ini na prvi pogled. Funkcija koja rauna drugi korijen je SQRT, a ima samo jedan jedini argument: broj iji kvadratni korijen traimo. Koji je to broj u ovom sluaju? Broj u eliji B2. Pa, kako nam to pomae? Jednostavno. U eliju A4 upiimo rije Korijen, oznaimo eliju B4, proeimo mia do vrpce formula, jednom kliknimo lijevom tipkom mia na tu vrpcu, utipkajmo:

    =SQRT(B2)

    i pritisnimo Enter. Dobili smo 7.14. Hm, zadatak trai izraunavanje s tonou od 105. to emo sad? Nita posebno oznaimo eliju B4, proeimo mia do vrpce s alatima (zaludu ete traiti eki, klijeta i rafciger to je vrpca neposredno iznad vrpce formula) i u njezinom desnom dijelu naimo ikonicu za poveanje broja decimala (sastoji se od dva mini-retka: u prvom su ,0 , a u drugom ,00). Lijevom tipkom mia kliknimo na tu ikonicu toliko puta dok iza decimalne toke ne bude ispisano 5 znamenaka. Dobivamo rezultat: 7.14143. Time je ovaj zadatak rijeen.

    d) Izraunajmo vrijednost izraza 167. Funkcija koja rauna potenciju zove se POWER (jedan drugi POWER srest emo kasnije na vjebama iz statistike kao jedan od nelinearnih regresijskih modela, ali o tome puno kasnije da ne morate opet po Apaurin). Njezin prvi argument je baza potencije u ovom je sluaju to broj 16 a drugi argument je eksponent potencije u ovom je sluaju to broj 7. Kao i u prethodnim zadacima, u eliju A5 upiite 16^7 (pritisnite redom: 1 6 AltGr 3 (posljednje dvije tipke pritisnite istodobno!) 7), oznaite eliju B5, proeite mia do vrpce formula, jednom kliknite lijevom tipkom mia na tu vrpcu, pa upiite:

    =POWER(F1;C1)

    i pritisnite Enter. Da, da, nismo upisivali 16 i 7 unutar zagrada zato da malo vjebate unoenje adresa elija. (Za nebistrooke: 16 se nalazi u eliji F1, a 7 u eliji C1.) Rezultat je 268453456.

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 31

    Da ''Rat i mir'' u usporedbi s ovim opisom funkcija ne bi sliio na krau novelu, u sljedeim zadacima izostavljamo detaljan opis unosa. Postupak je isti kao i u prethodnim zadacima, samo su funkcije drugaije. Rezultate piimo u stupac B jedan ispod drugoga.

    f) Podsjetimo se da je baza prirodnoga logaritma broj e 2.7182818 Izraunajmo e3 u eliji B6. Funkcija koja rauna potencije broja e je EXP, a jedini njezin argument je eksponent na koji elimo potencirati broj e. U ovom je sluaju taj argument jednak 3, pa na vrpcu formula trebamo upisati:

    = EXP(3)

    Rezultat: 20.08553692.

    g) Zaokruimo broj e3 na najblii manji cijeli broj. Funkcija koja zaokruuje svoj argument na prvi manji cijeli broj naziva se INT. Njezin je argument broj e3, a njegovu smo vrijednost ve izraunali u eliji B6. Zato oznaimo eliju B7, pa na vrpcu formula upiimo:

    =INT(B6)

    Rezultat: 20.

    h) U eliji B8 izraunajmo prirodni logaritam broja 10, tj. ln 10. Funkcija koja rauna vrijednost prirodnoga logaritma je ne biste vjerovali LN, a njezin argument moe biti samo strogo pozitivan realan broj. Stoga oznaimo eliju B8, pa na vrpcu formula upiimo: =LN(D1)

    (opet za nebistrooke: broj 10 se nalazi u eliji D1). Rezultat: 2.302585093.

    i) U eliji B9 izraunajmo logaritam broja 10 po bazi 2, tj. log210. Funkcija koja rauna vrijednost logaritma je LOG. Ona ima dva argumenta: prvi je logaritmand u naem sluaju to je broj 10, a drugi je baza logaritma u naem sluaju to je broj 2. Argumente meusobno razdvajamo znakom toke-zareza ;. Dakle, treba upisati:

    =LOG(10;2)

    Rezultat: 3.321928095.

    e) Zaokruimo broj log210 na tri decimalna mjesta. Funkcija koja zaokruuje realne brojeve na zadani broj decimala je ROUND. Ona ima dva argumenta: prvi je realan broj kojega treba zaokruiti, a drugi prirodan broj koji kae na koliko ga decimalnih mjesta treba zaokruiti.

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 32

    Argumenti su, po obiaju, razdvojeni znakom toke-zareza ;. Dakle, oznaimo eliju B10, pa na vrpci formula utipkajmo:

    =ROUND(B9;3)

    Rezultat: 3.322.

    Ovo su bili najznaajniji primjeri matematikih funkcija. Budemo li trebali neke druge matematike funkcije, navest emo ih i opisati na primjeru.

    4.1.2. Primjeri logikih funkcija

    Prije itanja ove toke moda ne bi bilo loe posjetiti najbliu ljekarnu i zaprepastiti ljekarnika kupnjom 10 kutija Apaurina. Od logikih funkcija zna zaboljeti glava. Neemo obraditi puno njih, ali emo ih obraditi posve dovoljno da izazovu glavobolju i prirede besane noi. alu na stranu, idemo na posao.

    Logike funkcije koristimo pri donoenju odluka na temelju (ne)ispunjenja odreenih uvjeta. Pritom koristimo sljedee uobiajene logike operatore:

    = jednako >= vee ili jednako > strogo vee 7, 1 < 16, 13 >= 7, 13 >= 13, 4 7,2>6) je FALSE jer su obje nejednakosti 1 > 7 i 2 > 6 neistinite.

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 33

    IF (engl: ako) logika funkcija koja ima tri argumenta. Prvi argument je logiki uvjet koji mora biti ili istinit ili neistinit. Ako je logiki uvjet istinit, funkcija kao rezultat vraa svoj drugi argument, a ako je logiki uvjet neistinit, funkcija kao rezultat vraa svoj trei argument. Npr. zapis IF(7 10 neistinit.

    to? 10 kutija Apaurina vam je premalo, a ljekarnik ne d vie? Bez brige, nema razloga za glavobolju. Primjenu ovih logikih uvjeta upoznat emo na primjerima.

    Vjeba 16.

    Valjda niste zatvorili radni list na kojemu ste rjeavali vjebu 15? Ako jeste, evo vam kazne: cijelu vjebu 15. rijeite jo jednom. Ako niste, prijeite na rjeavanje sljedeih zadataka.

    a) U eliji C2 napiimo logiku funkciju koja e provjeriti je li broj upisan u eliji D1 strogo vei od broja upisanoga u eliji B1, te ako jest kao rezultat vratiti rijei Strogo vei, a ako nije, kao rezultat vratiti rijei Manji ili jednak. Oito, trebamo koristiti funkciju IF. Njezin prvi argument treba biti logiki uvjet. Koji logiki uvjet provjeravamo? Provjeravamo je li broj upisan u eliji D1 strogo vei od broja upisanoga u eliji B1. Kako taj uvjet iskazati brojkama, slovima i ostalim znakovima? Jednostavno: D1>B1. Dobro, a to sad? Oznaite eliju C2. Proeite mia (uz zamolbu uku da se strpi jo malo) do vrpce formula, jednom kliknite lijevom tipkom mia na nju, pa upiite:

    =IF(D1>B1;''Strogo vei'';''Manji ili jednak'')

    i pritisnite Enter. Zadatak je rijeen.

    Odmah jedna napomena: Znak dvostrukoga navodnika u gornjoj funkciji ne dobije se tako da se dva puta pritisne znak jednostrukoga navodnika. Imate li iole noviju tipkovnicu, znak dvostrukoga navodnika trebao bi vam biti iznad tipke na kojoj je i broj 2, a trebali biste ga dobiti istovremenim pritiskanjem tipki Shift i 2. MS Excel ''priznaje'' samo taj dvostruki navodnik (kritika gospodinu Gatesu zbog toga), pa zato budite oprezni.

    Pogledajmo to smo to zapravo upisali na vrpcu formula. IF znai IF. Dobro. Potom smo otvorili zagradu. To inimo uvijek jer argumente svake funkcije moramo pisati unutar okruglih zagrada. Idemo dalje. Upisali smo D1>B1 i stavili znak toke-zareza ;. To smo uinili zato to prvi argument funkcije IF treba biti logiki uvjet, a taj je u naem sluaju D1>B1. Znak toke-zareza ; stavili smo jer se argumenti funkcije IF (ima ih, kako smo ve

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 34

    rekli, ukupno tri) meusobno razdvajaju upravo tim znakom. Nakon toke-zareza upisali smo dvostruke navodnike, a izmeu njih rijei Strogo vei. Zato ba tako? Naime, funkcija IF nam kae: Kad navedete logiki uvjet i stavite znak ;, prvo to morate napraviti je napisati to funkcija treba uiniti ako je logiki uvjet kojega ste upisali istinit. Zadatak kae da u tom sluaju MS Excel treba ispisati rijei Strogo vei. Dobro, to nam je jo jasno. Ali zato ti vraji dvostruki navodnici? Zato to moramo dati do znanja MS Excelu da je u pitanju tekst, a ne, recimo, adresa neke elije, neka druga funkcija, formula itd. Kad MS Excel vidi znakove '' '', on kae ovako: Aha, stavljen je znak dvostrukoga navodnika. To znai da ako je logiki uvjet istinit, trebam ispisati sve to se nalazi izmeu tih znakova. Iz tih se razloga dvostruki navodnici uvijek javljaju u parovima. Iza dvostrukih navodnika opet dolazi znak ;. Zato? Zato to smo s ''Strogo vee'' rekli MS Excelu sve to treba napraviti ukoliko je logiki uvjet istinit, tj. unos drugoga argumenta funkcije IF je zavren. Preostaje unijeti trei argument, tj. rei to MS Excel treba napraviti ako je logiki uvjet neistinit. Zadatak kae da treba ispisati rijei Manje ili jednako. A kako mu rei da to napravi? Isto kao to smo mu rekli da ispie rijei Strogo vee: stavimo dvostruke navodnike, upiemo Manje ili jednako i potom stavimo jo jedne dvostruke navodnike. Ovim smo unijeli sva tri argumenta funkcije IF, pa zatvorimo onu otvorenu okruglu zagradu i svom silom udarimo po sirotom Enteru. Kraj prie.

    b) Napiimo logiku funkciju koja e u eliji D5 ispisati vei od dvaju brojeva u elijama C1 i D1 bez prethodnoga definiranja tih brojeva. to je sad ovo? Autora teksta je uhvatila ptija gripa pa piskara gluposti? Zasad jo nita od toga. Zadatak trai od nas da ne znajui unaprijed vrijednosti brojeva u elijama C1 i D1 u eliji D5 ispiemo vei od njih. Moemo li to uiniti, a da ne znamo tone vrijednosti tih brojeva? Moemo, i to koristei funkciju IF. Logiki uvjet kojega trebamo provjeriti je C1>D1, kao i u prolom primjeru. Dobro. Sad trebamo rei to funkcija treba napraviti ako je taj logiki uvjet istinit. Treba ispisati vei od tih dvaju brojeva. Ako je uvjet C1>D1 istinit, onda je broj u eliji C1 vei od broja u eliji D1, pa funkcija treba ispisati broj u eliji C1. Ako uvjet C1>D1 nije istinit, to znai da je broj u eliji C1 manji ili jednak broju u eliji D1, odnosno da je broj u eliji D1 vei ili jednak broju u eliji C1. Stoga u tom sluaju funkcija treba ispisati broj u eliji D1. Analiza problema je gotova. Sad oznaimo eliju D5, proeemo mia do vrpce formula, jednom kliknemo lijevom tipkom mia i upiemo:

    =IF(C1>D1;C1;D1)

    Zadatak rijeen. Za vjebu, napravite analizu upisane formule kao u a) zadatku i uvjerite se da smo ispravno rijeili zadatak.

    c) Napiimo logiku funkciju koja e u eliji D10 ispisati TRUE ako je istodobno broj u eliji B1 manji ili jednak broju u eliji E1 i broj u eliji F1 vei ili jednak broju u eliji C1, a FALSE inae. U ovom zadatku imamo dva logika uvjeta: B1=C1. elimo provjeriti jesu li oba ta uvjeta istovremeno istinita. U tu svrhu koristimo funkciju AND.

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 35

    Oznaimo eliju D10, proeimo mia do vrpce formula, jednom kliknemo lijevom tipkom mia na tu vrpcu i upiemo:

    =AND(B1=C1)

    Da vidimo to smo to upisali. im smo pozvali u pomo funkciju AND, znai da elimo provjeriti jesu li svi logiki uvjeti argumenti te funkcije istodobno istiniti. Koji su logiki uvjeti u pitanju? Prvi je uvjet da broj u eliji B1 bude manji ili jednak broju u eliji E1. Taj uvjet zapisujemo kao B1=C1. Preostaje te uvjete postaviti unutar okruglih zagrada (opet zato to argumente svake funkcije moramo pisati unutar okruglih zagrada) i razdvojiti ih znakom ; kako bi MS Excel znao gdje zavrava prvi logiki uvjet, a poinje drugi. I to je sve. Doista, prema definiciji funkcije AND, ako su oba navedena uvjeta istodobno istinita, bit e ispisana rije TRUE, a ako barem jedan od njih nije istinit, bit e ispisana rije FALSE. To je upravo ono to je traeno u zadatku. The end za ovaj zadatak.

    d) Napiimo logiku funkciju koja e u eliji D11 ispisati TRUE ako je broj u eliji B1 manji ili jednak broju u eliji E1 ili ako je broj u eliji F1 vei ili jednak broju u eliji C1, a FALSE inae. U ovom zadatku imamo dva logika uvjeta: B1=C1. elimo provjeriti je li barem jedan od tih uvjeta istinit. U tu svrhu koristimo funkciju OR. Oznaimo eliju D11, proeimo mia do vrpce formula, jednom kliknemo lijevom tipkom mia na tu vrpcu i upiemo:

    =OR(B1=C1)

    Da vidimo to smo sad upisali. im smo pozvali u pomo funkciju OR, znai da elimo provjeriti je li barem jedan logiki uvjet od svih argumenata te funkcije istiniti. Koji su logiki uvjeti u pitanju? Kao i u prethodnom zadatku, prvi je uvjet da broj u eliji B1 bude manji ili jednak broju u eliji E1. Taj uvjet zapisujemo kao B1=C1. Preostaje te uvjete postaviti unutar okruglih zagrada (sad ve znamo: argumente svake funkcije moramo pisati unutar okruglih zagrada) i razdvojiti ih znakom ;. I to je sve. Doista, prema definiciji funkcije OR, ako je barem jedan od navedenih uvjeta istinit, bit e ispisana rije TRUE, a ako su oba navedena uvjeta istodobno neistinita, bit e ispisana rije FALSE, a to je upravo ono to je traeno u zadatku.

    I dosta o logikim funkcijama, ionako su nam zalihe Apaurina ve pri kraju, a i trebamo odrati obeanje uku da emo ga izvesti u etnju.

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 36

    4.1.3. Primjeri statistikih funkcija

    Statistike funkcije detaljno emo upoznati na vjebama iz kolegija Poslovna statistika (a nego gdje drugdje?), a ovdje emo samo ukratko istaknuti tri najee koritene funkcije.

    Funkcija koja rauna prosjenu vrijednost nekoga skupa numerikih podataka je AVERAGE (engl.: prosjek). Njezini argumenti su elije ili blokovi elija u kojima se nalaze ti numeriki podaci.

    Funkcija koja rauna najveu vrijednost u nekom skupu numerikih podataka je MAX (prema lat. maximum = najvea vrijednost). I njezini argumenti su elije ili blokovi elija u kojima se nalaze ti numeriki podaci.

    Funkcija koja rauna najmanju vrijednost u nekom skupu numerikih podataka je MIN (prema lat. minimum = najmanja vrijednost). Tko bi rekao: i njezini argumenti su elije ili blokovi elija u kojima se nalaze numeriki podaci.

    Pogledajmo primjenu svih triju navedenih funkcija na primjeru.

    Vjeba 17.

    U elije A10, B10 i C10 ispiimo redom prosjenu, najmanju i najveu vrijednost aritmetikoga niza iz vjebe 15. Bez panike, zadatak uope nije teak. Oznaimo eliju A10, proeimo mia do vrpce formula, jednom kliknimo lijevom tipkom mia, pa upiimo:

    =AVERAGE(A1:F1)

    to smo napravili? Rekli smo da prosjenu vrijednost skupa numerikih podataka raunamo pomou funkcije AVERAGE. Njezini argumenti su elije ili blokovi elija u kojima su zapisani ti numeriki podaci. U naem su sluaju podaci zapisani u bloku elija A1:F1. Zato smo nakon upisivanja rijei AVERAGE otvorili okruglu zagradu, upisali blok elija A1:F1 i, budui da smo time iscrpli sve podatke, zatvorili zagradu. Kraj prie.

    Potpuno analogno raunamo najmanju i najveu vrijednost zadanoga niza. Za najmanju vrijednost trebamo upisati:

    =MIN(A1:F1)

    a za najveu

    =MAX(A1:F1).

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 37

    Kako vidimo, glavobolji nema mjesta. Ove funkcije su bitno lake od onih logikih, a i primjena im nije naroito teka.

    4.1.4. Primjeri financijskih funkcija

    Primjer 1. Plamenko je od Gospodarske banke dobio zajam u iznosu od 100.000,00 kn na rok otplate od 10 godina uz sloenu godinju dekurzivnu kamatnu stopu 7% i model otplate jednakim godinjim postnumerando anuitetima. Izraunajte iznos pojedinoga anuiteta i zapiite ga u eliji A1 radnoga lista List2 (Sheet2).

    Da, sasvim ste zasluili barem malo radosti i veselja nakon onih silnih glavobolja s logikim funkcijama. Evo jednoga tipinoga zadatka iz Gospodarske matematike za ije je ''runo'' rjeavanje potrebno kojih desetak minuta. Sad emo ga uspjeno rijeiti za desetak sekundi, samo najprije moramo navesti koju funkciju emo koristiti.

    Na problem rjeava funkcija PMT (budui da nesumnjivo jako dobro znate i engleski jezik i gospodarsku matematiku, pokuajte odgonetnuti engleske rijei ija su prva slova P, M i T, a usko su povezane s ovim zadatkom). Ta funkcija ima ak pet razliitih argumenata. Idemo redom:

    1. argument je kamatna stopa (obavezno se unosi i znak %); 2. argument je ukupan broj anuiteta; 3. argument je poetna vrijednostglavnice u ovom sluaju to je iznos zajma (bez novane jedinice); 4. argument je konana vrijednost glavnice u ovom sluaju to je ostatak duga nakon otplate posljednje rate, a taj je jednak 0. Stoga ili moemo upisati 0 ili moemo pogledati trebamo li upisati vrijednost 5. argumenta, pa ako ne trebamo, onda moemo izostaviti i vrijednost 4. argumenta. 5. argument je oznaka za nain uplate: prenumerando ili postnumerando. Ako se uplate vre prenumerando (tj. poetkom svakoga pojedinoga razdoblja), upisujemo 1, a ako se vre postnumerando (tj. na kraju svakoga pojedinoga razdoblja), ili izostavljamo unos vrijednosti argumenta (iza 5. argumenta nema vie argumenata, pa ne moramo postaviti nikakve dodatne uvjete na izostavljanje) ili upisujemo 0.

    Dobro, i kako nam sad cijela ova mudrolija moe pomoi u rjeavanju ovoga zadatka? Vrlo jednostavno. U naem zadatku je:

    - kamatna stopa: 7%; - ukupan broj anuiteta: 10 (svake godine po jedan); - iznos zajma: 100000.

  • ELEKTROTEHNIKI ODJEL

    OSNOVE RADA U MS EXCELU interna skripta

    mr.sc. Bojan Kovai, predava 38

    Stoga emo oznaiti eliju A1 radnoga lista List2 (Sheet2), proetati mia (uko sad spava nakon etnje) do vrpce formula, jednom kliknuti lijevom tipkom mia, upisati:

    =PMT(7%;10;100000)

    i pritisnuti Enter. Kako smo ve rekli, 4. argument funkcije PMT slobodno moemo izostaviti, a 5. argument smijemo izostaviti jer se zajam otplauje krajem razdoblja. Dobro, funkcija je gotova, pogledajmo rezultat.

    to je to sad? Gospodine Gates, hitno na teaj gospodarske matematike! U eliji A1 pie: -14.237.75 kn. Krasno, anuitet s minusom. Nema ba veze sa zdravim razumom. Da sprijeimo daljnju bujicu pohvala na raun gospodina Gatesa, hitro(.hr) pojanjavamo o emu se radi. Naime, prema zamisli gospodina Gatesa, svi iznosi koje korisnik prima na svoj tedni raun oznaavaju se znakom +, a svi iznosi koje korisnik uplauje (ak i tada ukoliko, primjerice, kupuje dionice Plive) oznaavaju se znakom . Sad nam je malo jasnije otkud taj minus jer, naalost, zajam otplaujemo tako da izdvojimo odreeni dio novca sa svojega rauna i uplatimo ga na raun banke.

    Da