OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA

1. eljeznica

1. U kvantitativne pokazatelje putnikog eljeznikog putnikog prometa pripada:a) koeficijent iskoritenja sjedalab) prosjena masa vlakac) obrt putnike garnitured) kilometri prevezenih putnika

2. Prema tehnikoj podjeli u adhezijske eljeznice pripadaju:a) zupaste eljezniceb) magnetski eljeznicec) jednostrane eljeznice s viseim kolosijekomd) uspinjae

3. Za kategoriju pruge D2 najvee doputeno optereenje po metru duine pruge iznosi:a) 64 kN/mb) 80 kN/mc) 72 kN/md) 50 kN/m

4. Koeficijent komercijalne brzine je odnos:a) komercijalne brzine i vremena putovanjab) komercijalne i tehnike brzinec) tehnike i komercijalne brzined) tehnike brzine i vremena vonje

5. Izraunati prosjenu brzinu putnikih vlakova ako je poznato da 4 vlaka putuju na dionici duljine 200 km s vremenom vonje od po 45 minuta i vremenom zadravanja od po 20 minuta, 5 vlakova prometuje na dionici duljine 120 km s vremenom vonje od po 1,5 sati i vremenom zadravanja od po 30 minuta.a) 39,59 km/hb) 24,76 km/hc) 69,83 km/hd) 63,75 km/h

6. Izraunati dnevni radni park ako se preveze 47947 tona robe uz prosjeno statiko optereenje od 35 t/vagonu i obrtu od 3,2 dana.a) 4380 vagon danab) 4384 vagon danac) 4383 vagon danad) 4381 vagon dana

7. Odrediti granicu tovarenja za 4-osovinski vagona ija vlastita masa iznosi 22,5 tona ako je predvieno da vagon prometuje na pruzi kategorije D4 gdje je doputeno osovinsko optereenje 225 kN/m, a optereenje po duinom metru 80 kN/m. Provjeri moe li se, uz postojee uvjete koristiti vagon duljine 15m:a) 67,5 t; vagon duljine 15 m ne moe se koristitib) 90 t; vagon duljine 15 m moe se koristitic) 67,5 t; vagon duljine 15 m moe se koristitid) 90 t; vagon duljine 15 m ne moe se koristiti

2. Zrak

1. Zrakoplov sa 340 sjedala koji je letio na udaljenosti od 800 km i prevezao 300 putnika ostvario je prometni uinak (izraen u ostvarenim putnikim kilometrima) od:a) 24000 pkm b) 240000 pkm c) 27200 pkm d) 1020 pkm

2. Koliki putniki faktor popunjenosti PLF je ostvario zrakoplov koji je letio na udaljenosti od 900 km sa 70 praznih sjedala i 250 prevezenih putnika?a) 27,8% b) 28,0% c) 78,1% d) 85%

3. Prema redu letenja zrakoplovna kompanija u jednom danu treba obaviti dva leta. Podaci o prvom letu su prikazani u tablici. Da li je mogue zajedno sa uinkom drugog zrakoplova (kapaciteta 120 sjedala) koji leti na udaljenosti od 2500 km postii ukupna putniki faktor popunjesnosti PLF od 80,0% za taj dan?LinijaUdaljenost (km)Raspoloiva sjedalaBroj prevezenih putnika

1.1500300200

a) Mogue je. Drugi zrakoplov bi morao prevesti 116 putnika, odnosno max. se moe ostvariti PLF od 82,4%.b) Mogue je. Drugi zrakoplov bi morao prevesti 120 putnika, odnosno max. moe ostvariti PLF od 80,0%.c) Nije mogue. Max. PLF koji se moe postii je 70,6% odnosno drugi zrakoplov bi morao prevesti 216 putnika, to je nemogue.d) Nije mogue. Max. PLF koji se moe postii je 64,0% odnosno drugi zrakoplov bi morao prevesti 134 putnika, to je nemogue.

4. Redovni zrani promet za razliku od izvanrednog zranog prometa podrazumijeva postojanje:a) plana leta b) dobrih meteo uvjeta c) kontrole letenja d) reda letenja

5. Kombinirani zrakoplovi za prijevoz tereta mogu (odaberite samo jedan odgovor):a) mogu prevoziti automobileb) se jednostavno mogu pretvoriti u putnike i obrnutoc) prevoziti i putnike i teret na gornjoj palubi zrakoplovad) prevoziti rasuti i komadni teret

6. Stajanka je dio sustav zrane luke, a slui za:a) ''mirovanje'' zrakoplova koji nee poletjeti u vremenskom periodu od 48 satib) odlaganje zrakoplova koji zahtijevaju sloene postupke odravanja c) zaustavljanje zrakoplova na USS i ekanje na odobrenje za polijetanjed) operacije izlaza i ulaza putnika, ukrcaja i iskrcaja robe i pote, opskrbljivanja zrakoplova gorivom, hranom, vodom... itd., a nalazi se na zranoj strani zrane luke

7. Sektor niih razina obuhvaa visine do:a) 24000 ft b) 30000 ft c) 240000 ft d) 300000 ft

8. Za to slui vozna staza? Vozna staza je zapravo rulna staza i slui za povezivanje USS-e i stajanke

9. Kolika mora biti vidljivost da bi se mogli odravati letovi u uvjetima VFR? Minimalno 8 km.

10. Koliko se moe obaviti operacija kod paralelnih USS-a sa irokim razmakom?Kod paralelnih USS-a sa irokim razmakom od 100 do 125 operacija na sat.

11. Koji je postupak pilota kada se dva aviona susreu na letu pod kutem manjim od 20 stupnjeva?Prvi uoceni ide u obilazak s desna za barem 300 m.

12. Koji je postupak pilota kada pretjee sporiji avion?Kada brzi zrakoplov pretice sporiji brzi ide u obilazak s desna na udaljenosti od 500 m i nakon toga vraca se nazad na pravac kojim su isli.

3. TK

1. Adaptacija transportnog entiteta-informacije koje prema obliku moze biti...njegovoj osjetljivosti na: a) mreab) teleuslugac) kanjenje (vremenski osj. informacije)d) pogreka u prijenosue) video konferencija

2. Zadaci i aktivnosti tehnologa tk. prom. neposredno su vezani za:a) optimiranje broja i lokacija instaliranih resursab) konstrukciju i poroizvodnju mrenih elemenatac) tarifno modeliranjed) adaptiranje prom. entitetae) odredivanje vjerojatnosti slube za korisnike

3. Naini prijenosa informacija tk mreom mogu biti:a) pristupnom centralomb) raspoloivim kanalom c) komutiranim kanalom d) komutacijom paketae) tranzitnom centralom

4. Osnovna podjela tk usluga:b) nosive mrene usluge, teleusluge, dodatne i VAS usluge

5. Kontrola pometnog toka u tk. mrei ima za cilj:a) poboljati propusne performanse mree uz iste iil manje trokoveb) sprijeiti zaguenje i preoptereenjec) promjeniti mrenu infrastrukturud) sprijeiti kontrolu pogreke e) preventivno djelovanje da ne dode do usmjeravanja prometnog toka

6. Zaokruite ispravnu/e tvrdnju/e:a) Supstrat/predmet prijvoza kod tehnologiej tk ima obiljeja masnovnog teretab) tehnologija TK prometa kao znanost izuava samo vrste mrenih infrastrukturac) Tehnolgija TK kao djelatnost iruava postupke i radnje pri konstrukciji i tenikoj izvedbi sredstava prijnosa informacijad) teh. TK kao znanost izuava zakonitosti, odnosno naine i postupke prijenosa inf. u svim fazama tehnolokog procesae) teh. TK prom kao posebna jvna institucija zaduena je za obavljenje telekomunikacijskih usluga

7. Aktivnosti koje se poduzimaju u tk. mrei (signalizacija) zbbog raskidanja gprs sesije i tarifiranja obavljene usluge pripadaju kojoj fazi trofaznog tehnoloskog procesa prijenosa informacija tk mreom:a) prvoj fazi (priprema prijnosa inf)b) prvoj fazi (isti prijenos tk mreom)c) drugoj fazi (isti prijenos tk mreom)d) petoj fazi (uruenje inf)e) zavrnoj treeoj fazi prijenosa informacija

8. Nain prijenosa informacija komutacijom paketa znai da se:a) uspostavlja kanla odredene pojasne pirine od-kraja-do kraja uz sksluzivno koristenje kap. trajanja razgovorab) uspostavljanje poluautomatski prijnos paketa izmdu dvije susjedne toke u mreic) uspostavljanje veza preko tranzitne centrale d) informacije prenose u paketima od-vora-do-vorae) uspostavlja veze spojenim vodom sastavljenim od paketa izmeu dvije centrale

9. Tehnologije tk prmeta moemo ralikovati prema obliku informacija i to kao tehnologije:a) cestovni promet, eljezniki promet, zrani, potanskib) telefonskog, podatkovnog, mulitmedijalnog prometac) kontinuiranog, isprekidanog, ifriranog prometad) interaktivnog, distribuiranog i pretraivanog prometae) prijnosa prometa, dodatnog procesiranja prometa, raspoloivog prometa

10. Nain prijenosa informacija komutiranim kanalom:a) uspostavlja kanala odredene pojasne pirine od kraja do-kraja uz esksluzivno koristenje kap. trajanja razgovorab) uspostavljanje poluautomatski prijnos paketa izmdu dvije susjedne toke u mreic) uspostavljanje veza preko tranzitne centrale d) informacije prenose u paketima od-vora-do-vorae) uspostavlja veze spojenim vodom sastavljenim od paketa izmeu dvije centrale

1. to je to komutacija paketa?Jedan od naina prijenosa informacija, informacije se prenose u paketima od-vora-do-vora tako da postoji kanjenje. U svakom voru paketi se memoriraju i postoji mogunost provjeravanja graaka prijenosa.

2. to je supstrat u tk. mrei?Informacija

3. Podjela TTkP prema uslugama:- tehnologija obavljanja e-mail usluga- daljinskog rada na raunalu- prijenosa datoteka- telefonije

4. Primjeri telusluga:telefonija, teleks, teleteks, prijenos podataka, videokonferencija, videotelefonija

5. Podjela TTkP:- prema obliku informacija- prema vrsti mree- prema uslugama

6. Pojam TTkP:- granska tehnologija koja prouava naine, postupke i pravila prijenosa razliitih oblika informacija putem telekomunikacijske mree prema utvrenim protokolima

7. to spada u treu zavrnu fazu procesa:- raskidanje poziva/sesije- tarifiranje- rjeavanje reklamacije- analiza kvalitete usluge

4. Cesta

1. Uinkovitost se ostvaruje obavljanjem prijevoza uz:b) minimalne trokovee) poveanje uinkovitosti uz zadravanje jedininog troka

2. U elemente tehnologije cestovog prometa u proirenom smislu ne pripadaju:b) dispeeric) prometnicid) prometna policija

3. Koliki je optimalan broj paketa koji se mogu sloiti na paletu, ako su dimenzije paketa Bpak=30cm, Lpak=20cm, Hpak=30cm, a palete Bpal=1000mm, Lpal=1100mm, Hpal=1000mm?a) 40b) 5c) 80d) 23e) 44f) niti jedan od ponuenih odgovora nije toan

4. U vrijeme rada prijevoznog sredstva ne ulazi:a) vrijeme nulte vonjeb) vrijeme ukrcaja tereta u prijevozno sredstvoc) vrijeme eksploatacijed) vrijeme iskrcaja tereta s prijevoznog sredstvae) vrijeme vonje prijevoznog sredstva

5. Formula za obrtnu brzinu kretanja prijevoznog sredstva glasi:e)

6. Oznaiti izraz koji oznaava jedinicu prijevoznog uinka prijevoznog sredstva:b) pkm/hr

7. Formula za eksploatacijsku brzinu kretanja prijevoznog sredstva glasi:e)

1. U osnovne elemente tehnologije svakako treba uvrstiti:a) vozaeb) putnikec) prometniked) tehnologijee) ostale radnje

2. U globalne ciljeve tehnologije cestovnog prometa ne spada:a) smanjenje nesreab) smanjenje prijevoznog uinkac) smanjenje vremena prijevozad) smanjenje operativnih trokovae) poveanje prijevoznih sposobnosti prijevoznih sredstava

3. Koliki je optimalan broj paketa koji se mogu sloiti na paletu, ako su dimenzije paketa Bpak=20cm, Lpak=40cm, Hpak=30cm, a palete Bpal=1100mm, Lpal=1100mm, Hpal=1100mm?a) 40b) 30c) 120d) 50e) 150f) niti jedan od ponuenih odgovora nije toan

4. Koliko se koeficijenata prijeenog puta analizira u okviru tehnologije cestovnog prometa?c) 2

5. Formula za prometnu brzinu kretanja prijevoznog sredstva glasi:c)

6. Oznaiti izraz koji ne oznaava jedinicu prijevoznog uinka prijevoznog sredstva:a) tpm/hr,b) pkm/hr, c) t/hk, d) tkm/hr, e) t/hr

7. U bitna obiljeja predmeta prijevoza ubrajaju se:a) struktura putnikab) broj putnikac) sklonost prema tehnologiji - pripadajua tehnologijad) koliina robee) struktura robe

1. Ekonomska uspjenost je funkcija: a) trokovab) cijenec) dobitid) jedininog uinkae) rada

2. Elementi tehnologije cestovnog prometa u proirenom smislu su:a) putnicib) supstratc) subjekti ospodarskih sustavad) informacijski podsustavie) manipulacijska sredstva

4. Generalni teret dijeli se na: a) plinoviti i tekui teretb) neklasini teretc) klasini generalni teretd) ostali komadni generalni teret e) rasuti i tekui teret

5. Gradski

1. Potanska kola - 16. st. organizirani prijevoz

2. Paratranzit, tone tvrdnje - nema utvrenu liniju i nema vozni red

3. Duina linije se rauna - 0.5(Lab +Lba)

4. Omjer sume svih linija i duine uline mree po kojoj te linije prometuju je - linijski koeficijent

5. Interval vonje najvei je kada na liniji prometuje - samo jedno vozilo

6. Brzina vonje je - vonja izmeu meustajalita

1. Potanska kola s konjskom vuom javljaju se:- u 16. st., organizirani prijevoz

2. Sustav javnog gradskog putnikog prijevoza (ne ukljuujui paratranzit) sastoji se od transportnih sustava sa:- stalnim trasama i voznim redovima, javno dostupan na koritenje uz naknadu prema tarifi

3. Izvedeni dinamiki elementi linije JGPP-a su:- frekvencija- interval

4. Prema Lehneru, vrijednosti koeficijenta gustoe mree najee se kreu u sljedeem rasponu:- (1.5,2.5) IZVAN SREDITA GRADA- (3.0, 5.0) U SREDITU GRADA

5. Na terminalima u JGPP-u obavljaju se sljedee funkcije:- izravnavanje vremenskih neravnomjernosti u kretanju vozila- vozila na liniji mijenjaju smjer kretanja

6. Kakav je odnos izmeu prosjene brzine vonje u jednom smjeru i prijevozne brzine u tom istom smjeru?- brzine su uvijek jednake

7. Na liniji javnog gradskog prijevoza ukupno vrijeme putovanja iznosi 2.01 h. Ako se eli postii da je frekvencija vozila 6.35 vozila na sat, koliko vozila mora prometovati na liniji? Broj vozila je prikazan na dvije decimale.- 12.76 voz

FIJAKER JE BIO PRVI OBLIK JAVNOG PRIJEVOZA, PRVI PUT SU SE POJAVILI U LONDONU 1600. GODINE.

1. Ekspresna potanska kola javljaju se:c) 16. st, organizirani prijevoz

2. Gradski putniki prijevoz za iznajmljivanje ili paratranzit uglavnom:a) nema ustaljene traseb) nema vozne redove

3. Maksimalan interval u JGPP-u podrazumijeva da na liniji prometuje:b) jedno vozilo

4. Omjer ukupne duljine svih linija na mrei i ukupne duljine linija koje se nalaze na ulinoj mrei je:a) linijski koeficijent

5. Ako je u sluaju linije s 2 terminala poznata duljina linije u smjeru AB, LAB, i duljina linije u smjeru BA, LBA, kolika je ukupna duljina linije (u oba smjera) ako je:b) 0,5 (LAB+LBA)+

6. Komponente brzine vonje su:a) iskljuivo vonje na meustajalinim udaljenostima???

7. Na liniji javnog gradskog prijevoza duljine 12,52 km vrijeme obrta je 104,5 min. Ako je linija jednako dugaka u oba smjera i ima jednaka vremena putovanja u oba smjera, te prijevozna brzina e biti jednaka i svaka od njih e iznositi:a) 2,24 m s-1b) 3,99 m s-1c) 16,1 km h-1d) 32,2 km h-1

6. Pota

1. Koeficijent manipulativnog umnoavanja pokazuje omjer ukupno preraenih potanskih poiljaka u odnosu na broj potanskih poiljaka preraenih u prvoj fazi. (1 bod)a) tono

2. Tehnoloka faza u procesu prijenosa potanskih poiljaka u kojoj se poiljke primaju od poiljatelja zbog prijenosa i uruenja primatelja je ___ faza po redu, a ona faza koja je najskuplja tehnoloka faza u procesu prijenosa potanskih poiljaka je ___ po redu? (2 boda)c) 1. i 5.

3. Potanska djelatnost se izravno ne preklapa (nema zajednokih elemenata) s: (2 boda)d) morem i infrastrukturom

4. Specifinost potanske mree, u odnosu na veinu drugih prometnih mrea, je da ona ima svojstvo pokrivanja cjelokupnog teritorija na bilo kojoj razini prostornog sagledavanja (nacionalnog, meunarodnog). (1 bod)a) tono

5. Kako su ispravno posloeni od najmanjeg geografskog potanskog podruja do najveeg? (2 boda)a) podruje dostavnog rajona, podruje potanskog ureda, podruje potanskog sredita, podruje nacionalne potanske mree, podruje meunarodne potanske mree

6. Koliko prosjeno korisnik stoji u redu ekanja ispred univerzalnog altera u nekom potanskom uredu ako je mjerenjem utvreno da korisnici prosjeno dolaze sa razmakom od 10 minuta, a usluivanje pojednog korisnika prosjeno traje 8 minuta? (4 boda)a) 0,8

7. Dostavu obavljaju etiri djelatnika, a oblik funkcije dostave dan je na slici. Podaci o koliini poiljaka za dostavu i duljini puta za svakog listonou navedeni su u tablici. Uz stupanj tolerancije od 10% utvrdite da li postoje eventualne neprihvatljive neujednaenosti u raspodjeli optereenja dostave meu listonoama. (3 boda)Potonoe1.2.3.4.

Q (kg)14222122

S (km)6343

b) svi su neprihvatljivo neujednaenih optereenja dostave 1. Potanski sustav nema izravne veze s:a) prometnim sustavomb) sustavom javnih uslugac) sustavom dravne upraved) komunikacijskim sustavom

2. to nije osnovna zadaa potanske tehnologije i potanskih tehnologa?a) uspostaviti funkcije i procese proizvodnje potanskih uslugab) upravljati prihodima i rashodima potanske tvrtkec) dizajnirati (strukturirati) sustav proizvodnje potanskih uslugad) inkovito i djelotvorno optimizirati proces proizvodnje potanskih usluga

3. Koji je slijed faza od poetka do kraja tehnolokog procesa prijenosa potanskih poiljki?a) prijam, uruenje, prispijee, prijevoz, otpremab) uruenje, dostava, isporuka, prijevoz, prijamc) prispijee otprema, dostava, prijevoz, prijamd) prijevoz, uruenje, otprema, prijam, prispijeee) prijam, otprema, prijevoz, prispijee, uruenje

1. Koeficijent manipulativnog umnoavanja pokazuje omjer ukupno razraenih/preraenih potanskih poiljaka u odnosu na broj potanskih poiljaka razraenih/preraenih u prvoj fazi?a) tonob) netono

2. Tehnoloka faza u procesu prijenosa potanskih poiljaka u kojoj se poiljke primaju od poiljatelja zbog prijenosa i uruenja primatelju je ____ faza po redu, a ona faza koja je najskuplja tehnoloka faza u procesu prijenosa potanskih poiljaka je ____ po redu?a) 2. i 4.b) 1. i 3.c) 1. i 5.d) 2. i 3.e) 3. i 4.

3. Potanska djelatnost se izravno ne preklapa (nema zajednikih elemenata) s:a) logistikomb) transportom/prijevozomc) komunikacijama/telekomunikacijamad) morem i infrastrukturome) informatikom i robotikom

4. Specifinost potanske mree, u odnosu na veinu drugih prometnih mrea, je da ona ima svojstvo pokrivanja cjelokupnog teritorija na bilo kojoj razini prostornog agledavanja (nacionalnoj, meunarodnoj):a) tonob) netono

5. Zaokrui tonu tvrdnju di je navedeno od najmanjeg geografskog potanskog podruja do najveeg.

6. Koliko prosjeno korisnika stoji u redu za ekanja ispred univerzalnog altera u nekom potanskom uredu ako je mjerenjem utvreno da korisnici prosjeno dolaze sa razmakom od 10 minuta, a usluivanje pojedinog korisnika prosjeno traje 8 minuta?a) 0,8b) 1,25c) 1,5d) 4e) 6,25f) 10

1. Obzirom da potanski sustav nema vlastitu infrastrukturu, nego koristi infrastrukturu drugih prometnih znanosti, spada li svejedno pota u mrene djelatnosti?a) dab) ne

2. Izbaciti netoan navod vezan za pojam tehnologije.a) znanstveni dio prometne djelatnosti koja proizvodi potanske uslugeb) pod operativnom tehnologijom se podrazumijeva uobiajeni nain proizvodnjec) zadaa tehnologije je optimizirati proces proizvodnje na uinkovit i djelotvoran naind) tehnologija se moe razmatrati kao znanosti ali i vrlo operatvina i praktina disciplina

3. Ostvareni potanski promet se izraavaa) kilogramimab) kilometrimac) tonama/kilometrud) komadimae) minutama

4. Oznaiti tehnoloku fatu koja se ne izvrava u transportnom podsustavu nego uslunom.a) prijamb) otpremac) prijevozd) prispijee

7. Voda

EUROPSKU MREU UNUTARNJIH PLOVNIH PUTOVA INE ETIRI PLOVIDBENA SUSTAVA:1. Podunavski dunav s pritokama2. Sjevernozapadni rajna, majna, laba (elba), odra, visla3. Jugozapadni rohna, seina i marna4. Istoni volga, dnjepar i don

GLAVNE BRODSKE DIMENZIJE: duljina (L) irina (B) gaz (T) visina (H) visina slobodnog boka broda (Fr)

BRODSKE PREVODNICEIma zadau podignuti ili spustiti plovilo za visinu plovne stepenice pomou tlaka. To se obavlja punjenjem i pranjenjem komore koja je na oba kraja zatvorena vratima smjetenim u gornjoj i donjoj glavi. Jedna od osnovnih znaajki prevodnice je visina vodne stepenice. Nizom prevodnica moe se svladati visina od 4060 m, a za vee visine koriste se dizala.

BRODSKA DIZALADizala za plovila imaju zadau (pri velikoj visini stepenice na plovnom putu) mehaniki dignuti ili spustiti plovilo. Dizala se koriste za visine vee od 60 m.

PREDNOSTI I NEDOSTACI PROMETA NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMA:Prednosti:- mala vuna snaga- relativno mali otpori- mali udjel radne snage- malo zagaenje okolia (ekologija)Nedostaci:- mala brzina plovidbe - velika ovisnost o prirodnim i klimatskim uvjetima- nejednaka obiljeja i kapaciteti pojedinih dijelova plovnog puta

BRODSKI KOMPLEKSVlastita masa - definira se kao masa potpuno opremljenog broda ne raunajui masu goriva, pitke i balastne vode, zalihe namirnica i masu posade s njihovom prtljagom. Tako odreenoj masi odgovara ravnina najmanjeg gaza (KVLo).Deplasman - podrazumijeva masu potpuno opremljenog i nakrcanog broda (s teretom i putnicima) do ravnine najveeg doputenog gaza (KVL). Istisnina broda - je obujam (volumen) vode istisnute plutajuim tijelom (brodom). Nosivost broda - je razlika izmeu deplasmana i vlastite mase broda.Korisna nosivost je masa robe i putnika koji se prevoze skupa s njihovom prtljagom.Ukupna nosivost dobiva se kada se korisnoj nosivosti pribroji masa zalihe goriva, vode, namirnica, masa posade i slino. Prostornost - se definira kao zapremina svih brodskih zatvorenih prostorija izraena u kubinim metrima.Bruto prostornost podrazumijeva zapremninu svih brodskih zatvorenih prostorije (BRT)Neto prostornost predstavlja zapremninu zatvorenih prostorija za smjetaj robe i putnika (NRT).

PLOVNI PUT je dio korita rijeke ili kanala, ureen za sigurnu plovidbu svih vrsta plovila.Kvalitetu odreuju minimalni gabariti: dubina, irina, polumjer krivine kao glavni, i visina ispod mostova i zrani kabeli kao sporedni imbenici.

TEHNIKI ELEMENTI LUKOG SUSTAVA:Infrastrukturu (podgradnju) ine: operativne obale i druge luke zemljine povrine, lukobrani i drugi objekti infrastrukture (npr. luke cestovne i eljeznike prometnice, vodovodna, kanalizacijska, energetska, telefonska mrea, objekti za sigurnost plovidbe u luci i sl.)Suprastrukturu (nadgradnju) ine: graevine izgraene na lukom podruju (upravne zgrade, skladita, silosi, rezervoari i sl.), te drugi kapitalni prekrcajni objekti (stalno uvrene dizalice i sl.).

NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMA POSTOJE TRI SKUPINE PLOVILA:1) Teglenice2) potisnice3) Samohodni brodovi

POZITIVA TEGLENICA:- dobra prilagodljivost razliitim plovnim putovima, prilagodljivost gaza- jednostavno povezivanje i razvezivanje povorke, pojedina teglenica iz sastava moe se odvezati bez zaustavljanja cijele povorke jer posjeduje vlastito kormilo i posadu- teglja ne mora ekati neiskoriten prilikom prekrcaja

NEDOSTACI TEGLENICA:- svaki brod u povorci mora imati vlastitu posadu- vrijeme potrebno za slaganje i organiziranje plovnog sustava je due nego kod potiskivanih- otpor vode pri plovidbi vei je nego kod potiskivanih- vei je utroak energije po toni prevezenog tereta - zauzimanje mnogo vee povrine rijeke pri plovidbi

NAJZNAAJNIJE PREDNOSTI POTISKIVANIH SASTAVA U ODNOSU NA TEGLJENE SU:- otpori kretanja su za 20 do 25 posto manji- potrebna snaga je 25 do 33 posto manja- manevriranje je olakano, to rezultira smanjenjem posade i do 35 posto- trokovi izgradnje potisnica nii su za 20 do 35 posto- vea brzina plovidbe za 5 do 20 posto

PREDNOSTI SAMOHODNIH BRODOVA U ODNOSU NA TEGLJENE I POTISKIVANE SASTAVE:- vee brzine plovidbe- bolje manevarske sposobnosti- lake savladavanje prijevodnica- potreban manji broj lanova posade- mogu se koristiti kao tegljai ili potiskivai

Akvatorij je vodena povrina luke ili pristanita u najirem smislu i obuhvaa svu vodenu povrinu i objekte smjetene uz nju.

Sidrite je prostor luke ili pristanita na ijoj se vodenoj povrini zadravaju brodovi i plovila usidreni radi ekanja na pristan i privez i dr.

Luki ili pristanini bazen je slobodan dio vodenog prostora koji je izloen utjecajima promjena razina vode zbog plime i oseke na moru odnosno poveanja ili smanjenja vodostaja na rijekama, a na njegovim dijelovima izgraene su operativne obale, gatovi, lukobrani i valobrani i druge graevine.

Dok je izgraeni zatvoreni luki ili pristanini bazen u kojemu je ista razina vode, vezana uz odravanje broda ili plovila uz pristan radi nesmetanog ukrcaja ili iskrcaja tereta ili putnika.

Pristan je vodeni prostor uz izgraeni rub operativne obale ili gata uz koji je brod sigurno vezan radi obavljanja radnji ukrcaja ili iskrcaja ljudi, tereta ili vozila.

Operativna obala je izgraeni prostor uz obalnu crtu mora, rijeke ili jezera s ukupnom prateom infrastrukturom, a namijenjena je pristajanju brodova radi ukrcaja ili iskrcaja.

Gat je izgraeni obalni objekt smjeten pod kutom u odnosu na obalnu crtu i protee se prema dubokoj vodi, a namijenjen je ukrcaju ili iskrcaju tereta i putnika s obje strane.

Ukrcajnoiskrcajna rampa je stabilni ili pomian objekt koji se koristi za prolazak ljudi, vozila, stoke ili prekrcajne mehanizacije izmeu broda i obale.

Krcalite je dio operativne obale ili gata uz obalnu crtu, a predvien je za ukrcaj ili iskrcaj tereta i ljudi kao i za odlaganje tereta odnosno ekanje putnika na ukrcaj.

Lukobran je vrsto izgraen objekt povezan s otvorenom povrinom vode i obalom, a namjena mu je da titi luku ili pristanite od negativnog utjecaja vjetra, valova i visokog vodostaja.

Valobran je vrsto izgraen objekt koji titi luku ili pristanite od tetnog utjecaja valova i vjetra.

Brodobran je naprava koja titi brod od dodira s obalnom konstrukcijom.

Distancer je plovni objekt koji odrava razmak izmeu broda i operativne obale.

Privezite je naprava na obali, a slui za vezanje broda ili plovila konopima.

Plutaa je plovni objekt valjkastog oblika, vezan uz dno vode, a slui za oznaivanje poloaja.

Terminal je specijalizirani prostor luke ili pristanita, namijenjen jednoj vrsti tereta ( kontejnerski terminal) ili vrsti j ) plovila (RoRo terminal), a posjeduje sve infrastrukturne objekte i prekrcajnu mehanizaciju.

PODJELA LUKA I PRISTANITAPREMA ZEMLJOPISNOM POLOAJU:PREMA NAINU IZGRADNJE: MORSKE PRIRODNE RIJENE UMJETNE KANALSKE LAGUNSKEPREMA DJELATNOSTI: OTONE PROMETNE JEZERSKE PROMETNOINDUSTRIJSKE INDUSTRIJSKEPREMA NAMJENI: ZAKLONSKE (SKLONINE)PREMA ZNAENJU: RATNE SVJETSKE TRGOVAKE (KOMERCIJALNE) MEUNARODNE RIBARSKE NACIONALNE REGIONALNEPREMA VRSTI TERETA LOKALNE ZA GENERALNE TERETE ZA SIPKE (RASUTE) TERETE PREMA VELIINI: ZA TEKUE TERETE VELIKE PUTNIKE LUKE I PRISTANITA SREDNJE SPECIJALIZIRANE LUKE I PRISTANITA MALE

PODJELA TERMINALA:PREMA VRSTI TRANSPORTNOG SUPSTRATA: PREMA TEHNOLOGIJAMA: ZA GENERALNE TERETE INTEGRALN I MULTIMOD KONTEJNERSKI TERMINALI BIMODALNI RORO ILI KOMBINIRANI SA KONTEJNE RORO ZA SIPKE TERETE HUCKEPACK ZA PRAKASTE TERETE OSTALI ZA DRVO I DRVNE PROIZVODE ZA STOKU ZA OPASNE TERETE

Klase plovnih putova: - prema odluci komisije Ministara prometa Europe unutarnji plovni putovi (Inland Waterways) dijele se u 7 kategorija:KlasaNosivost (t)Duljina (m)irina (m)Gaz (m)

I.250 - 4005591.2

II.400 - 650558,5 - 111,3 - 1,6

III.650 - 100065-678,21,8 - 2,0

IV.1000 - 15008011,42,5

V.a)1500 - 300090 - 11013 - 142,8

b)3200 - 6000110142,8

VI.a)3200 - 6000135163,5

b)6400 - 12000150203,8

c)9600 - 18000150 - 20020preko 4

VII.14500 - 27000180 - 25025preko 6

1. Dio operativne obale ili gata uz obalnu crtu, a predvien je za ukrcaj ili iskrcaj tereta i ljudi kao i za odlaganje tereta odnosno ekanje putnika na ukrcaj je:a) krcaliteb) ukrcajno-iskrcajna rampac) terminald) privezite

2. Terminali se prema lokaciji mogu podijeliti na luko-pristanine i:a) industrijskeb) prometnec) kontinentalned) specijalizirane

3. III klasa plovnih puteva je za plovila nosivnosti:a) 400-600 tb) 650-1000 tc) 1000-1500 td) 1500-3000 t

4. Sklop broda karakteriziraju trup broda, ugradbeni dijelovi i:a) istisninab) nadgradec) prostornostd) nosivnost broda

5. Na unutarnjim plovnim putevima postoje tri skupine plovila: teglenice, potisnice i:a) bareb) samohodni brodovic) RO-RO brodovid) tegljai

6. Kolika je duljina operativne obale ako ju projektiramo za vlakove sa prosjeno 30 vagona (duljina 1 vagona je 22 m, irina 1 vagona je 3,30 m dok je duljina lokomotive 25 m):a) 772 mb) 685 mc) 580 md) 655 m

7. U sekundarne funkcije luka, pristanita i terminala ubrajaju se skladitenje, distribucija i:a) prihvat i otprema robe i putnikab) oblikovanje i pregled teretac) kompletiranje transportne dokumentacijed) popravak prijevoznih sredstava i transportnih jedinica

1. Slobodan dio vodenog prostora koji je izloen utjecajima promjena razina vode zbog plime i oseke na moru odnosno poveanja ili smanjenja vodostaja na rijekama, a na njegovim dijelovima izgraene su operativne obale, gatovi, lukobrani i valobrani i druge graevina je:a) luki ili pristanini bazenb) akvatorijc) operativna obalad) terminal

2. Sjevernozapadni Europski plovidbeni sustav ine: a) Dunav s pritokamab) Rajna, Majna, Laba, Odra, Vislac) Rohna, Seina, Marnad) Volga, Dnjepar, Don

3. V klasa plovnih putova je za plovila nosivosti:a) 400-650 tb) 650-1000 tc) 1000-1500 td) 1500-3000 t

4. Teglenice su za teglja privrene na sljedei nain:a) fiksnob) uadimac) sekcijskid) integrirano

5. Kolika je duljina operativne obale ako ju projektiramo za vlakove sa prosjeno 40 vagona (duljina 1 vagona je 22 m, irina 1 vagona je 3,30 m dok je duljina lokomotive 25 m):a) 882 mb) 905 mc) 942 md) 912 m

6. Brodski kompleks karakteriziraju sljedee veliina: deplasman, istisnina broda, vlastita masa:a) gazb) nosivost brodac) prostornostd) nadgrae

7. Prema tehnologijama terminale moemo podijeliti na integralne i multimodalne, RO-RO:a) bimodalneb) kontejnerskec) huckepackd) za generalne terete