of 20/20
OSNOVE EKONOMIJE OSNOVE U NATUKNICAMA Sva teorija u natuknicama ID: 10401

OSNOVE U NATUKNICAMA - Referada.hr · putovanje. U ovaj iznos nisu uključeni oportunitetni troškovi jer je student radeću na poslovima SSS umjesto studiranja mogao zaraditi 16000

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of OSNOVE U NATUKNICAMA - Referada.hr · putovanje. U ovaj iznos nisu uključeni oportunitetni...

  • OSNOVE EKONOMIJE

    OSNOVE U NATUKNICAMA

    Sva teorija u natuknicama

    ID: 10401

  • 1

    Ovo je samo pregled, a cijela skripta (252 str.)

    te čeka u našoj SKRIPTARNICI!

  • 2

    Bok!

    Drago nam je što si odabrao SKRIPTARNICU za pronalazak materijala koji će ti pomoći u učenju.

    Što je SKRIPTARNICA?

    Skriptarnica je projekt Štreberaj tima i Urbana, a nastala je u želji da ti olakšamo studiranje. Sve skripte

    možeš pogledati na stranici www.referada.hr, a kupiti u SKRIPTARNICI u Urbanu. Sjedi na kavu i uz svoju

    narudžbu naruči i skriptu. Simple as that!

    Tko je napisao skripte?

    Skripte koje nađeš kod nas nisu naše autorsko djelo. To su razne skripte koje nam studenti donesu. Mi

    smo ih samo malo uredili, da ti je ljepše učiti iz njih.

    Želimo ti puno sreće s učenjem!

    Štreberaj instrukcije

    Ako negdje zapneš s učenjem, mi ti možemo pomoći.

    Prijavi se na naše instrukcije i položi teške ispite bez muke.

    Sve info možeš pronaći na www.referada.hr/instrukcije.

    1. OSNOVE EKONOMIJE

    http://www.referada.hr/http://www.referada.hr/instrukcije

  • 3

    EKONOMIJA VS EKONOMIKA

    “Ekonomija” i “ekonomika” nisu identični pojmovi. Ekonomija je širi a ekonomika uži pojam.

    “EKONOMIJA”

    Termin “ekonomija” potječe od grčkih riječi “oikos” (kuća, domaćinstvo) i “nomos” (zakon,

    pravilo o upravljanju). Iz tih riječi nastala je starogrčka riječ “oikonomos” što bi u slobodnom

    prijevodu značilo skup pravila i vještina upravljanja domaćinstvom.

    Suprotno “oikonomiji” postojala je hrematistika koja je označavala vještinu trgovanja i

    bogaćenja

    “POLITIČKA EKONOMIJA”

    Termin je izveden iz riječi “oikos”, “nomos” i “polis” (grad) . Kako su u staroj Grčkoj gradovi bili

    političke organizacije i tvorili samostalne države to je politička ekonomija označavala skup

    pravila o ekonomskoj aktivnosti u nekoj državi.

    U tom značenju se politička ekonomija prvi puta pojavljuje 1615. u knjizi “Rasprava o političkoj

    ekonomiji” francuskog merkantiliste Antoina Montchretiena.

    Kao posebna disciplina počela se predavati na europskim sveučilištima u 18.stoljeću

    ONA PORED ZAKONA MATERIJALNE PROIZVODNJE PROUČAVA I DRUŠTVENE ODNOSE

    DEFINICIJA EKONOMIJE KAO ZNANOSTI

    Ekonomija je područje društvene znanosti koja proučava 1. proizvodnju i ponudu, 2. raspodjelu,

    3. razmjenu, 4. razmjenu i potrošnju materijalnih dobara i usluga u 5. određenom vremenu, 6.

    prostoru i 7. društvu.

    NE BRKATI JU S POLITIČKOM EKONOMIJOM I EKONOMIKOM

    EKONOMIJA KAO VJEŠTINA

    Ekonomija je također vještina pomoću koje gospodarski subjekti - pojedinci, kućanstva,

    poduzeća ili država proizvode, pribavljaju i troše materijalna dobra i usluge.

    Promatra se ekonomija kao znanost tada je riječ teorijskoj ekonomiji, a kada se promatra kao

    vještina tada je riječ o primijenjenoj ekonomiji.

  • 4

    POZITIVNA EKONOMIJA

    Pozitivna ekonomija istražuje funkcionalne i kauzalne odnose između ekonomskih varijabli bez

    vrijednosnih sudova o njima. Ona proučava ekonomske pojave onakvima kakve one jesu.

    Primjer: Nezaposlenost u Hrvatskoj je 2003. iznosila preko 17 % radne snage”

    NORMATIVNA EKONOMIJA

    Normativna ekonomija sadrži prosudbe o ekonomskoj stvarnosti ocjenjujući ih s određenih

    etičkih pozicija. Ona govori kakvim bi ekonomske pojave trebale biti.

    Primjer: “Visoka nezaposlenost u Hrvatskoj je ekonomski i politički neprihvatljiva pa politika

    zapošljavanja mora biti jedan od prioriteta ekonomske politike”

    EKONOMIKA

    Ekonomika proučava kako ljudi alociraju i koriste rijetke resurse u svrhu proizvodnje dobara

    kojima zadovoljavaju svoje potrebe

    Iz definicije ekonomike izvode se dva glavna zaključka : 1. dobra su rijetka, 2. društvo svoja dobra

    mora efikasno koristiti

    Rijetkost i efikasnost su temelji ekonomike

    PODJELA EKONOMIKE

    Ekonomika se dijeli na mikroekonomiku i na makroekonomiku

    MIKROEKONOMIKA

    Mikroekonomika je grana ekonomike koja proučava ponašanje i funkcioniranje

    mikroekonomskih subjekata – pojedinaca, kućanstava, poduzeća i privrednih grana.

    Osnivač mikroekonomike je Adam Smith (1723 – 1790) koji je 1776. objavio “Bogatstvo naroda”,

    svojevrsnu ekonomsku Bibliju u kojoj je objasnio funkcioniranje tržišne ekonomije.

  • 5

    MAKROEKONOMIKA

    Makroekonomika je grana ekonomike koja proučava ponašanje i funkcioniranje privrede kao

    cjeline.

    Osnivač makroekonomike je John Maynard Keynes (1883 – 1946) koji je 1936. objavio djelo

    “Opća teorija zaposlenosti, kamate i novca” gdje su dani temelji makroekonomike.

    Za razliku od mikroekonomike koja se zasniva na djelovanju tržišta makroekonomika se zasniva

    na državnoj regulativi privrede.

    JEDINSTVO MIKRO I MAKROEKONOMIKE

    Mikroekonomika i makroekonomika nisu međusobno razdvojene ekonomske discpline. One se

    međusobno nadopunjavaju jer se djelovanje mikroekonomskih subjekata događa u

    makroekonomskom okruženju.

    Mikroekonomika pretpostavlja makroekonomiku kao i obrnuto

    RIJETKOST

    Rijetkost je stanje u kojem postoji nesrazmjer između želja i potreba s jedne strane i mogućnosti

    njihovog zadovoljenja s druge.

    Dobra koja su rijetka nazivaju se ekonomskim dobrima. Dobra kojih ima u izobilju nazivaju se

    neekonomskim ili slobodnim dobrima.

    Ekonomska dobra imaju cijenu za razliku od slobodnih dobara koja su besplatna

    Ekonomika proučava samo ekonomska dobra

  • 6

    RIJETKOST VS SIROMAŠTVO

    Ne smiju se brkati rijetkost i siromaštvo. I bogati mogu željeti više no što imaju.

    Isto tako i mala količina nečeg ne znači da je ono rijetko. Dobro mora biti i željeno

    IZBOR

    Rijetkost prisiljava ljude da čine izbor. Kada je dobro rijetko ljudi moraju činiti izbor između

    korisnog i manje korisnog. Oni se suočavaju s trade-offom: da li zadovoljiti više jednu potrebu

    odnosno zadovoljiti manje drugu potrebu

    OPORTUNITETNI TROŠKOVI

    Izabravši jednu od dvaju mogućnosti žrtvovali smo onu propuštenu. Vrijednost žrtvovanog dobra

    ili usluge naziva se oportunitetnim troškom.

    PRIMJER OPORTUNITETNOG TROŠKA (1)

    Troškovi studija u USA 1993. su iznosili 12000 $ godišnje uključujući izdatke na školarinu, knjige i

    putovanje. U ovaj iznos nisu uključeni oportunitetni troškovi jer je student radeću na poslovima

    SSS umjesto studiranja mogao zaraditi 16000 $. Propuštena zarada od 16000 $ je oportunitetni

    trošak studiranja.

    Stvarni troškovi studija jedne godine iznose ne 12 već 28 tisuća $ ako se uključe i oportunitetni

    troškovi.

    PRIMJER OPORTUNITETNOG TROŠKA (2)

    Problem: Vlasnik tvrtke treba zaposliti nekoliko menadžera. Pretpostavimo da svaki menadžer

    ima vremena za samo jedan zadatak. Vrijednost zadatka A je 100000$, zadatka B 75000 $ i

    zadatka C 50000 $. Vlasnik tvrtke zapošljava dvojicu menadžera na poslovima A i B. Koliki je

    oportunitetni trošak zadatka B ?

    Odgovor: Radeći posao B menadžer je žrtvovao posao C čija je vrijednost 50000 $. Toliki su i

    oportunitetni troškovi posla B.

  • 7

    TEMELJNA PITANJA EKONOMSKE ORGANIZACIJE

    Tko, što i koliko proizvoditi ?

    Kako proizvoditi ?

    Za koga proizvoditi ?

    Gdje proizvoditi?

    Kada proizvoditi ?

    Iz kojih motiva proizvoditi?

    Kakav je pravni, ekonomski i politički sustav ?

    Koliki su troškovi proizvodnje, prodajna cijena i profit ?

    NEKI TEORIJSKI I POLITIČKI PROBLEMI (1)

    problem ekonomiziranja i optimalizacije proizvodnje unutar danih tehnoloških i

    institucionalnih okvira

    problem uspostavljanja parcijalne i opće ravnoteže

    problem izbora kriterija raspodjele

    problem izbora ciljeva ekonomskog razvoja i sredstava njihovog ostvarivanja

    problem upravljanja ekonomskim sustavom

    NEKI TEORIJSKI I POLITIČKI PROBLEMI (2)

    problem izbora temeljne proizvodne jedinice i oblika ekonomske organizacije društva

    problem objašnjenja vrijednosti i cijena pojedinih dobara i usluga

    problem nesklada između oskudnosti resursa i ljudskih potreba

    problem alokacije rijetkih resursa

    NEKI TEORIJSKI I POLITIČKI PROBLEMI (3)

    Problemi odnosa između realnog i monetarnog sektora ekonomije

    problem ekonomskih odnosa između pojedinih država

    problem povećanja proizvodnje, zaposlenosti i životnog standarda

  • 8

    problem odnosa tržišta i državne regulacije

    problem odnosa širih društvenih vrednota prema ekonomskim vrednotama

    EKONOMSKI SUSTAVI

    TRŽIŠNI

    NAREDBODAVNI

    MJEŠOVITI

    TRŽIŠNI SUSTAV

    Sustav temeljen na privatnom vlasništvu i privatnom poduzetništvu

    Sustav u kojem pojedinci slobodno donose odluke što će proizvoditi ili kupovati

    Sustav slobodne oscilacije cijena u kojem se dobiva i gubi

    Sustav zasnovan na načelu “laissez faire” (lese fer)

    NAREDBODAVNI SUSTAV

    Država donosi sve važnije odluke o proizvodnji i potrošnji

    Sustav zasnovan na državnom vlasništvu, državnom poduzetništvu, centralizaciji odlučivanja,

    subordinaciji i planiranju.

    MJEŠOVITI SUSTAV

    Svaki od prethodnih privrednih sustava ima svoje nedostatke pa se kombiniranjem obaju sustava

    nastoji stvoriti optimalni sustav koji bi u sebi uključivao pozitivne elemente i jednog i drugog

    Mješoviti sustav je takav sustav u kojem djeluje tržišni mehanizam unutar institucionalnog

    okvira kojeg određuje država

    Mješoviti sustav privređivanja je dominantan sustav privređivanja danas u svijetu jer čisti modeli

    privređivanja bilo tržišni bilo naredbodavni ne postoje ni u jednoj zemlji.

  • 9

    FAKTORI PROIZVODNJE

    Da bi se moglo proizvoditi moraju prethodno postojati pretpostavke proizvodnje. One se

    nazivaju faktorima proizvodnje ili inputima. Inputi se koriste za proizvodnju outputa.

    Faktori proizvodnje su :

    a) rad

    b) kapital

    c) zemlja

    GRANICA PROIZVODNIH MOGUĆNOSTI (1)

    Budući su proizvodni faktori ograničeni društvo se suočava sa svojom granicom proizvodnih

    mogućnosti (PPF).

    PPF predstavlja maksimalnu kombinaciju dobara koju privreda nekog društva može proizvesti s

    postojećim proizvodnim kapacitetima

    Kada je privreda na PPF tada ona efikasno alocira svoje resurse što znači da je povećanje

    proizvodnje jednog dobra moguće na uštrb drugog dobra

    GRANICA PROIZVODNIH MOGUĆNOSTI (2)

    Kada se privreda nalazi na PPF suočava se s dvojbom : kojeg proizvoda proizvesti više a kojeg

    manje

    Navedenu dvojbu pokazuje slijedeća tablica

  • 10

    GRAF PPF

    POGREŠKE EKONOMSKOG ZAKLJUČIVANJA

    nesposobnost da se ostale varijable drže nepromijenjenim – greška ceteris paribus

    post hoc pogreška

    greška poopćavanja - greška pars pro toto

    greška subjektivnosti

  • 11

    2. TRŽIŠTE I DRŽAVA U MODERNOJ

    EKONOMIJI

    OBLICI KOORDINACIJE

    Temeljni problemi ekonomske organizacije društva što, kako i za koga proizvoditi

    rješavaju se pomoću različitih oblika koordinacije.

    Oblici koordinacije su :

    a) tržište,

    b) državna regulacija,

    c) planiranje,

    d) samoupravljanje

    TRŽIŠTE

    Tržište je takav oblik ekonomske organizacije društva u kojem proizvođači samostalno odlučuju

    što će i koliko proizvoditi i po kojim cijenama prodavati, a potrošači slobodno odlučuju što će i po

    kojim cijenama kupovati i trošiti.

    DRŽAVNA REGULACIJA

    Državna regulacija je takav oblik ekonomske organizacije društva u kojem država neposredno ili

    posredno odlučuje o temeljnim ekonomskim problemima.

    Državnom regulacijom država utječe na događanja u proizvodnji, raspodjeli, razmjeni i potrošnji.

    PLANIRANJE

    Planiranje je način upravljanja ekonomijom u kojem se neke robe proizvode prema unaprijed

    određenim količinama i za poznatog potrošača.

    Unaprijed se utvrđuje ne samo količina već i cijene pri kojima će se takve robe prodavati.

  • 12

    SAMOUPRAVLJANJE

    Samoupravljanje je sustav koordinacije u kojem radnici u poduzećima odlučuju o glavnim

    ekonomskim pitanjima i sami biraju svoje poslovodstvo.

    Javlja se u različitim oblicima od kojih je najpoznatiji onaj poznat pod imenom radničke

    participacije.

    ODNOS TRŽIŠTA I DRŽAVE

    Tržište i državna regulacija su dva glavna oblika koordinacije u suvremenoj ekonomiji.

    Oni se međusobno isprepliću i kombiniraju čineći mješoviti oblik ekonomije u kojem tržište

    djeluje unutar okvira i ciljeva određenih od strane države

    OSNOVNI ELEMENTI TRŽIŠTA

    Subjekti ponude roba

    Subjekti potražnje roba

    robe i usluge

    cijene roba

    tražena količina robe

    nuđena količina robe

    razmjena robe za novac

    mjesto razmjene

    vrijeme razmjene

    OSTALI ELEMENTI TRŽIŠTA

    Način plaćanja robe

    kvaliteta roba i usluga

    vrijeme isporuke roba

    pravne norme koje reguliraju proces razmjene

  • 13

    KLASIFIKACIJA TRŽIŠTA

    Prema predmetu trgovanja:

    a) tržište potrošnih dobar,

    b) tržište proizvodnih faktora

    Obzirom na ulogu države:

    a) slobodno tržište,

    b) regulirano tržište

    Obzirom na strukturu tržišta:

    a) tržište potpune konkurencije,

    b) tržište nepotpune konkurencije

    TRŽIŠNA RAVNOTEŽA

    Stanje u kojem je ponuda jednaka potražnji.

    Cijena koja se formira pri tržišnoj ravnoteži je ravnotežna cijena, a količina koja se razmjenjuje pri

    toj cijeni je ravnotežna količina

    Ako je ponuda veća ili manja od potražnje dolazi do tržišne neravnoteže

    POSLJEDICE TRŽIŠNE NERAVNOTEŽE

    Ako je tržišna cijena veća od ravnotežne doći će do viška ponude. Pri takvim cijenama sva se roba

    ne može prodati, pa se cijene moraju smanjiti

    Ako je tržišna cijena manja od ravnotežne doći će do viška potražnje. Posljedica će biti porast

    tržišnih cijena

    Pri ravnotežnoj cijeni nema viškova ponude i potražnje pa se zato ona naziva i cijenom koja

    raščišćava tržište

    KAKO TRŽIŠTE RJEŠAVA TRI EKONOMSKA PROBLEMA ?

    ŠTO ĆE SE PROIZVODITI određuje se veličinom kupovne moći potrošača kao i visinom profita što

    će ga proizvođači ostvariti.

    KAKO PROIZVODITI određuje konkurencija među proizvođačima odnosno troškovi proizvodnje.

  • 14

    ZA KOGA PROIZVODITI određuje se na tržištu proizvodnih faktora

    KRUŽNI TOK PRIVREDE (1)

    Funkcioniranje tržišne privrede prikazuje se slikom kružnog toka privrede.

    On se sastoji od tržišta finalnih dobara i tržišta faktora proizvodnje.

    Na svakom od njih djeluju kućanstva i poduzeća kao nositelji ponude i potražnje

    KRUŽNI TOK PRIVREDE (2)

    Na tržištu finalnih dobara kućanstva kupuju robe od poduzeća. Robe idu prema kućanstvima a

    novac prema poduzećima.

  • 15

    Na tržištu proizvodnih faktora kućanstva prodaju poduzećima proizvodne faktore – rad, kapital i

    zemlju dobivajući najamninu, kamatu i rentu.

    SMITHOVA NEVIDLJIVA RUKA

    Smith je utvrdio da slobodno djelovanje tržišta daje optimalne rezultate ako ga nitko ne sputava.

    Optimalni efekti se ostvaruju automatski kao da su upravljani “nevidljivom rukom”.

    Načelo “nevidljive ruke” tvrdi da sebično nastojanje pojedinaca da ostvare svoj interes

    istovremeno maksimalizira dobrobit za sve.

    Ovo vrijedi, međutim, samo u uvjetima savršene konkurencije

  • 16

    SMITH O “NEVIDLJIVOJ RUCI”

    “Svaki pojedinac teži da uposli svoj kapital tako da njegov prinos ima najveću vrijednost. On

    općenito ne kani podupirati javni interes niti zna koliki je on. On smjera samo na svoj vlastiti

    probitak. I pri tom je vođen nevidljivom rukom . . . Slijedeći svoj vlastiti interes on često promiče

    interes društva djelotvornije nego kada bi to namjeravao.”

    OBILJEŽJA SUVREMENE EKONOMIJE

    SPECIJALIZACIJA I PODJELA RADA

    NOVAC

    KAPITAL

    SPECIJALIZACIJA I PODJELA RADA

    Specijalizacija se ostvaruje kada ljudi usmjeravaju svoje napore na jedan ili manji broj zadataka.

    Posljedica specijalizacije je veća produktivnost, niži troškovi proizvodnje i veća konkurentna

    sposobnost.

    Specijalizacija pretpostavlja prethodnu podjelu rada. O efektima podjele rada najbolje govori

    primjer proizvodnje igala što ga je naveo Smith

    NOVAC

    Novac je opće prihvaćeno sredstvo plaćanja i služi za olakšavanje razmjene.

    Novac sam po sebi nije faktor proizvodnje

    Novac je mjerilo vrijednosti drugih roba

    Izgubi li novac vrijednost nastupa inflacija i privredni poremećaji

    KAPITAL

    Kapital je proizvodni faktor namijenjen za stvaranje dobara buduće potrošnje

    Za razliku od zemlje i rada koji su primarni faktori proizvodnje kapital je izvedeni ili sekundarni

    proizvodni čimbenik

  • 17

    Da bi se stvorio kapital potrebno je prethodno odreći se tekuće potrošnje. Štednja je

    pretpostavka stvaranja kapitala

    Druga pretpostavka kapitala je privatno vlasništvo koje omogućava njegovo korištenje

    PREDNOSTI SLOBODNOG TRŽIŠTA

    Tržište pretpostavlja i omogućava formalno pravnu slobodu i jednakost građana kao poduzetnika

    i potrošača bez diskriminacije

    Tržište potiče inicijativu, produktivnost i poduzetništvo nagrađujući uspješne profitom a

    neuspješne kažnjava gubicima

    Tržište je mehanizam alokacije rijetkih dobara i resursa

    NEDOSTACI SLOBODNOG TRŽIŠTA

    pojava monopola

    pojava masovne nezaposlenosti

    zagađivanje okoliša i negativne eksternalije

    neravnomjerna raspodjela dohotka

    ciklično kretanje privrede

    nedostatak brige za razvoj javnih dobara

    EKONOMSKA ULOGA DRŽAVE (1)

    Nedostatke slobodnog tržišta uklanja “vidljiva ruka”države

    Državu definiramo kao instituciju koja se bavi političkom organizacijom društva i rješavanjem

    kolektivnih i političkih problema neke društvene zajednice

    Država je specifična institucija koja ima monopol uporabe sile i regulacije velikih društvenih

    sustava

    EKONOMSKA ULOGA DRŽAVE (2)

    Zaštita privatnog vlasništva i utvrđivanja pravila ekonomske igre

    Otklanjanje tržišnih nedostataka

  • 18

    Briga o javnim dobrima

    Korekcija raspodjele dohotka u smjeru veće pravičnosti pomoću progresivnih poreza i

    transfernih plaćanja

    poticanje privrednog rasta i održavanje opće ekonomske ravnoteže

    NEDOSTACI DRŽAVNE REGULACIJE

    Duga i spora procedura donošenja odluka što može stvoriti vremensko kašnjenje (time lag)

    Nedostatak znanja i moralne odgovornosti nositelja vlasti

    uzurpacija i zloporaba državne vlasti radi ostvarivanja osobnih interesa

    česte promjene subjekata državne vlasti

    ISHODI DRŽAVNE REGULACIJE

    pozitivni (porast zaposlenosti, efikasnosti, životnog standarda na pr.)

    negativni (pad zaposlenosti, efikasnosti i sl.)

    neutralni (reprodukcija stanja koje je prethodilo državnoj intervenciji)

  • 19

    Ovo je samo pregled, a cijela skripta (252 str.)

    te čeka u našoj SKRIPTARNICI!