Upload
jeremy-baker
View
314
Download
6
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Zdravlje za sve ljude u ovoga svijeta, naročito one koji...
Citation preview
1
Osnove zdravstvene njege
Melita Mesar dipl.ms
2
POVIJEST
SESTRINSTVA
3
Sestrinstvo
Sestrinstvo je pratilo putove razvoja medicine i bavilo
se reagiranjem na promijenjene potrebe lijenika
1960-ih, pojavom procesa zdrav. njege, sestrinskih
dijagnoza i brojnih teorija ZNj dolazi do promjena u sestrinstvu, usmjerenosti prema pacijentu i do
holistikog pristupa
Unaprjeuju se znanosti i znanstvene discipline koje pridonose razvoju sestrinstva
4
Sestrinstvo
Razvijena meunarodna suradnja i mogunost razmjene informacija omoguava praenje razvoja sestrinstva i struke
Sestrinstvo se koristi temeljnim znanjem iz
medicinskih znanosti, biologije, fizike, drutvenih i humanistikih znanosti, te znanjem iz sestrinske prakse
Provode se istraivanja vlastite prakse i primjenjuju nove spoznaje
5
Prve teorije zdrav. njege govore o sestrinstvu
i opisuju ga kao zbrinjavanje i tjeenje
Nove teorije imaju znanstvenu bazu koja se
koristi sistematskim i holistikim pristupom usmjerene su na pojedinca, obitelj i
cjelokupnu zajednicu
6
V. Henderson definicija sestrinstva
Jedinstvena je uloga med. sestre pomagati
pojedincu, bolesnom ili zdravom, u obavljanju
onih aktivnosti koje doprinose zdravlju,
oporavku ili mirnoj smrti, a koje bi obavljao
sam kada bi imao potrebnu snagu, volju ili
znanje
7
Zadaa je med. sestre pruanje pomoi pojedincima, obiteljima ili skupinama kako bi ostvarili svoje tjelesne, mentalne i socijalne potencijale
Sestrinstvo se okree od bolesti ka zdravlju
Ciljevi su unapreenje, odranje i preusmjeravanje zdravlja te pruanje potpore obitelji i osobi pri stresnim situacijama
Znaajna je i uloga med. sestre pri brojnim dijagnostikim i terapijskim postupcima
8
Zdravstvena njega-definicija (ICN)
Zdravstvena njega obuhvaa samostalno i suradniko zbrinjavanje pojedinaca svih dobi, obitelji, skupina i zajednice; zdravih i
bolesnih, te u svim okruenjima. Zdravstvena njega ukljuuje unapreenje zdravlja, prevenciju bolesti i zbrinjavanje bolesnih,
onesposobljenih i umiruih.
9
Kljune uloge med. Sestre (Meunarodni savjet sestara-ICN)
Zbrinjavanje bolesnih
Zagovaranje potreba i prava pacijenta
Osiguravanje sigurne okoline
Istraivaki rad
Sudjelovanje i utjecanje na oblikovanje
zdravstvene politike
Menadment
Edukacija
10
Bijelo srce univerzalni simbol sestrinstva
Simbolizira brinost, znanje i humanost, koji su ukljueni u duh i posao med. sestre
Bijela boja obuhvaa sve boje i predstavlja sestrinsko prihvaanje svih ljudi
Srce predstavlja humanost i sredinje mjesto koje sestrinstvo zauzima u kvalitetnoj zdrav.
njezi
11
American nurses association (ANA)
- definicija zdrav. njege
Zdravstvena njega je dijagnosticiranje i tretiranje reakcija na aktualne i potencijalne zdravstvene
probleme (1980).
Sestrinstvo se opisuje kao profesija koja pomae ljudima da sprijee, ublae ili razrijee probleme vezane uz osnovne ljudske potrebe
Cilj je osposobiti ljude da potpuno iskoriste svoje
mogunosti i postignu najveu moguu neovisnost
12
Medicinska sestra
Je osoba koja je uspjeno zavrila sestrinsko obrazovanje propisano zakonom ove zemlje
Poloila je sve potrebne ispite za upis u registar i za dobivanje odobrenja za samostalno provoenje zdrav. Njege
Pomae osobama, pacijentima, oboljelima da dosegnu fiziki, psihiki i socijalni potencijal za normalno funkcioniranje u okruenju u kojmu rade i ive
Promie i odrava zdravlje i sprjeava nastanak bolesti
Provodi i vrednuje ZNJ za vrijeme bolesti i rehabilitacije
13
Glavni ciljevi sestrinstva
Promicanje zdravlja i sprjeavanje bolesti
Vraanje zdravlja (ozdravljenje, oporavak), te pomo bolesnima
Pomo pri ublaavanju patnji u stanjima tekih i neizljeivih bolesti
14
Svojstva sestrinstva
Definirana uloga
Samo kvalificirana osoba moe provoditi sestrinsku praksu
Opis sestrinskih poslova jedinstven je i zakonom je
odreeno tko moe nositi naziv med. sestre
Sestrinske ovlasti su:
obavlja sve zadatke ope sestrinske djelatnosti-unapreenje zdravlja, prevenciju bolesti i izravnu njegu tjelesno i duevno oboljelih ili onesposobljenih ljudi
15
Svojstva sestrinstva
Definirana uloga
Sestrinske ovlasti su:
Obavlja zdrav. odgojne djelatnosti
Djeluje u potpunosti kao ravnopravni lan tima
Obavlja edukaciju i nadzor med. sestara i
pomonog osoblja za njegu
Ukljuuje se u istraivake aktivnosti
16
Svojstva sestrinstva
Cijenjena profesija
Jedinstvene kompetencije
Nesebian poziv
Odgovornost
Potreba za kontinuiranom edukacijom
Potivanje etikih naela
Sestrinstvo nadziru sestrinske organizacije
17
Odnos med.sestra - pacijent
Vrlo je vaan u svim fazama sestrinskog rada
Moe biti terapeutski i profesionalan
Usmjeren je ka postizanju pacijentovih
potreba
Med.sestra treba potovati pacijentovu jedinstvenost i individualnost
18
Pacijentova oekivanja od med.sestre
Znanje iz podruja sestrinstva
Kompetentnost da izvodi vjetine sestrinske prakse
Obvezno osiguravanje skrbi za bolesnika
Dostupnost kad god je bolesnik treba
Osiguravanje pacijentu da sudjeluje u donoenju odluka
Razumljivo objanjenje postupaka pacijentu
Sluanje i povjerenje. Poduavanje pacijenta
19
Model ivotnih procesa Martha Rogers (1970)
Temelji se na holistikoj teoriji zdravlja i jedinstvu ovjekova bia
Med.sestra cjelovito prikuplja podatke od
pacijenta kako bi definirala dijagnoze, definira
ciljeve i rjeava probleme u suradnji s pacijentom
20
Po miljenju M. Rogers za teoriju sestrinstva bitno je pet
obiljeja ovjeka
1. Cjelovitost ovjek je integralno bie sa znaajkama koje se ne mogu svesti na jedan njegov dio
2. Interakcija ovjek neprestano sa svojom okolinom razmjenjuje materiju i energiju
3. Evolucija ljudski ivotni proces tee jednosmjerno i nepovratno u odreenom vremenu i prostoru
4. Identitet odreen je uzorima i organizacijom koji utjeu na njegovu promjenjivost
5. Sposobnosti: apstraktnog miljenja, govora
21
Florence Nightingale (1820-1910)
Simbolizira moderno sestrinstvo
Roena je 12.05.1820. u Firenci, u bogatoj obitelji
Stekla je bogato znanje iz grkog, latinskog, matematike, logike, statistike, administracije, prehrane i javnog zdravstva
1942. pokazuje zabrinutost za jad i patnju ljudi
Prouavala je stanje u bolnicama-prljavtina, neugodan miris, sobe s 50-60 kreveta, prozori se nisu otvarali. Sestre su ivjele, kuhale, spavale u bolnicama, esto u istim sobama s bolesnicima
22
Florence Nightingale (1820-1910)
1859.g. objavila je Notes on Hospital i 1860.g. drutvo postaje svjesno stanja u bolnicama
1854.g. odlazi u Krimski rat na zahtjev ministra rat Sidneya Herberta. Dolazi u Scutari sa 38 med.sr. i organizira otvaranje bolnica i sestrinski rad. Sanirala je higijenske prilike, bolnice opskrbila rubljem i hranom. Bolesne je odvojila od ranjenih i smanjila smrtnost sa 42% na 2%
Bolesnici su je nazvali Dama sa svjetiljkom jer ih je nou obilazila
23
Florence Nightingale (1820-1910)
1860. otvara kolu za med.sr. u St. Thomass Hospital London, gdje se prve godine upisalo 15 sestara (morale su nositi uniforme)
Promovirala je sestrinstvo u profesiju, navodi da sestra treba njegovati bolesnika a ne istiti okolinu, prati rublje, da mora biti inteligentna, navodi vanost kontinuirane edukacije
24
Florence Nightingale (1820-1910)
Navodi da sestra mora pridonijeti ozdravljenju
bolesnika i biti potovan lan radnog tima i potovan voditelj.
Kae da je potrebno voditi biljeke o bolesniku, potrebno je sluati lijenika vezano uz lijeenje bolesnika, ali nadzor nad radom sestara mora imati sestra, a ne lijenik ili lan uprave.
25
Florence Nightingale 1860 propisala je koje vjetine tijekom
kolovanja sestra mora svladati
Previjanje plikova, rana, opeklina i aplikacija obloga i manjih zavoja
Postavljanje pijavica
Primjena klizme
Masiranje tijela i ekstremiteta
Zbrinjavanje bolesne osobe-pomo pri kretanju, odijevanju, kupanju, hranjenju, ugrijavanju, sprjeavanje i tretiranje dekubitusa, mijenjanje poloaja
Postavljanje zavoja, pravljenje zavoja
26
Florence Nightingale 1860 propisala je koje vjetine tijekom
kolovanja sestra mora svladati
Sudjelovanje pri kirurkim zahvatima
Kuhanje zobene kae, puna s jajima, pudinga i napitaka za oboljele
Provjetravanje i odravanje odjela istim i svjeim i po d istou svih predmeta i pomagala na odjelu
promatranje pacijenata: izluina, iskaljaa, pulsa, koe, teka, stanja svijesti, disanja, spavanja, stanja rane, pojave osipa, gnoja, uinka dijete i lijekova
Zbrinjavanje rekonvalescenata
27
FAZE RAZVOJA SESTRINSTVA
narodni lik
religijski lik
usluni lik
28
Primitivna drutva-narodni lik
Praznovjerje i arolija
Smatralo se da u bolesnu osobu ulazi zao duh
Bolesti su tretirali magovi/amani
Upotrebljavali su purgative, emetike, dezodoranse,
toplo/hladno, masau i sl.
Edukacija se provodi po principu pokuaja i pogreaka
Sestrinske vjetine razvijaju se intuitivno
29
Medicina i sestrinstvo u robovlasnikom drutvu
Babilon
Postoje zapisi o zdrav. ustanovama
O pacijentima su uglavnom brinuli mukarci poloaj ena u drutvu bio je nizak
Higijena je bila vrlo razvijena postojali su religiozni propisi o istoi, nadzor nad vodovodima i istoom pitke vode, izolacija leproznih bolesnika
Anatomija im je bila nepoznata
30
Babilon
Lijenici su bili sveenici bolest su smatrali kaznom bogova
Lijeenje:- arolijom (obredi, noenje ini)
- lijekovima (bilje, minerali, dijeta,
klizme, zavoji, masaa, dobru
osobnu higijenu)
31
Egipat
Medicina se poinje razvijati 3000 g.p.n.e.
Imala je religiozni karakter, najvanii je bio Bog Tot
Lijeenjem se bave izueni lijenici, sveenici i arobnjaci
Lijeenje se provodilo u hramovima: odmor, rituali, molitve
Egipat je bio najzdravija stara kultura
32
Egipat
Imhotep najvaniji lijenik-vjet u arhitekturi i maginim vjetinama-nakon smrti proglaen je bogom
Postojao je studij za lijenike 1 100 g.p.n.e. i kola za primalje sa dobrim znanjem anatomije i fiziologije
Ebersov papirus dugaak 20m, irok 30cm opisane su srane bolesti, angina, oteklina slezene, enske bolesti, auskultacija, palpacija
opisano je oko 1. 000 recepata
33
Egipat
Hearstov papirus opisuje kirurke metode i postupke (zavoje, repozicije, luksacije, zaustavljanje krvarenja).
Papirus Edwina Smitha opisuje lijeenje rana
Dva papirusa iz Kahuna govore o veterini i ginekologiji
Papirus Chestera Beattyja posveen je bolestima anusa
34
Egipat
Higijena i javno zdravstvo
Stroga pravila vezana uz istou, hranu, vodu, vjebanje Kue smrti (mrtvanice)-graene su izvan gradova, balzamirali
su leeve Prali su se prije ulaza u hramove, prije jela, odijevali su isto
bijelo rublje
Zrak u prostorijama su istili tamjanom Poznavali su pilule i supozitorije, te dobre dijagnostike i
terapeutske metode
Poznavali su vie od 700 lijekova, upotrebljavali su flastere za male rane, tupfere, zavoje
Izolacija bolesnih
35
Kina
Govore da tijelom vladaju dvije sile jang i jin; uvijek su suprotstavljeni ali se nadopunjuju
Jang aktivan, oznaava pozitivnu snagu, muko Jin pasivan, oznaava negativnu snagu, ensko Zdrav. skrb je usmjerena na prevenciju
Umjerenost u svemu, istoa tijela i odjee, zdrava hrana
Prvi su poeli cijepiti protiv velikih boginja Dijagnostika se temeljila na bilu-opisali su 200
razliitih vrsta bila
36
Kina
Lijeenje se provodilo u kui
Shen Nung-kineski car, smatra se ocem kineske medicine. Uveo je akupunkturu kao metodu lijeenja
Poznavali su ljekovito bilje, efedrin kapi, lijeili su putanjem krvi
Djelo Materia medica opisuje upotrebu morske trave koja je bogata jodom za lijeenje guavosti
Kanon medicine sadri rasprave o anatomiji i fiziologiji
37
Palestina
Zdravstvenu praksu su provodili sveenici
Veina znanja o medicini potjee iz Biblije zapovijeda moralnu i fiziku istou
Izvodili su kirurke zahvate
Mojsijev zakonik izoliranje osoba sa zaraznim bolestima
38
Grka
Asklepije ( Eskulap) bog medicine, lijeio je travom, uz njega se vezuje tap ovijen zmijom
Hipokrat otac medicine, roen 460 g.p.n.e poznato je 60 njegovih radova
Naglaavao je holistiki pristup Dao je opis mnogih bolesti koji se do danas nije
promijenio, opis umirueg-facies hipocratica Uveo je polaganje zakletve - Hipokratove zakletve
39
Povijest sestrinstva u Hrvatskoj
bolnice u Hrvatskoj
Prva bolnica spominje se u Dubrovniku 1352.godine
U Zagrebu se bolnica spominje 1357.godine, imala je 15 kreveta i primala je samo siromane
Prva bolnica graena je poetkom 19.st.i to je bila Zakladna bolnica ili Bolnica milosrdne brae. Bolnica je sruena 1930.god. i preseljena u zgradu na Rebru sa 460 kreveta i 8 lijenika
Druba sestara milosrdnica 1871.g. kupila je zgradu u Ilici i u njoj otvorila bolnicu sa 200 kreveta. Ta je bolnica 1894.otkupljena, a Druba sestara milosrdnica sagradila je novu bolnicu u Vinogradskoj ulici
40
Povijest primaljstva
U Zagrebu se prva primalja spominje 1454. Elizabeta i 1455. Kua
Prema zakonu od 1755.primalje su se morale
kolovati u Trstu
Jacob Cosmini-voditelj teaja za primalje, u Rijeci 1786. otvara prvu kolu za primalje u Hrvatskoj
1820. osnovana je primaljska kola u Zadru
41
Povijest primaljstva
Vlada je odluila da se s prvim teajem iz primaljstva u Kraljevskom primaljskom uilitu zapone poetkom studenog 1877.
Prvi zaposlenici primaljskog uilita bili su Dr. Antun Lobmayer i privatna primalja iz Zagreba Milka Pinchler Krka
1946. Primaljsko uilite je preseljeno u Bolnicu sestara milosrdnica u Vinogradskoj ulici. Od 1964. kolovanje traje 4 g.
42
Povijest sestrinstva
Krajem 19. i poetkom 20. st. Njega bolesnika bila je usmjerena prema bolesti
ZNJ su obavljale uglavnom nekvalificirane bolniarke i redovnice
U austrougarskoj, u Beu 1882. prva kola za med.sr.-zaslugom kirurga Billrotha
Prva kola za sestre pomonice osnovana je 1.01.1921. u Zagrebu, direktor Dr.Vladimir epuli, a prva sestra nadstojnica Jelka Laba
43
Povijest sestrinstva
Naziv sestra pomonica oznauje funkciju i zadatak dispanzerske sestra, tj. pomonice bolesnog ovjeka i njegove obitelji i pomonice zdravih da ouvaju zdravlje
Prve diplomirane sestre zaposlile su se u Bolnici za zarazne bolesti u Zagrebu 1928.
Prva generacija sestara upisana je 15.01.1921. s ciljem da osposobi sestre za rad na suzbijanju tuberkuloze, i uvedeno je i bolniko usmjerenje
kola je bila smjetena u Zakladnoj bolnici i Dispanzeru za plune bolesti u Zagrebu
44
Povijest sestrinstva
Od 1945. kola mijenja naziv u kola za med. Sestre, 1945. upisana je 51 polaznica
Od 1945. otvorene su kole za med.sr. U Rijeci, Osijeku, Splitu, ibeniku, a 1948. u Vrapu
Uvjet za upis bila je mala matura i najmanje 17 god. ivota
kolovanje je trajalo 3 godina Od 1949. kolovanje traje 4 godine. Uvedeni su
opeobrazovni predmeti: povijest, zemljopis, latinski Zavrni ispit se polagao pred komisijom
45
Povijest sestrinstva
Zaslugom prof. A. tampara kola je 1953. pripojena Medicinskom fakultetu
Osnovana je Via kola za med.sr.- trajala je 6 semestara tj. 3 god.
1997. Via med. kola medicinskog fakulteta postaje samostalna visokokolska ustanova Visoka zdravstvena kola
Od 1999. obrazovanje med.sr. Na Studiju sestrinstva Visoke zdrav. kole provodi se po trogodinjem nastavnom planu i programu
46
47
Prijam pacijenta u bolnicu
Posljedica prijama u bolnicu u pacijenta moe biti pojava:
separacijske anksioznosti,
usamljenosti,
nesigurnosti,
osjeaja naruene privatnosti,
gubitka identiteta
48
Prijam pacijenta u bolnicu
Po prijemu potrebno je:
Potvrditi identitet pacijenta,
Procijeniti pacijentovo stanje,
Osigurati ugodnu okolinu,
Upoznati ga s pacijentima u sobi, s
rasporedom prostorija na odjelu i
Osigurati posebna pomagala
49
Prijam pacijenta u bolnicu
Dolazak u bolnicu na bolesnika ostavlja jak dojam
Vano je da protekne to bolje smanjuje se anksioznost i postiu uinkovitiji rezultati lijeenja
Po dolasku pacijent dolazi u prijamnu ambulantu upisuje se i dobiva upisni list na kojem su navedeni njegovi:
identifikacijski podatci,
podatci o zdrav. osiguranju,
o osobama kojima se javljaju obavijesti
Nakon upisa pacijent dolazi na odjel, samostalno ili u pratnji osoblja, ovisno o stanju
50
Prijam pacijenta u bolnicu
Na odjelu pacijenta doeka med.sr.-upoznaje ga s:
Osobljem
Rasporedom prostorija na odjelu
Sobom i drugim pacijentima u sobi
Pokazati mu krevet, ormari, zvono
Upoznati ga s dnevnim aktivnostima na odjelu vrijeme vizite, vrijeme obroka, planiranim pretragama
Ako postoji knjiica s dnevnim reimom u bolnici dati je bolesniku
51
Prijam pacijenta u bolnicu
Pacijentu omoguiti da se odjene u bolniku odjeu (po potrebi pomoi mu) i osigurati mu privatnost!!!
Pacijentu se savjetuje da poalje kui sve vrijednosti i lijekove, ili ih popisati i pohraniti u bolniki sef
Sestra zapoinje s prikupljanjem podataka o pacijentu za formiranje sestrinske anamneze te izradu planova ZNJ
52
Prijam pacijenta u bolnicu
Izmjeriti vitalne znakove
Provesti fizikalni pregled pacijenta navesti ako su prisutna oteenja koe
Saznati pacijentovu dijetu, alergije
Provjeriti dokumentaciju koju je pacijent donio
sa sobom iz prijamne ambulante moe biti propisana terapija ili dijagnostiki postupak
53
Premjetanje pacijenta
esto se pacijenti premjetaju s jednog odjela na drugi ili iz ustanove u ustanovu
Provjeriti jesu li pacijent i lanovi obitelji upoznati s premjetajem
Dogovoriti postupak s osobljem ustanove ili odjela na koji se pacijent premjeta
Obavijestiti osoblje o pacijentovu stanju, lijekovima i postupcima zbrinjavanja pacijenta
Sestrinsku i pacijentovu med. dokumentaciju potrebno je provjeriti i ponijeti s pacijentom. Sve njegove stvari ponijeti. Upoznati ga s osobljem i smjestiti ga u sobu
54
Otpust pacijenta
Cilj planiranja otpusta je:
pravodobna edukacija pacijenta i obitelji o
bolesti, lijekovima, dijeti,
utjecaju bolesti na nain ivota,
upoznati obitelj s potrebnim promjenama u
ponaanju pacijenta i moguim promjenama koje su potrebne u okolini
55
Otpust pacijenta
Planiranje otpusta ukljuuje:
Dogovor o nainu pacijentova odlaska iz ustanove,
Obavjetavanje zdrav. osoblja o pacijentovom dolasku kui ili u drugu ustanovu
Pri otpustu pacijent dobiva otpusnicu, otpusno pismo, sestrinsko otpusno pismo te usmene upute
Predati sve stvari pacijentu
Pacijent moe napustiti ustanovu na vlastiti zahtjev POTPISATI FORMULAR!!!
56
Osnovne ljudske potrebe
V. Henderson temelji ZNJ na osnovnim
ljudskim potrebama
Ljudi se razlikuju po nainu na koji te potrebe zadovoljavaju
Sestra prikuplja podatke od pacijenta za cjelovitu sr. anamnezu
Stvara specifian odnos s pacijentom
57
V. Henderson govori o pomoi pacijentu
pri:
Disanju, konzumiranju hrane i tekuine, eliminaciji
Odravanju poeljnog poloaja tijela, odmoru i spavanju
U izboru odgovarajue odjee i obue, odijevanju i svlaenju
Odravanju normalne tjelesne temperature, odravanju osobne higijene i dotjerivanju
Izbjegavanju opasnosti, komunikaciji
Prakticiranju vlastite religije, u radu ili produktivnim aktivnostima, rekreativnim aktivnostima i uenju
58
Pomo pacijentu pri disanju
Odnosi se na savjesno promatranje i tonu procjenu disanja
Smjetanje pacijenta u prikladan poloaj
Prikazati pacijentu i educirati ga o pravilnim stojeim, sjedeim i leeim poloajima koji omoguavaju najbolje irenje prsnog koa i slobodnu uporabu miia za disanje
Osigurati optimalne mikroklimatske uvjete koji e pacijentu olakati disanje
59
Pomo pacijentu pri disanju
Prepoznati znakove smanjene prohodnosti dinih putova, pp.primijeniti air way, aspirirati sekret ili smjestiti pacijenta u drenani poloaj i primijeniti kisik
Ako je potrebno sestra e zapoeti s umjetnim disanjem
Treba znati rukovati s respiratorom, te objasniti pacijentu i obitelji kako respirator radi
Educirati pacijentovu obitelj o pravilnim poloajima, vjebama disanja, primjeni kisika
60
Pomo pacijentu pri uzimanju hrane i tekuine
Procijeniti pacijentov tek, kalorijski unos hrane, koliinu i vrstu unesene tekuine
Savjetovati pacijenta o standardima tjelesne teine i visine, prehrambenim potrebama, odabiru i pripremi hrane
Vano je uzeti u obzir dijetu za i kulturno okruenje i socijalni status pacijenta i obitelji
U dogovoru s lijenikom i dijetetiarom, odrediti primjerenu dijetu za pacijenta
61
Pomo pacijentu pri uzimanju hrane i tekuine
Pomoi ako pacijent ne moe samostalno jesti i piti. Ako se hrani putem NG sonde-
sr.uvodi i odrava sondu i hrani pacijenta
Ako je propisana parenetralna prehrana-
primijeniti je kako je propisano i pratiti
mogue komplikacije
62
Pomo pacijentu pri eliminaciji
Nuno je osigurati privatnost i udobnost te fizioloki poloaj sani kolica i nona posuda
Pomoi pacijentu pri higijeni perinealne regije, smjestiti ga u udoban poloaj, ukloniti nonu posudu i provjetriti prostoriju
Ako je u pacijenta prisutna inkontinencija stolice ili mokrenja-provesti intervencije usmjerene k uspostavi ponovne kontrole
63
Pomo pacijentu pri kretanju
Pokretnost obuhvaa kretanje u prostoru, stajanje, promjenu poloaja, premjetanje, sjedenje
Smanjena pokretljivost u rasponu od blagog ogranienja do potpune nepokretnosti stanje je koje prati brojne bolesti, stanja, med. postupke
Nepravilan poloaj moe uzrokovati pritisak na vitalne organe
64
Pomo pacijentu pri kretanju
Dugotrajno leanje pridonosi pojavi brojnih komplikacija-dekubitusa, kontraktura,
respiratornih komplikacija
Uloga sestre je da osigura pravilan poloaj pri hodanju, stajanju, sjedenju i spavanju te
spreavanju komplikacija dugotrajnog leanja
U skrb za pacijenta ukljuiti i fizioterapeuta
65
Pomo pacijentu pri odmoru i spavanju
Bol i nezadovoljstvo, stres i napetost utjeu na spavanje i odmor
Ukloniti neugodne podraaje-buku, svjetlo, neugodne mirise, glad, e
Prije spavanja izbjegavati sva iznenaenja, ugodna i neugodna
Primjena rituala: umivanje, pranje ruku i zubi, eljanja, pospremanje kreveta, mogu pridonijeti pripremi pacijenta za spavanje
Glazba, itanje masaa, ljuljajui pokreti doprinose uspavljivanju
66
Pomo pacijentu pri odijevanju
Odjea treba biti u skladu s pacijentovim izborom, navikama i obiajima
Treba zagovarati upotrebu dnevne i none odjee, ako to stanje doputa
Razdoblje bez odjee svesti na minimum
Med.sr. pomae pacijentu pri odabiru prikladne odjee i pri odijevanju
67
Pomo pacijentu pri odravanju normalne tjelesne
temperature
Vano je odravanje okolinskih mikroklimatskih uvjeta u bolesnikoj sobi
Kod porasta ili snienja tjelesne temp. Sr. poduzima intervencije kako bi se
tj.temp.normalizirala
Ovisno o stanju, primjenjuje kupke ili obloge,
prilagodi prehranu, odjeu i pokrivae
68
Pomo pacijentu pri odravanju osobne higijene
Odravanje higijene stvara brojne pozitivne uinke i fizioloke (odravanje zdravlja, poboljavanje cirkulacije) i psiholoke (relaksacija, osjeaj ugode, poboljanje self-imagea)
Vano je da se higijena odrava redovito i pravilno. Kosu treba eljati 1x dnevno
Higijena usne upljine etkicom na1x dnevno
Procijeniti stupanj pacijentove samostalnosti i pruiti mu pomo
69
Pomo pacijentu pri izbjegavanju opasnosti-ouvanju
sigurnosti
Prevencija pada
Padovi obuhvaaju nezgoda u bolnicama Vei je rizik u neurolokih pacijenata, dezorijentiranih,
smanjeno pokretnih, kardiolokih te kod pacijenata sa senzornim oteenjima, aneminih, slabih i iscrpljenih
Ako je pacijentu krevet previsoko, treba mu pomoi ili staviti pokraj kreveta stubu
Primjena zatitnih stranica na krevetu U kupaonama postaviti drae, u kade staviti gumene
tepihe
70
Prevencija pada
Osigurati pacijentu kolica ako je tee pokretan, savjetovati upotrebu dizala umjesto
stuba
Savjetovati pacijentu da ne nosi prevelike
papue
Izbjegavati odlaganje predmeta na pod
Odmah obrisati prolivenu tekuinu s podova
71
Pomo pacijentu pri izbjegavanju opasnosti-
ouvanju sigurnosti
Prevencija ozljeda el.strujom
Prevencija otrovanja
Prevencija opeklina i ozeblina
Prevencija utapanja i guenja
72
Pomo pacijentu pri:
Komunikaciji s drugima
Prakticiranju vlastite religije
Radu
Rekreativnim aktivnostima
Uenju
73
74
Osnovni pojmovi
Antiseptik
kemijsko dezinfekcijsko sredstvo koje se
primjenjuje na ivome tkivu
Antisepsa
skup postupaka koji se provodi na ivome tkivu i predmetima kojima je svrha da se
sprijei razvoj infekcije
75
Osnovni pojmovi
Asepsa
stanje bez prisutnosti mikroorg., odnosno postupci kojima se onemoguuje unoenje mikroorg. u makroorg.
Aseptina tehnika
nain rada kojim se uklanja ili se iskljuuje mogunost infekcije primjenom sterilnog pribora, dezinfekcijom okoline, ienjem koe antisepticima
76
Bioloki indikator indikator za dokazivanje uspjenosti sterilizacije s pomou bakterijskih spora
Dezinfekcija uklanjanje ili unitavanje vegetativnih mikroorg., ali ne i obavezno bakterijskih spora. Nije nuno unititi sve prisutne mikroorg., nego se oni mogu reducirati na razinu koja ne teti ljudskom zdravlju ni kvaliteti namirnica
Dezinficijens kemijska supstanca koja oteuje ili unitava vegetativne oblike mikroorg., ali ne mora unitavati i bakterijske spore
Osnovni pojmovi
77
Kontaminacija- oneienje tijela, neivih predmeta i okolia patogenim mikroorg., otrovima ili kemijskim supstancama
Kontrola sterilizacije kontrola uvjeta u kojima se zbiva proces sterilizacije. Izvodi se fizikalnim , kemijskim i biolokim postupcima
Kontrola sterilnosti postupak kojim se potvruje odsutnost ili dokazuje prisutnost mikrobnog oneienja na predmetima i materijalu koji je proao sterilizacijski proces
Osnovni pojmovi
78
Osnovni pojmovi
Pasterizacija postupak kojim se neka ivena namirnica izlae djelovanju umjerene temperature (62-85C), pri emu se unitavaju patogeni mikroorg., a ne umanjuje vrijednost namirnice
Sterilizacija postupak kojim se unitavaju sve vrste i svi oblici mikroorg.
79
Dezinfekcija
Mehaniki Fizikalni Kemijski
ienje Temperatura Dezinficijensi
Brisanje UV - zraenje
Pranje
Filtriranje
Provjetravanje
80
Dezinficijensi
Dezinficijens Djelovanje
Aldehidi:
Formaldehid
Glutaraldehid
Drugi aldehidi
Visoko vrijedni, djeluju i na bakterijske spore
iste povrine i predmeti, termolabilan pribor, iritativni su i ne preporuuju se za primjenu na koi i sluznicama
81
Dezinficijensi
Dezinficijens Djelovanje
Klorni preparati:
Klorno vapno
Hipokloriti,kloramini,
cijanurati, elementarni
klor, kaporit
Djeluju na veinu G+ i G- bakterija, na neke spore i viruse, dobri za
iroku primjenu, djeluju na prisutnost organskih tvari
ienje rana i ulkusa, primjenjuju se i za dezinfekciju prostora,
posua, vode, za obradu otpadnih voda i fekalija
82
Dezinficijens Djelovanje
Tenzidi
Kationi
(KAS,jodofori)
Anioni (sapuni)
Kvaterni amonijevi spojevi i jodofori,
djeluju na veinu G+ i neke G- bakterije
Koa i sluznice, obrada oneienih rana, povrine
83
Dezinficijens Djelovanje
Alkoholi
Etilni alkohol
Izopropilni
alkohol
70% izo-propilni i 80% etilni alkohol,
brzo hlape i stoga kratko djeluju, ne
djeluju na spore
isti predmeti i koa, kao antiseptici
84
Dezinficijens Djelovanje
Luine Nisu prikladni za dezinfekciju koe i sluznica, koriste se za dezinfekciju
sanitarnih prostora
85
Dezinficijens Djelovanje
Oksidansi
Vodikov
peroksid
Dezodoransi
Peroctena
kiselina
ozon
Ima mikrobicidno, virucidno i sporocidno
djelovanje
H2O2 kao 3% i 6% otopina za dezinfekciju
rana, ienje septikih depova i zubnih korijena u stomatologiji, odstranjenje
cerumena, u manjoj koncentraciji
86
Dezinficijens Djelovanje
Fenolski
dezinficijensi
Fenoli
Krezoli
Djeluju baktericidno i bakteristatsko, ne djeluju na
spore, djelomino na gljivice i plijesni, na viruse uglavnom ne, gube baktericidnost u prisutnosti
organskih tvari i u alkalnim uvjetima, uglavnom
djeluju na G+ bakterije
Dezinfekcija instrumenata no ne za povrine koje mogu doi u dodir s hranom, koom i sluznicama jer se lako apsorbiraju, ne upotrebljavati na djejim odjelima
87
Dezinficijens Djelovanje
Bigvanidi
Soli klorheksidina
Soli
dibrompropamida
G+ i G- bakterije
Dezinfekcija ruku, koe i sluznica
88
Dezinficijens Djelovanje
Ostali
Bakteriostatske
boje
Kiseline
Antimikrobno djeluju na kou i sluznicu, djeluju selektivno
89
Svojstva koje bi trebalo imati idealno
dezinfekcijsko sredstvo
U malim koncentracijama djeluje baktericidno
Ima irok spektar djelovanja (bakterije, gljivice, virusi) Djeluje u prisutnosti organskih tvari (krv, gnoj)
Neotrovno je (nije tetno ako se proguta) Ne nadrauje kou i ne izaziva alergijske reakcije Ne ugroava bioloku ravnoteu u ljudskoj okolini Ne djeluje karcinogeno niti teratogeno
Ima ugodan miris ili je bez mirisa
Ne oteuje kovine, plastiku, tkanine niti mijenja njihove boje Djeluje na razliitim temperaturama Ekonominost
90
Strerilizacijski postupci
Fizikalni postupci Fizikalno kemijski postupci
arenje Etilen oksid
Filtriranje Formaldehid
Sterilizacija suhim vruim zrakom
Plazma vodikovog peroksida
Sterilizacija parom pod tlakom
Ionizantno zraenje
91
Strerilizacijski postupci
arenje
Samo za metalne predmete
U nedostatku drugih mogunosti
Nije pouzdana metoda hlaenjem na zraku predmeti se mogu kontaminirati
Filtriranje
Za razliite otopine koje se ne mogu izlagati visokim temperaturama
Otopine prolaze kroz razliite filtre koji imaju manji promjer pora od veliine mikroorg., i mehaniki ih zaustavljaju
92
Strerilizacijski postupci
Sterilizacija suhim vruim zrakom
Najea je metoda u ambulantama PZZ
Za sve predmete koji dobro podnose T - 200C i koji su vodii topline (stakleni, metalni, masne tvari, ulja, puderi)
Svi predmeti moraju biti isti i suhi
Pravilno slaganje materijala omoguiti strujanje zraka oko predmeta u komori
Nakon postupka predmeti ostaju u strerilizatoru 1 sat radi hlaenja
93
Propisano trajanje sterilizacije
Temperatura
180C
170C
140C
Vrijeme
sterilizacije
30 min
60 min
180 min
94
Sterilizacija u autoklavu
Provodi se vruom parom pod tlakom
Najpogodnija je
Najuspjenija i najjeftinija
Ne mogu se sterilizirati predmeti koji su
osjetljivi na toplinu i vlagu
Potrebno je kontrolirati TC, tlak i vrijeme trajanja sterilizacije
95
Standardi za sterilizaciju
Temperatura Tlak vodene pare Vrijeme
121C
1,2 bara
20 min
134C
2,5 bara
5 min
96
Steriliziraju se gumeni predmeti, neke vrste plastike i
otopine (121C), tekstil i metalni predmeti (134C)
Ionizatno zraenje
Jedina prava hladna sterilizacija
Iskoritava se elektronsko zraenje beta-estica iz linearnih akceleratora ili gama-zraenje
Neprikladan za bolnice zbog skupoe i veliine potrebnog postrojenja
97
Sterilizacija Etilen-oksidom
Provodi se u posebno izraenim sterilizatorima
Postupak se moe provoditi u vakuumu, pri normalnom ili povienom tlaku
Etilen oksid je bezbojan, lako hlapljiv plin, zapaljiv, toksian, u smjesi sa zrakom eksplozivan
Mijenja strukturu molekula nunih za metabolike procese stanica mikroorg.
Sterilizacija se obavlja na 55-60C, uz relativnu vlanost 59-60%, koncentraciju plina 200 1000 mg/l prostora i trajanje 2 4 sata
Sterilizirani predmeti se moraju odzraiti u posebnim komorama uz povienu temp. najmanje 48 sati
98
Strilizacija parama formaldehida
Odvija se na 60-70C u negativnom tlaku
Traje 1 3 sata ovisno o koncentraciji plina (40-80mg/l)
Svi predmeti moraju biti suhi i isti
Nakon sterilizacije potrebno je odzraiti predmete
99
Plazma sterilizacija
Jedna od najnovijih metoda sterilizacije
Sistem se koristi vodikovim peroksidom koji
se visokofrekventnom elektrinom energijom pretvara u plazmu
Postupak se odvija u vakuumu
Nakon evakuiranja zraka u komoru se injecira
1,8 ml otopine 58%-tnog vodikova peroksida
100
Plazma sterilizacija
Stvorena plazma vee se uz stanice mikroorg. I uzrokuje ireverzibilne promjene
Postupak traje 55 min na 37 - 44C
Ne smiju se sterilizirati materijali koji imaju
mogunost upijanja: pamuk, gaza, papir ili oni koji u sebi sadre celulozu
Sterilizirani se materijal moe upotrebljavati odmah nakon sterilizacije
101
Razvrstavanje materijala za sterilizaciju
Suha
sterilizacija
Autoklav Ionizatno
zraenje Etilenoksid
formaldehid
Plazma
sterilizacija
Staklo, metal,
lab.materijal
masti, ulja,
praci, kamen
Tekstil, guma,
instrumenti,
staklo, otopine,
drvo, papir
Materijal
osjetljiv na
visoku temp.,
guma, neke
vrste plastike
Svi
termolabilni
kruti materijali
Termolabilni
materijali koji
nemaju
sposobnost
apsorpcije
102
Pakiranje materijala za sterilizaciju
Sterilan materijal treba biti pakiran u male setove ili kazete
Na kraju radnog dana potrebno je jednom otvaranu kazetu ponovno sterilizirati
Sterilizirani materijal treba pohraniti na suho mjesto, zatieno od vlage i praine
Materijal mora biti tako zapakiran da je omoguen nesmetan prolaz sterilizacijskog medija za vrijeme sterilizacije i njegovo uklanjanje po zavretku procesa
103
Pakiranje materijala za sterilizaciju
Pri parnoj sterilizaciji preporuuje se veliina paketa 30 x 30 x 60 cm ili najvie 6 kg suhog rublja
Predmeti se pakiraju u platno ili poseban papir
Trostruki sloj platna moe zadrati sterilnost due od mjesec dana
104
Preporuke vezane uz sterilizaciju
Svi predmeti moraju biti temeljito oieni prije sterilizacije, trebaju se pripremati u istom i kontroliranom okoliu
Svi predmeti koje treba sterilizirati moraju biti tako rasporeeni da sve povrine budu izravno izloene sterilizacijskom mediju
Svi predmeti moraju biti zapakirani u materijal koji omoguuje penetraciju sterilizacijskog medija, a nakon sterilizacije onemoguuje oneienje iz okoline
105
Preporuke vezane uz sterilizaciju
Na pakete treba staviti kemijske indikatore koji ukazuju da je predmet proao postupak sterilizacije
Pouzdanost sterilizacije mora se nadzirati u pravilnim vremenskim razmacima biolokim kontrolama
Potrebno je izabrati pravilan sterilizacijski postupak za svaki predmet
106
Preporuke vezane uz sterilizaciju
Na svakom steriliziranom predmetu potrebno je naznaiti datum i nain sterilizacijskog postupka te datuma isteka sterilnosti, predmete je potrebno ispravno uskladititi
Sterilizatori se trebaju redovito i ispravno odravati
Obvezno je pridravati se propisanih standarda vezanih uz sterilizaciju pakiranje materijala, provoenje i kontrola sterilizacijskog postupka
107
Kontrola sterilizacije
Provodi se:
fizikalnim,
kemijskim i
biolokim postupcima
Fizikalni postupci ukljuuju:
kontrolu temperature, tlaka,
zasienja vodene pare,
koncentracije plina i
trajanja sterilizacije
Bowie & Dick test pokazuje da li je zrak u potpunosti izvuen iz autoklava tako da indikator promijeni boju
108
Kemijski indikatori
Promjenom boje reagiraju na temperaturu
Mikulitzevim papirom natopljenim lugolovom otopinom kroba. Zbog uzajamne reakcije kroba papir poprimi tamnoplavu boju, na temp. Vioj od 100C spoj kroba i joda raspadne se zbog sublimacije i papir ponovno pobijeli. Tom se metodom dokazuje dosegnuta temp., ali ne i trajanje
Sumpornim cjevicama pri 117 C sumpor prelazi iz krutog u tekue stanje i pri tome se pomijea s bojom pa se cijela cjevica oboji
109
Bioloka kontrola sterilizacije
Najpouzdanija je metoda
Spore Bacillus subtilis upotrebljavaju se za kontrolu
suhe sterilizacije
Spore Bacillus stearotermofilus za kontrolu
sterilizacije u autoklavu
Potrebno je kontrolirati svaki sterilizacijski ciklus.
Obvezatno 2x mjeseno i nakon svakog popravka
110
Uporaba zatitne odjee
Zatitni ogrta Najdjelotvorniji je nain zatite odjee zdrav. osoblja i
posjeta, ali i prijenosa mikroorg. s odjee zdrav. djelatnika i posjeta na pacijente
Zatitna maska Slui za sprjeavanje prijenosa mikroorg. Koji se
prenose zrakom i kapljicama sline sa sestre na pacijenta i obratno
Potrebno ju je staviti prije ulaska u bolesniku sobu i skida se po izlasku i baca
Maska treba pokrivati usta i nos
111
Uporaba zatitne odjee
Zatitna kapa i kaljae Upotrebljavaju se za vrijeme kirurkih zahvata, poroaja i
prigodom protektivnih izolacija
Sprjeavaju prijenos mikroorg. s osoblja na pacijente Rukavice
Preveniraju prijenos mikroorg. s pacijenta na sestru, na drugo osoblje i pacijente
Upotrebljavaju se pri svakom duem kontaktu s pacijentom, njegovom posteljinom, priborom isl.(nesterilne rukavice)
Sterilne rukavice stavljaju se pri medicinsko tehnikim i nekim dijagnostikim zahvatima
Ruke je potrebno prati prije i poslije noenja rukavica
112
Oblaenje i skidanje sterilnih rukavica
Oprati ruke, osuiti ih i posipati puderom ako je potrebno
Izabrati paket rukavica prikladne veliine Staviti upakirane rukavice na radnu povrinu koja je u
razini struka ili neto iznad
Otvoriti paket u kojem su rukavice pazei da se ne kontaminiraju
Identificirati lijevu i desnu rukavicu, provjeriti jesu li manete na rukavicama zavinute, prvo oblaiti dominantnu ruku
113
Oblaenje sterilnih rukavica
Sluei se palcem i dvama prstima nedominantne ruke, primiti rukavicu za njezin rub dodirujui samo presavinuti rub manete
Paljivo obui rukavicu na dominantnu ruku, dodirujui samo presavinuti rub manete povui i rastegnuti rukavicu. Pri oblaenju paziti da vanjska povrina rukavice ne dodirne kou na rukama, uniformu ili neko drugo nesterilno podruje
114
Oblaenje sterilnih rukavica
Dodirujui samo rub rukavice, preokrenite nazad manetu
Uvucite ruku koja je u rukavici, ispod preokrenute manete druge rukavice i obucite nedominantnu ruku pazei da se ne kontaminira obuena rukavica
Dodirujui samo sterilne povrine rukavica, povucite ih i rasteite tako da prianjaju uza sve prste i dijelove ruku
Ruke obuene u sterilne rukavice drite uvijek iznad razine struka
115
Skidanje rukavica
Pri skidanju rukavica pazite da ne kontaminirate ruke
Povucite rukavicu jedne ruke tako da ju izokrenete te da unutarnja strana koja je prianjala uz dlanove, bude izvana, potom skinite i drugu rukavicu pazei da ne kontaminirate ruke
Baciti rukavice u smee
Temeljito oprati ruke nakon nanoenja rukavica
116
Pranje ruku
1. Koristiti se umivaonikom s toplom vodom, sapunom/dezinficijensom
2. Skinuti nakit i runi sat, zavinuti rukave 3. Nokte na rukama odravati kratkima i urednima
4. Stati ispred umivaonika i izbjegavati dodir umivaonika uniformom ili rukama
5. Otvoriti slavinu
6. Regulirati protok i temperaturu vode koja se upotrebljava pri pranju ruku
7. Pri pranju ruku drati prste i dlanove ispod razine lakta 8. Namoiti ruke prije uzimanja sapuna/dezinficijensa
117
Pranje ruku
9. Prati ruke od 10 15 sek. 5 min.
10. Dobro oprati sve dijelove ruku dlan, nadlanicu, prste, podruje izmeu prstiju,podruje izmeu prstiju, podruje ispod noktiju
11. Ispreplesti ispruene prste i palce obiju ruku i micati ih naprijed natrag
12. Svaki prst i palac oprati posebno
13. Vrhovima prstiju jedne ruke trljati dlan druge ruke
14. Trljati krunim pokretima, za pranje svakog pojedinog dijela preporuuje se 10 ponavljanja
118
Pranje ruku
15. Ako je potrebno, dodatno oprati podlaktice te podruje ispod noktiju
16. Isprati ruke pod tekuom vodom tako da voda curi prema vrhovima prstiju
17. Ako je potrebno, ponoviti postupak
18. Dobro osuiti ruke papirnatim runikom ili suilicom
19. Papirnatim runikom zatvoriti slavinu
20. Baciti runik u smee
119
120
121
Osnovni pojmovi
Evaporacija - Isparavanje vode s povrine tijela, tako se gubi toplina
Hipotermija - Stanje koje karakterizira snienje tjelesne temperature ispod 35C mjerene oralno
Kondukcija gubljenje topline izravnim voenjem topline s povrine tijela na druge predmete u okolini, na taj nain gubi se samo oko 3% topline jer se predmeti u okolini brzo ugriju
Konvekcija odavanje topline u okolinu strujanjem zraka toplina se prvo odaje u zrak, a potom se strujanjem zraka odvodi dalje
122
Tjelesna temperatura
Radijacija gubljenje topline u okolinu zraenjem
Tjelesna temperatura pokazatelj stanja topline organizma
Vruica (pireksija) nespecifina reakcija organizma na tetne agense
Raspon normalne tj.temp.
Aksilarno - 36,0 - 37,2C
Rektalno 36,5 37,8C
Oralno - 36,5 37,5C
123
Tjelesna temperatura
Fiziologija
Toplina se stalno stvara u organizmu kao produkt
metabolizma stanica
Najvie topline se stvara u miiima i jetri
Viak topline odaje se iz organizma putem koe, procesima radijacije, konvekcije, kondukcije i
evaporacije
124
Reakcija na hladno
Smanjeno odavanje topline
Traenje toplije okoline, odijevanje toplije odjee, promjena poloaja, vazokonstrikcija, piloerekcija, prestanak znojenja
Poveano stvaranje topline
Poveana miina aktivnost (voljna i drhtanje). Poveana sekrecija tiroksina, adrenalina, noradrenalina i progesterona ubrzava metabolizam
125
Reakcija na toplo
Poveano odavanje topline
Traenje hladnije okoline odijevanje laganije odjee, uporaba ventilatora, vazodilatacija, znojenje
Smanjeno stvaranje topline smanjena miina aktivnost, smanjeni miini tonus, snien metabolizam
126
Normalna kolebanja tjelesne temperature
Tjelesna temp. pada tijekom noi od 2 6 sati, raste tijekom dana do 22 sata (0,5 C)
Djeca imaju vee vrijednosti zbog breg metabolizma i vee tjelesne aktivnosti
Starije osobe imaju manje vrijednosti sporiji metabolizam i smanjena miina aktivnost
Tijekom intenzivnog napora temp. se moe povisiti i do 40C
127
Normalna kolebanja tjelesne temperature
Tijekom poroaja moe normalno porasti do 38C
Temp. je via u drugoj fazi menstrualnog ciklusa za 0,3 - 0,5C
Tijekom prva 3 - 4 mj. trudnoe moe biti lagano poviena
Na vrijednost tj.temp. utjeu i emocije. Strah i ljutnja povisuju, a apatija i depresija je sniavaju
128
Mjerenje tjelesne temperature
Tjelesnu temperaturu moemo mjeriti: Aksilarno
Rektalno
Oralno
Na membrani timpani
Toplomjer
iva se iri pod utjecajem topline i tijekom mjerenja temp. izlazi iz rezervoara i penje se kroz cjevicu
Uz cjevicu se nalazi ljestvica na kojoj su oznaeni Celzijevi stupnjevi od 34 42
Sve se vie koriste elektronski toplomjeri
129
Aksilarno mjerenje tjelesne temperature
Postupak
Osigurati privatnost, smjestiti pacijenta u udoban poloaj Pripremiti toplomjer (dezinficirati ga, istresti), obrisati aksilu
Staviti toplomjer u aksilu tako da spremite ive sa svih strana bude pokriveno, uputiti pacijenta da rukom pridrava toplomjer i da ruku usmjeri prema suprotnom ramenu, temperaturu uvijek mjeriti u istoj aksili
Mjeriti 5 10min., izvaditi toplomjer i oitati vrijednost Dezinficirati i pospremiti toplomjer, oprati ruke
Vrijednosti upisati u dokumentaciju
130
131
Oralno mjerenje temperature
Smjestiti pacijenta u udoban i prikladan poloaj
Provjeriti je li pacijent u posljednjih 15 min. Pio, jeo ili
puio, ili se u posljednjih 45 min. kupao i bavio tjelesnom aktivnou
Provjeriti stanje usne upljine
Staviti toplomjer u usnu upljinu u podruje toplinskih depova
132
Oralno mjerenje temperature
Uputiti pacijenta da toplomjer dri usnama
Mjeriti 8-9 min.
Izvaditi toplomjer, oitati vrijednosti
Dezinficirati i pohraniti toplomjer
Oprati ruke
Vrijednosti upisati u dokumentaciju
133
Rektalno mjerenje temperature
Osigurati privatnost
Smjestiti pacijenta u Simsov poloaj, otkriti analnu regiju
Pripremiti toplomjer, primijeniti lubrikant
Upozoriti pacijenta da duboko die, lagano razmaknuti gluteuse i uvesti toplomjer 4 5 cm u odraslih ljudi i 2 3 cm u djece
134
Rektalno mjerenje temperature
Mjeriti temperaturu 5 min., paljivo izvaditi toplomjer, obrisati ga od fekalnih masa i
oitati vrijednost
Smjestiti pacijenta u udoban poloaj
Dezinficirati i pospremiti toplomjer, oprati ruke
Vrijednosti upisati u dokumentaciju
135
Mjerenje na membrani timpani
Smjestiti pacijenta u odgovarajui poloaj tako uho bude dostupno
Staviti zatitnu kapicu na toplomjer
Lagano staviti toplomjer u uni kanal i pritisnuti gumb za mjerenje tjelesne temperature
Po zavretku mjerenja izvaditi toplomjer, oitati vrijednosti
Baciti zatitnu kapicu i pospremiti toplomjer, oprati ruke
Vrijednosti upisati u dokumentaciju
136
Poviena tjelesna temperatura
Afebrilna 36,0 37,0C (37,2)
Subfebrilna 37,1 - 38C
Febrilna 38,1 39,0C
Visokofebrilna >39,0C
137
Uzroci povienja tjelesne temperature
Izloenost suncu i vruini Infekcije
Propadanje tkiva u organizmu
Bolesti CNS-a
Endokrini poremeaj Anemija
Feokromocitom
Primjena lijekova
Pirogene tvari unijete u org.prilikom transfuzije, i.v.injekcija
138
Vruica nastaje u tri faze
1. Faza (hladna faza) hipotalamiki termostat je podeen na povienu temperaturu uzrokuje poveanje stvaranja topline (ubrzani metabolizam, drhtanje) i smanjeno odavanje topline u okolinu (vazokonstrikcija) dovodi do porasta temperature. Osoba navodi da joj je hladno, prisutna je piloreakcija
2. Faza temperatura organizma je porasla do razine temp.hipotalamikog termostata. Osoba navodi da joj je vrue, crvena je u licu, koa joj je na dodir topla
139
Vruica nastaje u tri faze
3. Faza zapoinje kada se temperatura hipotalamikog termostata vraa na uredne vrijednosti i dolazi do poveanog gubitka topline u okolinu (znojenje, periferna
vazodilatacija)
140
Intervencije medicinske sestre
1. Smanjenje proizvodnje topline
2. Poveano odavanje topline u okolinu
3. Promatranje pacijentova stanja
4. Odranje optimalne udobnosti bolesnika
Sniavamo povienu tj.temp. iznad 38C, cilj
je sniziti je za 1C
141
Sestrinske intervencije
Smanjiti proizvodnju tjelesne topline
Poveati gubitak topline
- regulacija mikroklimatskih uvjeta u okolini (radijacija)
- dovoenje hladnog zraka ventilatori (konvekcija)
- tuiranje pacijenta u mlakoj vodi
- stavljanje obloga od mlake vode (dlanovi, stopala)
kondukcija
- kupanje pacijenta u kupkama mlake vode
( evaporacija)
142
Sestrinske intervencije
Primjena antipiretskih lijekova
Kontrola vitalnih funkcija
Promatranje stanja svijesti
Promatranje stanja pacijentove hidracije
Osigurati VP i VK dijetu
143
Sestrinske intervencije
Tijekom zimice i tresavice pacijenta ugrijati, po prestanku zimice skloniti deke da se
sprijei znojenje i gubitak tekuine i elektrolita
Odravanje udobnosti mijenjanje poloaja, masaa, mijenjanje rublja i ee kupanje
144
Temperaturne krivulje
Febris continua
Danima poviena tj.temp., varijacije su unutar
1C, obino prati infektivne bolesti
( tifus, gram-neg.pneumonije)
Febris remittens
Dnevne oscilacije u temp. Vee su od 1C,
najnia se ne sputa ispod 37C
( salmoneloza )
145
Temperaturne krivulje
Febris intermittens
Dnevne oscilacije tj.temp. vee su od 1C,
najnia temp. se sputa ispod 37C
( milijarna TBC, intermitentna bakterijemija )
Febris recurens
Pojava poviene tj.temp. nakon nekoliko dana
bez temp. ( izmjenjivanje razdoblja poviene i
normalne temp. )
146
Temperaturne krivulje
Febris ephemeris
Jednodnevna ili dvodnevna visoka temp. zbog blagog
prolaznog infekta, manjeg zahvata i sl.
Febris undulans
Izmjenjivanje postupnih uspona i padova temp. Do
subfebrilnih ili afebrilnih vrijednosti
( krivulja ima valovit oblik )
147
Pozitivni uinci poviene temperature
Oslobaaju se endogene pirogene tvari koje potiu oslobaanje limfocita T i B i stvaranje interferona
Pospjeuje se fagocitoza
Pospanost pospjeuje da ovjek veinu energije troi na borbu protiv infekcije
148
Negativni uinci poviene temperature
Nemir i nelagoda
Poviena potronja kisika
Poveane kalorijske potrebe
Dehidracija
Neuroloki uinci
Promjene u frekvenciji bila, disanja i krvnog
tlaka
149
Hipotermija
Snienje tj.temp. ispod 35C mjerene oralno
Uzroci:
izloenost hladnoi, vjetru, snijegu, kii neadekvatna odjea, pothranjenost ili pretilost, konzumiranje alkohola, dehidracija, mirovanje, neprimjerena
prehrana
Uzimanje lijekova sedativa, opioida Nakon kir.zahvata-pothlaenost, hladne infuzije
Skloniji su novoroenad i stariji ljudi sporiji metabolizam, manje potkonog masnog tkiva
150
Hipotermija - intervencije
Uklanjanje initelja koji su doveli do snienja temperature
Praenje vitalnih funkcija, CVP-a, diureze, plinova u krvi, elektrolita u krvi, CKS, EKG
Ugrijavanje pacijenta unutarnje ugrijavanje, toplom fiziolokom otopinom, tople kupke, pokrivai
151
Hipotermija - intervencije
Ugrijavanje Hiblerovim toplinskim omotaem potrebne su 4 deke, plahta, vrua voda, aluminijska folija omoguuje ugrijavanje tijela za 2,5C za 1 sat
Primjena kisika
Primjena infuzija i krvnih derivata ugrijanih, primjena bikarbonata
Postavljanje urinarnog katetera balans tekuine Primjena antibiotika - preventivno
152
153
Osnovni pojmovi
Apneja prestanak disanja
Bradipneja usporeno disanje
Eupneja tiho normalno disanje, 12 20/min
Disanje kontrolira centar za disanje smjeten u produenoj modini. Sastoji se od 2 akata: udaha i izdaha. Pri disanju dolazi do izmjene
ugljinog dioksida i kisika
Dispneja oteano disanje
154
Osnovni pojmovi
Hiperpneja povean minutni volumen zbog poveanja frekvencije i/ili dubine disanja
Hipopneja smanjeni minutni volumen zbog smanjenja frekvencije i/ili dubine disanja
Ortopneja dispneja prisutna u leeem poloaju, a smanjuje se ili nestaje u uspravljanjem tijela
Tahipneja ubrzano disanje
155
Patoloki oblici disanja
Hiperpneja
Ortopneja
Astmatino disanje ekspirij je osobito otean i produen
Kussmaulovo disanje izrazito teko, duboko disanje, pacijent se koristi pomonom dinom muskulaturom
156
Patoloki oblici disanja
Cheyne-Stokesovo disanje u poetku je oslabljeno, postupno postaje sve dublje i dublje, te dolazi do
razmjerno dugotrajnog prestanka disanja (15-40 s),
te se sve ponavlja
Biotovo disanje nepravilno disanje po ritmu, frekvenciji i dubini. Najee su prisutne apneje koje se smjenjuju s nekoliko plitkih i nepravilnih udisanja
157
Normalne i patoloke znaajke disanja
Parametar Normalno Patoloko
Frekvencija 12-20/min Bradipneja,
tahipneja, apneja
Ritam Ujednaeno Izrazito nepravilan
Dubina Ujednaeno Povrno, produbljeno
Zvukovi Tiho Svira, stridor, hropti
158
Normalne i patoloke znaajke disanja
Parametar
Normalno Patoloko
Bol Bezbolno Bol tijekom udaha
Napor Bez napora, za disanje je potrebno 2-4%
ukupne en.potronje
Subjektivno teko, aktivan inspirij i ekspirij,
za disanje potrebno do
30% ukupne en.
potronje
Dispneja Fizioloka (pri naporu)
Neprimjerena
naporu
159
Procjena disanja
1. Priekati da proe 5-10 min od aktivnosti
2. Smjestiti bolesnika u udoban pooaj (moe biti povien za 45 - 60)
3. Osigurati privatnost, oprati ruke
4. Staviti dlan na toraks ili promatrati odizanje i sputanje toraksa, mjeriti 30 s 2 min
5. Uoavati dubinu i ritam
6. Oprati ruke
7. Vrijednosti upisati u dokumentaciju
160
Uzroci dispneje
Ventilacijska zbog bolesti dinih putova
Kardijalna zbog dekompenzacije lijevog srca
Hematogena u anemijama
Metabolika acidoza
Neurogena
psihogena
161
162
Osnovni pojmovi
Apikalni puls vrijednost bila izmjerena na vrku srca, peti interkostalni prostor u srednjoj klavikularnoj liniji
Bradikardija usporeno bilo u odraslih ljudi ispod 60 otkucaja u minuti
Bigeminija stanje kada prije vremena nastane svaka druga srana kontrakcija
Deficit pulsa razlika u frekvenciji apikalnog i perifernog pulsa
163
Osnovni pojmovi
Ekstrasistola preuranjena kontrakcija srca izazvana impulsom izvan SA vora
Bilo (puls) periodino otkucavanje koje se osjeti kao odizanje i sputanje arterije
Palpitacija neugodan osjeaj rada tj.lupanja vlastitoga srca
Tlak pulsa razlika izmeu sistolikog i dijastolikog tlaka
164
Palpacija bila - biljei se:
Frekvencija broj sranih otkucaja u minuti
Ritam odnosi se na vremenske razmake izmeu pojedinih pulzacija
Punjenost odraava snagu sranih kontrakcija
Veliina amplituda odraava tlak pulsa
Elasticitet krvne ile
165
Patoloke vrijednosti
Tahikardija ubrzano bilo, u odraslih ljudi iznad 100 otkucaja u minuti
Bradikardija usporen puls u odraslih ljudi ispod 60 otkucaja/min.
Aritmija poremeaj ritma. Bigeminija preuranjene kontrakcije u pravilnim
razmacima
Ekstrasistola preuranjena kontrakcija pobuena impulsom izvan SA vora
166
Postupak mjerenja bila palpacijom
1. Objasniti postupak pacijentu
2. Oprati ruke
3. Ispruiti pacijentovu ruku udobno, s ispruenim dlanom okrenutim prema dolje
4. Mjeriti jagodicama 2,3 i 4 prsta laganim pritiskom na radijalnu arteriju 30 sek. 2 min
5. Uoiti frekvenciju, ritam, amplitudu pulsa
6. Oprati ruke
7. Vrijednosti upisati u dokumentaciju
167
168
169
Osnovni pojmovi
Arterijska hipertenzija opetovano registrirane vrijednosti krvnog tlaka u raznim okolnostima najmanje tijekom jednog tjedna
Arterijska hipotenzija stanje obiljeeno niskim vrijednostima krvnog tlaka ispod 100/60 mmHg
Dijastoliki krvni tlak najmanja je sila koja djeluje na stijenku arterije za vrijeme dijastole (relaksacije lijeve klijetke)
Hipertenzivna kriza nagli je i veliki porast arterijskoga krvnog tlaka pri kojem je pacijentu ugroen ivot
170
Osnovni pojmovi
Krvni tlak sila kojom krv djeluje na jedinicu povrine krvne ile. Izraava se u mmHg
Sistoliki tlak najvea sila koja djeluje na stjenku arterije za vrijeme sistole lijeve klijetke (izbacivanja krvi iz klijetke u arteriju)
Srednji tlak zbroj dijastolikog i jedne treine pulsnoga tlaka
Tlak bila razlika izmeu sistolikog i dijastolikog tlaka
171
Osnovni pojmovi
Kongruentan tlak normalan krvni tlak, dijastoliki tlak iznosi neto vie od polovine sistolikog
(10-20 mmHg)
Divergentan tlak obiljeen je visokim sistolikim, a niskim dijastolikim tlakom (180/50 mmHg)
Konvergentan tlak obiljeen je normalnim ili blago povienim sistolikim, a znaajno povienim dijastolikim (140/110mmHg)
172
Fiziologija krvnog tlaka
Osnovni initelji odranja arterijskog tlaka u
velikom krvotoku:
Minutni volumen lijeve klijetke srca
Sveukupni volumen krvi u arterijskoj cirkulaciji
Otpor u arteriolama
Viskozitet krvi
Elasticitet krvnih ila
173
Fiziologija krvnog tlaka
Minutni volumen je umnoak udarnog volumena i broja otkucaja u jednoj minuti.
Udarni volumen je volumen krvi to ga klijetka srca kontrakcijom izbaci u cirkulaciju i iznosi priblino 70 ml.
Ukupni volumen krvi u organizmu iznosi oko 5000 ml (odrasli).
174
Uredan krvni tlak
U odraslih ljudi uredne vrijednosti tlaka su:
sistolikog 100 150 mmHg,
dijastolikog 60 95 mmHg,
pulsnoga tlaka 40 55 mmHg
Formula za izraunavanje prosjenog urednoga krvnoga tlaka:
Sistoliki tlak: 111 + 1/3 dobi
Dijastoliki tlak: 68 +1/5 dobi
175
Odnos vrijednosti krvnoga tlaka i oblika
hipertenzije
Vrijednost krvnog tlaka Oblik hipertenzije
140/90 160/95 Granina
160/95 180/105 Blaga
180/105 190/130 Srednje teka
190/130 i vie Teka
190/130 i vie Maligna
176
Metode mjerenja arterijskoga krvnoga tlaka
Izravno elektronski, uvoenjem kanile sa senzorom u arteriju i oitavanjem tlakova na monitoru ili registracijskoj traci
Neizravno elektronski programiranim automatskim punjenjem i pranjenjem balona te oitavanjem tlakova na monitoru ili registracijskoj traci
Neizravno auskultacijski, manualnim punjenjem i pranjenjem balona orukvice uz auskultaciju pojave, kakvoe i prestanka tonova pulsa
177
178
Metode mjerenja arterijskoga krvnoga
tlaka
Neizravno elektronski tlakomjer poput tlakomjera na ivu ili pero, no ne auskultira se nego se vrijednost tlaka oita na ekranu, mjerenje kratko traje, pogodno je za samomjerenje tlaka
Palpacijom palpiraju se pulzacije arterije dok se isputa zrak iz balona.
Ultrazvukom
179
Indirektno auskultacijsko mjerenje krvnoga tlaka
Dijelovi tlakomjera na ivu su:
Platnena nerastezljiva orukvica s pneumatskim balonom
Pumpica s ventilom za punjenje balona
Manometar sa spremnikom na ivu
Gumene cijevi koje spajaju balon s pumpicom i manometrom
Dijelovi stetoskopa:
Sluni nastavak s olivama
Provodni dio i lijevak ili membranski dio
180
Indirektno auskultacijsko mjerenje krvnoga
tlaka
Za vrijeme mjerenja krvnoga tlaka pacijent treba ruku
drati na podlozi u razini srca
Orukvica tlakomjera ovije se oko nadlaktice i uvrsti
Fonendoskop se stavi na brahijalnu arteriju, a
pritiscima na pumpicu balon se puni zrakom
Napunjeni balon vri pritisak na brahijalnu arteriju
181
Indirektno auskultacijsko mjerenje krvnoga
tlaka
Kad je pritisak koji balon vri na arteriju vei od sistolikoga krvnoga tlaka, zaustavljena je cirkulacija u donjem dijelu ruke, to se oituje izostankom bila na radijalnoj i brahijalnoj arteriji
Postupnim smanjenjem tlaka u maneti, isputanjem zraka iz balona, mala koliina krvi poinje cirkulirati arterijom i pojavljuju se umovi-poput otkucaja srca. Zovu se Korotkovljevi umovi ili tonovi
182
Indirektno auskultacijsko mjerenje krvnoga
tlaka
Razina tlaka u trenutku palpacije ili
auskultacije prvoga tona bila odgovara
vrijednosti sistolikoga tlaka
Potpuni nestanak tonova bila vrijednost je dijastolikog tlaka
183
Postupak mjerenja krvnog tlaka
1. Pripremiti pacijenta
2. Pripremiti pribor
3. Odabrati mjesto mjerenja krvnoga tlaka i smjestiti pacijenta u odgovarajui poloaj
4. Osloboditi odjee ekstremitet, osloniti ruku na podlogu u razini srca, opustiti aku
184
Postupak mjerenja krvnog tlaka
5. Palpirati brahijalnu arteriju, oviti manetu 2,5 cm iznad lakta
6. Pipati bilo i upuhivati zrak u manetu, po prestanku pulzacije upamtiti vrijednost i ispustiti zrak iz manete
7. Staviti stetoskop na arteriju brahialis i ponovno napuhati balon za 30 mmHg vie od razine prestanka bila, lagano isputati zrak iz manete do razine ispod 20-30 mmHg ispod zadnjeg otkucaja
185
Postupak mjerenja krvnog tlaka
8. Pri isputanju zraka iz balona uoiti vrijednost prvog otkucaja sistoliki tlak i posljednjeg dijastoliki tlak
9. Ako je potrebno, ponoviti mjerenje
10. Skinuti manetu, pospremiti tlakomjer, dezinficirati fonendoskop, oprati ruke
11. Upisati vrijednosti krvnog tlaka
186
187
188
Definicija
Urin je izluina koja se stvara u bubrezima (nefronima) i izluuje se mokranim putovima iz organizma
U org. se dnevno stvara oko 150 l primarne mokrae, tj., oko 1 500 ml mokrae
Mokraa je bistra tekuina specifine teine 1002-1035, karakteristinog mirisa na amonijak i slanog okusa
Potreba za mokrenjem se pojavljuje kada se u mjehuru nakupi 100 150 ml mokrae
189
Osnovni pojmovi
Anurija
Disurija
Diureza
Enuresis
Glikozurija
Hematurija
Inkontinencija mokrenja
Kegelove vjebe
190
Osnovni pojmovi
Kredov zahvat
Mikcija
Nikturija
Oligurija
Osmolalnost
Piurija
Poliurija
Polakisurija
191
Osnovni pojmovi
Proteinurija
Retencija mokrae
Rezidualni urin
Specifina teina
192
Uredni nalazi mokrae
Svojstvo Uredan nalaz
Boja Boje slame do tamnije ute boje
Specifina teina 1.002 1.035
Osmolalnost 500 800 mOsm/kg
Ph 4,5 8,0
Glukoza Neg.
Ketoni Neg.
193
Uredni nalazi mokrae
Svojstvo Uredan nalaz
Proteni Neg.
Bilirubin Neg.
Eritrociti 0 3,5
Leukociti 0 5
Bakterije Nema ih
Cilindri 0 4 hijalina cilindra
Kristali Nema ih
194
Kako pospjeiti eliminaciju mokrae
Osigurati privatnost
Pacijenta smjestiti u prikladan poloaj
Nonu posudu ugrijati
Neki initelji iz okoline um vode, Kredov zahvat, mogu pospjeiti mokrenje
Topla kupka ili primjena toplih obloga u podruju donjeg mjehura
195
Kateterizacije mokranog mjehura - indikacije
Sva stanja u kojima pacijent ne moe spontano mokriti, a mokrani mjehur treba isprazniti
Retencija mokrae
Prije kirurkog zahvata
Prije poroaja
U dijagnostike i terapijske svrhe
196
Kateterizacije mokranog mjehura -
indikacije
Omoguavanje drenae mokrae kod edema vanjskog ua uretre nakon poroaja, kir.zahvata, lokalne traume
Opstrukcija urinarnog trakta
Za mjerenje diureze
Inkontinencija
197
198
Feces
Je izluina koja se stvara radom probavnih organa
Iz tijela se izbacuje kroz debelo crijevo
Sastoji se od neprobavljene hrane, bakterija, unih boja, deskvamata crijeva, sluzi i vode
Normalno je smee boje primjese sterkobilina, neugodnog je mirisa i koliine 100-400 gr. Dnevno
Uestalost 1-2 x dnevno
199
Feces - osnovni pojmovi
Aholina stolica bijela stolica, zbog manjka unih boja
Defekacija akt pranjenja debelog crijeva
Flatulencija nakupljanje vika zraka u crijevima
Fekalna impakcija zaepljenje zavrnog dijela crijeva tvrdom i suhom stolicom
Klizma primjena tekuine u debelo crijevo
200
Osnovni pojmovi
Laksativ sredstvo koje potpomae pranjenju crijeva
Melena pojavljuje se kao posljedica krvarenja u gornjem dijelu probavnog sustava, stolica je tamne boje
Proljev (dijareja) pojava estih stolica mekanog ili tekueg sastava
Peristaltika ritmine miine kontrakcije koje pomiu sadraj probavnim traktom
Opstipacija neredovite stolice, tvrde i suhe
201
initelji koji utjeu na stolicu
Koliina stolice povezana je s unosom hrane
Prehrana bogata celulozom daje obimniju stolicu i ubrzava peristaltiku
Neke namirnice utjeu na promjenu boje stolice, neke potiu poveano stvaranje plinova
Normalan ili povean unos tekuine osigurava vlanost stolice, manjkav unos tek. uzrokuje suhou stolice
202
Najei problemi vezani uz defekaciju
Opstipacija
Fekalna impakcija
Proljev
Inkontinencija stolice
203
204
Povraanje
Je snano refleksno izbacivanje sadraja eluca, duodenuma ili jejunuma kroz usnu upljinu i prati ga:
tahikardija prije povraanja,
bradikardija za vrijeme povraanja,
pad krvnog tlaka, slabost ili vrtoglavica,
bljedilo, poveanje intenziteta i dubine disanja
205
Povraanje
Nastaje podraajem centra za povraanje ( u produenoj modini)
Uzroci povraanja:
Bolesti mozga
Bolesti probavnih organa
Vidni i njuni izazovi
Podraaj centra za ravnoteu u unutranjem uhu
Podraaj ivanih zavretaka korijena jezika i drijela
206
Intervencije
Procjenu munine i povraanja
Provedbu mjera zatite pacijenta i poboljanja udobnosti
Ukloniti ili smanjiti tetne utjecaje koji mogu potaknuti pojavu povraanja
Smanjiti stimulaciju centra za povraanje Osigurati primjerenu prehranu
207
208
Pluni sustav odrasle osobe izluuje oko 100 ml sluzi dnevno viak se iskaljava
Pri promatranju sputuma potrebno je pratiti:
Boju
Konzinstenciju
Koliinu
Miris
Hemoptiza primjesa krvi u iskaljaju
Hemoptoa krvarenje iz plunog trakta obilna prisutnost krvi u sputumu
209
Obiljeja sputuma u pojedinim plunim bolestima
Obiljeje Nalaz Bolest
Koliina Obilan Bronhiektazije, apsces plua, prodor empijema pleure
Konzinstencija Gust, ilav Bronhalna astma
Sastav Gnojan Bronhiektazije, apsces plua, prodor empijema pleure
210
Obiljeja sputuma u pojedinim plunim
bolestima
Obiljeje Nakaz Bolest
Sastav Sluzavo gnojan Kronini bronhitis
Sukrvav Bakt.pn., tumori,
embolije
Krvav Bronhiektazije,
TBC, tumori
Zadah Neugodan, jak Apsces, prodor
empijema pleure
211
212
Slina ili saliva
Je probavni sok koji izluuju lijezde slinovnice smjetene u usnoj upljini
Dnevno se izluuje 1000 1500 ml sline
Slina je hipotonina otopina vode i elektrolita
Organski sastojci sline:mucin, ptijalin, maltaza i lipaza
Pod djelovanjem sline u usnoj upljini zapoinje probava
213
Slina ili saliva
Vano je procijeniti koliinu izluene sline
U ljudi sa smanjenim izluivanjem sline pozornost posvetiti odravanju higijene sluznice usne upljine
Savjetovati pacijentu da uzima mekanu hranu, te za vrijeme jela uzima male koliine vode kako bi se hrana vlaila
214
215
Znoj
Je prozirna slankasta tekuia koju izluuju lijezde znojnice
Razlikujemo apokrine i ekrine lijezde znojnice
Ekrinih lijeza znojnica ima izmeu 2 i 5 mil., a najvie na dlanovima i stopalima
Apokrinih tzv. mirisnih lijezda ima u vanjskom zvukovodu, pod pazuhom, oko anusa i spolovila
216
Znoj
Sastoji se od vode i elektrolita, te tetnih i nepotrebnih produkata ekskrecije
Specifina teina znoja je 1004, kisele je reakcije
Tijekom dana se izlui oko 600 ml znoja
Znojenje je vaan imbenik pri regulaciji tj.temp. Obilno znojenje nastaje pri porastu temp. iznad 38,3C
217
Znoj
Hiperhidroza pri pojaanom fizikom naporu, u pretilih osoba, u trudnoi, klimakteriju, pri visokim okolinskim temp.
Pojaano znojenje prati i neke bolesti hipertireoza, upala plua, TBC, malarije
Uloga je sestre procijeniti koliinu izluene tekuine, pomoi pacijentu pri promjeni rublja i higijeni
218
Znoj
Hipohidroza kod bolesti endokrinog sustava ( Addisonova bolest, hipotireoza), pri oteenju sredinjeg i perifernog ivanog sustava, pri zatajenju bubrene ili srane funkcije. Moe biti i simptom konih bolesti psorijaze, pemfigusa ili sklerodermije
Anhidroza znoj se ne izluuje. Nastaje u sklopu nasljednog poremeaja u razvoju tkiva koe
219
220
Oblici lijekova
Tekui
Polukruti
Kruti
Plinoviti
221
Tekui oblici lijekova
Otopine mogu se primijeniti oralno, parenteralno ili lokalno
Mjeavina (mixtura) Kapljice (guttae) za nos, uho Tinkture (tincturae)
Klizma
Injekcija ampula ili lagena Oblozi (fomenta)
Losion
Emulzija
222
Priprema lijeka - lagena
223
Priprema lijeka - ampula
224
Polukruti i mekani oblici lijekova
Ljekovite masti (unguenta)
Paste (pastae)
Kreme (cremores)
Gel
225
Kruti oblici
Praci (pulvers)
Kapsula
Lingvaleta
Tableta
Draeja
Orbileta
Vaginaleta (vaginalettae)
epii (suppositoria)
226
227
Plinoviti oblici lijekova
Inhalacije udisanjem se unose u plua plinoviti i hlapljivi lijekovi, tamo se resorbiraju i
djeluju trenutano (npr. Ventolin)
228
229
Doza lijeka
Minimalna doza lijeka je najmanja koliina lijeka kojom se postie terapijski uinak
Terapijska doza koliina lijeka potrebna da se postigne eljeni uinak
Maksimalna doza najvea koliina lijeka koja se moe primijeniti
Toksina doza koliina lijeka po ijoj se primjeni pojavljuju znakovi predoziranja - otrovanje
230
Sigurna primjena lijeka
1. Pravi pacijent
2. Prava doza
3. Pravi lijek
4. Pravo vrijeme
5. Pravi put
231
Putovi primjene lijeka
Enteralna primjena putem probavnog trakta:
oralno,
sublingvalno,
bukalna primjena,
NG sondom,
rektalno
232
Putovi primjene lijeka
Parenteralna primjena lijeka zaobilazi se probavni trakt:
u oko
u uho
u nos
putem respiratornog trakta ili koe
vaginalna primjena lijeka
primjena injekcija
233
Primjena lijekova injekcijama
Ovisno o mjestu primjene razlikujemo:
Submukozne
Intrakutane
Supkutane
Intramuskularne
Intravenske injekcije
234
235
Razlozi primjene injekcija
1. Pacijent ne moe popiti lijek, ima muninu, povraa
2. Parenteralnom primjenom lijeka postie se najvea uinkovitost
3. Lijek poinje najbre djelovati nakon parenteralne primjene
4. Mogua je primjena tone i precizne doze lijeka
5. Nemogunost resorpcije lijeka preko sluznice GI trakta
236
Submukozne injekcije
Primjenjuju se ispod sluznice (desni, usne upljine)
Najee u stomatologiji
Daju se male koliine lijeka do 1 ml
237
Intrakutane injekcije
Davanje lijeka trcaljkom i tankom iglom u samu kou
U dijagnostike svrhe ispitivanje preosjetljivosti (alergijske probe)
Najee se primjenjuje na unutarnjoj strani podlaktice pogodno mjesto za oitavanje nalaza, lako dostupno
Primjenjuje se do 0,5 ml lijeka
238
239
Intrakutane injekcije - postupak
Pripremiti pribor za primjenu lijeka
Oprati ruke
Objasniti postupak
Odabrati mjesto primjene lijeka
Dezinficirati ubodno mjesto
Nedominantnom rukom razvui kou tako da bude napeta
240
Intrakutane injekcije - postupak
Uvesti iglu pod kutom od 10-15, kosina igle okrenuta je prema gore, igla se uvodi oko 3mm
Primijeniti lijek
Izvui iglu, ne masirati
Upotrijebljeni pribor odloiti u vrsti kontejner, ne odvajati iglu od trcaljke
241
Supkutana injekcija
Najee se primjenjuje heparin, inzulin, neki lijekovi protiv bolova, cjepiva
Daje se 1 2 ml otopine, pod kutom od 30-40
Primjenjuje se u gornji dio nadlaktice, gornju stjenku abdomena i lea, te u natkoljenice
Lijek poinje djelovati oko 30 min. nakon primjene
242
243
244
245
246
Intramuskularna injekcija
Primjena lijeka u mii trcaljkom i iglom, daje se do 5 ml lijeka
Bolesti i poremeaji probavnog sustava ne utjeu na resorpciju lijeka
Postoji mogunost infekcija zbog oteenja koe tijekom penetracije, te mogunost oteenja ivaca i krvnih ila
Bol traje neko vrijeme nakon primjene injekcije
247
248
Mjesto primjene i.m. injekcije
Najee u
m.gluteus maximus,
m.gluteus medius,
m.quadriceps femoris i
m.deltoideus
249
Stranja strana gluteusa
Ne primjenjuje se u djece mlae od 3 god.
Mjesto uboda odreuje se tako da pacijent lei na abdomenu oputeno
Glutealno podruje odredi se zamiljenim linijama gornja vodoravna linija protee se izmeu dvaju grebena crijevne kosti (crista iliaca), a donja rubom
izmeu sjednih i bedrenih mii
250
251
Stranja strana gluteusa
Vanjska okomita linija slijedi bonu liniju tijela, a unutarnja glutealnu pukotinu
Opisani kvadrat podijeli se na etiri dijela i injekcija se primjenjuje u vanjski gornji
kvadrat, 5-7 cm ispod grebena crijevne kosti
252
Bona strana gluteusa
Prednosti: u blizini nema velikih krvnih ila i ivaca, manje je masnoga tkiva
Dlanom i prstima odreuje se podruje poput trokuta, omeeno velikim obrtaem bedrene kosti, grebenom crijevne kosti i prednjim
iljkom crijevne kosti spina iliaca anterior superior
253
254
Natkoljenica
Upotrebljava se m.rectus femoris i m.vastus lateralis
Mogua je primjena manjih koliina lijeka
Prije davanja mii se mora podii ne razvui
Mjesto primjene injekcije je sprijeda lateralno srednja treina natkoljenice
Ne preporuuje se u pothranjenih i slabije razvijenih osoba bolna primjena
255
256
Nadlaktica
Primjenjuje se u m.deltoideus (do 1-2ml), pod kutom od 90
Ne preporuuje se primjena iritirajuih lijekova, mogua je ozljeda radijalnog ivca
Lijek se primjenjuje oko 5 cm ispod ramenog vrha (acromiona) u srednju treinu deltoidnog miia
Ne primjenjuje se u djece
257
258
Z - tehnika
Lijek primijenjen i.m., moe kroz kanal od igle prodrijeti u potkono tkivo. Potrebno je sprijeiti kada primjenjujemo lijekove koji djeluju iritirajue ili oteuju potkono tkivo (pripravci eljeza)
Postupak:
Nakon navlaenja lijeka promijeniti iglu Razvui kou na stranu za oko 2 cm Injicirati lijek, naglo izvui iglu i odmah pustiti kou i
potkono tkivo tako se zatvara kanal koji je napravila igla
259
Z tehnika
260
261
Kako smanjiti nelagodu i bol
Odabrati iglu manjeg promjera
Ne davati iglom koja je kontaminirana lijekom
Izabrati mjesto za primjenu lijeka koje nije zahvaeno patolokim promjenama
Napraviti plan rotacije mjesta uboda
Smanjiti osjetljivost prethodnim podraivanjem mjesta uboda lupkanje
Pomoi pacijentu da se opusti
262
Kako smanjiti nelagodu i bol
Savjetovati da ne gleda mjesto uboda
Ubosti bez oklijevanja
Polagano injicirati lijek
Ako se primjenjuje vie od 3-5 ml lijeka, navui lijek u dvije trcaljke i primijeniti na dva razliita mjesta
Brzo izvui iglu
263
Kako smanjiti nelagodu i bol
Prilikom izvlaenja igle tupferom pritisnuti mjesto uboda (da se koa ne razvlai)
Njeno masirati mjesto uboda nakon izvlaenja igle
Primijeniti Z-tehniku kod i.m.injekcija
264
Venepunkcija uzimanje uzorka krvi za
dijagnostike postupke
Venepunkcija punkcija vene radi uzimanja krvi za analizu, primjene lijekova, dijagnostikih postupaka
U stjenci vene nalaze se miina vlakna koja omoguuju suavanje i proirenje lumena vene
Vazokonstrikcija oteava uzimanje krvi, a moe biti posljedica tjeskobe, hladnoe, mehanike ili kemijske iritacije, dehidracije
265
266
Priprema pacijenta
Objasniti pacijentu postupak vaenja krvi
Rei pacijentu da se krv uzima ujutro, na tate
Rei mu da e pri vaenju krvi osjetiti bol na mjestu punkcije
Krv se ne vadi na ruci na kojoj pacijent prima infuziju
Pacijenta smjestiti u udoban poloaj
267
Priprema koe
Venepunkcija se izvodi prema naelima asepse
Osoba koja vadi krv mora dobro oprati ruke prije i poslije zahvata
Vidljivu neistou na pacijentovoj koi potrebno je oprati vodom i sapunom prije dezinfekcije
Neposredno prije venepunkcije dezinficirati mjesto uboda
268
Odabir mjesta za venepunkciju
Povrinske vene se lake lociraju i pristupanije su
Vene ruku i ake imaju prednost pred venama nogu i stopala (povean je rizik od flebitisa, tromba, embolije)
Odabir vena moe biti ogranien pacijentovim stanjem opekline, oiljci
Izbjegavati vene u pregibima koje mogu dovesti do ogranienja pacijentovih pokreta
269
Odabir mjesta za venepunkciju
Izbjegavati tanke i sklerotine vene, te vene koje je teko fiksirati
Odabrati meke, dobro punjene vene
Potrebno je savjetovati se s pacijentom saznati to on eli, s kojim venama ima pozitivna iskustva
270
Postupak
Objasniti pacijentu postupak i svrhu vaenja krvi
Provjeriti odredbu o vaenju krvi
Objasniti pacijentu da emo mu vaditi krv, provjeriti je li mu krv ve vaena
Prosuditi stanje vena
Zamijetiti prisutnost modrica ili hematoma
Odabrati venu
Odabrati iglu odgovarajue veliine
Pripremiti pribor i uvjete u sobi - svjetlo
271
Potreban pribor
Poveska za vaenje krvi
Antiseptik za dezinfekciju koe
Sterilne gaze
Igle, trcaljke, epruvete
Ako se upotrebljava vacutainer sustav eiri i epruvete
Flaster ljepljiva traka
Rukavice
272
Postupak
Biti oprezan, uvijek nositi rukavice, oprati ruke
Zamoliti posjetitelje da izau iz sobe
Staviti zatitnu podlogu ispod ruke
Odabrati venu
Smjestiti pacijenta udobno
Vizualizirati mjesto venepunkcije
273
Postupak
Oviti povesku za zaustavljanje krvi oko ruke 5 15 cm iznad mjesta venepunkcije, ruka treba biti
sputena ispod razine srca
Provjeriti bilo na radijalnoj arteriji
Opipati odabranu venu, uzastopno stezanje i
oputanje ake moe pospjeiti punjenje vena, lagano lupkati venu
Dezinficirati mjesto uboda od centra prema periferiji
krunim pokretima u promjeru 2,5 6 cm
274
Postupak
Skinuti zatitni poklopac s igle, drati iglu u dominantnoj ruci, nedominantnom rukom zategnuti kou mjesta venepunkcije i stabilizirati venu
Uvesti iglu kroz kou u venu, tako da je vrh igle okrenut prema gore, pod kutom od 15 -45
Kad je igla uvedena, smanjiti kut i lagano uvesti iglu dublje u venu
275
Postupak
Izvaditi potrebnu koliinu krvi
Kada se izvadi potrebna koliina krvi, opustiti povesku
Na mjesto venepunkcije staviti sterilnu lopticu od vate ili tupfer, izvaditi iglu
Rei pacijentu da dri ruku ispruenom Pravilno ukloniti iskoriteni pribor Pravilno oznaiti uzorak i dostaviti ga u lab.
276
Intravenska primjena lijekova
Odnosi se na primjenu injekcija ili infuzija u venu
i.v. lijek se moe primijeniti u periferne vene ili centralne vene
Prednosti:
Brzo djelovanje lijeka
Potpuna apsorpcija lijeka
Smanjuje se mogunost oteenja tkiva
Izbjegava se bol i nelagoda
Moe se odrati ujednaena koncentracija lijeka u krvi
Moe se odrati elektrolitski balans i pacijentova prehrana
277
Primjena infuzija
Razlog primjene infuzije:
Nadoknada tekuine, elektrolita i nutritiva
U stanjima oka, u pacijenata s opeklinama, operiranih, koji povraaju ili imaju proljeve
Rizici:
Lokalne i sustavne infekcije, predoziranje ili prebrzo
djelovanje lijeka,
preoptereenje tekuinom, neravnotea elektrolita, oteenje krvnih ila, ivaca ili mekoga tkiva
278
279
Otopine za infuziju
Uglavnom su pakirane u staklenim bocama u koliinama od 100, 200, 250 i 500 ml, u koje moe biti dodatno 20 100 ml drugih otopina
Boce su zatvorene gumenim epovima
Otopine mogu biti pakirane i u plastinim pakiranjima. Kako tekuina istjee, tako pakiranje kolabira sprjeava se dodir otopine s nesterilnim zrakom
280
Vrste infuzijskih otopina
Kristaloidne otopine
- Otopina topivih kristala u vodi (soli, eera)
- Mogu biti: izotonine, hipotonine