Osnovi ekonomije

OSNOVNI ELEMENTI PONUDE I POTRAŽNJE

OSNOVI EKONOMIJE- vježbe


Šta je to granica proizvodnih mogućnosti (PPF)? Efikasnost vs oportunitetni troškovi

Šta je to funkcija potražnje i funkcija ponude?

Kako glase zakon ponude i zakon potražnje?

Koja je razlika između promjene tražnje i tražene količine odnosno između promjene ponude i ponuđene količine?

Šta su normalne, inferiorne, robe supstituti i komplementarne robe? Čitanjem dodatnih materijala i izradom

priloženih zadataka još više će te produbiti stečeno znanje.

GRANICA PROIZVODNIH MOGUĆNOSTI

Budući su proizvodni faktori ograničeni društvo se suočava sa svojom granicom proizvodnih mogućnosti (PPF).

PPF predstavlja maksimalnu kombinaciju dobara koju privreda nekog društva može proizvesti s postojećim proizvodnim kapacitetima

Kada je privreda na PPF tada ona efikasno alocira svoje resurse što znači da je povećanje proizvodnje jednog dobra moguće na uštrb drugog dobra


Kada se privreda nalazi na PPF suočava se s dilemom: kojeg proizvoda proizvesti više a kojeg manje

Navedenu dilemu pokazuje sljedeća tabela


Mogućnosti Potrošna dobra Kapitalna dobra

A 0 60

B 10 50

C 20 35

D 30 20

E 40 0


Granica proizvodnih mogućnosti

Hran

a

Obuća

DEFINICIJA POTRAŽNJE Potražnja je količina dobara i usluga

koju su kupci spremni platiti po određenoj cijeni.

Između te količine i tržišne cijene postoji veza koja se naziva funkcija potražnje


FUNKCIJA POTRAŽNJE Funkcija potražnje pokazuje odnos

između tražene količine (Qd) i tržišne cijene (P)

Matematički se funkcija potražnje izražava kao Qd = f (P)


Funkcija potražnje se može prikazati tabelarno i grafički.

Primjer tabelarnog prikazivanja funkcije potražnje


Cijena u KM Tražena količina

A 10 2

B 8 6

C 6 10

D 5 12

E 4 14

F 3 18

Iz tablice potražnje se može izvesti krivulja potražnje. Na apscisi se prikazuje tražena količina a na ordinati tržišne cijene.

Graf funkcije potražnje


Funkcija potražnje može biti nelinearna i linearna. Graf nelinearne funkcije potražnje je krivulja dok je

graf linearne funkcije pravac. Graf linearne funkcije potražnje određen je

jednadžbom Qd = a – bP gdje parametar a označava cijenu pri kojoj je tražena količina jednaka 0, a parametar b označava nagib krivulje potražnje.

Graf linearne funkcije potražnje


Q

NAGIB KRIVULJE POTRAŽNJE Krivulja potražnje ima negativan nagib

približavajući se apscisnoj osi Ovakav oblik krivulja potražnje ima

uslijed djelovanja zakona opadajuće potražnje.

Prema tom zakonu porastom cijena tražena količina se smanjuje a njenim padom se tražena količina povećava.


EFEKT SUPSTITUCIJE I EFEKT DOHOTKA Smanjenje tražene količine uslijed

porasta cijena posljedica je djelovanja efekta supstitucije i efekta dohotka.

Efekt supstitucije se očituje u preusmjeravanju potražnje na srodno ili slično dobro ako dođe do porasta cijena pri datom dohotku.

Efekt dohotka se očituje u smanjenju tražene količine uslijed pada kupovne moći izazvane smanjenjem dohotka.


FAKTORI KOJI UTIČU NA POMJERANJE POTRAŽNJE prosječan dohodak cijene supstituta i komplemenata veličina tržišta ukusi i preferencije posebni utjecaji


UTJECAJ DOHOTKA NA POTRAŽNJU Ako dohodak raste porast će i potražnja za

dobrima i uslugama. Smanji li se dohodak opast će i potražnja.

Ovo pravilo nije univerzalno i ne vrijedi u svakom slučaju.

Ako porast dohotka uzrokuje porast potražnje tada je riječ o normalnim dobrima. Ako porast dohotka uzrokuje smanjenje potražnje tada je riječ o inferiornim dobrima.


UTJECAJ CIJENA POVEZANIH DOBARA NA POTRAŽNJU Supstitut je dobro koje može uspješno zamijeniti

drugo. Npr. ulje i mast su supstituti. Komplementi su dobra koja se u korištenju

međusobno nadopunjuju. Npr. benzin i automobil su komplementi.

Poveća li se cijena masti porast će potražnja za uljem jer će se dio potrošača masti preusmjeriti na potrošnju ulja. Obrnuto, smanji li se cijena masti smanjit će se potražnja za uljem a povećati potražnja masti

Smanji li se cijena komplemenata to će izazvati porast potražnje obaju proizvoda kao i obrnuto.


mast je poskupilamast je pojeftinila

P

Q

P

Q

S SD

D’ D

D’


GRAFIČKI PRIKAZ UTJECAJA PROMJENE CIJENE SUPSTITUTA

UTJECAJ STANOVNIŠTVA NA POTRAŽNJU Potražnja ovisi o veličini i dobnoj skupini

stanovništva. Brojnije stanovništvo pretpostavlja veću potražnju i obrnuto. Npr. potražnja za hljebom veća je u Sarajevu nego u Mostaru ili Konjicu.

Stanovništvo BiH je sve starije uslijed čega se povećava i potražnja za zdravstvenim uslugama.


UTJECAJ OČEKIVANIH BUDUĆIH CIJENA NA POTRAŽNJU Ako se očekuje porast cijena u

budućnosti povećat će se tekuća potražnja. Npr. ako očekujete da će cijene mesa u budućnosti skočiti vi ćete napuniti zamrzivač za što duže vrijeme

Ako se očekuje smanjenje cijena u budućnosti smanjit će se tekuća potražnja


UTJECAJ PREFERENCIJE NA POTRAŽNJU Pod preferencijom se podrazumijeva lični

stav prema nekom dobru ili usluzi. Ako preferencije rastu povećat će se

potražnja i obrnuto.


POMAK PO KRIVULJI I POMAK KRIVULJE POTRAŽNJE Promjene li se tržišne cijene doći će do promjene

tražene količine. Grafički se to prikazuje kao pomak po krivulji potražnje.

Promjene li se nabrojani faktori potražnje pri datim cijenama doći će do promjene potražnje.

Poveća li se potražnja njena krivulja će se pomjeriti udesno, a ako se potražnja smanji krivulja će se pomaknuti u lijevo.


POMACI KRIVULJE POTRAŽNJE


DD’

Q

P

POMAK PO KRIVULJI POTRAŽNJE


Q

DP

QQ1

P1

P A

B

DEFINICIJA PONUDE Ponuda je količina dobara i usluga

koju su ekonomski subjekti spremni iznijeti na tržište pri određenoj cijeni.

Između ponuđene količine (Qs) i tržišne cijene (P) postoji odnos koji se naziva funkcijom ponude.


FUNKCIJA PONUDE Funkcija ponude se može

matematički izraziti kao Qs = f(P) Qs = ponuđena količina P = tržišna cijena


PRIKAZ FUNKCIJE PONUDE Funkcija ponude se može prikazati tabelarno i

grafički. Primjer tabelarnog prikazivanja funkcije ponude


Cijena u KM Ponuđena količina

A 10 32

B 8 24

C 6 16

D 5 12

E 4 8

F 3 4

GRAFIČKI PRIKAZ FUNKCIJE PONUDE Iz tabele ponude se može izvesti krivulja

ponude. Na apscisi se prikazuje nuđena količina a na ordinati tržišna cijena.


GRAFIČKI PRIKAZ FUNKCIJE PONUDE Funkcija ponude može biti nelinearna i linearna. Graf nelinearne funkcije ponude je krivulja dok je graf

linearne funkcije ponude pravac. Graf linearne funkcije ponude određen je jednačinom Qs

= c + dP gdje parametar c označava cijenu pri kojoj je nuđena količina jednaka 0 a parametar d nagib krivulje ponude. Taj nagib je uvijek pozitivan uslijed djelovanja zakona opadajućih prinosa.

Graf linearne funkcije ponude


P

Q

S

FAKTORI PONUDE troškovi proizvodnje (cijene inputa i

tehnologija) cijene supstituta i komplemenata politika države posebni utjecaji


UTJECAJ CIJENE INPUTA NA PONUDU Ako cijene inputa rastu povećavaju se

troškovi proizvodnje, pa se ponuda smanjuje. Krivulja ponude se pomiče ulijevo.

Ako cijene inputa padaju, smanjuju se troškovi proizvodnje pa se ponuda povećava. Krivulja ponude se pomiče udesno.


UTJECAJ TEHNOLOGIJE NA PONUDU Što je tehnologija savremenija i

efikasnija, troškovi će biti niži, a ponuda veća. Krivulja ponude pomiče se u desno.

Što je tehnologija starija i manje efikasna, troškovi će biti veći, a ponuda manja. Krivulja ponude pomiče se ulijevo.


UTJECAJ CIJENA POVEZANIH DOBARA NA PONUDU Ako cijene supstituta u proizvodnji

rastu, ponuda se smanjuje. Obrnuto, ako cijene supstituta padaju ponuda se povećava.

Ako cijene komplemenata u proizvodnji opadaju smanjuje se ponuda i obrnuto.


UTJECAJ POLITIKE DRŽAVE NA PONUDU POREZI (veći porezi manja ponuda i

obratno) CARINE (veće carine manja ponuda i

obratno) PRELEVMANI (uvođenje prelevmana

manja ponuda)


UTJECAJ OČEKIVANIH CIJENA NA PONUDU Ako se očekuje porast cijena dobara u

budućnosti i time i profit, smanjit će se tekuća ponuda.

Ako se očekuje smanjenje cijena u budućnosti i time i profit, povećat će se tekuća ponuda.


UTJECAJ BROJA PONUĐAČA NA PONUDU Što je broj ponuđača veći i ponuda je

veća. Što je broj ponuđača manji i ponuda

je manja


POMAK PO KRIVULJI I POMAK KRIVULJE PONUDE Promjene li se tržišne cijene doći će do promjene

nuđene količine. Grafički će se to prikazati kao pomak po krivulji ponude.

Promjene li se navedeni faktori ponude pri istim cijenama doći će do promjene ponude.

Poveća li se ponuda, njena krivulja će se pomjeriti udesno, a ako se ponuda smanji njena krivulja će se pomjeriti ulijevo.



P

Q

S

S’

GRAFOVI POMAKA KRIVULJE PONUDE

POMAK PO KRIVULJI PONUDE


S

Q

P

Q

A

B

Q1

P1

P

TRŽIŠNA RAVNOTEŽA Ako se na tržištu izjednače ponuda i

potražnja dolazi do tržišne ravnoteže. U tački ravnoteže kupci su spremni kupiti toliko robe koliko su prodavači spremni ponuditi.

Uslov tržišne ravnoteže : S = D Cijena koja se formira pri tržišnoj ravnoteži

je ravnotežna cijena a količina koja se prodaje pri toj cijeni je ravnotežna količina.


TABELA PONUDE I POTRAŽNJE


CIJENA (P) Qd Qs Stanje na tržištu

A 10 2 32 višak ponude

B 8 6 24 višak ponude

C 6 10 16 višak ponude

D 5 12 12 ravnoteža

E 4 14 8 višak potražnje

F 3 18 4 višak potražnje

GRAF TRŽIŠNE RAVNOTEŽE


TRŽIŠNI AUTOMATIZAM Tržište djeluje automatski

prilagođavajući cijene i količine. Javi li se višak ponude prodavači moraju

sniziti cijene. Javi li se višak potražnje kupci moraju

ponuditi više cijene. Slobodno djelovanje tržišta kroz

određivanje ravnotežne cijene obavlja alokaciju odnosno racioniranje oskudnih dobara i proizvodnih faktora.


PAŽNJA! WARNING! ACHTUNG! Pridržavati se postavke ceteris

paribus kako ne bi dobili krivu sliku o intenzitetu djelovanja pojedinih varijabli.RAZLIKOVATI KRETANJE PO

KRIVULJI OD POMAKA KRIVULJE !


UTJECAJ PROMJENE PONUDE I POTRAŽNJE NA Qe i Pe Ako se pri datoj ponudi poveća potražnja

doći će do porasta i Qe i Pe. Ako se pri datoj ponudi smanji potražnja

doći će do smanjenja Qe i Pe. Ako se pri datoj potražnji poveća ponuda

smanjit će se Pe dok će se Qe povećati. Ako se pri datoj potražnji smanji ponuda

povećat će se Pe a Qe smanjiti.


UTJECAJ ISTOVREMENE PROMJENE D i S NA Qe i Pe Ako je porast potražnje manji od

porasta ponude Pe će se smanjiti. Ako je porast potražnje proporcionalan

porastu ponude Pe će ostati nepromijenjena.

Ako je porast potražnje veći od istovremenog porasta ponude Pe će se povećati.


P

QD

D’

S

S’D D’ S

S’

Q

P

P

Q

D

D’ SS’


MATEMATIČKO RJEŠENJE Pe i Qe Potražnja je određena linearnom

jednačinom P = 800 – 2 Qd Ponuda je određena linearnom

jednačinom P = 200 + 1 Qs Izjednačiti jednačine krivulje potražnje i

ponude 800 – 2Q = 200 + 1Q Rješenje jednačine 800-200 = 1Q +2Q

600 = 3Q Q = 200


MATEMATIČKO RJEŠENJE Pe i Qe Dobiveni Q uvrštavamo bilo u jednačinu potražnje ili

jednačinu ponude. U oba slučaja dobiva se isti P. Jednačina potražnje

P = 800 – 2 QP = 800 – 2*200P = 400

Jednačina ponudeP = 200 + 1 Q

P = 200 + 200P = 400

Ravnotežna količina je 200 a ravnotežna cijena 400


Documents

Osnovi ekonomije