20

Osnovni dohodak

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Osnovni dohodak

Citation preview

Page 1: Osnovni dohodak
Page 2: Osnovni dohodak

Osnovni dohodak

Uticaj na ekonomski i socijalni sistem

Radoš Vidaković

Page 3: Osnovni dohodak

Šta je to osnovni dohodak?

• Osnovni dohodak (eng. Basic Income; nem. das Grundeinkommen) je

prihod koji je bezuslovno obezbeđen svakom članu jedne političke

zajednice. Osnovni dohodak treba:

– Da osigura egzistenciju i omogući društvenu uključenost

– Da se uspostavi kao pravo pojedinca

– Da bude isplaćen bez ikakve provera uslova

– Da ne predstavlja nikakvo prisiljavanje na rad (Definicija udruženja Netzwerk

Grundeinkommen iz Nemačke; www.grundeinkommen.de)

• Pojašenjenje: Pravo na osnovni dohodak ima svako bez obzira da li radi

ili ne, mlad ili star, siromašan ili bogat. Osnovni dohodak treba da bude u

visini koja je podmiruje osnovne životne potrebe (hrana, smeštaj, odeća i

obuća, kulturni život). Za decu se najčešće predviđa osnovni dohodak u

visini od 50% sume za odrasle.

31.1.2012 ©2011 iSerbia 2

Page 4: Osnovni dohodak

Kako se finansira osnovni dohodak?

• Pomoću prirodnog bogatstva (prirodni resursi; nafta, rude itd.)

• Pomoću poreza (najčešći model finansiranja):

– Porezi na prihode

• Proporcionalna poreska stopa (Bez obzira na visinu poreza svi plaćaju porez

po istoj poreskoj stopi)

– Porezi na potrošnju

• Porez na dodatnu vrednost (PDV)

• Pojašnjenje: Svako društvo može da finansira osnovni dohodak, samo je pitanje

da li bi osnovni dohodak bio dovoljan da pokrije osnovne životne potrebe.

Page 5: Osnovni dohodak

Visina osnovnog dohotka

• Visina osnovnog dohotka treba da bude dovoljna da obezbedi

osnovne životne potrebe pojedinca. Neki od načina za utvrđivanje

visine osnovnog dohotka (sume neophodne da podmiri osnovne

životne potrebe):

– Pomoću granice siromaštva, koja se može odrediti kao 60% srednje

plate (medijana svih plata), metod koji se primenjuje u EU

– Pomoću određivanja potrošačke korpe, u koju spadaju sva dobra

neophodna za egzistenciju i društvenu uključenost

– Izjednačavanjem sa minimalnom zaradom, koja treba da bude u visini

koja garantuje egzistenciju

• U slačaju da visina osnovnog dohotka nije dovljna da u potpunosti

pokrije osnovne životne potrebe pojedinca, u pitanju je delimični

osnovni dohodak.

Page 6: Osnovni dohodak

Finansiranje osnovnog dohotka pomoću proporcionalne poreske stope

• Proporcionalna poreska stopa ima nekoliko prednosti u odnosu naprogresivnu poresku (menja u zavisnosti od visine poreskeosnovice): jednostavnija je, jasnija, smanjuje troškove poreskogsistema.

• PRIMER: Finansiranja osnovnog dohotka od 1.000 € pomoćuproporcionalne poreske stope od 50%, sa tim da osnovni dohodakne podleže oporezivanju.

• Iako je poreska stopa proporcionalna, poresko opterećenje bilo biprogresivno, jer bi oni koji imaju manje, plaćali manji porez; dok bioni koji imaju više plaćali veći porez.

• Pojašnjenje: Tek oni koji zarađuju preko 2.000 € (bruto prihod) plaćali bi stvarniporez.

Page 7: Osnovni dohodak

Finansiranje osnovnog dohotka pomoću proporcionalne poreske stope

Osnovni

dohodak €

Bruto

prihod €

Plaćeni

porez

(50%) €

Neto

prihod €

Stvarno

poresko

opterećenje

Stvarno

poresko

optrećenje

%

1.000 0 0 1.000 -1.000 0

1.000 500 250 1.250 -750 -150%

1.000 1.000 500 1.500 -500 -50%

1.000 2.000 1.000 2.000 0 0

1.000 4.000 2.000 3.000 1.000 25%

1.000 8.000 4.000 5.000 3.000 37.5%

1.000 20.000 10.000 11.000 9.000 45%

Page 8: Osnovni dohodak

Finansiranje osnovnog dohotka pomoću poreza na potrošnju

• Porez na potrošnju ima sledeće prednosti u odnosu na porez na

prihode:

– Smanjenje ukupnih troškova proizvodnje, jer se rad kao faktor

proizvodnje ne oporezuje

– Podsticanje izvoza, jer bi sa smanjenjem ukupnih troškova proizvodnje

roba postala povoljnija na međunarodnom tržištu

– Smanjenje uvoza, jer bi i strana roba bila isto oporezivana kao i domaća

– Transparetnost oporezivanja, jer proizvođač ne bi mogao da svoje

poreske troškove prebaci na kupca kao što je to danas slučaj

– Podsticanje štednje jer ne bi bila oporezivana

– Smanjenje rada na crno, jer se rad kao faktor proizvodnje ne oporezuje

• PRIMER: Finansiranja osnovnog dohotka od 1.000 € pomoću

poreza na potrošnju od 50%

Page 9: Osnovni dohodak

Finansiranje osnovnog dohotka pomoću poreza na potrošnju

Osnovni

dohodak €

Prihod € Potrošnja € Plaćeni

porez

(50%) €

Stvarno

poresko

opterećenje

Stvarno

poresko

opterećenje

%

1.000 0 1.000 500 -500 -50%

1.000 500 1.500 750 -250 -16.67%

1.000 1.000 2.000 1.000 0 0

1.000 2.000 3.000 1.500 500 16.67%

1.000 4.000 5.000 2.500 1.500 30%

1.000 8.000 9.000 4.500 3.500 38.89%

1.000 20.000 21.000 10.500 9.500 47.5%

Page 10: Osnovni dohodak

Finansiranje osnovnog dohotka pomoću poreza na potrošnju

• Najveći nedostatak oporezivanja potrošnje jeste činjenica da ništa

ne garantuje da pojedinac svoje prihode neće potrošiti izvan

teritorije svoje države. U slučaju da pojedinac svoje prihode troši

izvan teritorije svoje države, država bi bila uskraćena za prihode.

Page 11: Osnovni dohodak

Finansiranje osnovnog dohotka pomoću PDV-a

• PDV je najznačajniji izvor prihoda jedne države.

• U SR Nemačkoj, Goc Verner (Götz Werner) osnivač dm-drogeria

zalaže se za finansiranje osnovnog dohotka pomoću PDV-a. On

predlaže da se postojeća stopa PDV-a (19% u SR Nemačkoj)

postepeno povećava, a da se istovremeno smanjuju ostali porezi,

tako da cena ostane ista.

Pre Posle

Neto cena

robe

100 €

PDV 19% 19 €

Konačna cena

robe

119 €

Neto cena

robe

90 €

PDV 32.2% 29 €

Konačna cena

robe

119 €

Page 12: Osnovni dohodak

Reforma socijalnog sistema

• Uvođenje osnovnog dohotka ukinulo bi potrebu za postojanjem ostalih

socijalnih davanja. To znači da bi jedan deo troškova finansiranja osnovnog

dohotka mogao biti obezbeđen preusmeravanjem postojećih socijalnih

davanja.

• Društvo koje bi uvelo osnovni dohodak iskorenilo bi siromaštvo, što ni jednoj

socijalnoj državi do sada nije pošlo za rukom

• Prednost osnovnog dohotka u odnosu na postojeća socijalna davanja jeste

pre svega u tome što osnovni dohodak ne zahteva proveru uslova, a što je

slučaj sa postojećim socijalnim davanjima. Zbog toga je osnovni dohodak:

– Jednostavniji i razumljiviji

– Jeftiniji, jer potrebno mnogo manje birokratskog rada

– Ne stigmatizuje nikoga, što je slučaj sa socijalnim davanjima

– Ne postoji zamka siromaštva (kada bez obzira da li pojedinac radi ili ne prima

istu količinu novca, tako da mu se ne isplati da odustane od socijalne pomoći i

nađe posao)

Page 13: Osnovni dohodak

Zašto je ekonomskom sistemu potreban osnovni dohodak?

• Zbog automatizacije privrednog sistema neophodno je razdvojiti

prihode i rad. U situaciji kada privreda usled tehnološkog napretka

postaje u sve većoj meri automatizovana, sve više ljudi ostaje bez

posla i samim tim i bez prihoda

• Zato što bi osnovni dohodak podstakao ekonomsku efikasnost:

– Jačanjem solidarnosti i sigurnosti koje pozitivno utiču na produktivnost

– Sistem oporezivanja bio bi jednostavniji i efikasniji

– Zato što bi pozitivno uticao na tržište rada kome je danas potrebna prilagodljiva

radna snaga (delimično radno vreme, rad na određeno vreme)

– Porast kupovne moći građana koja bi podstakla potražnju, a od čega bi najviše

koristi imali mali preduzetnici

• Zbog pravednije raspodele društvenog bogatstva

Page 14: Osnovni dohodak

Primer pravedne raspodele društvenog bogatstva sa osnovnim dohotkom

• Zamislimo osobu X i osobu Y koje rade isti posao i dobijaju istu platu od

1.000 €. Osoba X živi sama, dok osoba Y živi sa suprugom (bez primanja) i

dvoje dece:

• Sada zamislimo da se uvede osnovni dohodak od 200 € za odrasle i 100 €

za decu:

31.1.2012 ©2011 iSerbia 13

Osoba Sredstva na raspolaganju

X 1.000 €

Y + 3 člana porodice 1.000 €

Osoba Sredstva na raspolaganju (nakon uvođenja

osnovnog dohotka)

X 1.200 €

Y + 3 člana porodice 1.600 €

Page 15: Osnovni dohodak

Kritika osnovnog dohotka

• Sa osnovnim dohotkom niko neće hteti da radi

• Osnovni dohodak će izazvati inflaciju

31.1.2012 ©2011 iSerbia 14

Page 16: Osnovni dohodak

Sa osnovnim dohotkom niko neće hteti da radi

• Ova kritika počiva na stavu da je novac jedini motiv za rad i tvrdi da kada bi

postojao osnovni dohodak niko više ne bi imao motiv da radi

– Nije tačno da je novac jedini motiv za rad, mnogi rade svoj posao zato što ga

vole

– Zašto smatrati da bi se svaki čovek zadovoljio sumom novca koja je dovoljna da

se obezbede osnovne životne potrebe? To uopšte nije tačno, jer je u ljudskoj

prirodi da uvek želi više. Da to nije slučaj na ovom svetu ne bi postojali bogataši

• Istraživanje sprovedeno u Nemačkoj dalo je zanimljive rezultate.

– Ispitanici su pitani da li bi radili kada bi bio obezbeđen osnovni dohodak

• 60% ispitanika je reklo da bi nastavilo da radi

• 30% ispitanika je reklo da bi radili manje ili nešto drugo

• 10% ispitanika je reklo da bi putovalo, odmaralo i sl.

– Ali nasuprot tome, 80% ispitanika smatra da drugi ne bi radili kada bi bio

obezbeđen osnovni dohodak

31.1.2012 ©2011 iSerbia 15

Page 17: Osnovni dohodak

Osnovni dohodak će izazvati inflaciju

• Ova kritika počiva na uverenju da bi sa osnovnim dohotkom porasla

ukupna tražnja zbog čega bi porastao i nivo cena.

• Ova inflacija se naziva inflacija podstaknuta tražnjom i javlja se u

slučaju kada je ukupna potražnja veća od ukupne ponude. Tačno je

da bi se sa osnovnim dohotkom pojavila ova inflacija, ali to bi bilo

kratkoročno jer bi velika potražnja podstakla povećanje ponude,

nakon čega bi došlo do ponovnog uspostavljanja ravnoteže.

• Ova vrsta inflacije je veoma pozitivna pojava, jer je u pitanju samo

prateći efekat razvitka ekonomije, koji podstiče investicije i širenje

proizvodnje.

31.1.2012 ©2011 iSerbia 16

Page 18: Osnovni dohodak

Primeri osnovnog dohotka u svetu

• Aljaska– Aljaska finansira svoj osnovni dohodak tako što je osnovan fond (Alaska Permanent Fund)

koji na osnovu prihoda od nafte od 1982. godine jednom godišnje isplaćuje dividendu

svakom građaninu Aljaske.

– U pitanju je delimični osnovni dohodak pošto visina dividende nije dovoljna da pokrije

osnovne životne potrebe. sumom novca koja je dovoljna da se obezbede osnovne životne

potrebe (2010. god. dividenda je iznosila 1.281$).

– www.pfd.state.ak.us

• Namibija– Namibija ima najviši Džini koeficijent na svetu (0.70) i mnogo socijalnih problema. Koalicija u

kojoj učestvuju crkva, NVO, sindikati i zdravstvene organizacije od 2005. god. zalaže se za

uvođenje osnovnog dohotka.

– Da bi privukli pažnju javnosti koalicija je odlučila da 2007. god. pokrene pilot projekat u kome

je u jednom selu uveden osnovni dohodak u visini od 100NAD (oko 10€) i rađena su

istraživanja da bi se pratili rezultati projekta.

– Osnovni dohodak primalo je 930 stanovnika jednog sela. Rezultati su se pokazali odličnim, a

zanimljivo je da je zabeležen rast preduzetništva od čak 300%!

– www.bignam.org

31.1.2012 ©2011 iSerbia 17

Page 19: Osnovni dohodak

Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, član 25., tačka 1.

„Svako ima pravo na standard života koji obezbeđuje zdravlje i

blagostanje, njegovo i njegove porodice, uključujući hranu, odeću, stan

i lekarsku negu i potrebne socijalne službe, kao i pravo na osiguranje u

slučaju nezaposlenosti, bolesti, onesposobljavanja, udovištva, starosti

ili drugih slučajeva gubljenja sredstava za izdržavanje usled okolnosti

nezavisnih od njegove volje.“

KRAJ

31.1.2012 ©2011 iSerbia 18

Page 20: Osnovni dohodak

31.1.2012 ©2011 iSerbia 19

Hvala na pažnji!

O autoru

Radoš Vidaković todjen 1985. godine, završio je gimnaziju u

Zrenjaninu i diplomirao na Filozofskom fakultetu Univerziteta u

Beogradu, sa temom "Osnovni dohodak. Razvoj ideje i odredjenje

pojma„. Stipendista je Fonda dr Zoran Đinđić.

Pitanja i komentare možete slati na [email protected].