Upload
pavle-iserbia
View
235
Download
8
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Osnovni dohodak
Citation preview
Osnovni dohodak
Uticaj na ekonomski i socijalni sistem
Radoš Vidaković
Šta je to osnovni dohodak?
• Osnovni dohodak (eng. Basic Income; nem. das Grundeinkommen) je
prihod koji je bezuslovno obezbeđen svakom članu jedne političke
zajednice. Osnovni dohodak treba:
– Da osigura egzistenciju i omogući društvenu uključenost
– Da se uspostavi kao pravo pojedinca
– Da bude isplaćen bez ikakve provera uslova
– Da ne predstavlja nikakvo prisiljavanje na rad (Definicija udruženja Netzwerk
Grundeinkommen iz Nemačke; www.grundeinkommen.de)
• Pojašenjenje: Pravo na osnovni dohodak ima svako bez obzira da li radi
ili ne, mlad ili star, siromašan ili bogat. Osnovni dohodak treba da bude u
visini koja je podmiruje osnovne životne potrebe (hrana, smeštaj, odeća i
obuća, kulturni život). Za decu se najčešće predviđa osnovni dohodak u
visini od 50% sume za odrasle.
31.1.2012 ©2011 iSerbia 2
Kako se finansira osnovni dohodak?
• Pomoću prirodnog bogatstva (prirodni resursi; nafta, rude itd.)
• Pomoću poreza (najčešći model finansiranja):
– Porezi na prihode
• Proporcionalna poreska stopa (Bez obzira na visinu poreza svi plaćaju porez
po istoj poreskoj stopi)
– Porezi na potrošnju
• Porez na dodatnu vrednost (PDV)
• Pojašnjenje: Svako društvo može da finansira osnovni dohodak, samo je pitanje
da li bi osnovni dohodak bio dovoljan da pokrije osnovne životne potrebe.
Visina osnovnog dohotka
• Visina osnovnog dohotka treba da bude dovoljna da obezbedi
osnovne životne potrebe pojedinca. Neki od načina za utvrđivanje
visine osnovnog dohotka (sume neophodne da podmiri osnovne
životne potrebe):
– Pomoću granice siromaštva, koja se može odrediti kao 60% srednje
plate (medijana svih plata), metod koji se primenjuje u EU
– Pomoću određivanja potrošačke korpe, u koju spadaju sva dobra
neophodna za egzistenciju i društvenu uključenost
– Izjednačavanjem sa minimalnom zaradom, koja treba da bude u visini
koja garantuje egzistenciju
• U slačaju da visina osnovnog dohotka nije dovljna da u potpunosti
pokrije osnovne životne potrebe pojedinca, u pitanju je delimični
osnovni dohodak.
Finansiranje osnovnog dohotka pomoću proporcionalne poreske stope
• Proporcionalna poreska stopa ima nekoliko prednosti u odnosu naprogresivnu poresku (menja u zavisnosti od visine poreskeosnovice): jednostavnija je, jasnija, smanjuje troškove poreskogsistema.
• PRIMER: Finansiranja osnovnog dohotka od 1.000 € pomoćuproporcionalne poreske stope od 50%, sa tim da osnovni dohodakne podleže oporezivanju.
• Iako je poreska stopa proporcionalna, poresko opterećenje bilo biprogresivno, jer bi oni koji imaju manje, plaćali manji porez; dok bioni koji imaju više plaćali veći porez.
• Pojašnjenje: Tek oni koji zarađuju preko 2.000 € (bruto prihod) plaćali bi stvarniporez.
Finansiranje osnovnog dohotka pomoću proporcionalne poreske stope
Osnovni
dohodak €
Bruto
prihod €
Plaćeni
porez
(50%) €
Neto
prihod €
Stvarno
poresko
opterećenje
€
Stvarno
poresko
optrećenje
%
1.000 0 0 1.000 -1.000 0
1.000 500 250 1.250 -750 -150%
1.000 1.000 500 1.500 -500 -50%
1.000 2.000 1.000 2.000 0 0
1.000 4.000 2.000 3.000 1.000 25%
1.000 8.000 4.000 5.000 3.000 37.5%
1.000 20.000 10.000 11.000 9.000 45%
Finansiranje osnovnog dohotka pomoću poreza na potrošnju
• Porez na potrošnju ima sledeće prednosti u odnosu na porez na
prihode:
– Smanjenje ukupnih troškova proizvodnje, jer se rad kao faktor
proizvodnje ne oporezuje
– Podsticanje izvoza, jer bi sa smanjenjem ukupnih troškova proizvodnje
roba postala povoljnija na međunarodnom tržištu
– Smanjenje uvoza, jer bi i strana roba bila isto oporezivana kao i domaća
– Transparetnost oporezivanja, jer proizvođač ne bi mogao da svoje
poreske troškove prebaci na kupca kao što je to danas slučaj
– Podsticanje štednje jer ne bi bila oporezivana
– Smanjenje rada na crno, jer se rad kao faktor proizvodnje ne oporezuje
• PRIMER: Finansiranja osnovnog dohotka od 1.000 € pomoću
poreza na potrošnju od 50%
Finansiranje osnovnog dohotka pomoću poreza na potrošnju
Osnovni
dohodak €
Prihod € Potrošnja € Plaćeni
porez
(50%) €
Stvarno
poresko
opterećenje
€
Stvarno
poresko
opterećenje
%
1.000 0 1.000 500 -500 -50%
1.000 500 1.500 750 -250 -16.67%
1.000 1.000 2.000 1.000 0 0
1.000 2.000 3.000 1.500 500 16.67%
1.000 4.000 5.000 2.500 1.500 30%
1.000 8.000 9.000 4.500 3.500 38.89%
1.000 20.000 21.000 10.500 9.500 47.5%
Finansiranje osnovnog dohotka pomoću poreza na potrošnju
• Najveći nedostatak oporezivanja potrošnje jeste činjenica da ništa
ne garantuje da pojedinac svoje prihode neće potrošiti izvan
teritorije svoje države. U slučaju da pojedinac svoje prihode troši
izvan teritorije svoje države, država bi bila uskraćena za prihode.
Finansiranje osnovnog dohotka pomoću PDV-a
• PDV je najznačajniji izvor prihoda jedne države.
• U SR Nemačkoj, Goc Verner (Götz Werner) osnivač dm-drogeria
zalaže se za finansiranje osnovnog dohotka pomoću PDV-a. On
predlaže da se postojeća stopa PDV-a (19% u SR Nemačkoj)
postepeno povećava, a da se istovremeno smanjuju ostali porezi,
tako da cena ostane ista.
Pre Posle
Neto cena
robe
100 €
PDV 19% 19 €
Konačna cena
robe
119 €
Neto cena
robe
90 €
PDV 32.2% 29 €
Konačna cena
robe
119 €
Reforma socijalnog sistema
• Uvođenje osnovnog dohotka ukinulo bi potrebu za postojanjem ostalih
socijalnih davanja. To znači da bi jedan deo troškova finansiranja osnovnog
dohotka mogao biti obezbeđen preusmeravanjem postojećih socijalnih
davanja.
• Društvo koje bi uvelo osnovni dohodak iskorenilo bi siromaštvo, što ni jednoj
socijalnoj državi do sada nije pošlo za rukom
• Prednost osnovnog dohotka u odnosu na postojeća socijalna davanja jeste
pre svega u tome što osnovni dohodak ne zahteva proveru uslova, a što je
slučaj sa postojećim socijalnim davanjima. Zbog toga je osnovni dohodak:
– Jednostavniji i razumljiviji
– Jeftiniji, jer potrebno mnogo manje birokratskog rada
– Ne stigmatizuje nikoga, što je slučaj sa socijalnim davanjima
– Ne postoji zamka siromaštva (kada bez obzira da li pojedinac radi ili ne prima
istu količinu novca, tako da mu se ne isplati da odustane od socijalne pomoći i
nađe posao)
Zašto je ekonomskom sistemu potreban osnovni dohodak?
• Zbog automatizacije privrednog sistema neophodno je razdvojiti
prihode i rad. U situaciji kada privreda usled tehnološkog napretka
postaje u sve većoj meri automatizovana, sve više ljudi ostaje bez
posla i samim tim i bez prihoda
• Zato što bi osnovni dohodak podstakao ekonomsku efikasnost:
– Jačanjem solidarnosti i sigurnosti koje pozitivno utiču na produktivnost
– Sistem oporezivanja bio bi jednostavniji i efikasniji
– Zato što bi pozitivno uticao na tržište rada kome je danas potrebna prilagodljiva
radna snaga (delimično radno vreme, rad na određeno vreme)
– Porast kupovne moći građana koja bi podstakla potražnju, a od čega bi najviše
koristi imali mali preduzetnici
• Zbog pravednije raspodele društvenog bogatstva
Primer pravedne raspodele društvenog bogatstva sa osnovnim dohotkom
• Zamislimo osobu X i osobu Y koje rade isti posao i dobijaju istu platu od
1.000 €. Osoba X živi sama, dok osoba Y živi sa suprugom (bez primanja) i
dvoje dece:
• Sada zamislimo da se uvede osnovni dohodak od 200 € za odrasle i 100 €
za decu:
31.1.2012 ©2011 iSerbia 13
Osoba Sredstva na raspolaganju
X 1.000 €
Y + 3 člana porodice 1.000 €
Osoba Sredstva na raspolaganju (nakon uvođenja
osnovnog dohotka)
X 1.200 €
Y + 3 člana porodice 1.600 €
Kritika osnovnog dohotka
• Sa osnovnim dohotkom niko neće hteti da radi
• Osnovni dohodak će izazvati inflaciju
31.1.2012 ©2011 iSerbia 14
Sa osnovnim dohotkom niko neće hteti da radi
• Ova kritika počiva na stavu da je novac jedini motiv za rad i tvrdi da kada bi
postojao osnovni dohodak niko više ne bi imao motiv da radi
– Nije tačno da je novac jedini motiv za rad, mnogi rade svoj posao zato što ga
vole
– Zašto smatrati da bi se svaki čovek zadovoljio sumom novca koja je dovoljna da
se obezbede osnovne životne potrebe? To uopšte nije tačno, jer je u ljudskoj
prirodi da uvek želi više. Da to nije slučaj na ovom svetu ne bi postojali bogataši
• Istraživanje sprovedeno u Nemačkoj dalo je zanimljive rezultate.
– Ispitanici su pitani da li bi radili kada bi bio obezbeđen osnovni dohodak
• 60% ispitanika je reklo da bi nastavilo da radi
• 30% ispitanika je reklo da bi radili manje ili nešto drugo
• 10% ispitanika je reklo da bi putovalo, odmaralo i sl.
– Ali nasuprot tome, 80% ispitanika smatra da drugi ne bi radili kada bi bio
obezbeđen osnovni dohodak
31.1.2012 ©2011 iSerbia 15
Osnovni dohodak će izazvati inflaciju
• Ova kritika počiva na uverenju da bi sa osnovnim dohotkom porasla
ukupna tražnja zbog čega bi porastao i nivo cena.
• Ova inflacija se naziva inflacija podstaknuta tražnjom i javlja se u
slučaju kada je ukupna potražnja veća od ukupne ponude. Tačno je
da bi se sa osnovnim dohotkom pojavila ova inflacija, ali to bi bilo
kratkoročno jer bi velika potražnja podstakla povećanje ponude,
nakon čega bi došlo do ponovnog uspostavljanja ravnoteže.
• Ova vrsta inflacije je veoma pozitivna pojava, jer je u pitanju samo
prateći efekat razvitka ekonomije, koji podstiče investicije i širenje
proizvodnje.
31.1.2012 ©2011 iSerbia 16
Primeri osnovnog dohotka u svetu
• Aljaska– Aljaska finansira svoj osnovni dohodak tako što je osnovan fond (Alaska Permanent Fund)
koji na osnovu prihoda od nafte od 1982. godine jednom godišnje isplaćuje dividendu
svakom građaninu Aljaske.
– U pitanju je delimični osnovni dohodak pošto visina dividende nije dovoljna da pokrije
osnovne životne potrebe. sumom novca koja je dovoljna da se obezbede osnovne životne
potrebe (2010. god. dividenda je iznosila 1.281$).
– www.pfd.state.ak.us
• Namibija– Namibija ima najviši Džini koeficijent na svetu (0.70) i mnogo socijalnih problema. Koalicija u
kojoj učestvuju crkva, NVO, sindikati i zdravstvene organizacije od 2005. god. zalaže se za
uvođenje osnovnog dohotka.
– Da bi privukli pažnju javnosti koalicija je odlučila da 2007. god. pokrene pilot projekat u kome
je u jednom selu uveden osnovni dohodak u visini od 100NAD (oko 10€) i rađena su
istraživanja da bi se pratili rezultati projekta.
– Osnovni dohodak primalo je 930 stanovnika jednog sela. Rezultati su se pokazali odličnim, a
zanimljivo je da je zabeležen rast preduzetništva od čak 300%!
– www.bignam.org
31.1.2012 ©2011 iSerbia 17
Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, član 25., tačka 1.
„Svako ima pravo na standard života koji obezbeđuje zdravlje i
blagostanje, njegovo i njegove porodice, uključujući hranu, odeću, stan
i lekarsku negu i potrebne socijalne službe, kao i pravo na osiguranje u
slučaju nezaposlenosti, bolesti, onesposobljavanja, udovištva, starosti
ili drugih slučajeva gubljenja sredstava za izdržavanje usled okolnosti
nezavisnih od njegove volje.“
KRAJ
31.1.2012 ©2011 iSerbia 18
31.1.2012 ©2011 iSerbia 19
Hvala na pažnji!
O autoru
Radoš Vidaković todjen 1985. godine, završio je gimnaziju u
Zrenjaninu i diplomirao na Filozofskom fakultetu Univerziteta u
Beogradu, sa temom "Osnovni dohodak. Razvoj ideje i odredjenje
pojma„. Stipendista je Fonda dr Zoran Đinđić.
Pitanja i komentare možete slati na [email protected].