OSNOVNO ZNANJE O PREHRANI

PIRAMIDA ZDRAVE PREHRANE

(KAKO SE HRANE UENICI ZDRAVSTVENIH KOLA REPUBLIKE HRVATSKE?)

ZAJEDNIKI PROJEKT: MEDICINSKA KOLA ANTE KUZMANIA, ZADAR

TEHNIKA KOLA (smjer medicinska sestra tehniar), VIROVITICA

KOLA ZA MEDICINSKE SESTRE MLINARSKA, ZAGREB

MEDICINSKA KOLA ANTE KUZMANIA, ZADAR Antonia eremet

Ivana Martinovi

Ivana Ani

Helena Rado

Ines Uljebrka

Kreimir Gaina

Jure Brii

Voditelj projekta: Ljiljana Grginovi, vms, struni nastavnik

Koordinator: Verica Elvei, vms, struni nastavnik

TEHNIKA KOLA, VIROVITICA

Martina Franji

Marina Grgi

Marija Mainkovi

Alen Bekavac

Magdalena Krapac

Ivana Radi

Darija Poepan

Voditelj projekta: Benjek Mia, dr. med.

Koordinator: Snjeana Boiko, prof.

KOLA ZA MEDICINSKE SESTRE MLINARSKA, ZAGREB

Ivana Mari

Sanja Mari

Martina Kovai

Koordinator: Marica Bakin Batnoi, vms; prof.Lektori:Mirjana Vujasin, prof., Medicinska kola Ante Kuzmania, Zadar

Ivana Vlaisavljevi, prof., Tehnika kola, Virovitica

UVOD

Vaan dio zdravog naina ivota je i provoenje pravilne odnosno zdrave prehrane. Hrana je naa svakodnevna potreba i vrlo je vanu kakvu hranu, koliko i kada je unosimo u organizam.

Uravnoteena prehrana ne znai tisue kilometara dugu vonju do neke osamljene prodavaonice hrane u potrazi za proizvodima dobivenim biolokim putem, ve uravnoteena prehrana znai unoenje raznovrsnih zdravih namirnica ( iz svih skupina piramide zdrave prehrane ), unoenje hrane u umjerenim koliinama odnosno onoliko koliko je organizmu potrebno te unositi hranu svakodnevno priblino u isto vrijeme.

Vrlo je vano kakvu hranu unosimo u organizam. Veina ljudi ima ishranu koja daje vie energije nego to je potrebno. Zdravu prehranu ine namirnice koje se dijele u est skupina. Treba osigurati unos hranjivih sastojaka prema potrebama vlastitog tijela. Svjee voe i povre, riba, mlijeni proizvodi bi trebale initi glavninu ishrane, ali naravno u umjerenim koliinama. Hrana je vana za zdravlje, te ini vaan aspekt drutvenog ivota.1.Povijest prehrane

"Sve to putem hrane unosimo u organizam gradi nas i mijenja, a o tome to smo unijeli ovisi naa snaga, nae zdravlje i na ivot."

Hippocratus

Da bi shvatili zato i kako se danas hranimo, vratiti emo se natrag u povijest. Nai preci su pronalazili i sakupljali hranu u prirodi kako bi preivjeli. Stoga moemo rei da su pred vie od 2 milijuna godina stekli i odreene prehrambene navike.

Zapisi na papirusu koji datiraju jo iz 1500.g. pr.Kr. svjedoe da su stari Egipani znali propisati prilino tonu prehranu koju su davali bolesnim i ozlijeenim osobama.Takoer,i lijenici su upotrebljavali razne namirnice kojima su lijeili tj. koje su sluile kao nama danas lijekovi. U to vrijeme najee su se koristile namirnice za koje bismo danas rekli da su Grki filozof i lijenik Hipokrat je zasluan za irenje ideje o upotrebi zdravih namirnica umjesto lijekova.To potvruje njegova poznata izreka "Neka tvoja hrana bude tvoj lijek,a tvoj lijek neka bude tvoja hrana". Iz Hipokratovih djela saznajemo da su i ostali lijenici koji su ivjeli u to doba (5.st.pr.Kr.) prepoznali utjecaj prehrane na ljudsko zdravlje, kao to su Galen, Maimonoides i Paracelsus.Kako se prehrana razvijala kroz povijest?

ovjek je u prapovijesno doba bio i skuplja i lovac, poljodjelac te stoar. U samim poecima hranio se iskljuivo samo sirovom hranom. Hranio se sa svime to je naao: liinkama, raznim plodovima, ptijim jajima, guterima, kornjaama te vjevericama. Nakon to je izumio luk i strijelu ,drveno koplje te jo usavrio nain lova konano je mogao loviti i vee ivotinje: mamute, nosoroge, divlje svinje, jelene. U tom razdoblju nauio je i paliti vatru, te spoznao i mogunost peenja hrane.

U starom vijeku ljudi su se poeli baviti lonarstvom, poeli su izraivati razne stvari od metala koje im trebaju za obradu zemlje.U Mezopotamiji se poinju navodnjavati polja, pa su stoga tla bila pogodna za uzgoj voa i povra, te itarica. Poinje se saditi: luk, jeam, penica, zaini, datulje te smokve. Uzgaja se i vinova loza i masline. To je bio poetak uzgoja vanih prehrambenih namirnica.

U srednjem vijeku zamrla je zemljoradnja pa vie nije postojala trgovina hranom koja je u starom vijeku bila dobro razvijena, a ljudi su se onda veinom hranili mlijenim proizvodima te mesom.

U vrijeme feudalizma dolo je do drutvenih podjela, kmetovi uglavnom i ne rade vie za sebe,ve iskljuivo za feudalca. Siromani su ivjeli uglavnom od mlijeka, sira te starog kruha. Dok, za razliku od njih, bogati su ivjeli uz obilje hrane, raznovrsnih namirnica i zaina.

U doba renesanse istraiva i moreplovac Marco Polo je tijekom svojih putovanja skupljao zaine, namirnice i nove spoznaje o nainima pripremanja hrane.Tako su se na stolovima pojavili do tad nevieni krumpir, krastavci, rajice, kakao, ljenjaci, kesteni, ananas, banane, kupine, maline, vanilija te kikiriki.

U novom vijeku sve vie ljudi ivi u gradovima, pa vie ne ovise o vrtovima i obraivanju polja kad im je omoguena kupnja namirnica u trgovinama. Time je zapoela masovna distribucija hrane, a time i suvremeno doba.

Koje su se namirnice koristile kao lijek?!Hipokratova izreka Neka tvoja hrana bude tvoj lijek , a tvoj lijek neka bude tvoja hrana i danas ima uporite u znanosti o prehrani. Znamo da se jo od prapovijesti hrani pripisuju ljekovita svojstva i uloga u jaanju imuniteta. Ali u dananje vrijeme golem je porast dostupnosti i popularnosti brzo pripremljene hrane, to dovodi do porasta loih prehrambenih navika. U tom sluaju hrana moe biti i uzrokom bolesti. Zato je vano kako se hranimo, jer je hrana jedan od bitnih imbenika u razvoju ali i prevenciji bolesti.Najpoznatiji je bio pelinji med koji je bio ukusan i ljekovit, te su ga ljudi izuzetno cijenili. Med se koristio kao samostalan lijek ili u sklopu nekog pripravka.

Ocat se koristio kao pomono ljekovito sredstvo, a bio je koriten kao surogat antibioticima zbog svojih antimikrobnih svojstava. Nalazio se u mnogim ljekovitim pripravcima.U ljekovite svrhe spominje se i enjak koji oslobaa organizam od raznih parazita crijevnog i konog porijekla. Smatralo se da ima utjecaj na smirivanje vanjskih i unutarnjih upala. titi od gripe, prehlade, zaraznih bolesti, ublaava zubobolju i kaalj, a moe posluiti i kao lijek protiv upale plua. Danas znamo da enjak potie antimikrobne aktivnosti,te djeluje na snienje kolesterola i triglicerida.ajevi su tradicionalni lijekovi za jaanje imunolokog sustava. aj se koristio kao lijek za upalu grla te takoer za smirivanje problema u probavnom sustavu. Jo mu se pripisuju djelovanja koja utjeu na rast tumora, osjeaj zbunjenosti, upalu plua, sniavanje temperature i ublaavanje upale mokranog sustava.Hrana i zaini uvijek su bili vaan dio ivota. Koliko god je medicina napredovala jo uvijek primjenjujemo masti, obloge, ajeve od prirodnih sastojaka. Spoznajom da nam stari pripravci pomau, vraamo se prirodi. Prirodna, ne-kemijska i zdrava hrana i alica biljnog aja nas okrepljuje, a da se ni na koji nain ne suprotstavlja lijenikim naputcima.

A gdje smo danas?

Danas kada govorimo o hrani moramo spomenuti znanstvenu disciplinu koja se bavi prehranom, a to je nutricionizam.

Nutricionizam ili znanost o prehrani je multidisciplinarna znanost koja prouava prehranu i nain utjecaja na zdravlje. Poetak razvoja nutricionizma smatra se 1780 godina kada je francuski kemiar otkrio da se hrana i kisik spajaju u tijelu i proizvode energiju. Zahvaljujui znanosti otkriveni su nutrijenti (ili hranjive tvari): ugljikohidrati, masti i bjelanevine te nutrijenti koji ne opskrbljuju organizam energijom: voda, vitamini, minerali i fitokemikalije.

Jo, svakako, moramo spomenuti dijetetiku kao struku koja principe ishrane primjenjuje na izbor jela i prehranu pojedinaca.

Zdrava/pravilna prehrana je nain prehrane kojom se u organizam unose sve tvari potrebne za rast, razvoj te odravanje normalne funkcije tkiva i organa.

Pravilna prehrana koju zastupa nutricionizam (razlikuje se od termina zdrave prehrane) na znanstvenim spoznajama omoguuje dui, zdraviji i kvalitetniji ivot pojedincima, grupama s posebnim prehrambenim potrebama i itavim populacijama. Rezultati istraivanja iz polja nutricionizma saimaju se u tkz. prehrambene preporuke ili prehrambene smjernice koje je Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao kao Prehrambene smjernice za odrasle (2002.).

OSNOVNO ZNANJE O PREHRANIProuavajui ulogu namirnica u prehrani, uenjaci su doli do uvjerenja da hrana mora biti punovrijedna ako se hoe sauvati zdravlje, organizam odrati u dobrom fizikom i duevnom stanju i ako se eli jaati obrambena snaga tijela protiv bolesti. Dananjim izuavanjem o prehrani pokazalo se da su punovrijedni hranjivi sastojci hrane:

Bjelanevine ili proteini biljnog i ivotinjskog porijekla

Masnoe biljnog i ivotinjskog porijekla

Ugljikohidrati ili eeri i krobHrana sadri i nehranjive sastojke bez kojih nije mogu ivot, a to su: Vitamini

Mineralne tvari

VodaOsnovne hranjive tvari su bjelanevine, masti i ugljikohidrati i one ine najvei dio vrste hrane. Gledani kemijski one se sastoje od tri elementa ugljika, vodika i kisika, samo bjelanevine jo sadre duik. Neke bjelanevine imaju jo i druge elemente kao to je fosfor i sumpor.

Hranjivost namirnica i jela mjeri se energetskom vrijednou. To znai da s vrijednosti namirnice i jela mjeri koliinom topline koju oslobaaju njezine hranjive tvari pri sagorijevanju u organizmu. Tako je energetska vrijednost:1 gram bjelanevina4Kcal ili 16,7 kJ

1 gram masnoe9Kcal ili 37,6 kJ

1 gram ugljikohidrata4Kcal ili 16,7 kJ

1 Kcal = 4,18 kJ

Organizam troi energiju i kad miruje, kada nita ne radi fiziki, ni umno. Za vrijeme fizikog rada ovjek troi vie energije, a mnogo manje kod umnog rada. Prosjena dnevna koliina potrebne energije ovisi o raznim osobinama, spolu, dobi, tjelesnoj teini, zdravstvenom stanju, teini fizikog rada, a ovisi i o klimatskim uvjetima u kojima ovjek ivi. Zbog toga govorimo o prosjenoj energetskoj potrebi ovjeka.PROSJENE ENERGETSKE POTREBE OVJEKA

Bjelanevine 15% - 20%

Ugljikohidrati55% - 60%

Masti20% - 25%

Tablica 1: Energetske potrebe u %.

Grafikon 1: Zastupljenost hranjivih tvari u prosjenim dnevnim energetskim potrebama ovjekaBjelanevine

Bjelanevine su glavni materijal od kojeg je graena svaka stanica naeg organizma. One su sastavni dio mnogih hormona i enzima. U pravilu odreeni dio stanica organizma ivi od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci, a zatim se uz pomo bjelanevina obnavljaju. Obnovljene stanice posve su jednake i jednakih su osobina kao odumrle, stare. Zbog toga su ljudi isti juer, kao i danas i imamo osjeaj da se ne mijenjaju.Organizam pomou enzima iz soka eluca i guterae razgrauje bjelanevine do aminokiselina. Bjelanevine koje unosimo u nae tijelo moraju imati punu bioloku vrijednost, odnosno sadravati svih osam bitnih aminokiselina. Treba istai da su puno vrijedne one bjelanevine koje sadre sve bitne sastojke ili esencijalne aminokiseline. Ljudski organizam ne moe sam producirati osam aminokiselina ve ih mora unositi hranom. Bjelanevine se nalaze u namirnicama ivotinjskog i biljnog porijekla.

Puno znaajniju vrijednost imaju bjelanevine ivotinjskog porijekla. U tu skupinu spadaju mlijeko, sve vrste mesa, riba, jaja i sirevi. Namirnice biljnog porijekla sadre manje bjelanevina i nisu uvijek punovrijedne. Najvie bjelanevina sadre mahunarke soja, bob, grah, graak, suene gljive i proizvodi od crnog brana..

Za prehranu ljudi vano je znati koliinu bjelanevina koju mora sadravati dobra i pravilna prehrana. Ta koliina ovisi o prehrani i starosnoj dobi ovjeka. Dnevna koliina za odraslu osobu je 1g bjelanevina na 1 kg normalne tjelesne teine. Uobiajena dnevna koliina u doba rasta i razvoja je do 2g bjelanevina na 1kg standardne tjelesne teine. Stanice organizma imaju odreenu granicu pohranjivanja bjelanevina. Viak bjelanevina se prerauje i pretvara u eer koji onda slui kao gorio stanicama ili se prerauje u masnoe koje se uvaju u masnom tkivu. Znai vie ne slui kao graevni materijal, nego kao gorivo za proizvodnju energije. U prehrani bjelanevine moraju biti zastupljene u koliini od 15% - 20% od ukupnog dnevnog unosa. Masnoe

Masnoe za razliku od bjelanevina u organizmu preteno slue kao gorivo koje izgaranjem daje veliku energiju potrebnu za rad i toplinu. Potpunom razgradnjom, masnoe se prvenstveno pretvaraju u eer koji je osnovno gorivo za rad stanice. Izgaranjem masnoe u stanici troi se mnogo kisika i oslobaa velika koliina topline. Masnoe imaju dvostruko veu energetsku vrijednost nego ugljikohidrati i bjelanevine.

Masnoe imaju jo vanih zadaa u organizmu:

djelomino sudjeluju u grai stanine membrane,

sastavni su dio jednog dijela hormona,

slue kao potporno tkivo za krvne ile, ivce i neke organe (bubreg)

Potkono masno tkivo ima slinu ulogu , a uz to sprjeava nagle promjene temperature organizma, djelujui kao izolator prema visokoj temperaturi. Masnoe su nam potrebne jer se u njima i otapaju vitamini A, D, E, K.

U tankom crijevu masnoe se razgrauju pomou enzima do jednostavnih sastojaka masnih kiselina i glicerina. Postoje dvije vrste masnih kiselina: zasiene i nezasiene.

1. Zasiene masne kiseline su ivotinjskog porijekla i krute su na sobnoj temperaturi. Nalaze se u mlijeku, mlijenim proizvodima, maslacu, siru, u jajima, slanini masti ivotinjskog porijekla, ribljem ulju itd. Koriste li se masnoe ivotinjskog porijekla u veim koliinama tetno djeluju na krvne ile, stvarajui promjene i otvrdnua aterosklerozu.

2. Nezasiene masne kiseline preteno su biljnog porijekla i tekue su na sobnoj temperaturi. Najvie su zastupljene u biljnim uljima. U naim krajevima najea su biljna ulja od sjemenki suncokreta, kukuruza, bundeve i plodova maslina. Veliku koliinu biljnog ulja sadre i oraasti, kotunjavi i lupinasti plodovi te sjemenke. Nezasiene masne kiseline vane su i sa stajalita zdrave prehrane, jer sadre bitne ili esencijalne masne kiseline koje organizam moe proizvesti. Postoje tri esecijalne punovrijedne kiseline koje su neophodne za rad organizma. Biljne masnoe i margarin takoer sadre nezasiene masne kiseline koje se odreenim tehnolokim postupcima pretvore u masnoe vrstog oblika. U zdravstvenom pogledu najbolje je maslinovo ulje zbog velikog sadraja nezasienih masnih kiselina. Masnoe u dijetalnoj prehrani moraju biti zastupljene 20% - 25% od ukupnog dnevnog energetskog unosa.

Masnoe ivotinjskog porijekla sadre i kolesterol. Kolesterol je mastima srodna tvar neophodna za ivot. Veina tkiva organizma sadre manje ili vee koliine kolesterola, posebno mozak i ivani sustav, jetra i krv. Potreban je za stvaranje spolnog i nadbubrenog hormona, vitamina D i unih soli koje olakavaju probavu masti. Visoke vrijednosti kolesterola u krvi izazivaju bolesti krvnih ila, taloei se na stijenki arterija to dovodi do suenja istih. Pretjerano koritenje masti ili masnog mesa ivotinjskog porijekla, potie organizam na proizvodnju vee koliine kolesterola nego to mu je potrebno. Kolesterol stvaraju samo tkiva ivotinja i ovjeka. Nalazi se u veoj koliini u umanjku, iznutricama, masnom suenom siru i maslacu. Zato savjetujemo da je bolje ove namirnice izbjegavati i ne koristiti ih u veim koliinama. Danas znanstvenici preporuuju da unos kolesterola ne bude vei od 250 mg -300 mg na dan.Ugljikohidrati Ugljikohidrati ili preteno sloene eere organizam veim dijelom koristi iz biljnog, manje iz ivotinjskog svijeta. Glavni predstavnici ugljikohidrata su itarice, krumpir, eerna repa, eerna trska, voe i povre. Neznatne koliine ugljikohidrata nalaze se u ivotinjskom svijetu u mlijeku, mesu, najvie u mesu mlade janjetine i u mesu kunia. Treba spomenuti velike koliine eera ivotinjskog porijekla koje sadri med.Prilikom dobrog vakanja ve u ustima poinje razgradnja eera pod utjecajem enzima koji se nalaze u pljuvaki. Glavni dio ugljikohidrata razgrauje se u dvanaestercu i poetku tankog crijeva, djelovanjem enzima iz soka guterae i crijeva.

Kemijski se ugljikohidrati dijele na:

1. jednostavne ugljikohidrate tu spadaju groani eer ili glukoza i voni eer ili fruktoza, a nalaze se u vou.

2. dvostruke ugljikohidrate glavni predstavnik ove skupine je obini eer iz eerne repe ili trstike. Organizam ga u dvanaestercu razgrauje na jednostavnije eere. Groani i voni eer. Razgradnja eera se odvija vrlo brzo i brzo i lako ulazi u krv. U istoj skupini nalazi se i mlijeni eer koji se sastoji od jednostavnih eera glukoze i galaktoze.3. sloeni uljikohidrati sastoje se od dugog niza jednostavnih ugljikohidrata. Nalaze se u znatnoj mjeri u biljnom, a manje u ivotinjskom svijetu. Biljnog porijekla su: krob, celuloza, pektin i drugi, a ivotinjskog glikogen. U biljkama je pohranjen u obliku krobnih zrnaca. Djelovanjem enzima u tankom crijevu, zrnca kroba polako se razgrauju otputajui glukozu koja ulazi u krv. Najvie glikogena ili ivotinjskog ugljikohidrata nalazi se u jetri i miiima, a u manjoj koliini u drugim organima. krob je za prehranu ljudi najznaajniji ugljikohidrat. Najvie se koristi krob iz itarica i krumpira. Prekomjerno uzimanje hrane koja sadri ugljikohidrate moe istisnuti iz jelovnika drugu prijeko potrebnu hranu i izazvati debljinu. Koristi li se preteno ugljikohidratna prehrana mogu se razviti znakovi i tegobe vezane uz nedostatak vitamina. Istraivanja su pokazala da je prekomjerno uzimanje ugljikohidrata povezano s razvojem odreenih bolesti kao to je eerna bolest, visoke masnoe u krvi, visoki krvni tlak, bolesti srca, poremeaj rada bubrega i druge. Ugljikohidrate u dijetalnoj prehrani treba uzimati od 55% - 60% od ukupnog dnevnog energetskog unosa.NEHRANJIVE TVARI VANE ZA IVOT VITAMINI

Vitamini su male koliine prirodne tvari, neophodno potrebne za normalan rad organizma. Ljudski organizam ne moe sam stvarati vitamine, zato ih unosimo hranom. Oni nisu hranjivi i nemaju energetsku vrijednost. Nedostatak vitamina u tijelu postepeno dovodi do oboljenja sa djelominim nedostatkom ili hipovitaminozom i potpunim nedostatkom ili avitaminozom. Vitamini se u hrani nalaze u vrlo malim koliinama, pa se stoga neki mjere u tisuinkama miligrama. Obiljeavaju se velikim slovima, a nazvani su prema svojem djelovanju. Prijeko su potrebni organizmu jer svojim prisustvom mijenjaju brzinu kemijskog procesa u radu stanice i preradi hrane, a da se prilikom toga ne izmjene.. vitamine dijelimo u dvije skupine: 1. topljive u masnoama: vitamini A,D,E,K

2. topljive u vodi: vitamini B skupine i C vitamin.

I. VITAMINI TOPIVI U MASNOAMA Vitamin A Otporan je na toplinu , ali je osjetljiv na svjetlo i zrak. Vaan je za vid i njegov manjak izaziva nono sljepilo. Sudjeluje i u zatiti koe, odrava je zdravom, pospjeuje rast i jaa opu zatitu -imunitet. Dokazano je da sprjeava razvoj tumora. Nalaz se u mrkvi, pinatu, kelju, zelenoj salati, rajici, perinu, marelicama, jajetu, ribljem ulju, mlijeku, maslacu i jetri. Vitamin D Zove se jo i kalciferol. Potreban je za pravilan rast i vrstou kosti i zuba. Vaan je kao komponenta koja u crijevima omoguava prelazak kalcija i fosfora iz hrane u krv. Najvie ga i ima u ribljem ulju, ribljem mesu, mlijeku, siru, maslacu, umanjku jajeta, gljivama, kvascu, jetri itd.Vitamin E Djeluje u tijelu tako da zaustavlja sagorijevanje tvari. On smanjuje potrebu za kisikom u radu miia, a posebno sranog miia. Djeluje i na irenje krvnih ila. Otporan je na toplinu. Prema novim saznanjima, povezan s odreenim tvarima u organizmu smanjuje razvoj raka. Ima ga mnogo u klicama itarica, oraastim plodovima, masti i ulju. Najvie ga ima u ulju suncokreta i umanjku jaja. Vitamin K Potreban je za pravilno zgruavanje krvi. Ima ga mnogo u povru, osobito pinatu, kelju, kupusu, zelenoj salati, rajici i jetri. Otporan je na toplinu.

Slika 1:

Vitamini topivi u masnoama

VITAMINI TOPIVI U VODI Vitamini B skupineObuhvaaju grupu vitamina razliitog djelovanja. Nalaze se u pekarskom kvascu, u suenom pivskom kvascu, u klicama itarica, orasima, soji, mesu, jetri, bubregu, srcu, mesu peradi i u nekim ribama.

1. vitamin B1 ANEURIN je osjetljiv na toplinu. Sudjeluje u razgradnji ugljikohidrata i stvaranju energije. Potreban je za normalan rast, posebno za normalan rad ivanog tkiva. Manjak ovog vitamina u hrani dovodi do bolesti nazvane beriberi, kod koje se razvija slabost sranog miia, edemi nogu i tijela, te promjene na ivanom sustavu. Vitamin B1 nalazi se u pivskom kvascu, peninom branu, rii, grahu, graku, lei, pinatu, svinjetini, jetri, slanini, jajima. 2. vitamin B2 RIBOFLAVIN je sastavni dio enzima koji sudjeluju u koritenju ugljikohidrata, masti i bjelanevina, stvarajui dovoljne koliine energije u stanicama. Povoljno djeluje na rast organizma i njegov nedostatak oituje se upalnim procesom na uglovima usnica (vale). U manjoj ga mjeri razara toplina, a najvie ga ima u kvascu, jetri, bubregu, srcu, siru, jajima, gljivama, kakau, rotkvici, pinatu, bademu, mlijeku, kupusu, grahu, graku lei itd.3. vitamin B6 PIRIDOKSIN takoer sudjeluje u preradi i koritenju ugljikohidrata, masti i bjelanevina. Potreban je za sintezu bjelanevina iz aminokiselina. Neophodan je za stvaranje krvnih stanica i antitijela. Djeluje na raspoloenje i san. Toplina ga razara u manjoj mjeri, a nalazi se u kvascu, jetri, mesu, kruhu, mlijeku, siru, maslacu, itd.4. vitamin B12 KOBALAMIN je vaan u izgradnji crvenih krvnih stanica, te je vaan za prevenciju prenicioznne anemije, odnosno koristi se u lijeenju iste. Potreban je za normalan rast stanica, a sudjeluje i u radu ivanog tkiva. Preteno se nalazi u stanicama ivotinjskog porijekla, dakle u mesu, jetri, bubregu, srcu i mlijeku.

Vitamin C

Veoma je vaan za normalno funkcioniranje organizma. Daje vitalnost stanicama i sudjeluje u mnogim kemijskim procesima na nivou stanice. Potreban je za iskoritavanje i ugradnju nekih minerala. Razgrauje se stajanje i topljenjem u vodi, potpuno gubi kuhanjem. Njegov manjak u organizmu moe dovesti do bolesti zvane skorbut ( opa slabost, umor, edemi nogu i tijela, krvarenje iz zubnog mesa). Najbogatiji izvor C vitamina su limun, narana, paprika kelj, brokula, koraba, rajica, pinat, perin, cvjetaa, kelj, blitva, mladi krumpir, kupus, dinja, jagode itd.

Slika 2:

Vitamini topivi u vodi.

Vitamini topljivi u masnoamaVitamini topljivi u vodi

Vitamin AVitamin DVitamin EVitamin KVitamini B skupineVitamin C

Mrkva pinat

Kelj

Zelena salata

Rajica

Perin

Marelice

Jaja

Riblje ulje

Mlijeko

Maslac

jetra Riblje ulje Riblje meso

Mlijeko

Sir

Maslac

Jaja umanjak

Gljive

Kvasac

Jetrica

Klice itarica Oraasti plodovi

Masti

Ulja pinat Kelj

Kupus

Zelena salata

Rajica

Jetrica Pekarski kvasac Pivski kvasac sueni

Klice itarica i proizvodi od njih

Orasi

Soja

Meso

Mlijeko i proizvodi od njega

Jetra

Bubreg

Srce

Meso peradi

Neke ribe

Gljive Limun Narana

Paprika

Kelj

Brokula

Koraba

Rajica

pinat

Perin

Cvjetaa

Blitva

Mladi krumpir

Kupus

Dinja

Jagoda

Tablica 2: namirnice koje sadre vitamineZATO SU NAM POTREBNI VITAMINI?

Zato, jer sudjeluju u radu naih stanica i tkiva.

Potrebni su za rast i reprodukciju razmnoavanje.

Vitamine nae tijelo ne moe stvarati zato ih unosimo hranom.

U raznovrsnoj prehrani zastupljeni su svi vitamini koji su potrebni naem tijelu.

Zato jedite svakog dana raznovrsnu hranu, mlijeko, meso, itarice, voe i povre.

Hrana u zimskim mjesecima esto ne sadri dovoljnu koliinu vitamina. Posavjetujte se sa svojim lijenikom o dodatnom uzimanju vitamina u obliku gotovih pripravaka. To je ujedno i djelomina zatita od raznih virusnih infekcija koje se javljaju u tom periodu.

MINERALIMinerali su nuno potrebni za normalan rad naeg organizma iako kao i vitamini nemaju energetsku vrijednost. U prirodi se nalaze u obliku kemijskih spojeva ili soli i elemenata. Nalaze se u zemlji, vodi mora, rijeke i jezera. U organizam ih najee unosimo kao soli, a rjee kao elemente. Najveu koliinu unosimo kuhinjskom soli. Za normalan rad organizma potrebna je i mala koliina nekih minerala kao to je fosfor, kalcij, kalij, eljezo, jod, magnezij, fluor, mangan, bakar, kobalt i dr.U raznovrsnoj prehrani zastupljeni su svi potrebni minerali. Povre i voe sadri najvie mineralnih soli, jer ih izravno crpi iz zemlje i vode. Odreenu koliinu minerala unosimo u organizam vodom za pie, a posebno mineralnom vodom. Unesene mineralne soli ulaskom u krv se raspadaju u svoje elemente, potom ih po potrebi koriste stanice i tkiva, a dio ostaje u krvi i ostalim tjelesnim tekuinama. Nedostatak minerala u prehrani i vodi moe rezultirati njihovim deficitom u organizmu i dovesti do tekih poremeaja i oboljenja.

NATRIJ Na je glavni ili bitni mineral ljudskog tijela. Vaan je u radu cijelog organizma. Sudjeluje u radu stanica, provoenju impulsa ili podraaja u ivanim stanicama i odravanju stanja unutar tjelesnih tekuina. Na taj nain utjee i na regulaciju krvnog tlaka, rad bubrega i svih ostalih organa vanih za ivot. Glavni izvor ovog minerala je kuhinjska sol NaCl koja se koristi kao zain. Drugi dio soli ini klor koji ima takoer svoje vano mjesto u organizmu. Viak ili manjak ovih minerala dovodi do tekih poremeaja u organizmu. Veina ljudi troi soli vie nego to je potrebno. Uobiajeni dnevni unos soli je -3 grama, a kod nekih osoba moe biti i vei. Organizmu je za ivot potrebno oko 0,1 g / dnevno. Sol moe biti jodirana ili ista. U kuanstvu se koristi morska ili kamena jodirana sol. Morska sol je prirodna i zadrala je sve najvrjednije sastojke koje sadri morska voda. Zbog jae slanoe potrebna je manja koliina u pripremi hrane zato se preporua kod osoba koje moraju ograniiti unos soli u prehrani. Najvei sadraj soli nalazi se u suenom i soljenom mesu, soljenoj slanini i ribama. Namirnice kao svje sir, kelj, pinat, jaja, govedina i mlijeko takoer su bogate natrijem. Veliku koliinu natrija sadri soda bikarbona i praak za pecivo. KALIJ K - mineral koji se nalazi u biljnom i ivotinjskom svijetu. Jedan je od najvanijih minerala svih stanica. Vaan je za rad srca, ivanog tkiva i drugih organa. Veliki gubitak kalija dovodi do poremeaja rada srca, ostalih miia, ivaca i crijeva stanje slino paralizi. Kalij se mora hitno nadoknaditi intravenozno. Kod zatajivanja bubrega (renalne insuficijencije) kalij se zadrava u organizmu i moe dovesti do sranog zastoja i smrtnog ishoda. Kalij se nalazi u rajici, pinatu, krumpiru, kelju, graku, rii, govedini, slanini, mlijeku, sardinama, peninom branu, marelicama, jabukama, bananama, instant kavi itd. KALCIJ Ca je uz fosfor osnovni sastavni dio kostiju i zubi. Ima i drugih vanih uloga u organizmu i njegov manjak dovodi do poremeaja rad srca, ivaca, bubrega i miia. Dobivamo ga iz hrane, a njegovu iskoristivost u organizmu omoguava vitamin D. Resorbira se u krv u crijevima. Zastupljen je u mlijeku, siru, jajima, janjetini, ribi, kelju, suhom graku i grahu, lei, naranama, marelicama, ljivama, bademima i pojedinim izvorima pitke vode. FOSFOR P- vaan je za metabolizam svih stanica naroito miia. Najveim djelom je povezan sa kalcijem u kostima, stvarajui tvrdu strukturu kosti. Najveu koliinu fosfora sadre ribe, mlijeko, sir, bademi, lea, grah, jaja, mlijeko, maslac i dr. Kod ljudi koji boluju od kroninog zatajenja bubrega ograniava se unos fosfora u organizam hranom. ELJEZO Fe mineral koji je potreban u stvaranju crvenih krvnih zrnaca. Nalazi se u crvenoj boji zrnaca. Na crvenu boju vee se kisik i prenosi u svaku stanicu u organizmu sluei u staninom disanju. Vaan je za imunitet organizma. Jedan dio unesena eljeza deponira se u tijelu. Manjkom unosa eljeza kroz due vrijeme nastaje i manjak cvenih krvnih tjeleaca to rezultira anemiom sidropenicom (sidropenina anemija). Ovaj oblik anemije je najei oblik anemije u tinejderskoj dobi, a posljedica je dugotrajnog uzimanja hrane koja preteno sadri ugljikohidrate i namirnice siromane eljezom. eljezo se nalazi u jetri, srcu, krvavom mesu, bubregu, govedini, koljkama, jajima umanjku, zelenom povru. Grahu, graku, suhim ljivama itd. BAKAR Cu mineral koji omoguava iskoritavanje i ulazak u krv eljeza i drugih elektrino nabijenih estica, te na taj nain uz ostale minerale i vitamine u sazrijevanju crvenih krvnih zrnaca. Sudjeluje i u prijenosu ivanih impulsa. Bakar se nalazi u iznutricama, koljkama, mesu peradi, zelenoj paprici, korabi, graku, ljivama, orasima, groicama, maslinama itd. JOD I osnovni je sastavni dio hormona titne lijezde. Nedostatak joda u organizmu moe dovesti do raznih zdravstvenih poremeaja (mentalna zaostalost, poveanje titne lijezde strume). U prirodi se nalazi u malim koliinama u hrani ivotinjskog i biljnog porijekla. Najkorisniji izvori joda su morske koljke, ribe, povre, mlijeko i proizvodi od itarica. Dodavanjem joda u kuhinjsku sol prevenirani su poremeaji koji nastaju njegovim deficitom u organizmu. FLUOR F- nalazi se u maloj koliini u kostima i zubima. Slui za njihovu zatitu, naroito cakline zuba iji razvoj pospjeuje. U starijih osoba sprjeava aterosklerozu krvnih ila (aorte). Kako je malo zastupljen u namirnicama dodaje se vodi za pie. U prirodi se nalozi u crnom aju i morskoj ribi. CINK Zn ima znaajnu ulogu u pravilnom radu zatitnog ili imunolokog sustava. Sastavni je dio inzulina pa nedostatak cinka izaziva ozbiljne tekoe u izmjeni ugljikohidrata. U sastavu jei velikog broja enzima. Potreban je za rast i zacjeljivanje rana. U prirodi se nalazi u koljkama (ostrige), mesu, mlijenim proizvodima, jajima i zobi. SELEN Se djeluje smanjujui sagorijevanje i jaa imunoloki sustav. Nalazi se u mesu, ribi koljkama, povru i proizvodima od cjelovitog zrna. KOBALT Co sastavni je dio vitamina B12. potreban je za stvaranje crvenih krvnih zrnaca. Njegov nedostatak dovodi do takozvane preniciozne anemije, te promjena u kimenoj modini. Nalazi se u povru i itaricama. MANGAN Mn sadre ga mnogi enzimi koji bez njega ne mogu normalno raditi. titi zube od krvarenja. Ima ga dovoljno u raznovrsnoj prehrani. Nalazi se u mlijeku, proizvodima od itarica, jetri, vou i korjenastom povru, te oraastim plodovima.MineralKemijski

znakZastupljenost u namirnicama

NatrijNa Kuhinjska sol, sueno usoljeno meso, soljena slanina, ribe, svjei sir, kelj, pinat, jaja, govedina i mlijeko

KalijK Rajica, pinat, sardine, krumpir, kelj, grak, ria, govedina, slanina, mlijeko, penino brano, marelicama, jabukama, bananama, instant kavi itd.

Kalcij Ca Mlijeko, sir, janjetina, ribama, jajima, kelju, suhom graku, grahu, lei, naranama, marelicama,ljivama, bademima, pojedinim pitkim izvorima vode

Fosfor P Ribe, mlijeko, sir, bademi, lea, grah, jaja, meso, mlijeko, maslac, itd.

eljezoFe Jetra, srce, krvavo meso, bubreg, govedina, koljke, jaja-umanjak, zeleno povre, grah, graak, suhe ljive

Bakar Cu Iznutrice, koljke, meso peradi, zelena paprika, koraba, graak, ljive, orasi, groice, masline

Jod I Jodirana kuhinjska sol i morska sol, morske ribe, koljke, povre, mlijeko i proizvodi iz itarica

FluorF Dodaje se vodi za pie, crni aj i morska riba

Cink Zn koljke (ostrige), meso, mlijeni proizvodi, jaja i zob.

Selen Se Meso, ribe, koljke, povre, proizvodi od cjelovitog zrna

KobaltCo itarice i povre

ManganMn Mlijeko, proizvodi od itarica, jetra, voe, korjenasto povre, oraasti plodovi

Tablica 3: zastupljenost minerala u namirnicamaV O D A H2O Voda je neophodno potrebna za ivot. Dvije treine naeg organizma je voda. U njoj se otapaju sve tvari unesene u organizam. Svi kemijski procesi u organizmu odvijaju se u vodi. Vodom se prenose bjelanevine, masti, ugljikohidrati, minerali, vitamini i ostale tvari. Jednim djelom prenosi se i kisik. Moe se rei da sve u organizmu dolazi i polazi s vodom. Bez vode nema ivota. ovjek moe izdrati bez hrane, ali ne i bez vode. Vodu unosimo uzimanjem tekuine i hrane, a najvie ajem, mlijekom, sokom, juhom, voem, bezalkoholniom piima i sladoledom. ak i kruta hrana sadri male koliine vode. Jedan mali dio vode stvara se i u organizmu. U tijelo dnevno unosimo od 1l do 3l vode prema teini i godinjem dobu. Pitkom vodom u organizam unosimo i odreene mineralne soli i elemente.PIRAMIDA ZDRAVE PREHRANEModerno vrijeme namee odreeni nain ivota- tempo je bri nego ikad prije, stres i oneienje okoline su naa svakodnevnica. Slobodnog vremena sve je manje, a jesti zdravo je sve vei izazov.

Najidealnije bi bilo, rasporediti dnevne obroke na tri vea i dva manja obroka. Obroke ne bi trebalo "preskakati" i trebalo bi ih uskladiti sa dnevnim aktivnostima. Optimalno vrijeme izmeu obroka je tri do etiri sata. Na taj su nain obroci ravnomjerno rasporeeni u toku dana. Zajutrak je najvaniji obrok nakon nonog posta i kljuni imbenik u kontroli tjelesne teine.

Glavni sastojci doruka i veere su kruh i itarice. Za doruak je najbolje popiti toplo mlijeko ili kakao, a za veeru aj. Hladni napitci na prazan eludac nisu preporuljivi. One osobe koje ne vole piti mlijeko, trebale bi ga zamijeniti nekim mlijenim proizvodom poput jogurta, kiselog vrhnja ili sira, jer mlijeko sadri vane sastojke potrebne organizmu zato se ne smije ukidati bez zamjene. Sirova hrana u obliku voa i povra trebala bi biti zastupljena do pet puta tijekom dana. Voe se moe jesti i kao samostalni meuobrok umjesto slastica.Ruak mora biti svjee kuhani, topli obrok. S obzirom da je ruak najobilniji obrok u toku dana, trebao bi biti to kvalitetniji, da ne optereuje probavni sustav, tj.da je lako probavljiv. Izvori ugljikohidrata kao to su: krumpir, ria, itarice i proizvodi od punog zrna itarica ne smiju nedostajati. Oni su vaan izvor energije. Osiguravaju organizmu pored ugljikohidrata i biljne bjelanevine, minerale i vitamine. Izvor visoko vrijednih bjelanevina, vitamina i minerala, ali i znaajnog udjela masti nai emo u mesu koje je esto na stolu za vrijeme ruka. Crvena mesa (junetinu, govedinu, janjetinu,svinjetinu)

trebalo bi umjereno konzumirati jer sadre nepoeljne, zasiene masti. Prednost dajemo nemasnoj peradi i ribi te suenim mahunarkama. Od salata se preporuuje obojeno povre jer je bogatije provitaminom a i flavonoidom.

Meuobroci bi se trebali sastojati od svjeeg voa koje osigurava prirodni vitamin C za jaanje imunolokog sustava. Takoer, meuobrok se moe sastaviti od oraha, ljenjaka, vonog jogurta i slino. Meuobroci su vani jer poveavaju radnu sposobnost. Ako pojedinac "preskoi" meuobrok, prevelik je razmak izmeu glavnih obroka pa glavni obroci ispadaju preobilni i tee se probavljaju.Raznolikost hrane

Slika 3: PIRAMIDA ZDRAVE PREHRANERaznolikost i umjerenost je klju zdrave prehrane. Niti jedna namirnica ne sadri sve bitne hranjive sastojke u koliini koja nam je potrebna, stoga treba jesti raznoliku hranu, da osiguramo pravilnu prehranu. to je hrana raznolikija, to je mogunost da e se razviti pomanjkanje ili prevelika koliina pojedinih hranjivih sastojaka manja.

Svakodnevno bi trebali odabrati sastojke hrane iz nekoliko glavnih grupa. To su: itarice, povre, voe, mlijeko i meso.

itarice su vaan izvor energije za ljudski organizam. Imaju nizak sadraj kolesterola, bogate su esencijalnim masnim kiselinama i biljnim vlaknima. Najvaniji je kruh i proizvodi punog zrna itarica.

Povre je nezamjenjiva komponenta nae svakodnevne prehrane zbog bogatstva vitamina, minerala i prehrambenih vlakana.Preporuuje se dnevna konzumacija povra i voa vea od 400 grama.

Voe poboljava vitalnost, djeluje povoljno na probavu, odlian je izvor energije. Cijenjeno je zbog visokog sadraja vitamina i minerala te posebno ''vonih kiselina'' koje nam daju osvjeavajui okus. Voe zamjenjuje slastice. Voe i povre bi trebalo konzumirati svjee, sirovo ili termiki kratko obraeno.

Mlijeko je izvor esencijalnih aminokiselina, koje su naem organizmu neophodne za normalno funkcioniranje. Ono sadri kalcij potreban za izgradnju kosti. U mladenakoj dobi preporuljivo je uzeti vie od pola litre mlijeka dnevno.

Meso, perad, riba, jaja i mahunarke trebali bi biti dio svakodnevne prehrane. Preporuljivo je jesti ribu barem jednom tjedno, ee konzumirati bijela mesa a rjee crvena. Mahunarke (grah, lea,graak, bob) su vrlo hranjive pa ih je poeljno uvrstiti u jelovnik vie puta u tjednu.

Masti i ulja treba koristiti umjereno tj.u vrlo malim koliinama . Poeljno je koristiti biljna ulja, najbolje maslinovo ulje. Dnevni unos treba ograniiti na 70 do 90 g.

Hranu soliti umjereno, ne dodavati sol, ve koristiti zainsko bilje.

eer je preporuljivo unositi u ogranienim koliinama. Izbjegavati zaslaene napitke i osvjeavajua pia, dok slastice se preporuuju povremeno.

Voda je ivotno vana tekuina. Treba je piti u dovoljnim koliinama, dnevno 1,5 do 2 litre.

Smatra se da nema zdravih ili nezdravih namirnica. Pitanje je samo u odabira, kombinacije i koliine hrane. Meutim, vrijedno je spomenuti da je mediteranska prehrana postala svojevrstan standard pravilne prehrane, budui da je preporuuje i Svjetska zdravstvena organizacija, kao prototip hrane za suzbijanje kroninih degenerativnih bolesti.U toj prehrani osnovu ine ugljikohidrati porijeklom iz itarica, povra i voa. Znanstvena su istraivanja potvrdila da ta prehrana doprinosi zdravlju.

9 OSNOVNIH PRAVILA ZDRAVOG NAINA PREHRANE

1. Birajte namirnice koje su bogate vlaknima kao to su integralni kruh i itne pahuljice,mekinje i grah.

2. Mesa ne treba jesti puno i dobro je barem jedan dan u tjednu biti bez mesne hrane.

3. Mlijeko i mlijeni proizvodi su odlina zamjena za meso i masnoe.

4. Svaki dan jedite povre i voe.

5. Jedite to manje masti i masnoa.

6. Kolae,bombone,slatkie,industrijske sokove,okolade u principu ne jedite osim u posebnim i iznimnim prigodama.

7. Vino je jedino alkoholno pie koje se moe smatrati zdravim.

8. Fizika aktivnost mora biti sastavni dio ivota.

9. Puenje je dokazano tetno za zdravlje.

1.

Idealno bi bilo svakodnevno jesti integralni kruh, no u naim pekarama moete nai razne vrste kruha, ali samo u nekima i integralni kruh koji bi trebao biti osnovni sastojak pravilne prehrane . itne pahuljice moete pronai u svakoj trgovini po povoljnoj cijeni. To su namirnice koje su bogate vlaknima.

Vlakna mogu biti topljiva i netopljiva. Topljiva nalazimo u itu, grahu, zobi i penici. Netopljiva nalazimo u vou i povru koje nije preraeno. Kako bi bili najzadovoljniji i najsigurniji s onime ime se hranimo najbolje bi bilo da to proizvedemo sami na to prirodniji nain. Na taj nain hrana zadri sve svoje hranjive vrijednosti u prirodnom obliku.2.

Gotovo svatko od nas svakodnevno jede meso, ali bi bilo najbolje da se barem jednom tjedno izbjegne mesna hrana.

Samo jedan dnevni obrok treba sadravati meso i pri tom treba prednost dati peradi i ribi, ali ne treba izbjegavati i ostale vrste mesa. U naim krajevima svinjsko meso je tradicionalno zbog ekonomskih razloga. Ako svakodnevno uzimate svinjetinu vie puta na dan nastaju problemi sa srcem to dovodi do sranog i modanog udara, te mnogih drugih bolesti.

3.

Ako ste gladni popijte mlijeko jer je ono jedina kompletna namirnica i moe dati sve potrebne sastojke za ivot. Najzdravije od mlijenih proizvoda su svjei sir i acidofili (bioaktiv) jer pozitivno djeluje na crijevnu floru. Punomasni sirevi, vrhnje i neobrano mlijeko su visokokalorine namirnice. Preporuljivo je uzimati to manje ovih namirnica, ali ponekad si moete dopustiti taj uitak.

4.

Preporuuje se da jedete svjee voe, kao i povre, ali ono moete i kuhano. Voe i povre bogato je vitaminima, mineralima i vlaknima, a mogu sadravati i poneto ugljikohidrata, ali gotovo uope ne sadravaju masti. Svjee voe i povre imaju povoljan uinak na ljudsko zdravlje jer izmeu ostalog djeluje kao atioksidans. Bilo bi dobro da pojedete dvije do etiri porcije voa i tri do pet porcija povra.

5.

Ograniite unos masti i masnoa. Preporua se koritenje biljnih ulja bez kolesterola i naravno maslinovo ulje, a masti ivotinjskog podrijetla bi svakako trebalo izbjegavati.

6.

Slatke namirnice openito pogoduju debljanju, te ih valja smanjiti na najmanju moguu mjeru. Ako elite smraviti, a gladni ste umjesto slastica jedite voe i povre.

7.

Crno vino je zdravije od bijelog jer sadri vie antioksidanta. Pri unoenju vina treba paziti na koliinu jer ene imaju manju toleranciju na alkohol. Najvea doputena dnevno unesena koliina crnog vina za ene je oko 0,3 litre, a za mukarce i do pola litre.

8.

Fizika aktivnost trebala bi biti sastavni dio zdravog ivota. Tjelesna aktivnost usko je povezana s uravnoteenom prehranom. Ona vam pomae u sprjeavanju nastajanja odreenih bolesti, te vam omoguuje da se izvrsno osjeate i izgledate bolje. Treba vjebati tri do pet puta tjedno u trajanju od 20-60 minuta.

9.

Puenje je jedna od najeih poroka mladih ljudi. Puenje ima vrlo tetno djelovanje na organizam te je uzrokom brojnih bolesti od ega su najee rak bronha i krvoilne bolesti koje doprinose razvoju ateroskleroze.

BOLESTI KOJE SU POSLJEDICA NEPRAVILNE PREHRANE, TE POREMEAJI HRANJENJA

Nerijetko moete uti da je hrana za organizam isto to i gorivo za automobil. Vano je kakvu hranu i koliko hrane unosimo u organizam, jer ona moe biti lijek kao i uzronik za neku bolest. Sve funkcije koje obavlja organizam zahtijevaju energiju, a upravo hrana osigurava tu prijeko potrebnu energiju. Nepravilna , jednostrana i nedovoljna prehrana moe biti uzrokom razliitih poremeaja pa i pojave jasnih znakova bolesti. Hrana koju unosimo u organizam izravno utjee na nae ope dobro, kao i na zdravlje. U dananje vrijeme sve su vie prisutni poremeaji u prehrani koji su opasni i rezultat su meusobnog djelovanja niza faktora, a mogu ukljuivati: emocionalne poremeaje, poremeaje linosti, pritisak u obitelji, moguu genetsku ili bioloku predispoziciju, kulturu u kojoj postoji obilje hrane i opsjednutost milju o mravosti. U ovom poglavlju emo govoriti o tome kako nepravilna prehrana moe biti uzrokom mnogih bolesti ali i o poremeajima koji se javljaju kod uzimanja hrane u mlaoj ivotnoj dobi . PRETILOST Jo je Hipokrat napisao "Korpulencija nije samo bolest za sebe, ve i prijetnja za razvoj ostalih bolesti", to navodi na injenicu da je ve tada pretilost shvaena kao medicinski poremeaj koji vodi brojnim popratnim bolestima. Danas je u svijetu oko 1,1 milijarda odraslih (priblino 25 %), te 10% djece pretilih ili imaju poveanu tjelesnu masu. Ona se je tijekom prolog desetljea u zapadnim zemljama te zemljama u razvoju vie nego udvostruila, pa tako od 10 osoba 3 su pretile. Pretilost je problem gotovo treine djece, a svakim danom se sve vie poveava. Pretili tinejderi su u dvostruko veoj smrtnoj opasnosti od mravih.Prema nedavnim istraivanjima Italija, Malta, Grka i Hrvatska su zemlje sa najveim brojem pretile djece. Pretilost nije samo tjelesni problem ve i emocionalni, jer takva djeca imaju gubitak samopotovanja, samokontrole, te im se druga djeca rugaju. Nemasna hrana , vjebanje te jaanje miia su sastavni dio odravanja zdrave tjelesne teine. Pretilost je prekomjerno nakupljanje masnog tkiva , a pretili ljudi imaju BMI vei od 30kg/m2. Ona nastaje veinom zbog nepravilne prehrane, to jest kada se unose prevelike koliine hrane od ega organizam samo dio iskoristi kao energiju, a preostali dio kumulira odnosno pohranjuje u organizmu i to u obliku masti. Masti su na najvei neprijatelj kad je u pitanju debljanje, jer masti imaju dvostruko vie kalorija od ugljikohidrata i proteina, te se viak masti odmah pretvori u salo. Parametri kojima odreujemo prekomjernu teinu su: teina i visina, odnosno odreivanje BMI, opseg struka i opseg bokova, te omjer bokova i struka. BMI je mjera kojom se najee odreuje prekomjerna tjelesna teina, a izraunava se tako da podijelite teinu izraenu u kilogramima s kvadratom visine izraene u metrima.

Tumaenje stupnja uhranjenosti pomou BMI

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) razlikujemo: prekomjernu teinu (BMI od 25 do 29,9 kg/m2), znaajno prekomjernu teinu ili pretilost ( BMI vei od 30 kg/m2) te izrazito prekomjernu teinu ili morbilnu pretilost ( BMI je vei od 40 kg/m2). Omjer bokova i struka se dobije mjerenjem opsega struka u najuem dijelu,i mjerenjem boka u najirem dijelu(oko stranjice) te dijeljenjem te dvije vrijednosti. U ena koje imaju omjer bokova i struka od 0.8 do 0.85 te kod mukaraca koji imaju omjer od 0.95 do 1 imaju povean rizik za zdravlje. Pretpostavlja se da i geni sudjeluju u nastanku pretilosti i to u udjelu 25-40%.

Nedavno je dokazano to kako pretilost u dobi od 40 godina smanjuje ivotni vijek za 7 godina. Pretilost predstavlja imbenik rizika za razvoj drugih patolokih stanja ili bolesti kao to su: dijabetes, hiperlipidemija, hipertenzija, ateroskleroza, infarkt miokarda, CVI pretilost moe biti, iako rijetko, i posljedica nekih bolesti poput hipotireoze, ali pretilost uzrokuju i neki lijekovi poput kortikosteroida. Pretilost moe biti i posljedica i nekog psiholokog problema. Pretilost moete sprijeiti tjelesnom aktivnou te promjenom u nainu prehrane. Kad ste fiziki aktivni tijelo troi mast i ugljikohidrate te kisik za potrebnu energiju te u tom procesu sagorijeva mast. Osobe koje ive tzv. sjedilaki nain ivota te one koje se slabo bave fizikom aktivnou trebale bi uzimati to je mogue manje visokokalorinih namirnica u prehrani. Dakle u prehrani smanjite unos masti jer su masti visokokalorine i njihov viak se odmah pretvara u salo, a suprotno tomu viak ugljikohidrata su u maloj mjeri pretvara u salo, zato pripazite na unos masti, a voe, povre, itarice, tjesteninu jedite koliko elite.

Smanjenje tjelesne mase za oko 5-10% pokazalo se dobrim za zdravlje jer se smanjuju brojni faktori rizika koji su vezani uz pretilost. U dijagnosticiranju pretilosti je prvo vano odrediti BMI . Lijeenje pretilosti ukljuuje nekoliko vrsta lijeenja i kontrole tjelesne teine, meu kojima su lijeenje dijetom, fizika aktivnost,bihevioralno lijeenje, lijeenje lijekovima, kombinirano lijeenje i kirurki zahvati. Lijeenje dijetom podrazumijeva promjene u prehrani u smislu smanjenog unosa kalorija u organizam, koji su presudni za postupan ali trajni gubitak tjelesne teine. Uz to, lijeenje dijetom obuhvaa upoznavanje sa kalorijskim vrijednostima namirnica koje unosimo u organizam, sastavom hrane( ugljikohidrati, masti bjelanevine), itanjem nutricionistikih preporuka, a vano je i pripaziti koje vrste namirnica koristimo i na koji nain ih pripremamo. Bavljenje fizikom aktivnou barem 30 minuta svaki dan klju je odravanja smanjene teine( koju smo smanjili dijetom). Fizika aktivnost ukljuuje aerobna vjebe kao to su: tranje, brzo hodanje, ples, plivanje, vonja biciklom. Sa tim vjebama treba poeti polako te ih postupno pojaavati nakon ega e nam one prijei u svakodnevnu rutinu. Bihevioralno lijeenje podrazumijeva promjene navika u prehrani i tjelesnoj aktivnosti, te usvajanje novih navika koje potiu gubitak tjelesne teine. Takvo lijeenje zahtjeva biljeenje dnevnika o prehrani i tjelovjebi, shvaanje znaenja visokokalorinih namirnica za nae zdravlje te njihovo svjesno izbjegavanje, treba biti motiviran i obitelj treba davati podrku u provoenju takve vrste lijeenja. Lijeenje lijekovima preporua se u osoba kod kojih je BMI vei od 30 te kod osoba veim BMI-om od 27 uz kojeg se pojavljuje dva ili vie poremeaja vezanih uz pretilost. Lijeenje lijekovima se mora kombinirati sa odgovarajuim promjenama ivotnih navika te se ono moe primjenjivati radi smanjenja tjelesne mase ili njezina odravanja.kod lijeenja lijekovima potrebna je redovita lijenika kontrola bolesnika. Kombinirano lijeenje ukljuuje dijetu (sa smanjenim unosom kalorija) i poveanu tjelesnu aktivnost. Kombinirano lijeenje moe biti i kombinacija bihevioralnog lijeenja i lijeenja lijekovima. Kirurko lijeenje preporua se kod osoba iji je BMI vei od 40, te kod osoba sa BMI-om izmeu 35 i 39,9 ali koje imaju ozbiljne zdravstvene potekoe. Kirurko je lijeenje potvrena metoda dugorone kontrole tjelesne teine. Kirurkim se putem ugrauje se prsten u eludac tako da se smanji njegova veliina pa se osjea sitost i nakon manjih obroka.

Pretilost se smatra epidemijom modernog doba te valja provoditi mjere prevencije da ne bi dolo do pretilosti ili ako je ona prisutna treba primjenjivati navedene metode lijeenja. Pretilost dijelom se moe obrazloiti dananjim socijalno-ekonomskim prilikama koje utjeu na kupovnu mo obitelji i dostupnost nekih namirnica, ali velikim dijelom loim prehrambenim i ivotnim navikama.Mnoga je djeca ali i roditelji jedu brzu hranu , kao to je hamburger, pommes frites, peena piletina, koja je puna te je ona najvei razlog pretilosti. fast- food hrana je masna i siromana kalcijem, vitaminima A i C. Zato izbjegavajte sendvie jer su esto prepuni masti i kalorija.

NEDOVOLJNA TEINA

Kod veine djece problem je pretilost, ali kod manjeg broja je problem premala teina. Vano je praenje prehrane i stanja uhranjenosti djece i mladei, jer su te ugroene skupine u razdoblju najbreg rasta i razvoja. Nepravilna i nedostatna prehrana moe znaajno utjecati na rast i razvoj djece i mladei, te privremeno ili ak trajno ugroziti njihovo zdravstveno stanje. Tei oblici nedostatka hrane ili pojedinih prehrambenih tvari mogu dovesti i do pojave klinikih oblika prehrambenih deficita. Poznato je da i uza zadovoljavajuu opskrbu energijom, ak i manji deficiti zatitnih prehrambenih tvari koji nisu popraeni klinikim simptomima, osobito ako potraju dulje vrijeme, mogu negativno utjecati na zdravstveno i funkcionalno stanje organizma. To se u prvom redu odnosi na rast i razvoj djece, tjelesnu sposobnost, funkcioniranje imunolokog sustava, kao i na mentalne funkcije.

Grafikon 2: BMI prikazan u percentilima

Tumaenje stupnja uhranjenosti djece uz pomo BMI percentila

Tablica 5.Biti mrav znai da imate 5% manje masnih naslaga u odnosu na ukupnu tjelesnu teinu ( koju ine miii, kosti, tetive i unutranji organi). Kao i pretilost, nedovoljna tjelesna masa odnosno mravost takoer stvara probleme sa srcem, smanjuje otpornost na infekcije, donosi kronini umor, anemiju i depresivnost. Mravost ima dva stanja : pothranjenost i loa uhranjenost ili malnutricija. Pothranjenost nastaje zbog nedovoljnog unosa kalorija, uz ogranienu aktivnost i poremeaje nekih tjelesnih funkcija vezanih uz rad, uz obavezno smanjenu tjelesnu masu. Loa uhranjenost je selektivni manjak jedne ili vie zatitne hranjive tvari ( bjelanevine, vitamini i li minerali), a mnogi su imbenici koji dovode do pretjerane mravosti. Pa tako pogreke u uzimanju hrane, neodgovarajui unos hrane, nedovoljno iskoritavanje hrane, poveane potrebe, poremeaj metabolizma hranjivih tvari te uzajamno djelovanje lijekova i hranjivih tvari su neki od imbenika koji dovode do pretjerane mravosti.Genetski faktori igraju takoer vanu ulogu u odreivanju da li e netko biti mrav ili ne. Hranjivi sastojci koji najee nedostaju i zbog ega su djeca esto mrava su eljezo, kalcij, i vitamin A. Mravo dijete ne mora biti i bolesno. Ako su miii i kosti dobro razvijeni, a manjka potkono masno tkivo, dijete nije bolesno, nego mravo. Takva djeca su veinom pretjerano aktivna, a za razliku od njih pothranjena djeca su neaktivna, nezadovoljna i odbijaju hranu. Da bi se netko udebljao mora poveati dnevni unos za 500-1000 kilokalorija. Prehrana mora biti dobro uravnoteena, u njoj trebaju biti zastupljene sve vrste namirnica, te uz tri vea dnevna obroka treba dodati i nekoliko meuobroka. Razlozi mravosti mogu biti ekonomski uzroci, psiholoki, psihosocijalni, kulturno-regionalne navike ili nacionalne navike u prehrani, neupuenost i neznanje o osnovnim pravilima prehrane, nemogunost da se nabavi ili pripremi hrana, kronini alkoholizam ili narkomanija, lijekovi, stanja nakon operacija, (poglavito probavnog sustava), poremeaji osjeta okusa i mirisa, bolesna stanja te nemogunost gutanja, kronini proljev, munina, povraanje, poveana fizika aktivnost, stanja s povienom tjelesnom temperaturom, pojaan rad lijezde titnjae, nasljedni biokemijski poremeaji, naroito bolesti jetre. Postoji vie vrsti mravosti, uroena, hipostenijska, steena i stenijska mravost.

HIPOSTENIJSKA MRAVOST je mrava graa tijela koja moe ali ne mora biti popraena pomanjkanjem napetosti miia, niskim krvnim tlakom, brzim zamaranjem ili pak hormonalnim poremeajima za koje je potrebno otkriti uzroke, i lijeiti ih. UROENA MRAVOST se takoer naziva hipostenijskom mravou, odnosno mravom graom koju neka osoba ima od roenja. U ovom sluaju prehrana ne utjee na mravost. STEENA MRAVOST ( simptomatska mravost) uzrokovana je nekim oboljenjem ili namjernom, strogom i neadekvatnom dijetom koja se provodila kroz due vrijeme. STENIJSKA MRAVOST nastaje uslijed mrave grae koja obino nije popraena nikakvim .

Da bi se udebljali morate se pridravati uravnoteene prehrane koja bi se trebala sastojati od ovih namirnica: kruh, itarice, krob, voe i povre, meso i zamjenske bjelanevine, mlijeni proizvodi, masti i ulja, eer i napitci. Uz uravnoteenu prehranu vano je da pojedete tri vrsta obroka i najmanje jedan meuobrok od mogua tri. Vano je da ne izostavljate obroke. Hrana koju unosite mora biti kalorijski bogata. Pijte mnogo tekuine, a umjesto same vode pijte vone sokove i mlijeko. Vano je smanjiti puenje jer puenje pridonosi mravljenju.Vane su i vjebe kako bi se razvili i miii, a ne udebljati se i dobiti samo masno tkivo. Vjebe uz ostalo pojaavaju i apetit i potrebu za tekuinom.

SOCIJALNO-EKONOMSKI IMBENICI PREHRANE

Veina mladih pate od rizika u neposrednom okruenju kao to su nesigurna voda za pie,loi sanitarni uvjeti, unutarnje zagaenje zraka, nedostatna higijena hrane, siromatvo u obitelji i neodgovarajue odlaganje otpada. To su sve socijalno-ekonomski uvjeti koji utjeu na rast i razvoj pojedinca pri emu najvanije mjesto zauzima loa prehrana zbog nedostatka novca i loih higijenskih uvjeta. Vanjski socijalno-ekonomski imbenici koji su vani za nae zdravlje su:

Siromatvo

Nezaposlenost

Nedostatna primanja

Obrazovanje

Pristup zdravstvenoj zatiti

Okolini faktoriANKETNI LISTITEHNIKA KOLA VIROVITICA

Ovu smo anketu sastavili kako bismo saznali na koji nain se hranite i da li je to u skladu s naelima zdrave prehrane. Vai odgovori e nam pomoi kako bismo saznali navike mladih ljudi i tako pomogli u daljnjem educiranju mladih. Ova anketa je anonimna, stoga Vas molimo da iskreno odgovorite na pitanja.UPUTE: Slijedi nekoliko skupina pitanja, odgovorit ete tako da zaokruite jedan od navedenih

odgovora ispod pitanja

UPITNIK ZA UENIKE SREDNJIH KOLA - ZDRAVA PREHRANA Molimo Vas da ispunite odgovarajue praznine i da zaokruite svoj odgovor1.Datum......................2.Mjesto kole..................................................Usmjerenje.3.Dob....................4.Spol M 5.TM (tjel. masa)................

TV (tjel. visina)................I. skupina pitanja - PREHRAMBENE NAVIKE1. Jedete li svakodnevno voe?a) dab ) ne2. Jedete li svakodnevno povre?a) dab) ne3. Da li svakodnevno konzumirate slastice i grickalice ( ips, okolada, bomboni...)a) dab) gotovo svakodnevnoc) vrlo rijetko4. Da li svaki Va obrok sadri eere, proteine i masti?a) dab) veinom dac) veinom ne5. Kakvu hranu preteno jedete? (moete zaokruiti vie odgovora)a) samo kuhanub) samo prenuc) samo peenud) sve6. Ribu jedete?

a) da, 2 x tjednob) da,1x tjedno

c) da,1x mjeseno

d) ne volim ribu

7. Kakvu ribu jedete:a) preteno slatkovodnub) preteno morskuc) podjednako slatkovodnu i morskud) ne jedem ribu8. Koliko esto jedete crveno meso i mesne preraevine?a) svaki danb) 2-3x tjednoc) vrlo rijetko / nikada9. Koliko esto jedete perad?a) 2 x tjednob) 1x tjednoc) 1-2 x mjeseno10. Koliko esto jedete gotove proizvode kao to su konzerve, gotova jela, pizze?a) gotovo nikadab) prosjeno jednom tjednoc) vie puta tjedno11. Koje masnoe uglavnom upotrebljavate za pripremu jela?a) maslac, kokosovo uljeb) maslinovo uljec) mijeana uljad) ivotinjsku mast12. Koliko vode popijete dnevno? (misli se i na napitke i na tekuu hranu)a) manje od 1 litreb) 1-1,5 litrec) 1,5 - 2 litred) vie od 2 litre

II. skupina pitanja-SVIJEST O SEBI I SVOJOJ PREHRANI13. Da li ste imali vee promjene u tjelesnoj masi tijekom posljednjih 6 mjeseci?a) dab) nec) ne znam14. Da li ste optereeni svojom tjelesnom teinom?a) da, stalnob) nec) ponekad15. to mislite o svojoj tjelesnoj masi, odnosno grai svoga tijela?a) normalno sam uhranjen, dobro izgledamb) mrav sam, nemam nita protiv kojeg kg viec) mislim da sam pretil/la, trebao/la bih omravjetid) mislim da sam pretil/la no ne mislim da trebam smraviti16. Koliko glavnihobroka imate tijekom dana?a) jedanb) dvac) tri (doruak, ruak, veera)17. Imate li izmeu glavnih obroka i meuobroke?a) da, izmeu doruka i rukab) da, izmeu ruka i veerec)da; i izmeu doruka i ruka i izmeu ruka i veered) ne, nemam meuobroke18. to jedetedok ste u koli?a) uope ne jedemb) sendviec) slastice i grickaliced) neto drugo (navedi to)19. Jedete li dijetalnu hranu? (na primjer; integralni kruh, smea ria, tzv. light proizvode,...)a) dab) nec) ponekad20.Pridajete li vanost broju dnevno unesenih kalorija?a) dab) nec) ne razmiljam o tome

21. Pazite li na koliinu dnevno unesene soli u organizam?a) dab) nec) ne obraam panju na to22. to mislite o nainu na koji se hranite?a) mislim da se zdravo hranimb) mislim da se nezdravo hranimc) ne razmiljam o tome23. Da li ste upoznati s naelima zdrave prehrane?a) dab) ne c) znam poneto

III. skupina pitanja - UTJECAJ OKOLIA I LOIH NAVIKA NA PREHRANU24. to Vam je posebno vano kada kupujete namirnice?a) cijenab) zemlja podrijetlac) hranjiva vrijednost25. Pijete li kavu?a) da, svakodnevnob) ponekadc) ne, ne pijem kavu26. Pijete li alkohol?a) redovito, barem jednom tjednob) samo u posebnim prilikamac) ne, ne pijem alkohol27. Da li puite?a) da, svakodnevnob) ponekad (obino kada izlazim u grad ili kad sam izvan kue)c) ne, ne puim28 .Bavite li se tjelovjebom i fizikom aktivnou?a) da, redovitob) povremeno vjebam i umjereno sam fiziki aktivanc) ne, ne vjebam i rijetko sam fiziki aktivan29. Da li u stresnim situacijama mijenjate svoj nain prehrane?a) da, jedem vieb) da, jedem manjec) ne, ne mijenjam nain prehrane30. Da li nedostatak sna utjee na Va nain prehrane?a) dab) nec) nisam razmiljao/la o tomeVa komentar ankete, sugestija, prijedlog i sl...................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................... Ovu su anketu sastavile uenice treeg razreda Medicinske kole Virovitica; Martina Franji, Marina Grgi i Marija Mainkovi u suradnji s prof. Snjeanom Boiko (koordinator projekta "E-medica u Tehnikoj koli Virovitica) i dr. med. Miom Benjekom (voditelj projektnog tima u Tehnikoj koli Virovitica).Zahvaljujemo Vam to ste sudjelovali u anketi

ANALIZA ANKETE

U izradi ankete provedene meu uenicima srednjih medicinskih kola sudjelovali su uenici Tehnike kole Virovitica, treeg razreda medicinskog usmjerenja, u suradnji sa koordinatoricom prof. Snjeanom Boiko i uz strunu pomo dr. Mie Benjek. Uenici su s dr. Benjekom napravili analizu provedene ankete u skladu s najnovijim spoznajama i zahtjevima dijetetike i novim tendencijama koje se tiu pravilne prehrane.

Anketa je provedena u pet zdravstvenih kola i to : Medicinskoj koli Ante Kuzmania iz Zadra, koli za medicinske sestre Mlinarska iz Zagreba, Srednjoj koli iz Koprivnice, Srednjoj koli iz Pakraca i Tehnikoj koli iz Virovitice , a takoer i meu 100 uenika ostalih usmjerenja Tehnike kole Virovitica kako bi se napravila komparacija unutar kole koja je politehnika.

Anketom je obuhvaeno preko 600 ispitanika u dobi od 15 do 18 godina, a dvije treine ispitanika su enskog spola.

Anketa sadri 30 pitanja koja su podijeljena u tri skupine:

I. skupina pitanja prehrambene navike

II. skupina pitanja svijest o sebi i svojoj prehrani

III. skupina pitanja utjecaj okolia i loih navika na prehranu.

Na poetku ankete uenici su davali podatke o svojoj tjelesnoj masi (TM) i tjelesnoj visini (TV). Na osnovu TM i TV izraunali smo BMI (indeks tjelesne mase), koji danas preporua Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), uz vrijednosti odnosa obima kuka i obima struka, kao jedan od glavnih pokazatelja koliki je rizik za oboljenje od odreenih bolesti u prvom redu od dijabetesa, visokog krvnog tlaka, visokog kolesterola, astme, artritisa,....uope od svih bolesti koje se javljaju kao posljedica ateroskleroze krvnih ila.

WHO preporua da se BMI kree u rasponu od 21 23 kg/m2, a pod adekvatnom tjelesnom masom smatra se BMI od 18,5 25 kg/m2. Ispod 18,5 kg/m2 smatra se pothranjenou, a iznad 25 prekomjernom tjelesnom masom ili prehranjenou

ANALIZA BMI

Grafikon 3: grafiki prikaz ukupnog BMI ZADARZAGREBKOPRIVNICAPAKRACVIROVITICAVIROVITICA ostala usmj.Sve kole

djevojkeManje od 18710758037

18 - 2041433429398194

21 - 2347222025152131

24 - 2873131011044

28 i vie1010103

prosjean BMI kg/m2 20,6119,1118,6820,9021,3419,8520,08

mladiiManje od 1812224314

18 - 201410129122683

21 - 23161331122570

24 - 281644611142

28 i vie0010045

prosjean BMI kg/m221,5621,7421,5621,7720,8321,7921,54

mladii i djevojkeukupan prosjeni BMI kg/m221,0820,4320,1221,3421,0920,8220,81

Tablica 6: vrijednosti BMI obraene prema spoluAnalizirajui anketu i dobivene vrijednosti BMI-a moemo zakljuiti:1. Mali je broj uenika (oko 40%), koji svoj BMI odravaju u rasponu od 21 -23 kg/m2

2. Jednu treinu uenika ine oni uenici koji svoj BMI odravaju u rasponu od 18 do 20 kg/m2

Analizirajui anketu provedenu u Zagrebu, moe se vidjeti da veliki broj uenika ima BMI ispod 20 kg/m2, a to iznosi oko 50%. Oko 10 % uenika i to enskog spola imaju BMI ispod 18 kg/m2, to je epidemioloki vrlo znaajan podatak i obvezuje na provoenje nove ankete i zdravstveno prosvjetni rad na temu pravilne prehrane i ispravljanja ovog nedostatka.

3. to se tie pitanja prehranjenosti, svega oko 5% od ukupnog broja ispitanih uenika je prehranjeno i njihov BMI je oko 25 kg/m2 ili pak neto vii. Po pitanju prehranjenosti, prednjae zadarska i virovitika kola. Oko 12 % uenika zdravstvenog usmjerenja ovih kola ima BMI na gornjoj granici preporuenog, neto oko 25 kg/m2. To nas obvezuje da pripremimo i odrimo predavanje koje e uenicima dati smjernice, pokazati i objasniti pravila koja se tiu dijetetike , nutricionizma i odnosa uenika prema svojoj tjelesnoj masi i ukazati na posljedice nepravilne i neadekvatne prehrane.

4. najadekvatnija BMI, prema preporukama WHO ima srednja medicinska kola u Pakracu.

BMI za uenike ove kole iznosi 21,77 kg/m2, a za uenice 20,90 kg/m2. Od ostalih kola, ukupan BMI zadovoljava meu uenicima srednjih medicinskih kola u Virovitici i Zadru. kole u Koprivnici i Zagrebu imaju problem u vrijednosti ukupnog BMI-a koji se odnosi na relativno nie vrijednosti (vrijednosti ispod 20 kg/m2 ima statistiki znaajan broj ispitanih uenika)

5. Uenici strojarskog, elektro, poljoprivrednog i drvodjeljskog usmjerenja u Tehnikoj koli Virovitica ne razlikuju se u komparaciji sa uenicima medicinskog usmjerenja u drugim kolama.

Ukoliko se kompariraju vrijednosti dobivene u tehnikim usmjerenjima u Virovitici i meu uenicima zdravstvenog usmjerenja, nema nekih odstupanja po pitanju BMI-a i potivanja bitnih pravila dijetetike. To upuuje na zakljuak da uenici zdravstvenog usmjerenja nisu u dovoljnoj mjeri upoznati s pravilima pravilne prehrane i da tu manjkavost, odnosno deficit u znanju, snose ne samo oni, ve i njihovi nastavnici. Tu manjkavost treba ispraviti provoenjem odgovarajueg zdravstveno-prosvjetnog rada, tj.organiziranjem predavanja za uenike, ne samo zdravstvenog usmjerenja, ve i na irim populacijskim skupinama.

ANALIZA PRVE SKUPINE PITANJA prikaz u tablici: PREHRAMBENE NAVIKEZADARZAGREBKOPRIVNICAPAKRACVIROVITICAVIROVITICA ostala usmj.SVE KOLE

1.a)976443415937341

b)775057293441288

2.a)805551324735300

b)825950674643347

3.a)634535313436244

b)644443472724249

c)322515223218144

4.a)622727232734200

b)756958573135325

c)20181512359109

5.a)1724195157

b)811250531

c)1131065540

d)1307487798267519

6.a)2943112857

b)805140433122267

c)333546363829217

d)202411162219112

7.a)0152012151173

b)1084129182412232

c)294341263335207

d)1615105222088

8.a)532616261724162

b)1026970634850402

c)2019141328498

9.a)725858405643327

b)624834543224254

c)1888651156

10.a)37322111315101

b)985858485942363

c)262521412121155

11.a)16141518

b)723223202318188

c)855951504136322

d)41724262819118

12.a)29238199290

b)733943323215234

c)303732213127178

d)261517282134141

Tablica 7: prikaz rezultata I skupine pitanjaGRAFIKI PRIKAZ ODGOVORA I SKUPINE PITANJA

PREHRAMBENE NAVIKE

Grafikon 4 i 5.

Grafikon 6 i 7.

Grafikon 8 i 9.

Grafikon 10 i 11.

Grafikon 12 i 13.

Grafikon 14 i 15.

Grafikon 16. ANALIZA I SKUPINE PITANJA, PREHRAMBENE NAVIKE Svega 1/2 uenika svakodnevno jede voe i povre, u prehrani je manja zastupljenost povra u odnosu na voe

slastice i grickalice su u znaajnoj mjeri zastupljene u svakodnevnoj prehrani uenika

crveno meso i mesne preraevine su u znaajnoj mjeri zastupljene u prehrani mladih.

Meutim , jo je vei broj uenika koji redovito (2-3 x tjedno), konzumiraju perad, to pokazuje izvrsnu ravnoteu izmeu uea crvenog i bijelog mesa u prehrani ispitanih uenika. Gotova jela i konzerve, nisu tako esto na jelovniku ispitanih uenika to je u skladu s potovanjem piramide zdrave prehrane. ono to posebice zabrinjava je to se u velikoj mjeri u prehrani upotrebljava ivotinjskih mast. Osobito se istiu ispitanici iz Virovitice, Pakraca i Koprivnice. Maslinovo ulje i mijeana ulja u prehrani su zastupljena u znaajnoj mjeri meu uenicima iz Zadra, koji ga konzumiraju u zadovoljavajuoj mjeri. Meu ostalim ispitanim uenicima nezadovoljavajui su podaci vezani za uporabu maslinovog i mijeanih ulja. riba je slabo zastupljena u prehrani uenika. Znaajno vei broj uenika iz Zadra u usporedbi s uenicima iz drugih kola, konzumira ribu. Ovaj podatak je i oekivan i povezuje se s mediteranskim nainom prehrane, tj. sa podnebljem u kome ive ovi uenici. U najveem broju se podjednako koristi slatkovodna i morska riba, izuzev u Zadru, gdje se preteito koristi morska riba. Zabrinjavajui je podatak da 10 15 % uenika uope ne jede ribu, ali to ovisi od kole do kole. unos vode,odnosno tekuine, u organizam je zadovoljavajui i iznosi od 1 2 litre ukupno unesene tekuine u toku dana. uenici nisu upoznati sa zahtjevima dijetetike u pogledu naina pripremanja hrane i pravilne termike obrade namirnica, kao ni sa znaajem adekvatnog unosa osnovnih gradivnih nutrijenata (eera,masti i proteina).ANALIZA II SKUPINE PITANJA prikaz u tablici.SVIJEST O SEBI I SVOJOJ PREHRANI

ZADARZAGREBKOPRIVNICAPAKRACVIROVITICAVIROVITICA ostala usmj.SVE KOLE

13.a)35251828393148

b)987264593759389

c)281719131716110

14.a)17221518337112

b)885951422961330

c)533334393110200

15.a)1034552694350362

b)253317232313134

c)292228422411156

d)2514253655

16.a)18381718185114

b)473129423923211

c)1004554353650320

17.a)11176175965

b)743437184623232

c)503136202023180

d)213221372223156

18.a)352911442311153

b)924362494752345

c)252573191493

d)25172034170

19.a)18191116131087

b)785848474248321

c)613741363820233

20.a)141312129969

b)613644514546283

c)746544373923282

21.a)13151086759

b)715057444445311

c)834933304327265

22.a)65383183227201

b)23302038228141

c)854649414043304

23.a)857042645139351

b)13101110121571

c)603447503024245

Tablica 8: prikaz rezultata II skupine pitanjaGRAFIKI PRIKAZ ODGOVORA II SKUPINE PITANJASVIJEST O SEBI I SVOJOJ PREHRANI

Grafikoni 17 i 18.

Grafikoni 19 i 2o.

Grafikoni 21 do 24.

Grafikon 25 i 26.

Grafikon 27.ANALIZA II SKUPINE PITANJA SVIJEST O SEBI I SVOJOJ PREHRANI

Tjelesnu masu djeca odravaju konstantnom, nemaju veih oscilacija u svojoj tjelesnoj masi. Veina djece ( 50% ), smatra da su normalno uhranjeni, to je u korelaciji sa dobivenim podacima BMI.

Najvei dio djece je barem povremeno optereen svojom tjelesnom masom. Od ove injenice odstupaju rezultati dobiveni u Virovitici meu uenicima ne zdravstvenih usmjerenja. 80% tih ispitanika daje podatak da nisu optereeni svojom tjelesnom masom. To djelomino treba pripisati spolnoj strukturi, jer najvei dio uenika nezdravstvenog usmjerenja ini muka populacija.

Znaajan dio djece nema tri glavna obroka u danu ( ak 50%). Vrlo mali broj ima uz tri glavna obroka i dva meuobroka ( samo 20% uenika).

Posebno je zabrinjavajui podatak da se 50 % djece u koli hrani sendviima, a da 25 % djece uope ne jede.

Dijetalnu prehranu konzumira svega neto vie od polovice ispitanih uenika i to povremeno.

Broj dnevno unesenih kalorija, kao i koliina dnevno unesene soli u organizam, za veinu ispitanih uenika nisu bitne ili jednostavno ne razmiljaju o tome.

Mali je broj onih uenika koji misle da se dobro hrane to je pokazatelj da su oni i pored svega svjesni svoje prehrane. Ovaj podatak je vrlo dragocjen jer nam ukazuje da se moe i treba aktivnije pozabaviti tim problemom i pravovremeno ispraviti nedostatke.

85 % ispitanih uenika misli da poznaje naela zdrave prehrane u potpunosti ili bar djelomino.III SKUPINA PITANJAUTJECAJ OKOLIA I LOIH NAVIKA NA PREHRANU

ZADARZAGREBKOPRIVNICAPAKRACVIROVITICAVIROVITICA ostala usmj.

24.a)775551534035

b)231314112614

c)654635402729

25.a)673611422327

b)514442343527

c)473447233524

26.a)452220351332

b)546052444426

c)413228163420

27.a)533314411826

b)49261822235

c)685568355247

28.a)383538302538

b)955352494825

c)262610204015

29.a)382016271612

b)57443833331

c)6650463844551

30.a)42191926248

b)655036433547

c)564545323423

Tablica 9: prikaz rezultata III skupine pitanjaGRAFIKI PRIKAZ ODGOVORA III SKUPINE PITANJAUTJECAJ OKOLIA I LOIH NAVIKA NA PREHRANU Grafikoni 28 i 29. Grafikoni 30 i 31. Grafikoni 32 i 33.

Grafikon 34.ANALIZA III SKUPINE PITANJA

UTJECAJI OKOLIA I LOIH NAVIKA NA PREHRANU

40 50 % ispitanih uenika se pri kupovini namirnica povodi njihovom cijenom. Ovaj podatak ukazuje koliko soci-ekonomski imbenici utjeu na pitanje prehrane mladih. Slian postotak ispitanika obraa panju na hranjivu vrijednost kupljenih namirnica, dok vrlo mali postotak obraa panju na zemlju podrijetla namirnice. To govori u prilog injenici da je danas veliki utjecaj mass- medija na populaciju i da se kupuje sve ono to je popularno.

60 70 % ispitanih uenika pije svakodnevno ili bar povremeno kavu. Slian postotak vrijedi i za alkohol.

Ono to zabrinjava je da uenici, ukupno gledajui vie od pola ispitanih pue. Znaajan broj svakodnevno. Ovi podaci su posebno vani jer utjecaj kave, nikotina i alkohola ima vrlo loe represije na budue zdravlje ovih sada mladih ljudi.

to se tie fizike aktivnosti veina uenika redovito vjeba , ili su umjereno fiziki aktivni. Svega 15% ispitanika vrlo rijetko je fiziki aktivno ili se ne bavi tjelovjebom.

to se tie stresnih situacija i nedostataka sna, to jest njihovog utjecaja na nain prehrane nismo dobili relevantne podatke, jer stoji pretpostavka da uenici nisu shvatili sadraj ta dva postavljena pitanja i naina na koji su trebali odgovoriti.

ZAKLJUAK

Novac je vrlo esto presudan u pogledu nepotivanja principa pravilne prehrane. Uenicima srednjih kola vrlo esto je izbor namirnica odreen njihovom cijenom. Takva situacija svakako ima svoj iri drutveno-ekonomski znaaj. Svima nama je poznato koliko je teak materijalni poloaj naih roditelja. Zbog dugotrajnog boravka u koli i manjka uvjeta za pravilnu prehranu konzumiramo nezdrave namirnice. Hrana koju najee upotrebljavamo nezdrava je i zato je u svijetu mnogo ljudi koji pate od poremeaja i bolesti uzrokovanih nepravilnom prehranom. Ponajvie se konzumira brza hrana koja je masna, ima kancerogena svojstva i pogoduje nastanku pretilosti. Veini uenika srednjih kola glavni obroci su sendvii ,grickalice , okolade i visokokalorini koncentrirani ugljikohidrati u obliku gaziranog soka. Najmanje se konzumira voe jer u blizini kola nema adekvatnih prodavaonica koje bi zadovoljile potrebe uenika za svim potrebnim sastojcima pravilne prehrane. Fast-food je gotovo u svim kolama jedini izbor gotovih jela i zbog toga organizam dobiva samo vee koliine masnoa koje se pohranjuju u masno tkivo.

Kako bi poboljali nain prehrane trebalo bi probuditi svijest o zdravom nainu prehrane i o poboljanju socijalno-ekonomskih uvjeta.iru drutvenu zajednicu moramo potaknuti na rjeavanje tog velikog problema koji pogaa itavu populaciju.

VITAMINI TOPIVI U VODI

144

18

Vitamini topivi u mastima

C VITAMIN

RIBOFLAVIN

VITAMIN B 2

32

32

VITAMIN

A

VITAMIN

D

VITAMIN

E

45

63

35

249

24

27

47

43

22

3. PITANJE

KOBALAMIN

VITAMIN

B 12

EMBED Excel.Chart.8 \s

VITAMIN

K

15

25

PIRIDOKSIN

VITAMIN

B 6

ANEURIN

VITAMIN

B1

64

44

244

36

34

31

250

200

150

100

50

0

300

ZADAR

ZAGREB

KOPRIVNICA

PAKRAC

VIROVITICA

VIROVITICA

ostala usmj.

SVE KOLE

3. a)

3. b)

3. c)

PAGE 3

_1211106010.xlsGrafikon1

0.15

0.6

0.25

Prosjene dnevne energetske potrebe ovjeka

List1

bjelanevine15%

ugljikohidrati60%

masti25%

List1

0

0

0

Prosjene dnevne energetske potrebe ovjeka

List2

List3