u biv.

iero. d<>-

'e su

iliju-

u m~

sa dt siti

Obri­čkim

KO. Pt-

pro-

VEZ.

r i:: e ko­

prvi Veli-

r~: rČO' JVijek ~ib hb! je-

l već r;; ~oje·

l s;~: ~~le lenllll ~de·

ruše

~;~ ~ja JC

~ ~

".,

C)·

~:~3Wdlnl broJ O.SO Dln

LIST IZLAZI TJ EDNO. - C.O!)l~H:A

30.- DIN. - ZA. l~lOZEMSTVO 60.-0G>LASI PO NA itOC':ITOJ i AI'IIFI.

Riješena zagonetka Okruženi smo tajnama l zagone -

kama. TaJne su nad nama, u nama l oko nas. Ljudi ih već hiljade godina

proučavaju i objašnjavaju, a mnoge od njih su nam još uvijek daleke l

neotkrivene. Pa da je tajnovito l zĐgonetno

samo ono Ito je u Bogu, l što je Bog stvorio! All mi sami sebe zaplićemo

u mrežu novih zagonetaka, koJima ne

znamo nl početka ni konca. Zar međunarodni život nije jedna

takva zagonetka! - Ko više razumije, za!to su se neki narodi do jučer mr­zili l progonili, a danas se bratime i miluju! Pa sva ta diplomatska putova­nja, savezi, paktovi, sporazumi, pogod­be, ugovori .•• l

Zamdena je to zaSjonet!<:l l za najdalekovidnljega političara. l više nl­ko niUa ne može razumjeti, ako se

hoće razvoj događaja podvrći zakoni­ma logike l naravnoga morala.

A opet, kad se samo nešto uz­me u obzir, sve je to shvatlJivo kao dva puta dva. Tada zamršena zagonet­ka stoji pred nama rljelena. A to ne­

llo jest: Sebičnost l korist. Sto znači prijateljstvo, ljubav, za­

dana riječ, međusobni sporazumi! -

Sve je to dobro, dok lm donaša korist. Ako dojučerašnji neprijatelj obećaje

veći komad kruha, onda se raskidaju stara prijafeljstva l stvaraju nova, uz

najveće ceremonije, s potpisima l ban­ketlma.

O, ta obećanja l sporazumi! Ima

JI kratkotrajni)ega života nego što je njihov! - Upravo po onoj: Danas Jesmo, sutra nismo.

Sramota je, kad čovjek čovjeka

prevari, pa ma bilo to i u najvećoj

tajnosti. Kad ne održi riječ, pogazi o­bećanje!

A danas se čitavi narodi zavara­

vaju. l to javno, uz slavljenje zvona, preko svih svjetskih novina l radio­

stanica! l niko se radi toga ne crveni. Nikoga ne prekorava savjest. Joi su

ponosni radi svoje spretnosti l prome­

turnostl, ako mogu nekoga, što no se .kaže, nasaditi l nasamariti.

Uvijek je bilo teiko naći pravoga

prijatelja, a danas je to mnogo, mno­go teže. Tu l tamo se nađu dvije

.srodne, plemenite duše, koje se upo­

'%naju l povežu vezom prijateljstva. A­

ll, daJ, nađite dva naroda, koja bl se međusobno Iskreno ljubila l, Iz prija­

teljstva, pomagala. Nigdje nema pouzdanja. A čudi­

ll bismo se, kad bl ga l bilo u danal­

njem svjetskom položaju. - Pouzda­

Jemo se samo u prijatelja, a njega ne

molemo naći! Vjerujemo onima koji

_!'OST ARif/IlA PLACEMA U G Cl-TOVU.

1- GODINA X. BROJ 43 . A!>USA UIEO I~TVA i UP~AVE: Sl F.Nir.: ,,. 17.

Sibenik, 19. listopada 1939.

"Danas Je naša sudbina u našim rukama r' (Poruka predsjednika dra Mačka svim narodnim zastupnici­

ma i or.ganizacijama HSS, 10 l. mj. pred jcdnik dr laček ra.~:a5lao

je sv1m hrvat kim nnrodntm zn tupni cima i pred jednicima kotnrskih organizaciJa po­vjerljivo okružnicu u želJi, da objnšnJCilJcm aktuclnogn polili čkog polo ž, ja u zemlJi pre­sječe ra.~:ne gla inc, koje nc ·avjesni ljudi ire medu narod. Da je ova poruka do la u pra­vi čas, dokazuJe ilna reakciJa prot1vnik<1 narodnoga porazuma, koj1 lccJma nastaVlJ::.· ju svoju kampanJu. Da b1 1 ~1ra Javnost bi­la upućena u pravo stanje stvari, donosimo tu poruku dra Mačka u cijelosti:

»DRAGA BRACO!

U vezi s najnovijim događaJima, doL­nost mi je obavijestiti Vas o sliJedećem :

vc ovo vrijeme nakon po ljcdnJC sjedni­ce Hrva t kog narodnog zastupstva, glanrll mi je briga s jt•dne strane prenos vlaHi I

beogradske vlade na vladu BaiJO\•ine lfrva:­ske, a s druge strane rzgradnja slobodne !Jr­

vatske tlCI načelima naših velikih učitl'ija

Stjepana i Antuna Radića . Radi toga ja dije­lim svoje vrijeme s jedne strane na faJ u Beogradu, a s druge s trane na rad u Zagre­bu, i obično boravim jednu polovicu tj edna u Beogradu, a drugu u Zagrebu.

Posao oko prenosa vlasti odvija se na moje potpuno zadovoljstvo. Postoji dob t o rawmijevanje izmedu glavnih političkih jak­

tora u Beog radu i men e, te nigdje 11<'

nailazim na neprem ostive zapreke 11 spro­vedbi politike spora::.uma. U re d b e o p re­nosu vlasti izrađ u ju sc pod mo­j o m k o n tr o l o m , s najvećim pospjc~c­

njem, a dovršene još nisu za va područja

narodnog života amo zato, što ih treba iz­rađivati oprezno, da ne bi zbog brzine rada

iz nj ih izostale koje važne ovlasti. I posao na izgradnji slobodne

H r v a t s k e o d v i j a s e r e d o v i t o . Rad je to ogroman, jer nema ni najmanje granči­

ce hrvatskog narodnog života, koju bivši re­žimi nisu oštetili, ali sc odvija dobro. On se može potpunoma obaviti samo suradnj(1ffi

Hrvatskog narodnog zastupstva. Radi lvr.a meni s u jedna od glavnih bri !(a i z b o r i z a H rv a t s k i a b o r , bez čije

sc suradnje ne da ni zamisliti preporod i novi bo lji život domovine nam Hrvatske. U lli

svrhu izraduje se po m ojim uputama i ba

će skoro dovršen izbomi zakon. Uz to se rad i na preurcđenju uprave,

reorganizaciji žandarmerije i policije, reorga­

nizaciji ško lstva, tc sc posebna briga posve­ćuje p'reporodu narodnog gospodarstva.

Ne sa mo da sam zadovolja n držanjem ministra predsjednika Dragi.šc vetkovil:a i ostalih čla nova vlade u pitanju prcnosa vla­sti na Banovinu Hrvatsku, nego nailazim

ljube istinu, a tl žive samo u pričama

za dobru djecu! !alosno je to. l dok je tako, nl­

jedan mall narod ne smije od nekoga

drugoga očekivati pomoći u svojoj

borbi za životni opstanak. Ako mu ko l pruži kakvu pomoć, tražlće od nje­

ga stostruku naplatu. Samo s onim što je nale, može­

mo računati. S našim novcem, s na­

lom snagom l s našom borbom! Sve

drugo Je varljivo i nesigurno.

k.od njih na dobro razumijevanje i u obav­lJ anJu po lova, koJi u zajednički ciJeloJ dr. žavn 'J zajednici. Tu je u prvom redu \ anj­ska politika. G l e d e n j e .1:1 n o g v o u e­nja postoji suglu nost izmedu mene i glavnih pol1tičkih fakto­ra u Beogradu. l on[ u baš ko.~o i mi La neutralnost i ncuplitanjc u s a d a n J i e v r o p s k i r n t. Vanj ku po­liu ku vod1mo u tom duhu, pa tvrdo vjeru­jem da e nam, uz pomoć Božju, uspjeti sa­čuvati i hrvatski i rpski eljački narod od ratn1h strahota.

Radi toga p o t re b a n n a m j e o­prez, disciplina i suzdržljivost i onda, kad nam sc čini i krivi::a i nepr avda.

akon 20 godina te.§ke borbe došli smo do toga, da možemo u djelo provc Li svoj nrogram, poboljšati svoju sadašnjost i 0si­gu1ati bolju budulnost sebi i vojoj dieci.

itko na u tome ne može spriječiti, nego li to, kad bi medu nama ne talo dosada~nje discipline i sloge i kad bi mo nasjedali la­lima i podvalama protivničkim i pomogli im, da mogu s pravom tvrditi, da u Hrvat­skoj vlada nered i anarhija. kako netko iz­van nas treba kod na uvoditi red ili na

čak oslobađati.

Dana s je naša sudbina u na­• i m ruk a m a l T o m or a z n a t i s v a t­ko od nas. Zato oam je više nego ikada potrebna disciplina i slo­

g a.

Pozivam zato sve narodne zastupnike i ve predsjednike kotarskih organiLaciJa, da

odmah sazovu za lijedcću nedjelju sjcd,ice kotar kih organizacija i na njima na to Jpo­

zore pri~utne izaslanike. Ujedno neka ih pozovu, da svaki od

njih nakon povratka kući odrl.i sastanak mje­sne organizacije i na njemu o gornjem u­puti cijel.i hrvatski narod.

Zapovjednicima pak i podzapovjedni• i­ma [[rvatsk e Seljačke i Gradanske Zaštite nalažem, da najbudnije pripaze, naročito 11

gradovima i okolici, na sve one. koji ho::e rovariti i unositi zabunu 11 narod.

Zagreb, dne 1 O. li !opada 1939. hrvatskim seljačkim pozdravom

Dr. Vladko Maček«

• Ovom prilikom zagrebački »Iirvat .;ki

Dnevnik « od 13. l. mj. u vom uvodniku, medu o talim pi še:

»Predsjednik dr Maček, koji razvija vr­lo veliku energiju, uput io je ovu ok.ružnicu sa svrhom, da presječe intrige tanovitih krugova, koji bi htjeli naškodili politici spo-

Kao što ništa nije novo pod sun­cem, nije novo nl to, da se raskida­ju stara međunarodna prijateljstva l

sklapaju nova, da se prekduju pakto­

vi l sporazumi. Bilo je toga i prije. l u starom i u srednjem vijeku. Ali ta­ko naglih preokreta, tako podloga za­varavanja iz golih trgovačkih računa,

kao ito danas doživljavamo, nećemo

naći.

Dok vuk dlaku mijenja, nlita ne­

obično. All što da rečemo, kad vuk

RUKO~ISI SE HE ViolACAJU.

IIOJ CEK. IACUHA Jl.Ui

rawma. Hrvatski će narod razumjeti riječ i

svojega vode tc će voJom slogom i di Cipli ­nom pokaLali i dokaLati svoju svijest i svo­ju pollučku zrelost. « ---

Pomozi mo misije! Ova nedjelja je misijska nedjelja! Veliki pro Jak Društvo za širenje vjere

ove godmc ponovno nam pruža ruku te pro i od na u prvom redu žarlcu mo/iJvu za misije i misionarc, a onda i novčani dar, da pripomognemo nj[hovc ogromne i dnevno sve veće potrebe.

D ok lJudi brutalno gaze Božju zapovijed o milosrdu 1 ljubavi, Crkva nam dozivlje u pamet riječi Apostolovc: ,.za sve je umro Krist« i propi uje nam pomoć mi ijama kao du!nost i čin krxćan koga bratstva.

TaJ po;;iv odozgo ponavlja tajnik Kon­gregacije za širenje vjere Nj. Pr. fon . Co­stantini, koji u svom preplemenitom pozivu za ovogodišnji Mi ijski Dan, nazivljući ga ,. tfanom vjere i ljubavi« navodi na razmišlja­nje sve o obc, koje imaj u pameti i srca, ka­ko, »dok di\ • LJ unaokolo rM, srce se di=:e, ako može da u čini nešto dobra, šireći utzao­

kolo ljubav.•

Ba zato on tako uporno ističe one ri­ječi sv. Pavla: Nemojte sustati čineći dobrn/ J a bih rekao, da bi nam te riječi mogle poslužiti kao lo;;inka za veliku mobiliz ciju duhova u korist misija. Dok se u svijetu čini toliko i toliko zla, neka e imajući na umu riječi i toga apostola: »Ne daj se pobijediti

od zla, već u dobru pobijedi zlo«, poveća

broj kr ćana, koji će činiLi dobra, da sc tako supro tavi bije u mržnje drhtaj ljubavj tc na­

rodima, koji »sjede u tminama i sjen i smrt­noj«, bude navje' tan Krist, propovijedano

jcgovo kraljevstvo, kraljevstvo pravde, lju­bavi i mira. aša ljubav znat e da ublaži Božju pravdu i zasluži nam one blago love, koji su nam polreb.iti, napose u ovo teško doba. koje prol.ivljujemo.

Glas misionara isto je tako u rdan i dir­ljiv.

J edan mi ijski bi kup iz opustošene Ki­

ne piše: »Dobrot v arne u tanove naše mis ij­ske postaje zapanjile su i razorul.ale svako­ga, koji bi nam bio htio učiniLi zla ... « Evo moći onoga, koje Duh vet i nazivlje JtO n.t~je

ljubavi"'! o taj biskup dodaje : »Radi se mnogo, mnogo dobra. Misionari su neutru­divi... o potrebita nam je obilna pomoć, da doskočimo silnim potrebama «. Znr im onda ne crno pomoći, makar i mi oskudi­jevali?

Primjer mi:>ij kih krajeva. Kako novo­obraćcnici imuju shvaćanja za Misijski Dao ! Divni su prizori, koji nam pokazuju za­hvalno t ove naše braće po vjeri za veliki dar vjere, što u ga primili od Boga! Sjc­mcni ' tnrci i daci u zavodima, koji sebe os-

i ćud promijeni! - Ta, dosad smo

govorili, da vuk dlaku mijenja, ali ću­

di nikada!

Kako je sve postalo moguće, nas

više ne može ništa iznenaditi. Ako su­tra počnu ljudi hodati i na glavi, neće

ni to biti senzacija. Zagonetka je za

nas riješena.

- ·0, tl nesretna sebičnosti

prokleta gramzivosti!

lg.

STRANA 2.

tavlj aju bez hrane, da uštede d daruju Dru.Hvo za širenje vjore. Radnici, koji badava r dc. Gubavci, koj1 ~o trude, dn sakupe koji di­nar ... »Evo vnm ono, to mi je ostalo l -govorJia je s osobitim naglaskom neka stari­ca u Africi davajući misJonaru novac, . to ga je našla medu pepelom voje kolibice, koju je uništio grom. - cka je :z.a Papu misija, a Bog neka mc blagoslovjl «

To.ko će 'Bog blago loviti j sve nas, ako budemo pomag11li mi ije, jer je Kri t za sva vremena k!LZi.\ : 10S/ogod a činlr e jednome od

mojih 11a)man jih, kao da ste meni uči11i!ll «

ŽIVOT SC KVO~ Crkveni ka.endar

edjelja, 22. X. : Dvadese t i p rva ne­d jelja po D uhovima. - Sv. Kordul a. Sla­vi se u Kolna. Bila je drugarica v. Ur­šulc. početku iz straha pred muka ma pobjegne i akri e. Ali se o dmah (JOka­

jn i slijedećega datna podnijela je te ku mučeni čku smrt.

Ponedjeljak, 23. X .: Sv. Ivan Kapistran, priznavalac Reda mun je b raće. Raden je g. 1386. u gradu :Kap istrana u Italiji. Pro­povijedao je sv. evanđelje po Italiji, je­mačkoj, Polj koj, "'eškoj i lndnrskoj . Or­ganizi rao je križarsku vojnu proti v T urn­ka, tc je g. 1456. sn sv. Križem u ruci o­duševio kršćansku vojsku, potukao Turke i spasio Beograd. Um ro je 23. listopada 1456.

Utorak, 24. X.: Sv. Rafael, arhanđeo.

O vaj arhanđeo igrao je veoma veliku u­logjll u životu starozavjetnoga pravednika T obi je.

Sri jeda, 25. X.: Sv. Krizantij i Darija, mučen ici. Po nareb i cara umerijana bija-hu živi zasut i i zatrpani kamenjem.

Cetvrtak, 26. X.: Sv. Eva rist, Papa i mučenik. pravljao je sv. Crkvom preko devet godjna. Podnio je mu čeničku smrt u vladanja cara Trajana .

Petak, 27. X.: ) v. ~t• bina, mu č;! .Jll!'l.

Podn ijela je mučeu~ćku smrt zajedno 9a

sv. Vi ncencijom i Kr :s tetom. Bijah.! f " _

I;cra ma dotučene .

Subota, 28. X. : Sv. Simun i Juda J'u­dej, apostoli. Propovi jedal i su sv. evanđe­

lje u Egiptu, Mezopo ta miji i Perziji. O bo­jica bi jahu poput svog Uči telja na križ propeti.

DVA DESET l PRVA NED1~~1A PO DU­HOVIMA

CIT JE POSLA ICE bl. Pavla A-postola Efežanima (6, 10-17). - Braćo l Jačajte sc u Gospodinu i u sili krepa t i

jcgovc! Obucite se u oružje Božje, da možete odol jeti zasjedama đavolskim . Jer se nemamo boriti protiv t ijela j krvi , ne­go proti poglavicama i vlastima, proti svjetskim upravitelj ima tm ina ovih , proti zlim dusima koji su u uzdušnim visinama. Stoga uzmite orožjc Božje, dn sc možete oduprijeti u zli dan, i u svem u osta ti sa­vr eni. Stojte dakle opasav i bokove svoje is tinom i obukavši sc u oklop pravde i obuv~; noge dn budete s premni za. evan­đel je mira. A vrhu svega uzmite štit vjere. kojim ćete moći ugasiti sve ognjene stri­jele nečastivoga: i kacigu spasenja uzmi­te, i mač duhoV'ni, a to je rij č B<Y2ja .

t SLIJEDI V. EVA ĐELJE po Ma­teju (18, 23-25). - U ono vrijeme reče

Isus učenicima svoj im ovu pri ču : Kraljev­s tvo je nebesko slično čovjeku kralj u, ko-

firad - koji ima suoju dušu Zakićeni cvi jećem, koje nam p o­

dariše č la n ice Vrhovnog Odbora f:en­ske Omladine K ć\foličke Akd je, na­pus tismo šumn i mlldnski kolodvor 29 VII, nešto· prije 7 sali uvečer.

Vlak je soptao i kl izio kroz pad­sku ravnicu, koJu Je Bog c;>bdario, kao i sve ravnice, stostrukim rodom . Pod dahom večernjega povjetarca nj ihahu se dug i kukuruzn i kli povi i p šen1cno vlaće , o s lušk ujuć i iž da ljina zuku sr­pova.

Sta nice su se re dale kao prizori u fi lmu: Piace nza-Fidenza-Parma­Reggio-Moden a . Tri sa ta vožnje od Mi lana, i već čuj eš izvik ivanje: Bolo­gn a. - A to je, pre ma prog ra mu bi­la naša sta nica. Za to smo se tu i iskr­ca li .

U Trs tu smo se na jv iše znoji li. To je bilo radi vruć in e. - Sko ro jednako na s je obl ivao znoj i u Bologn i, ka d smo išl i p rema samosta nu, ko ji nam odre d iše za ko nak, ia ko je to bilo u

»KATOLIKu

j! odluči da uredi račune sn slugama svo­jim. 1 kad započne obračun , dovedoše mu jednoga koji mu je bio duža n deset tisu­ća talenata. A jer nije imao odakle da plati, zapovjedi gospoJnr nje~v dn pro­dadu njega i njegovu ženu i d jecu i sve što je imao, i da se dug naplati. o slu­ga taj pade ničice tc ga zamoli govoreći:

Ustrpljonjc imaj sa mnom, i sve ću ti vra­tlti. I go podar e milovn tomu sluzi , pu­sti ga i dug mu opr sti. A kad i zi đe taj sluga, nade jednoga od svo jih drugovu koji mu ie bio d u~nn to clina rn i uhvat iv­ši fHt stade ga davi ti govoreći: Vrati što sl dužan l Tada pado drug njegov ni č i ce

te ga zamoli govoreći': strpljen je 'tma j sn mnom. i sve ću ti vratiti. li on ne htjede, nego pode i baci ga u tamnicu dok ne isplati du ga. Vidjev~i pak drugo­vi njegovi što sc dogodi , vrlo se ožalosti­~e i otišavši kazaše gos~o aru svomu sve što se dogodilo. T ada ga dozva gospodar njegov i reče mu : Zh s\ltgo, sav sani du g oprostio tebi, jer si me mol io, nije li da­kle t rebalo da sc i ti smil uješ svomu dru­gu, kako sam se i ja teb i smilovno? T razljuti se gospoda r njegov i predade ga mučitelj ima dok ne plati sav du g. T ako će i O tac moj nebeski učiniti vama ako ne oprostite svaki bra tu svojem u od srda­ca svojih.

P~AV A POBOZNOST Mn~g i . misle, da su pobožni, a

malo ih je ui stinu. Liturgija ove nedjelje govori nam,

koja su obi lježja prave pobožnosti, koja je po volji Gospodinu.

Kršćan i n, koji je uistinu pobožan, treba da je sličan dobro naoružanom vojniku; a oružje Božje, prema riječi­ma sv. Pavla (P o s l a n i e a), sastoji

se od z1ve vjere, po kojoj gledamo i procjenjujemo sve stvari okom Bo­žjim; neka vjera bude 1 Štit naš; riječ Božja neka bude mač naš; pravda, koj daje svakome svoje, neka bude naš oklop. Tako oboruŽ'ani moći ćemo pobjedonosno voditi wete bojeve prot iv našega ja i protiv pokvarenaga svijeta te "Se utvrdil i u pravoj pobož­nosti.

No duša sva~e pobožnosti treba da je ljubav Kr'!stova, u oju se 'mo­ramo utivje i; omi ljubav, koja n~ mi­sli zlo, 'n ije castohlepha', ne traži svo­je, nego 'tuđe dobro; kola ·sve dprav­dava, sve podnosi, sve oprašta. Ona ljubav, kojci nas havodi, da smo stro­gi prema nama samima, i po kojoj se ne š edimb, već smo· dapače uvijek sp'remni na opraštanje prema rubraći.

~ Ne kao sluga današnje b v a n­đ e o s k e priče / koji je postigao od g ospodara, da mu [e oprostio ogrom­ne njegove dugove, a on kasnije ne će da oprosti čisto smiješni dug jed­nom svom subratu.

Samo ako ćete biti zadahnuti lju­bavlju Kristovom, koja sve obuhvaća i svima oprašta, bit ćete uistinu pobož­ni i moći ćete se nazivati Njegovim u­čenicima.

Tko mrzi neprijatelja, kažnjava sa­moga sebe radi ' tuđih' krivica, jer se Isključuje od milosrđa Božjega.

Tko ve likodušno oprašta, s teći će veliko blago u nebu i u času svoje smrti ne će se morati bojati osude sa strane vječnoga Suca, već će čuti pre­sudu blagosti i oprosta, koja će ga u­vesti u kraljevstvo vječnoga blažen­stva.

Ne bqdimo mali ljudi Duboko u pameti m1 Je osta la ri­

Jec jednoga našeg vrlo po~tovanog javnog radn ika: Teško čovjeku koji bude u životu čekao, da sve teče o­nako idealno kako to on najbolje zamišlja . Nikada životna skala ne po­kazuje stupanj ideala, kako ga to ljudi u programu i govoru iznose. Ko se s ovim ne će da pomiri, još više će moriti svoje živce u životu koji je i onako nemiran i nesređen .

Bili rea lni ~dealista, čovjek koji za ideale ž ivi, koji uvijek pred so­bom gleda svijetlu metu ideala , ali, koji je spreman na mnoga ra zočara­nJa i teškoće bez ko jih bi se moglo b iti, a li nismo. Realni idealista, to je najbolje . Nik'ada se nećemo izgubiti, pa sada se svalila brda na nas i našu ok'olinu, i poštedićemo sebe od mno­gih' origa l nemira.

Ko ovakvim očima g leda na život, taj je sretan. Mir im a u svojoj nutrini i nema te tešk'oće pred kojom bi po­kleknuo.

Evo, ovo mi ima mo na pameti i danas, t<ada prisluhne čovje!( i s jed­noga i s 'drug o ga krila - l(al<o se o­vom u č i ni krivo , onomu pravo; ovoga se sl uša , onog a ni posluša; ovomu se vjeruje, onomu ne vjeruje; ovomu se pruža, a onomu uste že - u jednu ri­ječ : kada bi sva k' ht io , da se učini u­p ravo onaKo , t<ak'o to na njegov mlin

dovod i. l ne samo to, nego da se ispuni i njegova željica, koja bi htjela ma lo drugomu i naškoditi, jer ga je jednom krivo pogledao ili nije htio s nj im biti pri čaši za stolom. Smiješno? Ali takav je ž ivot i mi smo to znali unaprijed, samo što smo bili i svijesni da ljudi koji misle ozbiljne poslove voditi ne će , jer ne smiju, biti mali, nego u ozbiljnim vremenima veliki.

Ono što smo unaprijed zna li o naš im ma lim ljud ima nije nikakav po­sebni p roblem, i on je tako jednosta­van . Preko sv ih trica se s lakoćom pro~ lazi, a uč i ni se ono i onako kako dik­tira razbor i iskrena ljubav k dobru zajednice.

Ali, što veliki ljudi postaju tako mali, to nije problem baš jednosta­van. Uvijek je toga bilo, ali, sada ih ne smije bit i. Najgadnije je, kada svo­je lične obračune i borbe za položaje (zakleli bismo se, da je to u vrlo vi­sokom postotku) prekrivaju idejn im, čistunstvom . To nas strašno ljuti. A vjerujemo da će kod mnogih naš ih ljudi , inače poštenih radn ika i pravih idea lista, koji ama baš ništa ne traže za sebe, pa ako hoćete ni priznanja od ljudi, sve to loše djelovati, pa bi lako mogl i na sve staviti debeli križ i povući se u se i svoj najuži krug.

Gaoi se to čovjeku. Godinama

BROJ 43.

lomi koplja, stradava, uči, pridiže, po­učava okolinu· f sve najidealnije shva­ća, a na koncu dolazi do ~tako mizer­nih konstatacija kod ·onih od kojih se tomu' nikada nije nadati mogao.

Ako ikn drogi može ovdje u o­vim našim ·pifanjima reći nepristrani sud, teT sva~ako može svećenik. Ne 0-fltnlju se ni t'a pol6Žaje ni za časfi, a o kakvoj materijalnoj koristi rm treba ni trošili ri j eči1 ~ko hoćete nlf ne tra,Že d.a se nj ih pita za riječ. Da li ie, pak. sivar pristojnosti i ug\ađends(i preli:lzlti u svem u preko onih kofi su bill rfa ··se­lu prvi nosioci, budimo • pošten{ pe re­cimo, narodne misl.i u 9anirna najkr­vavijim, to neka rače onaj kofi pošte­no misli. - e dao Bog, da se ika­ila više vrate -on~~o teška vremena, k1a~va smo to mi proživljavali onih tVt'dip godina, ali vjerujemo, :Ja bi i bpe:t svećE!nik na selu bio najjasnije svijetlo i h'a'js iglfm i ji oslon u ~vim ·p6-slovih,a oslobodilačke narodne borbe. Stoji, da svećenik to može bolje nege> iko, jer je slobodan i prema vani i prema unutra, jer nema straha da će biti kao oinovnik proganjan niti će ga obitelj zaustavljati u spremnosti da i život položi za dobro svoje grude.

A koji je bolji junak, onaj koji se znade isprsili u miru ili kreševu? Sva­kako onaj koji je sa strahom sile dav­no učinio račun. Svećenik uči i tumači da nijedna - materijalna sila ni nasilje nema snage sputati duh i njegova d<D­bra. Tu je rezervoar snage i vedrine u nasilnoj borbi - sablje proti goloj ruci .

Ljudi kršćanske vedrine uvijeK su spremni tl borbu za ideale, uvijek na frontu za duhovna dobra slobode i prava pa redom. Svaki zdravi pokret, svaki pošteni rad, svaki nesebični pot­hvat u kršćanski izgrađivanim dušama nalazi pionire, a ne samo obične po­magače.

l uime svih tih ljudi, koji se odri­ču sv.ega i u svemu, svakoga položa­ja i koristi, možemo reći: U vođenju naših narodnih poslova tražimo samo jedno, a to je: dobro zajednice iznad svega! 'Mi ne lomimo koplja ni za stranke ni za grupe, nego za hrvatski narod. Niko odgovoran ne smije uči­niti ništa što bi ozlovoljilo one iskre­ne i nesebične, a solidne radnike.

Bo,že sačuvaj da bismo mi tražili Krvave odmazde. Radi općega dobra i odgoja, da se nekomu reče: Siđi na niže, tu neka odlučuju oni koji su za to postavljeni. Mi to pripuštamo raz­boru. - Ali, ako smo se u prijašnjim godinama ljutili najviše na otpatke, dali bismo sebi najjadniju svjedodžbu, kada b ismo dopustili opetovano - da ono što je prazno i prevrtljivo i misli tuđih našem narodnom duhu još bu­de imalo i prednost, pače u svojoj dr~ skosti i davati legitimacije o hrvatstvu onih koji ni nisu niti mogu sići s pra~ ga borbe za narodna dobra.

Mi govorimo otvoreno, jer smo se otvoreno i borili za narodna dobra i s te staze ne silazimo. Junior ~ ..... -- .................. """ ............... """"""'""

:ZELJEZ l CARSKA BOL ICA U ZAGREEU. :Zcljezni čnri !(rade u ZngN bu svoju veliku bolnicu. Sta jat će 16 milijuna dinara, a imat će 200 kreveta.

--------------·-----------------------------~-noći, kad smo o suncu mogli samo sa­njati .

Rekoše nam, da je konačište bli­zu. Zato i nismo uzeli nikakvo prevoz­no sredstvo, već »ravno« pješke.

Idemo mi, a ono »bl izu« kao da se sve više udaljuje . Lako bi bilo za nas. Ali kovčezi ! Svaki svoga Je, po­stajku j uć i , premještao iz jedne ' ruke u drugu, a naš vođa se morao boriti sa 'dva, iako na m je svima preporučivao, da pohesemo što m'anje prtljage. -Ali imao je l on ne ku prednost: Dok smo se mi krivili sad na lijevo sad na desno, on je išao uspravan k'ao div među grbavcima, dok' mu se ne bi smilovale dobre dll~e , koje bi ga ra­steretile.

Zm~m, da nije potreono tim sit­nicama posvećivati toliko p a žnje, ali d a se zna kakvo značenje ima ri;eč »b lizu« u ve likim gradovima, neka •j

to ou'de zapisano. Još u v la ku na m je ne ki gospo­

d in, b a nkovn i či novnik, pričao o sla­doku sno j Bolo g ni . KaKo je poznata n jez ina k'uhinja , u kojoj se spre maju rekla mirane poslast ice, kao što su : tor­tellini, tag liate lle , fr lttata a lla cologne­se, mort~de lla . . . Nešto sa m od toga

zapamtio, pa sam još istu večer izra­zio želju časnoj sestri kuharici, da nam sutra ta objed spremi bolonjski spe­cijalitet~ tagliatelle.

»Tagliatelle« nas nisu iznenadile, jer to je naša, nešto ukusnija, dalma­tinska čorba. Usprkos toga, bio bili još pokušao naručiti Koji špecijalitet, da se nije »neko« uJ:)Iašio, kad mu rekoš·e, da se takvi specijaliteti zara­čunavaju l do pet lira više na glavul

Kolikogod more kojega slado­k'usca oduše viti bolonjska kuhinja, mi smo više zavoljeli učenu i umjetničku Bolognu.

Bologna se i ponosi s nadimkom: U č e n a (La dotta). U nioj je osno­vano najstarije evropsko sveučilište već oko godine 10881 Rodila je fizi­čara Galvani-a, poliglotskoga kardina­la Mezzofanti-a i genijalnog izumite­lja bežičl1 e telegrafije Guglie lma 'Mar­ceni. l'a i nemirni, buntovni Giosue Ca rducci odabra Bolognu za svoju d rugu domovinu.

U Bologni je i danas čitav jedan g raaski predio posvećen nauci, a za­premaju ga stare i nove sveučilišne zgrade. Tu su stari arhivi, biblioteke, laboratoriji l aule, u kojima tisuće đa~

ka sakupljaju mudrost vjekova. A gdje ćete naći umjetničku Bo~

legnu? - Osim u muzejima i javnim spomenicima, koji rese ulite i trgove, naći ćete je u starodrevnim crkvama, - Kao svugdje na svijetu, u Italiji su crkve hramovi ljepote.

Prvi posjet namjenismo crkvici sv. Sigismunda. Nije to bilo namjerno, Tako nas je nanio put. A drago mi je. bilo, da smo se najprije baš u nju svratili. - U toj se crkvi, naime, čuva tijelo blažene lmelde Lambertini, do~ minikanke, priproste i' divne euhari~ stijske duše, o kojoj je naša književ­nica Stefa Jurkić napisala topao lirski životopis.

Bl. lmelda je nebeska zaštitnica ženskoga pomladka talijanske K. A., pa su nas u Milanu zamolili, da se pred njezinim 'oltarom -sjetimo njiho~ vih benjaminki. - Obećanje l'ivrši~ smol

Zanimljiva je bazilika sv. Stjepa~ na. Ta bazilika se, zapravo, sasloji oa sedam crkava, koje se, opet, ~e nala­ze u Jednoj. Reprodukcija su onih se­dam bazilika sv. Groba u JeruzalermJ, Najviše je, valjda, posjećuju starinoslov~ ci, jer prelomljeni stupovi i ogoljen ~

f!U\~Cl . porukle l

lreDti''lle_! %1J!C1

lO pe predv ~u očtiB fl z.ap •• ~le u duztl prostoru ist ~ (tllll!a tzoOSl

.spJele su , __ Čl

(ral!CU5"" & njibo~a ~ rrsncuskih \

toro pro os l!logu •. krej rrlo 21 \'U ružja i ral

o -briiiJtrO os ·šli na Oj

tJJI • l odJuatOSii .J 0spustiti 1 psk 5u se ~ isko dovlać

0sčin nijesu poloiajitnJ,

ooro rasto~ rasute sn ko i granati ie se reći. su sudjelova! oe gubitke su u srom polja mine.. §tro tako

savJ •

preme i dal rene prema ls. t mj. sa ste, orve! oistrima đrlava. D konf~reo ciji

Cuvanje tm. 2. u l.aYa Ul OJ

Gospod ars blokade, ko

NOVE BE. Primirj no izmedu

stigao bi :i di' il min' tolika .\IOni ga. lzia1io ier dalje češko. mora lolička Cr'· ........ zidovf'pril rost i.

Mene Dominika ko naroč il le bila ls~ ozračjem:

ru se cfev svoga bij• log Oomh

A ta obi č nih a ba~l~la ~

~o lo ~ li mu·'l ne. Poč' koji se dil

~~ mu ču ,ednoga , likoga Mi · Na's

ha, za~iv nl, k'ojl besko j sla

l. ~ l rnaj1 trn kistorr

stane . l

Poč iva

kaledralu

ar~ ža­nju mo ad

IŽili a i na za

------------------------------------------------~•KATOLIK«

---------------------------~~, ."

Sirom svijeta

STRANA 3.

Kako su mučili hrvatske narodne prvake ~RA C KE ETE na

1znpndnoj fron-

ti povukle su sc iz ofenzivnih pol injrt u

defenzivnc položaje. Knko Francuzi tvrde

to ne znači niti uzmak niti poraz, neg~ jednu predviđenu mjeru. jemačka ofenzi­

va započcln je 17. t. mj. na sektoru oko Mo­

scHe u dužini nekih 6 kilometara, i to na

prostoru istočno llnre, tako dn cijela tn

fronta Iznosi 30 kilometnr11. jcmačkc čete

uspjele su nnpredovnti zonom, koju u

francusko čete prethodno evakuirale. o

ta nj ihova ofenziva naišlo. jo no. jaki otpor

francuskih četu_ Njemačke ilete u sada

na tom prostoru potpuno blokirane 1 ne

mogu kretati n111prijed , jer u naišle na

vrlo živu vatru iz francuskog automatskog

oružja i vatru iz rovova, još prije 2 tjed­

no. brižljivo utvrđenih. Kad su ijemci

naišli nn ovu žestoku vatru, unatoč sve

o~lučnosti •njihovog pješaštva. morali su

l z osječkog »Ii rv at kog Lisin« od 6.

t. mj. pr nosim opi pok. Jn v ont o 1\lo-

stnvljnnjim i mukumn koje je pretrpi

u tnm'nicnmn, kojo su ga konačno polo:it­

lo u grob:

ta poslije ponoći. Morao sa m !da t i s nu­

tcčonim noguma i okovima na goloj daski

n nijesu mt tl nli ni gunj . Na noge sc ni~ jesam moguo n iti oslonit i. Ra tni posjeti

strnžnrn, dotektiva i drugih b ili s u samo

iznzo i i nagovnrnn jn: priznaj, bi t ćeš od­

v znn , svi tebe terete du si kolovođa i dn

si svimn dno oru:ije. Ili kn .:l i, ili na -

Mirogoj! . . .

Poziv dra greba čkom

Mačka za­građanstvu

Voda hrvnt. kog naroda dr Vlad ko Mn­

ček H t. mj. uputiO je zagrebačkom gra­

d nns tvu ova j ja.vnt poziv, povodom nekih

neželj enih d ogađaja, kr>Ji su sc u posljed­

nj e vr ijeme desi li u Zagreb u :

napustiti nndu o nekom napredovanju,

pak su se odmah ukopali u zemlju i po­

lako dovlače automatsko oružje. a taj

način nijesu uspjeli približiti se francuskim

položajima, već se borba vodi na prilič­

nom rastojanju. Ukopane njemačke čete

zasute su kako strojopuščanim mecima, tn­

ko i granatama francuskog topništv11. !o­

že se reći, da su njemačke divizije, koje

su udjelova!e u ovoj ofenzivi, imale znat­

ne gubitke (6000-7000), u toliko prije, što

su u svom prvom nadiranju nailazilo i 'na

polja mina, pored 'toga što ih je topni­

štvo tako reći očistila.

SOVJETSKO-FINSKI PREGOVORI pre­

kinuti su. Clanovi finske delegacije iz Mo­

skve vratili su se u Helsinki. Ovaj Iznenadan

povratak delegacije pokazuje, da pregovori

ne teku glatko, kao što se nadalo. Finski

krugovi su opllimistički raspoldženi i očeku­

ju, da do rata sa Sovjetskom Rusijom ne

će doći. No pri svemu tome vojničke sc pri­

preme i dalje provode. Sve očri su sada upe­

renc prema Svedskoj, gdje su sc u Stocholmu

18. t. mj. sastali na v-ijećanje suvereni Sved­

ske, Norveške, Danske i Finske skupa s mi­

n istrima vanjskih poslova ovih če t i riju

đržava. Držil se, da će se na ovoj

konferenciji raspravjti ova pitanja: J.

euvanje neutralnosti skandinavskih dr­

hva. 2. Zaštita nordijskih neutralnih dr­

žava uz naročiti obzir na položaj Finske. 3.

Gospodarski položaj sjevernih država zbog

blokade, koju provode zaraćene države.

NOVE SOVJETSKO-JAPA SKE BOR­

BE. Primirje, koje je u kolovozu zaključe­

no između rusko-mongolskih i japanskih

snaga 'na mandžurskoj granici, isteklo je

8. t mj. Ponovno su počele borbe. Sovjet­

ska zrakoplovstvo ponovno je počelo bom­

bardiranjem u oklici jezera Puino i na

granici Man-Cu-Kuoa. Japanske snage pre­

šle su na nekim mjestima granice longo­

lije. Cini sc, dn su ih rusko-mongol ke če-

te odbile. One su također na nekim mje­

stima prešle granicu. Sovjetska zrakoplov­

stvo 12. t. mj. napalo je japanski nero­

drom. Sovjetska Rusija se koristi činjeni­

com, da su evropske si le, u ratu, pak na­

stavlja S\'Ojom akcijom u Aziji.

DR SRAMEK U PARIZU. U Pariz je

stigao bivši čehoslovački političar i višego­

dišnji ministar te vođa čehoslovačkih ka­

tolika Mons. Sramek. Doputovao je iz Pra­

ga. Izjavio je novinarima, qn je pobjegao,

jer dalje nije mogao da gledu, kako se u

češko-moravskom protektoratu progoni ka­

tolička Crha.

zidovi pričaju o njezinoj dubokoj sta­

rošti. Mene se najviše dojmila crkva sv.

» hnp ' en nm 31. X . 1929. rndi nepo­

v in nog no~enjn oružja. Dne 3. studenoga

1929. predvcdcn sam pred šefa policije u

Zagrebu drn Bedokovićn, koji me jo do­

čekuo, u svojoj s bi nn policiji i odmah

mc ćuši po licu to po glavi, uz pitanje:

gdJe su revolveri? Odgovorio sam mu, dn

ne znam, n on je na to dao 'nalof!: drita

g n l Kad je vidio kn ko mc 4 detektiva i

stražara tuku šakama, kundacima i nogn­

mn, poviknuo je: nemojte gn, ubiti l so­

bi u bili i to vidjeli Hrvntck, Stjepan i

N. Glad iz Zagreba. akon togn sam od­

veden nntrng u ćeliju, ~djc je k meni do­

šao zapovjednik straže Bo ko Pavlović( )

i dno mi staviti okove na noge. Zatim sv mc on, sn stražarom i detektivom, odveli

u kuhinju na TT. katu, gdje mc je Boško

Pavlović 11dario šahom po glavi, vilici i no­

su, te mc okrvavio. Gu~io me palcima. ču­

pao l gazio po nožnim palcima, a dn e ne

čuje moj jauk, držao je detektiv NaranČić

na mojim ustima mokru krpu. Kod toga

je Pavlović govorio : kaži. kad i dobio re­

volvere. a ne trebaš kazati. komu si ih

daol Čeknj samo čekaj , bit ćeš mekan kon

vuna. Vas stare madžarone i frnnkovcc će­

mo poubija.ti. jer je drža..,."na nužda, za je­

dinstvo d davc moraju pada ti f!la.vc l

a to su me povratili natrag u ćeliju

i svezali ruke na leđima, to je vidio i

čuo graditelj Bukovnc iz Zagreba.

Nakon ovih muka otpremljen sam još

isti dan u ćeliju br. 8 u I. katu, gdje su

me izuli i tukli, okovanog na nogama bo­

sima i krn j svezanih ruku na leđima obje­

sili na klinčacu s licem okrenutim prema.

zidu. Tako sam visio od ll sati prije pod­

'De do 7 sati na večer. Dan kasnije do~ao

je k meni u ćeliju avjetnik Vasiljević i

rekao mi, da se on ponudio šefu, da će

me nagovoriti na priznanje. te mi među

ostaJ im primjetio: priznajte ono, za što

Vas terete, jer će drukčije u Vnma dušu

ubiti! Dne 4. XT. 1929. oko pol 12 u noći od­

veo mc je stražar Sava Nikšić s okovima

na nogama u ITL kat, u veliku detektiv­

sku obu kraj nje, gdje su mi silom izuli

cipele, svezali ruke na leda. povalili me na

pod i lancima stcgnuli ruke s nogama. Jn

sam vikao i jaukao od boli, n oni u mi

n a to zamotali glavu u staru kišnu kaba­

nicu, punu prašine, te na tavili s muče­

njem i udarali mc nogama i 15azili po me­

ni . Kada su me izmučili. objesili su mc na

dvn stolca, između kojih u provukli pu­

~ku, nn kojoj sam visio, i nastavili ba­

tinanjem tako dugo, dok nije am pno u

nesvije t. Kad som došao k vijesti , bila

mi je glava uronjena u lonac vode. Tukli

su me detektivi štefek, Dotlić, Pukmajstcr

i još dvojica, a prisutan je bio detektiv

Jurić, koji me je vidio. kada su me uveli

u sobu, i stražar ikšić. akan batinanja

bile su mi noge tako natečene, dn nije­

sam mogao obući cipele. Kadn sam sc

vraćao u ćeliju, jaukao sam od boli, a

stražar iHić mc je tješio: e moj brate

Javore, to još nije ništa, ti ćeš na 1iro­

goj! .. . Kada sam do no u ćeliju, bilo je 2 sa-

Jednoga dann u mi doveli u ćeliju rn plnkanu 15 godi nju kće r, u čeni c u sred­

nje škole, koja mi je saopćilo , dn

mi je žena već 2 dann uhnp~en n ,

a dućan zn tvore n kroz ci jelo vrij e­

mc, a 18 godišnja kćerka nepres tano pla če

zo. majkom . Ovo sve me je tako potreslo,

dn sam potpi no razno neis tinite izjave,

koje su mi nudili u razn im zapisnicima, a.

sve samo zato, da mi ženu puste iz zatvo­

ra. Dne 13. XI. 1929. do"ln su u ćeliju dva

detektiva i s tražar. oge su m i bile još

otečene i na takove su mi metnuli okove

privukli me do klju čanice na. zidu i JoŠ

mi dali uže preko prsiju , jer nijesam mo­

gao uspravno stajati. Udarali su me ko­

jekuda šakama i nogama, dok 'nijesam pao

u nesvijest Ovako obje enog u nesvijesti

ostn.,Tili su mc. dok mc nije kasnije našao

stražar, sada pok. ikoln. Dajić, i kinuo

me. Prigodom jednog pre lušanjn, kada me

je pratio stra.žnr arandžić n dvojica mc

no ila, udario me je tako nogom u gcni­

tn.lija i ozlijedio ih , a trpio sam strn&-nc

boli, a nije mi sc pružila liječnička po­

moć. Tek 17. XI. 1929. odnešen sam na.

pregled policijskom liječniku, t. j. tek na­

kon 14 dana. Kada mi sc nije smjela da­

ti hrana niti dozvoliti posjet bez šefa po­

licije, to je svakako batinnnje uslijedilo

na nalog šefa, koji je zn to sve odgovoran,

jer mc je on prvi tukao kao primjer dru­

gima. 27. l . 1930. otpremljen sam u uze sud­

benog stola. u Zagrebu, a da mi rane na

nogama još nijesu zacijelile. Prsti na ru­

kama su mi još ukočeni l sve me tijelo

još boli . Jo~ sndn nakon 3 mjeseca ima­

dem rane na nognm11. Od 27. T. do 10.

II. 1930. pregledan sam samo jednom od

drn Riesnern, a od 10. Il. 1930. pregledno

me je dr Vilić i preporučio mi ortopedc

dra Kokoja i dra Spišića.

Sv jed oci: šalamon Stjepan, Ptiček

Stjepan, Skorda Vinko iz Bjelovara, Dra­

go Spero i dr Mile Starčević. profesor«.

»Povrh toga, pišu " nraždinske "ovo­

s ti«, koje izdaje dr Ilinko Krizman - trt.:­

bn da znade sva poštenu javnost dn je

mučenje Stipe Javora na tavljena i u bz­

nenim zavodima u Lepoglavi i Mitrovici,

§dje je Javor bez razloga kroz mjesece i

y;; jcsecc ležao u tamnim vlalnim podrumi­

mo, okovan te kim gvožđem , svaki puta

zl c.stnvljnn i batinan i konačno umro od

posljedica strahovitih mučenja «.

Te strahote nije čin io srpski narod. Ta

nečovještva vršili su odredi rp kog i hr­

vatskog 'naroda. Pozvati na od~ovorn os t

ncljude, koji su ovim i sličnim zvjer tvi­

ma sramotili naše doba - ne znači . da se

vr~c neki progoni u banovini Hrvatskoj .

Očišćenje naše sredine od tih tipova, traži

uz hrvatsht podjednnko i srp kn javnost«

22

TOPLJENE. Francuski admiralitct javlja , da

su dosad potopJjcnc 22 njemačke podmorni-

' cc.

la, i onu sv. Franje, i sv. Pefronija, i

sv. Katarine Sigri, u kojoj se čuva

njezino tijelo, pofpuno sačuvano.

Ljeti ne trebaš suncobrana, a zimi ki­šobrana!

Za upoznavanje grada nužno je

potreban jedan opći, zaokru.žen po­

gled na njega. Bez toga će nam sli­

ke gradova biti uvijek blijec{e ne­

jasne.

»Građanstvu Zagreba, glavnoga grada

Hrvat ke 1 vij u H rvata!

B r a ć o, g r n d n n i, r a d n i e i s e -

l j a e i t Posljednjih tj eda na ubij eno je u Zn­

grebu noću, iz zasjede, nckolikCJ osoba,

medu nj ima i redar tvenih s trnžn ra, zn.

koje se d rži, da su pod biv~i m režim ima iz

poli ti čkih razloga počin i li nedjela.

Razumljivo je ogorčen je protiv takvi h

osobn i bilo bi jo.!; razumljivo, da se ova­

kva nešto dogodilo protiv njih onda , dok

su bili u mogućno ti počin j ati nasilja nad

hrvatskim narodom.

Dan n pak knd oni ne samo nemaju

mogućnosti, ncgp kad v lasti poduzimaju

S'V'e, da ovakve ncljude pronadu i priV'edu

zasluženoj kazni, takvi čini su djela niske

i podle osvete, koju mora osuditi svaki

čovj ek, koji ima kršćansku dušu.

i jedan pojedinac nema prava da si

sam kroji pravdu, kad mu je ona zajam­

čena po cijelom !Ulrodu. Takav rad stvorib

bi opću nesigurnost l doveo do anarhije,

n nesigurnost i anarhija su najopasniji ne­

prija telj i svakoga naroda.

Zato, tko danas sprema i sprovodi za­

plotnjačke napade, složi ili nesvijesno ili

čak svijesno onima. koji tvrde, da hrvat­

ski narod nije sposoban sam sobom vla­

dati , i neprijatelj je slobode hrvatskoga

naroda. Hrvatski 'narod vodi već 20 godina

svojo borbu po~tenim i otvorenim politi­

čkim metodama, i sve, što je do sada po­

stigao, postigao je zahvaljujući njima, pa

ne smije u današnjem času pasti ljaga na

gfavni grad svih Hr"atn, da škodi izgradnji

slobode Hrvnbi . tog,a je dužnost svakoga svij esnoga

Hrvata, n naročito svakoga pri taše H S,

ela bude u pomoći i Hrvatskoj građanskoj

zaštiti i našim vlastima, da se gore spo­

ml'muti razorni rad onemogući.«

X

O vim povodom zagrebački »Hrvatski

Dnevnik.r od 15. t. mj. donio je ovaj u­

vodnik: »Dana (14. X.) je predsjednik dr \a­

ček uputio apel zagrebačkom građanstvu

povodom ubojstava, koja su izvršenu u

poslj ednje vrijeme. udeći po osobama u­

bijenih, očito je, da sc radi o djelima o­s c;>bne osvete nad ljudima. koji u vo­

jedobno u č inili raz'ne krivice iz političkih

pobuda. Od tada je prošlo dosta vremena

i !Jim l judima nije pala ni vlas s gl ve.

Slobodno su šetali zagrebačkim ulicnma,

zalazili u razne lokale, viđali se na peri­

feriji, pn ipak sc nitko nije jetio da na

nj ih di gne ruku . 11je se sjetio unatoč to­

ga, ~to su politi čke prilike bile takve, te

nij e biln isključena moj!,ućnost, da će ti

ljudi i ponoviti svoja. djela. '\eđutim sa­

da, kad su ti ljudi onemogućeni, n neki od

njih imali biti i odstranjeni iz Zagreon,

zaredala su ubojstva . Tn su ubojstvo iz­

vršena pod zaštitom noći, da počinitelje

bude teže otkriti. Počinitelji tih djela na­

stoje dnkle raditi nekažnje'no, kl!o što su

JI Je svjetskoga glasa. Posjećuju ga i­

mućniji bolesnici i iz naših krajeva.

Nekada je pripadao benediktinskom

samostanu, koji se i danas nalazi u

njegovoj neposrednoj blizini. Neobično je romantičan taj pre­

dio grada. Na maloj uzbrdici. Osam­

ljen i okru!en šumskim zelenilom i

cvijećem.

Dominika. - Ne zato što bi bila ne­

ko naročito remek djelo, već zato što

je bila - i~punjemJ posebnim, svečanim

ozračjem: Oci dominikanci pripravljali

su se cfevetmcorrl za' bl<1gdan (4· VII!)

svoga bijelog- ·oca· Patrijarha - sve­

tog Dominika. k ta devetnica se izdizala iznad

običnih aevetnica po tome, što se o­

bavljtflb pred grobom sv. Dominika.

• 1'8ologna nije ' rodila sv. Dominika,

ali m1J' Je •pružila posljednje počivali­

šfe. Počiva tr katnehitbm sarkofagu

koji se diže na pobočnom oltaru. Stra­

lu ' niu čuVaju dva -anđela, od· kojih je

Jednoga isklesalb magično dlijeto ve­

likoga Michelangela.· e ' Ma" svodu, povrh Patrijarhova gro-

ba, zat:Hvljuje nas afresco- Guida Re­

nl, k'ojl p·rtkazuje sv. Dominika u ne­

b'eskoj slavi.

Cudno mi se činilo, da je veći­

na bolonjskih crkava sagrađena od cr­

vene opeke, kao i mnogo privatnih

kuća. Znak je, da u blizini nemaju ka­

menja za gradnju. - l to me se ne­

kako neugodno doima lo( tim više, što

su kod nas u Dalmaciji i one najma­

nje seoske crkvice građene od bije­

loga tesanca. »Kraljevska pinakoteka« - brižno

čuva veliki izbor umjetničkih slikarskih

dj«!la. U Veneciji, Firenzi i Rimu ima

bogatij ih ga lerija slika nego što je

>>kraljevska 1 pinakoteka« u Bologni, ali

kad sl već tu, mor~š i za nju kupiti

ulaznicu. tsplatilo bi se to, kad bi i­

mao vidjeti i same dvije slike: >>Eksta­

zu sv. Ceci lije« od Raffaella i dirlji­

vi »Ecce homo« od Guida Reni.

Panoramu na Trst uživasmo s br­

da sv. Justa, na Veneciju sa zvonika

sv. Marka, na Milan s katedrale. Ali

nigdje nismo imali takav razgled kao

u Bdlogni. • Bolognu smo gledali s tornja Asi­

nelli, koji je visok 97.60 metara, a pe­

nJes se ha vrh preko 498 stepenica.

Dok stigneš do vrha, moraš nekoliko

puta obrisati znoj sa čela. - Sigurno

bi tu bio već davno namješten " lift, ali

ne dopušta užina tornja. '

ioran'j se Cliže nekako po sredini

grada, pa ti se čini, da sve ulice fe­

ku prema njemu, kao pravci potegnuti

u kružnici prema središnjoj točci. -

Centrum grada je star, sredovječan.

KuĆI~ su nagomilane jedna do druge,

povezane dugim trijemovima. Pred­

građe je u potpun'o modernom stilu:

s vilama i parkovima oko kuća.

Ono jutro, kad smo se oprostili

s Bolognom, hodočastili smo u pozna­

to svettšfe '•Mal i u di san Luca«. Dnev­

no ga posjećuju mnogobrojni vjerni­

ci iz grada i okolice. Diže se iznad

grada, na b: du, s kojega se širi pre­

krasan vidik. Nismo išli gore niti pje­

ške, a kamo li bosonogi, kako bi se

pristojalo pravim hodočasnicima, već

smo ušli u jedan zatvoreni vagon, ko­

ji nas je po zraku, preko električne

žice, doveo do na vrh brda. Tal ijani to

prevozno sredstvo zovu >>funivia«.

··"' l majstor Guido Reni, koji je svo­

jim kistom uk'rasio tolike crkve, samo­

stane i muzeje, po Italiji i izvan nje,

počiva u istoj crkvi. Obađosmo još nekoliko crkava: i

ICatedralu svetin apostola Petra i Pav-

Bolognu nazivaju i >>gradom trije­

mova«. - Kudagod se krećeš, prela­

ziš ispod trijemova. Ostaci su to sred­

njega vijeka. Ali da grad ne izgubi

svoju karakteristiku, i moderne se pa­

lače grade tako, da se trotoari nadvi­

jaju trijemovima. Zgodno je to i za ljeto i za zimu.

Na jugozapadnoj strani grada di­

že se ortopedski zavod >>Rizzoli«, ko-

Samo dan i po ostadosmo u Bo­

logni, ali i kroz to kratko vrijeme smo

se uvjerili, da se Bologna razlikuje od

Milana i od tolikih drugili modernih'

velegraqova po tome što ima svoju

značajku, svoju posebnu dušu, u ko­

joj se, ujedno, skriva ljepota jedno­

ga grada. Don lvo Grgurev

STRANA 4. ui<ATOLIK« -----------------------------

nekoć radile njiboYc sadn;njc žrhc. Ljudi mo 1 rawrnJjemo, da "1kogtl pece ncpravua, koju je pretrpio, all ne ra7.umi­jcmo, zu;to ·e lreb:t osvećivn ti upravo da­nas, kud im:tmo Yla ·t u vojim rukuma i kad će kri' i 1 on:1ko bih pozvuni na od­~oYornost i prema zasluzi kn~njcni. Ynki grndnnin ima pmYO podnijeli lu~bu i mo­že biti sigurnu, da će e nn lu tužbu po­vesti potrebni izvidi i dn će sc postupati po zakonu. Isključeno je, da bi bila jedno­stuYno znb1čcna bilo koja prijn,·n . Osim toga imaju oštećeni pravo nastupiti i kao priY<Ilni učesnici. pa koko dunas ncmn ni­koga, tko bi utjecao na udove, sigurno je. th će biti knžnjcn svaki, kojemu sc doka/.c kri,·nja. Za po tupak je nndlc;:tn sud u Za~rcbu, jer sc rndi o djelima, iz­vr'cnim u Znj:!rcbu. 1\:ncl je tako, ondn sc ni ta ne :uno ne može odobrili, nego sc nnprotiv morn oštro osuditi ovnb·o nn­pndonjc nn ljudski život. 0Yakvo likYidi-

Vrijeme molitve trnšna ncHcćn, kcjc su sc tol iko tra;ili

narodi 1 od h.ojc su odvraćah s cti Otac Pa­

pa i m·aJ;enc svjcbh.c ličnosti, survala sc na sv ~jcl. l u h.rajcvima, guje ne plamti po.l.ar rata, o je aju se, kao nužni odraz, njegovi žalo ni ućinci, tako d:t jC Čitavo čovječan­

Sl\O pod teretom \'elJke nevolje. \ rij.:m c j ~; dak!.: ovo. kad trd>a usrdnije

i n;.c moliti 1 mrtv1ll sc, kako n ns sv. P ismo na mnogo mje ta p Liče i kako nas uči pli­mjcr na~ih preda.

'ad je kop 'ch kn nevolja mučila i-110\'c izraelske, ti bi sc skup1li tc bi postili, zaod jeh s.: 11 H cce 1 glave posuli pepelom ~ .

a LeYiti bi upravljali javne mo litve Hor.u: »U nijeme ne\' Ije vapili su k 1 chi, a Ti si ih iz neba uslb10 1 po vcl1l.om mllosr-tu svome poslao im pa 10ce .

lolimo i mi , svećenici i članovi !(alo· l ičke Akcije, a na to potičimo i ·vc clru~c

rnnjc moi.c samo bnciti jenu na nnšc vjernike! patnje i na naša stradanja. Protivnici će

jcdnos avno proglasiti plouom pokvarene mašte ,.e, š to sc pri~oYam dotičnim lju­dima, i kazat će. dn vc ono, •to se go­YOri o raznim mučenjima, . pn dn u en rs t vo priča . .Ter kad bi bnrcm jedan dio toi!n bio istinit. - reći će protivnici - ne bi sc oštećeni plašili uda i pobrinuli bi sc. da nepri trnni ud u tnnovi sYa dje la i da izreče o udu po zakonu, koji je u ova­kvim slučajevima vrlo stro1!. Ta taj e način po tiznva dnklc protivan efekt od onoJ!a, koji e htjelo polučiti. toga je u

Molimo, da sc i mi ne uplct cmo u taj ratni vrtlog. nego da nam bude snčuvnn naj­veći dar - mirt

molimo i z,t bnću, koja trndavaju usred užasa rata, da e sk rate dani njihove preteške kušnje.

»Spomeni se, Gospoe/ine, i uka"i /Jam

se 11 vrijeme n e1•olje naJeJ., (Knj. o Esteri 14, 12)

Iz naših krajeva in tere u naše nneionnlnc časti, dn sc pre- 10 E RED BE O ORGA lfZ [J [

stane s ovabrim po tupcima i da nitko B 10 INE llR T KE. tigle u u Za-sam ne kroji pravdu. e smije biti Hrva ta , greb na znkonsko objavljivanJe : redba o

k oji u slobodnoj I-Trvat koj ne bi imao pravnom udu u Zagrebu, redba o luž-povjercnjc u voju narodnu y}ast. Dr:inv- benim odno ajima bnnovin kih či novnika

no je odvjetništvo pod,•rgnuto ilan koj Banovine Hrvat ke, redba o proračunu,

Vlasti i toji pod nadzorom djela za računovod tvu i račun kom sudu Banovine

pravo ude, kojemu je na čelu ugledni hrv. Hrvatske, te Uredba o zn'titi seljačkog

pravnik dr Franjo :lilić . Taj odio vr'i nadzor po jeda od ovrhe. Kako je op cg ovih

nad cijelim pravo uđem tc sc ne može ni 1a- ur dn ba p oveli k, to će biti objavljivane

mi liti, da bi bilo kome bio u kraćen put redom u » 1arodnim ovinama«, tužbe-

pravde. Knd je dakle tako, onda je vi e nom li stu Bnnovinc Hrvat ke.

nego nerazborito upuštati se u kažnjiva D LJ TJJ POR TOV-

djela. Tnkvi ljudi nanose •tetu i sebi i CA r . Iz izvjc' taja arodne Banke

svojim obiteljima, jer dok bi služeći e od JO. lX. rnzabirc sc, dn je opticnj nov-

zakonskim putem dobili potrebnu zadd- čanica od 22.-30. IX. porn tao za. dnlj-

voljštinu, oni se ovako izvrgavaju te ·kim njih 3-3 milijuna i 800 hiljada dinarn, tc

kaznama. Obzirom na prilike, u kojima je ultimo rujan iznosio preko 9 milijardi

počinjaju takva djela, oni ne mogu raču- dinara. Opće pokriće iznosi lo je 25.02 po-nati niti na moralnu potporu vojcga na- sto, n pokriće u zlatu 24.88 posto.

roda , koji sc nikako ne može o lidarizirnti BA OV POZIV HRV. G RAD. ZA-

s ovakvim o Yetničkim djelima. Svi ozbi! j- šTIT L Službeno sc javlja: slijed inci dc-n i ljudi znadu, da su žrtve posljednji h u-boj tava bile samo oruđe u tudim rukama.

nata, koji u sc dc ili u po ljcdnjc vrije-me i koje su izazvale neke zlonamjerne

Cim se prcbila ruka, koja j e držala to , . .

đ t l . . d b' . o obc, pozvao JC ban Ilrvntske orgnmzaci-

oru e, pres n o Je 1 to oru e tb opasno. . . .

T k d kl d.

1 . . b \ JU Hrvat ke Građan ke Zaštite. da orgnm-

n ·va n • e JC n nemaju m po to o ram- . . . . . .. b

· k kt . d t 1. . k ma poiiCJJC, zn vnJcmc nJihovo1! patroli-

eni ·ara - cr 1 pre nv JUJU samo n -te . . . b t d t

. d z1rnnJa na podruČJU grndn Zagreba, po-o o ne osve e, ne opu ene u pravnoJ r- . . . .. • • · 0 b t • . . l mog,nc sa stnnov1bm brOJem sVOJih clano-zavJ. so na sc o vc n moze razumj eti sn- .. .. . . ..

d k t .. t't va, kOJI će u uradnJI s r1!n n1m a pohCIJC

mo on a, a o ne pos OJI prnvnn za 1 a, . . . k d t Št

·t t .. . t . poduzet1 sve potreb no, da e nnJradJkal-a ·o na a zn 1 a pos OJ I 1 u o ne sm 1- .. . . · 'tk · t ' T ć • l . . 111j C pnstup1 suzbijanju ove dcfctisti~kc JC m o sumn Ja 1. o e nnza ost o JCtJ t i k .. . · •· 't 1·· ·1 t 'čk h 1. 1 k d n 'CJJC 1 dn sc mimom graćlanstvu pod 1 pocJm e JI ov11 os vc 111 ·i e Je a, -a a d đ svaku cijen u osigurn osobna i imovinska

o u u ruke suda. Oni ne će na rnsprnvi i pasti kao nikakvi heroji niti će sc moć i sigurnost. bron iti , da u djelo počinili uzbudcni ne- POVL CE JE TAROG OVCA prnvdom. koja im je učinjena, jer je od OD l DT ARA. Postcpcno, počevši od 20.

toga prošlo dos ta vremena, n oni ni u ni - X. 1939. pa do zaključno 20. TV. 1940., kako rea gira li . Dok su u eri bivši h rcli'Tla pov l ači sc iz opticaju itnn metalni novac

, 1 od l dinara. Po isteku ovoga roka ova vr t nasi po itički i tražcnici imali moralnu pot-poru cijele hrvat ke hrvatske javno ti, jer novca pre ta je biti zakon ko sredstvo pin-

sc znalo, da u po tupnU u obrani voje- ćanja tc će sc moći u nakn ad nom roku

ga na rodn, počinite l ji sadašnji h napadaja od 6 mjeseci zamijeniti bez odbitka novo-

na lju dsk i život trebaju znati , da h rvatskn iskovanim novcima samo na blngnjnamn javnost gleda u njihovim djclimn abotn- arodne Banke i državnih financijalnih

žu rada našeg narodnog vodstva oko or- ustanova. - 20. t. mj . pus tit će sc u pro-

gnnizncijc na·c domovine Hrvatske. Tn e met novi kovani novac od 1 dinara, koj i je izrađen iz lc1!urc aluminija i bronca .

organizocija ima provc ti u miru i ne smi­je se tolerira ti ništa, što bi je smctnlo. Prnvna i životna sigurnost trebaju svako­mc biti znjnmčcni u Hrvatskoj . Zato će

poz-iv predsjednika dra Mačka naići na zn lužcno priznanje zagrebačkog grndnn­stvn, koje želi da sc bez ikakvih smetnja provede veliko djelo bnovc 'na·cg naro­

dn i naše domovine.

toga i mi , odgovarajući intimnim že­ljama hrvat ke jnvno ti, pridru~ujemo svoj glas gin u vode hrvat kog naroda uvjere­ni, da će prcstnti ova krvava obrnčunnva­nja i dn će svi, koji sc matraju povrijl!­dcnimu svojim pravima, potrnžiti redovi­~~ put pravde. T o će ujedno biti dokaz M&cg samopouzdanja i poštivanjn sviju htava, koje je hrvatski narod podnio u t eškim vremcnim:~ bc pravlja .«

A ko još nijesi, m olimo Te, da odm.zh

dana .~ podmiri! pr('/ pl Mul - Tv oja p re t pla­

ta je jedino sred.1tvo. koje Izdržava naš ·Ka­

tolik"/ - Ako mo ž('Š, dodaj tom prilihom

još i mali darak, zn folld našega »Katolikn tt/

Život Šibeniha Ml lJ KA EDJ ·LJ . u nedjelju

22. t. mj. ijeli katolički vijet slavi mi­sijsku nedjelju, t, j, dan p o većcn š irenju mi sijskc ideje i p mngnnju naši h mi iona­rn, koji u naj1npuštcni jim krajevima vi­jeta propovijedaju riječ Božju. Potrebe su naših mi iju i misionnrn velike, pn sc pre­poruča vjernicima, da sc toga dann sjete u svojim molitvama nn ~i h neumornih i po­žrtvo,rni h misionara.

PRO LAVA M T U KE DJELJE. U

nedjelju 22. t. mj . i u našem Sibcniku pro-

lav lt će sc Mi ijska nedj elja , kao glavni dnn misijskc propagande i godišnji društveni bl agda n papinskog »Društvn za širenje vjere «

(DSV) . Po svi m naš im crkvama bit će mi­sijska propovijed i sakup lja! će sc milosLi­

nja n misije. - K r i ž n r i e e i M n l e Kr i ž ar i e e imaju u 7 s. ujutro znjc<l n i č­

ku sv. Misu i sv. Pričc.~t u crkvi sv. Luce,

n u 7 s. naveče u Katoličkom Domu misij-

sku priredbu nekoliko prigod11ih to čaka.

Ulaz · lobodan, a dobro vo ljne doprinose u kori l mi sija primat će a znhvnln ošću na

ula zu naš »Crnac«. llLO. TINJ Z Ml IJE. Po nared-

bi prcut.v. bi kupa u nedjelju 22. t. mj. sakupi jn t će sc milost inja u crkvama za misij~kc potrebe. Prcporu i::a sc v j crn icima, di.!. sc i svoj11n udovičkim doprino om sje­

te naših misija. PROF. DR .I. 1\:0 TOVI(; imenova n

je zn vršiocn du/.nosti d irektoru na mje­snoj rcnlnoj g imn azi ji.

DEV1'11 l A KRISTU KRALJU u c r­kd sv. L o v re počinje danas 19. t. mj. u

6 sati naveče. LO C R LUK . profesor mjesne re­

aln e gimnazije, premje~ten je na T. klasičnu

gimnaziju u Zagrebu. PRO 'L. \ VA SV. KRI SP! A. Kako

smo već javili, 11 nedjelju 22. l. mj. svi 'ibLnski postolari i po. tolnrski obrtnici pro !avit će svoga znštitnikn sv. Krišpina. Pro lava će biti u crkvi sv. 1 i k o l e, u kojoj sc čuva slika i časti sv. Kri -·p in.

jutro u 8 s. bit će pjevana sv. 1i n, koj j će pri ustvovnti svi postolnrski rad­nici i obrtnici sa SYijećama u ruci. Po lije evandclja bit će krntka prigodna propo­vij ed. Tza sv. 1isc lijcdit će blagoslov s Pre vctim i ljubljenje relikvije sv. Kri š­

pinn. SV, SrMU T JUDA TADEJ lave sc

u subotu 28. t. mj. crkvi sv. Kr i ž a na­

lazi sc oltar, po vcćcn ovoj dvoj ici apo­

stola. KRT T 1\:R LJ pro !avit će se po o­

bičaju u n edjelju 29. t. mj. Katoličko gra­đan tvo sprema se, da što svečanije pro­slavi taj lijepi i značajni bla~pnn.

ZBll J E PROSTlTUCUE. I post.t-

va Ban ke Vlasti u Splitu izdala je naredbu, da sc vi še nikome u Sibcn iku ne izdaje pro­duženje redar tvenoga dobnil<a , kako bi sc na ovaj način uzbila u ibeniku tajna pro­stituciju u noćnim loka lima. Ova mjera vil-

li osobito nas veseli željom, da urodi i us­pjehom.

Y LM LA I MA »2IVOGA ' VI-J TLA« javljam, da je nakana klanjanja za lljcdcći tjedan (22.-28. X .): z a n n š e p o -

žr t vovnc mi ionare i mi sio nar ­ke tc misijskc potrebe uopće.­- Pozivljcm sve članice, da u nedjelju n. t. mj. u 7 . n avečer prisustvuju našem m i­s i j k o m s a s l a n k u, koji će sc odr1.ati

u K at. Domu. - D on A n te Radić.

Hooočašće s Hru. Metropolitom u Rim sred ovih tc ' kib prilika, u kojima

se nalazi Evropa, polazi hrvat ki metropo­lita prcuzv. g. dr A lojzije tcpinac zn mje­sec dana u Rim, dn od v. Oca Pape is­bodi jednu veliku rndost, veliku utjehu, veliko odlikovanje. Zamoli t će vrhovn u glavu katoličke rkvc, da pro1!1asi prvim hrvnt kim vccom franjevca bl. likolu Tavilićn, ko j i e rodio u Dalmaciji, najve­ći clio vog djelovanja po vctio Bosni radeći za duhovno jedin tvo hrvat kog narodu, n onda oti nvši u vctu Zemlju mučenički pogin uo ll Jeru alemu. Time će biti veoma podi~en hrvat ki narod i n je­gova orijentaciju prema ev ro pskom Zapn­du. h rvat kim mctropolitom poći će u Rim radi tc tvar i i n aš biskup preuzv. g. dr Jerolim 1ilcta i još neki dru gi h rvat ki biskupi, veći broj klera i dru gih hodoča ni­ka, ko j e će Papa Pio XTI. primiti u sve­čan u audijenciju tc uz obeća n je za kanoni­zacij u bl. ikolc Tavilićn uputiti hrvnt­skom narodu važne riječi. Znto je rnzum­lji vo, da za ovo izvanredno hodočnšće s h rvat kim metropoli tom ll Rim vlada vc­liko zMimnnjc. Odlnznk je iz Zngr b il 10. studenoga. Jedna skupina, kojn će se za­držnti 5 dn'nn amo u Rimu i okolici, vra­ća e ]6. tudcnogn u Zngrcb. Druga ku­pina će poći još u npulj, Pompejc, Lu­ceru (na grob zagrebačkog bi kupil bl. u­gu tina Kažotića) i u Loreto (gdj po t ji po cbno hrvatsko svetište uz naznrctsku kućicu) tc e ·vrnćn 20. s tud cnogn u Za­gr b. Prijave za sudj lovanje u t m h o­dočašću prima do 25. listopada H d o­časnički Odbor Katoličke k­cije, Zn{l r cb, adbis kup sk i

d v o r. Ovdje e cl obivnju i potan ji pros­p ekti i vc potrebne inFormncij c.

K. Go lemi britanski bojnj b rod »Royal Oak «

potopljen je n n padaj cm njemačke podmor­

nice. Brod je imao tonnžu od 29.150, n bio je nnoružnn uz ostalo i s 8 topova ka­libra po 38.5 cm. U pjclo je spasiti s:~mo

414 ljud i od 1200.

BROJ 43.

~aznc vi.iesti

T R KA ODBILA RUSKE ZAHTJE­VE. ovjctsko-turski pregovori n is u dove­li do sporazuma, jer se ov jctski prijed lo­zi nisu mogli dovesti u sklad s odnošaji­rna izmedu Turske, francuske i Engle ke.

ovj ctski su zahtje i, prema vijestima- iz moskovskih kru r,ova, s lij edeći: l. dn Tur­ska prizna d iob u Poljske; 2. da prizna o-nivanje balkanskog bloka, koji bi sc o­

slonio nn 1 T jemn čl u i Rusiju; 3. tla Turska djeluje na Rumunjsku, dn povrati Rusiji neke dijelove svoga teritorija, kod čega

se misli na llcsarnbiju i na bivšu Bukovi­nu Ccrnovicama. - Upućeni turski kru­govi očekuju, da će još tokom ovoga tjed­na biti potpi ani ugovori izmedu Turske i Velike Britanije tc izmedu Tur ke i Fran­cuske. U YCZi s time izazvala je veliku pozorno t činjenica, da je njemački posla­nik YOn Papen izn nada nnpustio nkaru i otputovao u Berlin, a sutradan i njego­va supruga. - U Sofiji su osvjedočeni. da je neutralnost ba lkanskih dr/.ava stavljena na najtežu kušnju od početka rata . S ra­zumljivom nervozom očekuje se razvo j

skorih dana. P J\1 KA KONFERE 1CfJ A lE-

RICKIH DRž V završila je rad. a kraju je izgla ana deklarncijn, u kojoj se veli, da američke drža Ye ne dopu "'taju, da e rnt vodi u blizini njihovih teritorijal nih

voda , izuzevši te ritorijal ne vode Kana de i \'Ode evropskih kolonija u Americi.

KOLIKO JE KOSTAO VJETSKI RAT? Prc.ma podacima Društva 1 aroda u velikom svjet kom ratu od 1914. do 1918. poginulo je 8 milijuna, onesposobljeno 15 mi­lijuna, ranjeno 30 milijuna ljudi. Znači, da je iz troja ljud ke produktivnosti izbačeno

53 milijuna osoba ili sveukupno stanovni­•tYo ovih država: Rumunj ke, Bugarske,

Grčke, M.ada.rske i Tur ke. - Ratni tro­škovi, plaćeni u novcu, cijen e se na 400 milijardi zlatnih d olara. Da su se ova sred­stvo upotrebila zn kul turni napredak čo­vječanstva u miru, evo što bi se pomoću n jih bilo moglo postići: Svnkoj obitelji u Americi , Engleskoj i njenim dominionima, t c F rancuskoj, Belgiji i Rusiji mogla bi

sc bila izgraditi lijepo uređena l..-ućn s na­mje tnjem i svim udobnostima, n uz to na­baviti i po jedan vrt za obrađivanje. Iz ostatka novca mogla bi se otkupiti S\'a i­mo,•ina i svn potraživanja, koja imaju frnncuska i Belgija. Pored svega toga još bi ostalo toliko, da bi sc u svima gradovi­m'\ spomenutih država s preko 20 h iljada stnnoynik a moglo osnovati po jedno sveu­čili šte i knjižnica. - zmcmo li u obzir j oš štetu, u činjenu rušenjem čitavih g,ra­dova, varoši i ela, t c mostova, željezni­čkih pruga, puteva i drugih objekata, ova so šteta procjenjuje na daljnjih 400 mili­jordi zlatn ih dolara. - Snda idem o opet

ususret tako žalo nim žrtvama ratn . N J E '\ ACK l G BTC I U POLJ KOJ.

s ,,icarski li t »Arbeiter Zeitung« kaže, da

u prema jednoj statistici ·njemačke vrhov­ne komande gubici 1 ijemaca u Poljskoj bili 91 hiljadu 270 mrtvih i 148 hiljada 345

ranjenih . eki belgijski listovi nap rotiv izno e i veće bro jk e. Prema njima ijcmci su imali oko 100 hiljada mrtvih i 200 hi­lj ada ranjenih. Osim toga uništeno je 190 njemačkih tankova , n oštećen 371. Nijem­ci su još izgubi li oko 260 te ·kih bombar­dera, to oko 100 lovačkih i 10 izviđačkih

aviona. EZAPOSLE O T J EDINJE IM

AMERTCKIM DR2AVAMA. Industrij sko ,, ij cće u Tew-Yo rku bavilo sc ovih dnna

p ita n jem n ezaposleno ti , pak je tom pri­likom u tanovlj cno, da je broj nezaposle­n ti od veljače pa do dnn ns pao za l mi­lijun 142 h iljade •n zapo !enih. Danas u U A ima još 8 milijuna 200 hiljada ne­

zaposlenih . MALT FR TCUZT ZA USrJE. Kod

nns djeca snkupl jnju markice, staniol i sli čno stvari za mi ij e, ali to se provodi vrlo nesolidno, pnk je od tor.a rclntivno slobe kori ti. <\eđutim moli francuzi u prošloj godi ni skupili su to u stvarima ~to u novcu svega 34 milijuna i 400 hiljada

frnnnkn. a to je zn či tnvih 10 milijuna. fra­naka vi~c ne!!oli je bilo sakupljeno godi­

ne 1937. RKVA Ml TJ ~ . mi ij kim

pokrnjinnmn Crkvn uzdržnvn : 40 hiljadn. škol n sa 2 i po milijuna učcni kn. 3 hil jn de l jekarna. OO b olnica sn· svoga 40 hiljada

krcvetn. 2 hil jnclc sirotišta zn d jecu sa 125 hiljada djeco u njima, 150 kuća zn.

napuštene i t . d ., i t . cl. PR D TA VNTCT lT ALIJE T SPA-

NJOLSK izjavili su, dn je mir njihov za-

jednički cilj.

VLAS IK I ODGOVORNI UREDNIK: DON ANTE RADić - SIDENIK ULICA BL. NIKOLE TAVILlćA 107. - TISKARA •KACićc (0. DERNARDO BULJEVIć).

n Moj ki zločin:

iive vode razrovane vodu. u

Tako preko pro Izraelski n

Ako onaj jedar mao prillkl mogao re1 veoma do nisu nikad

Tr af et

ljevstva Ki nije od z~

ha kojim kraljevstvo ~ore: pre ru!lmol

Straln• poslupak. nas, a sut1 nije osvet

Narod pouzdanja

1

toranj, all vile jedan llljesto da stranu, ka< zidari, pos bija ju.

Moran vidimo, ka prlznavaju nas 11 ne nl ponor kakav le~ upanu l

Jest, A da na hvalili je Prlrnavaju KralJem. ~ no ne Pol

Nije 1 stanovJo b kongresi nje Vrije vanJska p Priredbe dana.

Bez ~ A flo ~e Prou Nje

lato 2ato se s

ProbiJaJu Jetko sJa Je

M ahn SG luaacl ll lh bolnlc ~l ne sloij