OSOBENOSTI NA FLORATA I VEGETACIJATA NA CERIPA[INA PLANINA ... Congress Poceedings/Rizovski i Rizovska... · OSOBENOSTI NA FLORATA I VEGETACIJATA NA CERIPA[INA PLANINA VO SLIVOT NA

Radoslav RIZOVSKI i Jasminka RIZOVSKA-ATANASOVSKA

370 Zbornik na trudovi od 2-ot Kongres na ekolozite na Makedonija

OSOBENOSTI NA FLORATA I VEGETACIJATA NACERIPA[INA PLANINA VO SLIVOT NA TETOVSKA

REKA


[umarski fakultet-Skopje, bul. Aleksandar Makedonski b.b.

IZVOD

Rizovski R. i Rizovska-Atanasovska J. (2004). Osobenosti na florata i vegetacijata naCeripa{ina planina vo slivot na Tetovska Reka. Zbornik na trudovi od 2-ot Kongres na ekoloz-ite na Makedonija so me|unarodno u~estvo, 25-29.10.2003, Ohrid. Posebni izdanija na Makedon-skoto ekolo{ko dru{tvo, Kn. 6, Skopje.

Edno od aktuelnite pra{awa denes e proglasuvaweto na [ar Planina za Nacionalen Park.Vo vrska so toa florata i vegetacijata na planinata Ceripa{ina vo slivot na gle~erskata dolinaVardi{te pretstavuva zna~aen motiv za toa. Tamu se zastapeni pogolem broj vidovi rastenija koise smetaat za glacijalni relikti: Salix herbacea, Salix reticulata, Elina myosuroides, Dryas octopetala,Vaccinium uliginosum, Anemone narcissiflora, Polygonum viviparum, Polygonum bistorta i dr. Pokraj niv imai nekoi drugi vidovi so severno poteklo na pr: Trolius europaeus, Carex ericetorum, Ligusticum mutellina,Primula longiflora, Salix retusa, Homogyne discolor i dr. i nekoi endemi~ni vidovi Crocus scardicus, Ver-bascum scardicolum i dr.

Ovie vidovi zaedno so po{iroko rasprostranetite vidovi formiraat fitocenozi koi sespecifi~ni za ovaa planina: as. Edraiantho-Elinetum, as. Elyno-Caricetum ericetorae, as. Salicetum herbace-ae, as. Empetro-Vaccinietum balcanicum, a zna~ajni se i as. Junipero-Bruckenthalietum i as. Salicetum retusae-reticulatae.

Glavni pri~ini za specifi~nite pojavi vo florata i vegetacijata na Ceripa{ina planinase ~estite promeni na geolo{kata podloga, dlabo~inata na humusniot horizont na po~vata, kako idolgotrajnosta na sne`niot pokriva~, koj vo gle~erskata dolina ostanuva do po~etokot na mesecjuli.

Klu~ni zborovi: Nacionalen Park, flora, vegetacija, gle~erska dolina, glacijalni relikti, endemi~nividovi, fitocenozi.

ABSTRACT

Rizovski R. & Rizovska-Atanasovska J. (2004). Characteristics of the flora and vegetation of Ceripasina Mountainin the basin of Tetovska River. Proceedings of the 2nd Congress of Ecologists of the Republic of Macedonia withInternational Participation, 25-29.10.2003, Ohrid. Special issues of Macedonian Ecological Society, Vol. 6, Sko-pje.One of the most actual questions today is the pronouncement of Sar Planina as National Park. Considering that, theflora and the vegetation of the Mountain Ceripasinain in the basin of the glacial valley of Vardariste remain mainmotive for that. There are big number of species that considers as glacial relicts, such as: Salix herbacea, Salixreticulata, Elina myosuroides, Dryas octopetala, Vaccinium uliginosum, Anemone narcissiflora, Polygonum vivi-parum, Polygonum bistorta etc. Inspite of them there are other species with north origin like: Trolius europaeus,Carex ericetorum, Ligusticum mutellina, Primula longiflora, Salix retusa, Homogyne discolor and some endemicspecies like Crocus scardicus, Verbascum scardicolum etc.These species together with wider spread species make fitocenosies specific for this mountain: as. Edraiantho-elinetum, as. Elyno-Caricetum ericetorae, as. Salicetum herbaceae, as. Empetro-Vaccinietum balcanicum, and thereare some important ones as well: as. Junipero-Bruckenthalietum i as. Salicetum retusae-reticulatae.The main reasons for the specific flora and vegetation of Ceripasina Mountain are the frequent changes of thegeological substrate, the depth of the humus horizon and the long stay of the snow, which in the glacial valley staystill the beginning of July.

Key words: National Park, flora, vegetation, glacial valley, glacial relicts, endemic species, fitocenosies.

Osobenosti na florata i vegetacijata na Ceripa{ina planina vo slivot na...

371Proceedings of the 2nd Congress of Ecologists of Macedonia



Voved

Planinata Ceripa{ina se nao|a vocentralniot del na [ar Planina i pretsta-vuva severoisto~en ogranok na planinskiotmasiv Rudoka. Taa e poznata na po{irokatajavnost po skija~kite pateki i ski-liftovitena turisti~ko-rekreativniot centar Popova[apka.

Vo ovoj trud se obrabotuvaat nekoipra{awa koi se odnesuvaat na florata i veg-etacijata koja se razviva vo visokoplanins-kite predeli koi pripa|aat na slivovite narekite Vardi{te (reka e ârkit) i Studenareka (Jela~ka reka), desni pritoki na Tetovs-ka reka.

Karakteristi~no za ovie predeli naCeripa{ina e {to postoi glacijalen reljefso poteklo od virmskiot period nageolo{kata istorija (Nikoli} 1912). Se pos-tavi zada~a da se ispitaat arkto-alpskiteflorni elementi vo tie predeli so cel da sepotkrepi misleweto deka tie se naseluvalevo Makedonija vo tekot na virmskite glaci-jalni periodi i so vertikalna migracija vopostglacijalnite periodi gi zaposednale te-renite vo koi denes vladeat sli~ni ekolo{kiuslovi kako onie od ledenoto doba.

Na Ceripa{ina nao|ame izvonredniprimeri za vrzanosta na arkto-alpskite flo-rni elementi za glacijalniot reljef. Vakvipojavi se sre}avaat na pogolem broj lokali-teti na [ar Planina-Korab no so razlika{to edni arkto-alpski vidovi nekade otsust-vuvaat a se pojavuvaat drugi. Osven na ovieplanini isti primeri ima na Jakupica iPelister.

Metodologija na rabotata

Prvite podatoci za visokoplaninska-ta flora i vegetacija na planinskiot masivRudoka gi nao|ame vo trudot na I. Horvat(1935). So na{ite istraùvawa tie podatocibea konkretizirani i dopolneti za podra~jetona Ceripa{ina Planina.

Determinacijata na vidovite e izvr{e-na po standardni metodi koristej}i klu~evivo florite na Makedonija, Srbija, Bugarijai drugi balkanski zemji. Po pravilo vo tieflori e navedeno i rasprostranuvaweto navidovite voop{to i vo Makedonija.

Flornite elementi se opredelenispored op{toto rasprostranuvawe na vi-dovite, a nivnata klasifikacija e izvr{enaspored Gaji} (1984), a pokonkretno mnogu go-lem broj arkto-alpski florni elementi sedadeni od Laku{i} (1966). Vo ovaa grupa seopfateni i vidovite koi {iroko se raspros-traneti na Alpite no ne se sre}avaat voarkti~kata zona. Osven toa se vklu~eni inekoi borealno-montani vidovi. Podetalno-to klasificirawe na flornite elementi nee izvr{eno, bidej}i site tie vo Makedonijarastat na isti mestorastewa i verojatnoimaat isto poteklo od virmskiot period.

Za rasprostranuvaweto na arkto-alps-kite florni elementi vo Makedonija se ko-risteni brojni literaturni izvori navedenivo popisot na literaturata na ovoj trud. Notreba da se imaat vo predvid i na{ite soz-nanija steknati pri izrabotkata na vegeta-ciskata karta na Makedonija.

Rastitelnite zaednici koi se opi{aniod I. Horvat od planinskiot masiv Rudoka secelosno prifateni, a nivnata klasifikacijae izvr{ena spored Prodromus phytocoenosumJugoslaviae (1986). Pri opisot na rastitelnitezaednici I. Horvat se osvrnuva i na karak-teristikite na po~vite. No za pojasnoopi{uvawe na po~vite na Ceripa{ina e ko-risteno deloto Filipovski (1996).

Rezultati i diskusija

Osobenosti na florata na Ceripa{inaOsobenostite na florata na

Ceripa{ina proizleguvaat od zastapenostana arkto-alpskite florni elementi koi ras-tat vo uslovi kade duvaat silni zimski vetro-vi ili na mesta kade sne`niot pokriva~ sezadrùva do sredinata na mesec juli. Takviuslovi se sozdavaat na grebenite i severnitei severozapadnite izloènija na padinite nadesnoto krilo na gle~erot a potoa i vo sama-ta gle~erska dolina.

Na planinata Ceripa{ina se konstat-irani 36 vida koi se smetaat za arkto-alpskiflorni elementi. Najgolemiot broj od tievidovi vo Makedonija ja dostignuvaat ju`natagranica na arealot. Vrz osnova na nea arkto-alpskite vidovi moàt da se podelat na ~eti-ri grupi:

1. Ju`nata granica na arealot e na [ar Planina-Koraba. gi nema na Dinarskite Planini b. se sre}avaat na Dinarskite PlaniniSalix herbacea Silene acaulisThalictrum alpinum Anemone baldensisSaussurea alpina Primula minima



Empetrum hermaphroditum Veronica alpinaAndrosace hedraeantha Homogyne alpinaCampanula alpina Cerastium cerastioidesCerastium alpinum Ajuga pyramidata

2. Ju`nata granica na arealot ja dostignuvaat na JakupicaSalix retusa Polygonum viviparumSalix reticulata Primula halleri

3.Ju`nata granica na arealot ja dostignuvaat na linijata Pelister-NixeElyna myosuroides Dryas octopetalaVaccinium uliginosum Carex ericetorumAnemone narcissiflora Veronica bellidioidesHelianthemum oelandicum ssp. alpestre Juncus trifidusPolygonum bistorta Trolius europaeusCarex rupestris

1. Ju`nata granica na arealot ja dostignuvaat vo GrcijaGnaphalium supinum Potentilla aureaEuphrasia salisburgensis Carex nigraEuphrasia minima

Vakvata raskinatost na arealot na ark-to-alpskite florni elementi ja zabeleàlKo{anin (1924) i taa pojava ja objasnuva sonivnoto naseluvawe vo oddelni glacijalnifazi vo tekot na virmskiot period. Vo Grci-ja tie vidovi ne opstanale bidej}i gr~kiteplanini ne bile zafateni so glacijacijata paporadi toa tie nemale pribeì{ta. Inakuvegetacijata na tundrite vo glacijalnitevirmski fazi bila rasprostraneti vo niz-inite od Jadranskoto do Egejskoto More.

Ekolo{ko vegetaciski odnosi naCeripa{ina planina

Spored fizionomijata, ekolo{kite us-lovi i vegetaciskiot pokriva~ visokoplanin-skite predeli na Ceripa{ina moàt da sepodelat na subalpski i alpski pojas.

Subalpskiot pojas ima severnaizloènost i e celosno otvoren kon dolina-ta na Tetovska Reka. Toj se protega nad {uma-ta od smr~a (Picea abies) pome|u 1700 i 2150 m.n.v. Karakteristi~no za ovoj pojas e {to imanatrupano debel nanos od zemja pome{ana sosilikatni kamewa. Po~vata e od tipot naranker. Terenot e prese~en so edna reki~ka inekolku poto~iwa koi se vlevaat vo rekataVardi{te. Osven toa vo tie sedimenti eformirana i lepeza od plitki suvi dol~iwai poto~iwa koi gravitiraat kon StudenaReka. Na ovie tereni po uvalite sne`niotpokriva~ se natrupuva i postepeno se topi dosredinata na mesec juni.

Pri tie uslovi vo minatoto se razviva-la {uma as. Piceetum abietis scardicum subalpinumEm 1962. Taa bila uni{tena so cel da se dobi-jat pasi{ta za stokata, no namesto pasi{tase sozdala vri{tinska vegetacija poznata podimeto as. Empetro-Vaccinietum balcanicum Ht 1935.

Alpskiot pojas na Ceripa{ina se pro-tega pome|u 2150 m. i 2559 m. n.v. Negoviotsredi{en del pretstavuva dolina nare~enaKazani{te koja amfiteatralno e opkruènaso visoki grebeni. Taa ima blag naklon ipostepeno se {iri od 2150 do 2250 m. n.v. apotoa naglo se izdignuva cirk visok 180 m.Samata dolina ima branovidna povr{ina sobrojni bedemi i depresii ispolneti so kar-bonatni i silikatni kamewa, kameni blokoviili sitna zemja. Preku nea te~e mala reki~ka.Ovde se trupa debel nanos od sneg koj poste-peno se topi i ja vlaì po~vata do sredinatana mesec juli. Na tie vla`ni mesta ~esto sesre}avaat mali sostoini od as. Salicetum her-baceae balcanicum Ht 1936.

Ju`nite padini nad kotlinata se iz-gradeni od silikatni steni voglavno od zele-ni {krilci i po~vite se plitki od tipot rank-er. Na niv se rasprostraneti pasi{ta, voponiskite delovi as. Genisto-Nardetum Micev.1994 i vo povisokite delovi as. Diantho scardi-ci-Festucetum (halleri) Ht 1936. Ovie zaednici se{iroko rasprostraneti po silikatnite tere-ni na [ar Planina i Korab a vo podrugi vari-janti se sre}avaat i na drugi planini vo Make-donija nezavisno od postoeweto na glacijalni-ot reljef.

Severnite i severozapadnite padini seizgradeni od karbonatni steni. Toa se varov-nici vo koi ima tanki sloevi od liskun. Potie sloevi stenite raspuknuvaat i taka nas-tanuvaat par~iwa od kamewa ili ~akal.Po~vite se od tipot kalkomelanosol so crnhumusno-akumulativen horizont. Vo najdolni-ot del na ovoj horizont na preodot kon regoli-tot ima eden tanok òltenikav glinovit hor-izont so ekstremno kisela reakcija. Vo oviepredeli duvaat silni vetrovi. Pri ovie us-lovi se razvivaat dve asocijacii. Na plitki



kameniti po~vi se razviva as. Edraiantho-Elyne-tum Ht 1936 i na dlaboki po~vi koi vo pro-filot nemaat kamewa se razviva as. Elyno-Ca-ricetum ericetorae Ht 1959. Ovie zaednici sin-genetski se povrzani. Na severni izloènijapod vrvovite kade dominiraat kamewa isne`niot pokriva~ dolgo se zadrùva se raz-viva as. Salicetum retusae-reticulatae macedonicumHt 1936.

Osobenosti na vegetaciskiot pokriva~Na planinskiot masiv Rudoka vklu~i-

telno i Ceripa{ina Horvat (1935-39) po fiz-ionomsko-ekolo{ki kriteriumi izdvoilpove}e rastitelni asocijacii i niv gi opi{al

po metodite na J. Braun-Blanquet (1928). Pet odniv se karakteristi~ni za predelite so gla-cijalen reljef na Ceripa{ina i se odliku-vaat so golemo u~estvo na arkto-alpski flo-rni elementi. Osven as. Salicetum retusae-reticu-latae macedonicum Ht 1936 koja se sre}ava i naplaninata Jakupica ostanatite ~etiri sesre}avaat samo na [ar Planina i Korab. Konovie zaednici e dodadena u{te edna vri{tinakoja ne e vrzana za glacijalniot reljef as. Juni-pero-Bruckenthalietum Ht (1938), no e interesnabidej}i na Rudoka ja dostignuva svojata sev-erna granica na arealot i od linijata [arPlanina-Jakupica-Pelister zapadno ne sesre}ava.

Karakteristiki na fitocenoziteVegetacija na sne`niciVo ovaa grupa spa|aat rastitelni zaednici koi se sre}avaat vo alpskiot pojas i se raz-

vivaat na mesta kade sne`niot pokriva~ dolgo se zadrùva. So topeweto na snegot po~vata senavla`nuva i taka zaednicata se pro{iruva. Na Ceripa{ina se razlikuvaat dve asocijacii:Salicetum herbaceae balcanicum Ht (1936) koja gi naseluva silikatnite po~vi i Salicetum retusae-retic-ulatae macedonicum Ht (1936) koja gi naseluva karbonatnite po~vi.

Salicetum herbaceae balcanicum Ht (1936) se sre}ava vo gle~erskata dolina blizu reki~-katapome|u 2150 i 2250 m. n.v. Taa naseluva vla`na fina po~va okolu blokovite od silikatni steni.Dijagnosti~ko prvenstvo ima Salix herbaceae koja edvaj se pojavuva na povr{inata na po~vata, a~esto pati e zamaskirana so movovi, od koi najobilno e zastapen vidot Polytrichum sexangulare.

Floristi~ki sostav:Salix herbacea Saxifraga androsaceaRanunculus crenatus Soldanella dimonieiPlantago atrata Androsacea hedraeanthaCerastium cerastioides Ligusticum mutellinaSagina saginoides Veronica alpinaRumex nivalis Gnaphalium supinumArenaria biflora Polytrichum sexangulare

Ovaa zaednica se sre}ava na pove}e lokaliteti na [ar Planina i Korab no na drugiplanini vo Makedonija ne e zabeleàna. Interesno e {to taa od Alpite gi preskoknuva Dinar-skite Planini, se pojavuva na [ar Planina i Korab i tuka i zavr{uva ju`nata granica na ar-ealot.

Spored I. Horvat ovaa zaednica e mnogu sli~na so taa od Alpite pa ja vklu~uva vo sojuzotSalicion herbaceae Br.-Bl. (1924)1926, redot Salicetalia herbaceae Br.-Bl. 1926 i klasata Salicetea herbace-ae Br.-Bl. et al 1947.

as. Salicetum retusae-reticulatae macedonicum Ht 1936. Se sre}ava isprekinato na karbonatnismireni sipari nad 2400 m. n. v. na severni izloènija pod vrvovi i grebeni. Vo zaednicataobilno se zastapeni polze~ki vrbi Salix retusa i Salix reticulata.

Floristi~ki sostav:Salix retusa Dryas octopetalaSalix reticulata Poa cenisiaArctosphyllos uva ursi Cardamine glaucaSaxifraga aizoon Gnaphalium hoppeanumSaxifraga sempervivum Carex nigraAnemone baldensis Carex laevisVeronica aphylla Galium anysophyllum

Osven na [ar Planina i Korab ovaa zaednica se sre}ava u{te i na Jakupica na severnatapadina pod vrvot Solunska Glava. Sli~na zaednica ima i na Dinarskite Planini. Horvat giopfatil vo zaseben sojuz Salicion retusae Ht 1949, a nego go vklu~il vo sredno-evropskiot redArabidetalia caeruleae Rubel 1933 i klasata Salicetea herbaceae Br.Bl. et al 1947.



Pasi{ta vo alpskiot pojas na karbonatna podlogaOvie rastitelni zaednici na Ceripa{ina se rasprostraneti na golemi povr{ini. Nase-

luvaat grebeni so istaknati vrvovi i prevali me|u niv, a potoa na severni i severozapadnipadini kade duvaat silni vetrovi. Po~vite se od tipot kalkomelanosol. Tie {to se nao|aat navrvovi, na grebeni i strmni padini imaat plitok humusno-akumulativen horizont i se ispolne-ti so kamewa. Na tie stani{ta se razviva as. Edraiantho-Elynetum Ht 1936. Vo nejziniot floristi~kisostav ima izobilstvo od bazifilni vidovi koi ostanale od eden prethoden stadium as. Edraian-tho-Helianthemetum alpestris Ht 1935. Na prevoite i drugite mesta so dlaboki po~vi bez kamewa voprofilot se razviva as. Elyno-Caricetum ericetorae Ht 1959. Vo nejziniot floristi~ki sostav do-miniraat acidofilni, arkto-alpski florni elementi i o~igledno pretstavuva ponapreden sin-genetski stadium.

as. Edraiantho-Elynetum Ht 1936. Ovaa zaednica e {iroko rasprostraneta na vrvovi, grebenii padini izloèni na silni vetrovi. Vo nejziniot floristi~ki sostav obilno se zastapenibalkanski endemi i subendemi.

Floristi~ki sostav:a. balkanski endemi b. arkto-alpski vidoviSesleria coerulans Elyna myosuroidesEdraianthus graminifolius Dryas octopetalaHelianthemum nummularium ssp. grandiflorum Thalictrum alpinumNigritella nigra Oxytropis halleri ssp. korabensisOnobrychis scardica Helianthemum alpestreSaxifraga porophylla Cerastium alpinumCarex laevis Aster alpinusSaxifraga scardica Saussurea alpina

Ovaa zaednica se sre}ava samo na [ar Planina. Taa e vklu~ena vo sojuzot Edraiantho-Sesle-rion Ht 1949, redot Onobrychido-Seslerietalia Ht 1949 i klasata Festuco-Seslerietea Barbero et Bonim1969.

as. Elyno-Caricetum ericetorae Ht 1959. Na Ceripa{ina se sre}ava na prevali i blagi padinikade po~vata e od tipot kalkomelanosol so dlabok humusno-akumulativen horizont i ekstremnokisela reakcija. Korewata na rastenijata ne dopiraat do regolitot. Vo floristi~ki sostavdominantna uloga igraat arkto-alpskite acidofilni vidovi.

Floristi~ki sostav:Carex ericetorum Avenochloa versicolorElyna myosuroides Minoartia recurvaJuncus trifidus Antenaria dioicaLuzula spicata Veronica bellidioidesSenecio carpaticus Festuca supinaAvenella flexuosa Pedicularis verticillataSilene acaulis Campanula alpinaPolygonum viviparum Pedicularis oederiPrimula halleri Cetraria islandica

Ovaa zaednica I. Horvat (1934) za prv pat ja zabeleàl vo Crna Gora na planinata Dur-mitor, no podetalno ja opi{al na [ar Planina 1935 godina. Na drugi planini vo Makedonija nese sre}ava.

Iako ovaa zaednica se razviva na karbonatna geolo{ka podloga sepak poradi acidofilniotfloristi~ki sostav Horvat (1960) ja vklu~uva vo sojuzot Seslerion comosae Ht 1935 i ponatamu sevklu~uva vo redot Seslerietalia comosae Simon 1957 i klasata Caricetea curvulae Br.-Bl. 1948.

Vegetacija na vri{tiniVri{tini pretstavuvaat rastitelni zaednici na niski grmu{ki i polugrmu{ki koi se

razvivaat na kiseli silikatni po~vi vo subalpskiot pojas. Tie nastanale po uni{tuvaweto na{umskata rastitelnost i se javuvaat na mestorastewa koi vo zima se pokrieni so sneèn pokri-va~.

Na glacijalnite nanosi na Ceripa{ina e zastapena as. Empetro-Vaccinietum balcanicum Ht1935. No vo nejzino sosedstvo na Alivedska Planina do kade glacijalnite nanosi ne dostignalese razviva u{te eden tip na vri{tini as. Junipero-Bruckenthalietum Ht 1938.

as. Empetro-Vaccinietum balcanicum Ht 1935. Ovaa zaednica se sre}ava na severnite padini naCeripa{ina Planina pome|u 1700 i 2150 m. n.v. Naseluva mestorastewa na as. Piceetum abietisscardicum subalpinum Em 1962. Po~vite se od tipot ranker so humusno-akumulativen sloj od 20-30



sm., no fiziolo{ki aktivniot horizont e mnogu dlabok.Fizionomijata na zednicata e opredelena so Juniperus sibirica, Vaccinium myrtillus, Vaccinium

uliginosum i Bruckenthalia spiculifolia, no kako dijagnosti~ki zna~aen vid se sre}ava i Empetrumhermaphroditum. Ovie grmu{ki skoro celosno ja pokrivaat povr{inata na po~vata, no me|u nivse zastapeni i golem broj arkto-alpski vidovi so ograni~eno rasprostranuvawe vo Makedonija.

Floristi~ki sostav:Juniperus sibirica Antennaria dioicaVaccinium myrtillus Euphrasia minimaVaccinium uliginosum Primula halleriBruckenthalia spiculifolia Primula elatior ssp. intricataEmpetrum hermaphroditum Ajuga pyramidataHomogyne alpina Campanula scheuchzeriAnemone narcissiflora Pimpinella alpestrisMinuartia recurva Trolius europaeusPolygonum viviparum Polygonum bistortaLuzula spicata Veronica bellidioidesLigusticum mutellina Cetraria islandicaAconitum divergens Crocus scardicus

Ovaa zaednica se sre}ava i na drugi lokaliteti na [ar Planina i Korab no na drugiplanini vo Makedonija ne e zabeleàna. Na planinata Ceripa{ina se nao|a izvonreden primerna vakov tip na vri{tini.

Sistematskata pripadnost na asocijacijata ne e sosema jasna. Taa se vklu~uva vo sojuzotBruckenthalion spiculifoliae Ht 1949, redot Vaccinietalia Lakusic et al 1979 i klasata Vaccinio-Piceetea Br.-Bl.1939 emend Zupancic 1976.

as. Junipero-Bruckenthalietum Ht 1938. Ovaa zednica direktno ne e povrzana so glacijalniotreljef na Ceripa{ina, no se sre}ava na Alivedska Planina koja e ogranok na Ceripa{ina.Zazema isto~ni i severoisto~ni padini vo slivot na Tetovska Reka vo pojasot na subalpskitebukovi {umi pome|u 1700 i 2000 m. n.v. Po~vata e plitka od tipot na ranker, razviena vrz kompa-ktna silikatna stena. Vri{tinata nastanala po napu{taweto na pasi{teto od tipot as. Genisto-Nardetum Micev. 1994. Vo zaednicata dominiraat Juniperus sibirica, Bruckenthalia spiculifolia i Vaccin-ium myrtillus, a obilno ima i Nardus stricta.

Floristi~ki sostav:Juniperus nana Geum montanumVaccinium myrtillus Anthoxanthum odoratumBruckenthalia spiculifolia Ranunculus montanusNardus stricta Myosotis alpestrisDianthus deltoides Avenella flexuosaAntennaria dioica Poa violacea i dr.Ovaa zednica e vklu~ena vo ovoj trud bidej}i na Rudoka ja dostignuva severnata granica

na rasprostranuvawe i zatoa {to od linijata [ar Planina -Jakupica-Pelister zapadno ne sesre}ava. Zaednicata spa|a vo sojuzot Bruckenthalion spiculifoliae Ht 1949, redot Vaccinietalia Lakusicet al 1979 i klasata Vaccinio-Piceetea Br.-Bl. 1939 emend. Zupancic 1976.

Zaklu~oci

Na planinata Ceripa{ina se sre}avaatpogolem broj na arkto-alpski florni elemen-ti koi sekako vodat glacijalno poteklo odvirmskiot period na pleistocenot. Do taakonstatacija se doa|a vrz osnova na nekoidokazi:

1. Ovie rastenija rastat vo predelikade vo vremeto na virmskite gla-cijalni periodi se formiral gla-cijalen reljef (cirk, glacijalnadolina i morena).

2. @iveat vo izolacija na mnogu nep-ovolni ekolo{ki uslovi: grebeni,kade {to duvaat silni vetrovi; do-

lini, kade {to dolgotrajno leìsne`niot pokriva~ i mladi po~viod tipovite kalkomelanosol iranker.

3. Pri takvi uslovi se sre}avaat i nadrugi lokaliteti, na [ar Planina,Korab, Pelister i Nixe.

4. Formiraat endemi~ni fitocenozikoi pretstavuvaat oddelni sta-diumi na sekularnata sukcesija navegetaciskiot pokriva~.

So ogled deka postoi mo`nost za zgole-mena ponuda na rekreativno-turisti~kiotcentar Popova [apka neophodno e blagovre-meno da se prevzemat merki za za{tita odnadle`nite institucii i zdruènija na odd-



CHARACTERISTICS OF THE FLORA AND VEGETATION OF CERIPASINAMOUNTAIN IN THE BASIN OF TETOVSKA RIVER

Radoslav RIZOVSKI & Jasminka RIZOVSKA ATANASOVSKA

Summary

Ceripashina Mountain is situated in the central part of Sar Planina and takes northeast branch of the mountainmassive Rudoka. It was made in the wirm glacial period of the geological history when Rudoka was under icecap and a glacier was sliding down north passing over Ceripashina Mountain.Today in this regions over the crests and slopes are blowing strong winds, and in the glacial valley snow is blowninto piles. The soils are calcomelanosol on carbonate and ranker on silicate geological base.In this conditions a big number of arcto-alpine flora elements, which lives in isolation on Sar Planina and Korabas well as on Jakupica and Pelister, are developing. Those species reaches the south border of their area inMacedonia, and also they are creating special phytocenosies. On some places Balkan endemics and subendem-ics are joining them, and that’s how the specific phytocenosies were made. In the alpine belt on carbonate rocksis spread as. Edraiantho-Elynetum Ht 1936, and on deeper rocks with extremely acid reaction is developing as.Elyno-Caricetum ericetorae Ht 1959. In the subalpine belt on north expositions and habitats of as. Piceetumabietis scardicum subalpinum Em 1962 are developing heats with big amount of arcto-alpine flora elements as.Empetro-Vaccinietum balcanicum Ht 1935. But near in it’s east slopes on habitats of as. Fagetum subalpinumscardo pindicum (Ht 1938) Em 1961 there is another type of heat as. Junipero-Bruckenthalietum Ht 1938 whichis not connected with the glacial relief but is interesting because on Rudoka it reach it’s north border of the area.All that phytocenosies are on many locations on Sar Planina where there is glacial relief, and in Ceripashina itcan be found their extraordinary example.The eastern slopes on Ceripashina is the touristic-recreative center Popova Sapka, and there is possibility ofincreasing the touristic-recreative offer there in near future. Some of the species, phytocenosies or their habitatsthan could be endanger. In that case we recommend the competent institutions and organizations to take certainmeasures for protection.

elni rastenija, fitocenozi ili nivnitemestorastewa.

Literatura

Bormuller, J., 1925-28: Beitrage zur Flora Macedo-niens. Eng. Bot. Jb.Leipzig.

Gaji}, M., 1984: Florni elementi SR Srbije.Vegetacija SR Srbije. SANU Beograd.

Em, H., 1962: Sumske zajednice cetinara u NR Make-doniji. Biol. gl. 15 Zagreb.

Em, H., 1967: Pregled na dendroflorata na Makedoni-ja. Skopje.

Ko{anin, N., 1911: Vegetacija planine Jak-upice u Makedoniji. Glas. SANU LXXXV.Beograd.

Ko{anin, N., 1924: Geolo{ki i geografskimomenti u razvi}u flore Ju`ne Srbije.Zbor. rad. posv. Jovanu Cviji}u. Beograd.

Micevski, K., 1985-2001: Flora na republikaMakedonija. Tom I sv.1-5. MANU Skopje.

Nikoli}, R., 1912: Glacijacija [ar Planinei Koraba. SANU. Beograd.

Prodromus phytocoenosum Jugoslaviae ad mappamvegetationis m 1:200 000. Bribir-Ilok 1986.

Todorovski, A., 1972: Pelister i negoviot ras-titelen svet. Nacional. park Pelister.Bitola.

Horvat, I., 1934: Istrazivanje vegetacije hercegovack-ih i crnogorskih planina. Ljetopis.JAZU. Zagreb.

Horvat, I., 1935-39: Istrazivanje vegetacije palninaVardarske banovine, 1-5. Ljetopis. JAZU. Zagreb.

Horvat, I., 1953: Prilog poznavanju rasirenja nekihbiljaka u Jugoistocnoj Evropi. Glas. Biol. inst.V,1-2. Sarajevo.

Horvat, I., 1959: Die Pflanzenwelt Sudosteuropas alsAusdruck der erd-und vegetations geschichtcherVorgange. Acta Soc. bot. Polan. Warszava.

Horvat, I., 1960: Planinska vegetacija Makedonije usvijetlu suvremenih istrazivanja. Acta muz. maced.Tom VI., no. 8. Skopje.

Horvat, I.; Glavac, V., Ellenberg, H., 1974: Vegeta-tion Sudosteuropas. Geob. Selecta Bd. IV. Studt-gard.

Filipovski, \., 1996: Po~vite na RepublikaMakedonija. Tom II. MANU. Skopje.

Documents

OSOBENOSTI NA FLORATA I VEGETACIJATA NA CERIPA[INA PLANINA ... Congress Poceedings/Rizovski i Rizovska... · OSOBENOSTI NA FLORATA I VEGETACIJATA NA CERIPA[INA PLANINA VO SLIVOT NA