1

Sveučilište J.J. Strossmayera u OsijekuOdjel za matematiku

GRAĐA RAČUNALA(predavanja u ak. god. 2005./2006.)

doc.dr.sc. Goran Martinovićwww.etfos.hr/~martin

goran.martinovic@etfos.hrTel: 031 224-766

Soba: 0-15

Osijek, 2006.

2

OSOBNA RAČUNALA

• Kućište• Matična ploča• Procesor• RAM• Uređaji za pohranu

podataka• Komunikacije• Multimedija• Ostali uređaji• Softver

2

3

Kućište ima funkciju ujedinjenja svih dijelova računala. Njegova konstrukcija je izvedena na način da sve komponente na što jednostavniji i logičniji način budu povezane i čine jednu cjelinu, koju nazivamo računalo. Kućišta dijelimo prema položaju (desktop, tower), veličini (mini, midi, big) i formatu kučišta (at, atx). Unutar kućišta se nalaze slijedeće komponente (o kojima će vise rijeci biti kasnije): napajanje, matična ploča, procesor + hladnjak, memorija, HDD, FDD, CD – R(W), DVD, grafička kartica, zvučna kartica, signalni zvučnik, razni kontroleri, drugi interni uređaji, kablovi za napajanje te kablovi za povezivanje uređaja s matičnom pločom. Ovisno o veličini kućišta, odnosno koliko uređaja stane u njega, snaga napajanja iznosi od 200W do 400 W i više.

KUĆIŠTE

KUČIŠTE (GORE) I NAPAJANJE (DOLJE)

4

MATIČNA PLOČA

KONEKTORI ZA VANJSKE UREĐAJE

UTOR ZA NAPAJANJE

AGP UTOR

PCI UTORI

AMR UTOR

SCSI KONEKTORI

IDE HDD KONEKTORI

FDD KONEKTOR

UTORI ZA RAM (SDRAM I DDR)

SOCKET ZA PROCESORI COOLER

3

5

Matična ploča – osnovna građa

Chipset - skup čipova koji kontroliraju rad ploče, to su ujedno i najodgovorniji dio na ploči koji određuje performanse i kvalitetu ploče, primjer: intelov chipset 815E. Ovaj chipset se koristi za šestu generaciju intelovih procesora (pentium 2 i 3, te celeron) i sastoji se od dva chipa: Northbridge (za komunikaciju s komponentama koje zahtjevajubrz protok podataka: procesor, memorija i grafičke kartice) i Southbridge (za komponente koje zahtjevaju manje brzine: PCI sabirnice, USB, serijski i paralelni portovi, IDE/ATA sučelje za diskove i sl.)

ZIF podnožje - To je podnožje u koje se umeće procesor. Nekad su procesori bili zalemljeni na glavnu ploču, no razvojem tehnologije uviđeno je da se vrlo brzo mora prelaziti na brže procesore pa se morao smisliti sustav kod kojega bi i sam korisnik mogao zamijeniti svoj procesor sa bržim, a da pri tom ne mora mijenjati ploču. Tako je ispočetka bilo podnožja u koje je bilo dosta teško utisnuti procesor i pri tom se riskiralo da se sam procesor sa nemalom cijenom ošteti. ZIF dolazi od kratice "Zero insertation force" ili umetanje bez primjene sile, a kako bi se izbjegao rizik od oštećenja.

Bus - Bus ili sabirnica je centar koji komunicira između procesora i ostalih komponenti kompjutera. Razvoj sabirnica datira iz vremena 8-bitnih sabirnica u doba prvih PC računala, tadašnji procesor je isto bio 8-bitni, no problemi su nastali kada su procesori postali "širi" 16-bitni, pa su sabirnice bile glavno "usko grlo" PC-a. Tako je u novije vrijeme više pažnje bilo usmjereno razvoju širih i bržih sabirnica (PCI – 32 bitne sabirnice koje rade na taktu do 66 MHz)

6

Utori (slotovi) - su mjesta gdje se umeću kartice. Na starim pločama nalazimo ISA (Industry standard arcithecture) utire, dok na novijim njih nema a njihovo mjesto su zauzeli PCI (pheripheral component interconnect) utori. Osim njih imamo AGP (accelerated graphicport) utor u kojeg umećemo grafičke kartice novije generacije te AMR (audio modem raiser)utore za modeme

Cache - Cache su čipovi koju imaju ulogu neke vrste buffera (međuspremnik). Kada procesor pokušava dohvatiti neki podatak iz memorije (standardni RAM), onda mu brzina osvježavanja te memorije od 70 ili 60 ns katkad zna biti premala, pa pokušaj dohvačanjapodatka propada. Te greške uzrokuju pad brzine što narušava inače dobre performanse računala. Zato se standardno na ploču ugrađuje brzi cache (tzv. SRAM i DRAM memorija –static i dynamic RAM) koji u sebi drži mali sadržaj glavne memorije, i time kada proceorpristupi cacheu ne dolazi do promašaja makar teoretski je i tu moguće, ali je vjerojatnost jako mala. Na starijim pločama (za 80386 procesore) isporučivalo se standardno 128 Kb cachea, dok se sada isporučuje standardno dva kanala (L1 i L2) od npr.256 Kb cache koji su proširivi i do 1 Mb.

Na ploči možemo naći još i keyboard kontroler, USB, serijski i paralelni kontrloler, BIOS (osnovni program koji upravlja radom računala), bateriju koja održava BIOS i sistemski sat, DIMM slotove - to su podnožja za umetanje memorijskih čipova. Osim svega navedenog na ploči možemo vidjeti jumpere kojima podešavamo ploču, to se prvenstveno odnosi na radni takt procesora, voltažu procesora, količinu cache memorije i sl. U zadnje vrijeme nije rijetkost da ploča na sebi već ima u ugrađen kontroler, 16550 UART chip za brzinu portova, pa se time gubi potreba za kontrolerskim karticama. Rad kontrolera može se iskljućiti u BIOS-u pa je moguće ugraditi i standardnu karticu.

4

7

CPU – central processing unitIntel Pentium PROCESOR

Gornja strana Donja strana

8

Mikroprocesor, procesor ili jednostavno CPU je “mozak” svakog računala. Njegova funkcija je da obavlja sve računske zadatke, odnosno većinu poslova u računalu, što uključuje upravljanje svim ostalim komponentama računala. Današnji najpoznatiji proizvođači procesora su Intel i AMD.Arhitektura procesora

– procesor izvršava niz naredbi koje mu govore što da radi. Osnovni dio procesora koji obavlja tu zadaću je ALU (aritmetičko / logička jedinica). Ona obavlja sve matematičke operacije. Osim toga procesor obavlja niz drugih radnji, poput pristupa memoriji i kopiranje podataka s jednog mjesta na drugo, a ovisno o tome što zahtjeva program koji se izvršava, procesor donosi odluke o grananju kroz programski kod, ovisno o tome dali je ispunjen neki uvjet.Takt procesora

– izražen u megahertzima (milijunima ciklusa u sekundi) ili gigahertzima(milijardama ciklusa u sekundi), označava koliko brzo procesor izvršava naredbe. Tijekom svakog ciklusa procesor može izvršiti određen naredbi broj naredbi – a taj broj ovisi o arhitekturi procesora. Brzina procesora ne ovisi samo o taktu megahertzima, već je to samo jedan od pokazatelja brzine procesora. O brzini rada procesora ovisi i vrsta jezgre te tehnologija izrade. Npr. AMD XP 2000 radi na 1,67 GHz a brzina rada mu je ekvivalentna Intel Pentiumu 4 na 2 GHz Hlađenje

- Procesori u svom radu oslobađaju velike količine topline, stoga je potrebno omogučiti hlađenje procesora. Ono se najlakše izvodi pomoću tzv “coolera” odnosno uređaja koji se sastojI od rebraste aluminijske baze koja liježe na procesor i ventilatora koji raspršuje toplinu koju je aluminij apsorbirao s površine procesora na sebe

5

9

17001,5 GHz0,1842.000.0002000.Pentium IV

510450 MHz0,259.500.0001999.Pentium III

300233 MHz0,357.500.0001997.Pentium II

10060 MHz0,83.100.0001993.Pentium

2025 MHz11.200.0001989.486

516 MHz1,5275.0001985.80386

16 MHz1,5134.0001982.80286

0,335 MHz329.0001970.8088

0,642 MHz66.0001974.8080

MIPS-a Takt Mikroni Broj tranzistora

GodinaProcesor

Razvoj procesora kroz proteklih 30 godina

10

RAM – Random Access Memory

Modul QBM – potencijalni nasljednik DDR RAM-a

Moduli SIMM i EDO RAM memorije

6

11

Tijekom rada računala u memoriju se pohranjuju svi važni podatci (operativni sustav, otvorene dokumente), ali isključivanjem računala ti podatci se gube, stoga se za trajno pohranjivanje podataka koriste jedinice vanjske memorije. U prvim računalima količina RAM memorije iznosila je reda veličine kb, dok je za današnja računala optimalno 512 Mb RAM-a.

Postoje različite vrste memorije, koje se razlikuju prvenstveno u brzini, zatim po tehničkim i fizičkim karakteristikama.

Prema izvedbi, imamo statički (SRAM – skuplji, čuva podatke dok god ima napajanje) i dinamički (DRAM – jeftiniji, ali zbog potrebe za stalnim osvježavanjem i znatno sporiji)

Prema načinu pristupa imamo:- asinkroni DRAM (iz vremena 486 i pentium procesora)- sinkroni DRAM (SDRAM – danas vrlo raširena memorija, zbog niske cijene u

odnosu na preformanse )- DR-SDRAM (Izvedba SDRAM-a koja udvostručuje prijenos podataka za

vrijeme jednog ciklusa; DDR – dual dana rate)- RAMBUS (RDRAM – vrlo skupa memorija s propusnošću do 1,6 MB/s )- QBM (quad band memory – potencijalni nasljednik DDR RAM-a,

učvetrostručuje prijenos podataka za vrijeme jednog ciklusa

12

UREĐAJI ZA POHRANU PODATAKA

+ FDD, JAZZ & ZIP DRIVE

7

13

HDD – hard disk drive ili tvrdi disk

Hard disk je uređaj za trajno pamćenje podataka. Princip rada je magnetno zapisivanje podataka na disk. Disk se sastoji od pogonskog motora, par diskova i glave za čitanje/pisanje podataka. Od poznatijih proizvođača su Western Digital, Seagate, Maxtor itd… Kapaciteti se krečćdanas od 20 GB, pa do 180 GB. Modeli se razlikuju svojom kvalitetom, ali važan je i faktor brzine prijenosa podatka (datatransfer rate) te pristupa (access averageseek), te finesse kao buka, brzina okretaja te zagrijavanje. HDD je s računalom povezan pomoću IDE kabla s IDE (ili EIDE) kontrolerom na matičnoj ploči, ili pomoću SCSI (Small Computer System Interface) kabla s SCSI kontrlerom, gdje ovaj drugi malo poskupljuje izvedbu ali zato je brži pristup podatcima i manje opterećenje procesora. Napajanje se dovodi pomoću tzv y-kabla.

Y kabel (gore) i shema HDD-a (dolje)

14

FDD , ZIP i JAZ drive

Floppy disk je uređaj za pohranu podataka na diskete. Danas su u upotrebi 1.44 Mb 3.5" diskete. No kako je danas postalo kritično pitanje kapaciteta od samo 1.44 Mb pojavljuju se u novije vrijeme neki uređaji koji su u stanju pohraniti veće količine podataka. Tu podrazumjevam ZIP drive koji podržava diskete kapaciteta 25 i 100 Mb, dok JAZZ drive ide čak do 1 Gb. Floppy drive uređaj čita diskete koje imaju isto kao i kod HDD-a magnetni zapis. Disketa koja je pločica od plastike u sredini ima okrugli "listić" presvučen magnetnim medijem. Taj materijal je vrlo sličan onome u audio kazetama. Kod ZIP drivea princip je sličan ovome standardnom jedino što je kod ZIP-ovih disketa medij prekriven još i tankim slojem stakla što daje krutost koja omogučava gušći zapis.

JAZ drive

8

15

CD-ROM (compact disc read-only memory) je optički medij, koji služi za čitanje podataka kojih može pohraniti do 800MB ili 90 minute zvuka vrhunske kvalitete. CD-ROM i Audio Disk su jedno. Pristup podatcima s CD medija je brži nego s floppydiska ali nešto sporiji od HDD-a. Pojam CD-ROM se odnosi i na medije i na uređaje koji ih čitaju.

Osim običnih CD medija imamo i CD-RW medije na kojima je moguće podatke pisati i brisati. CD-ROM uređaji se klasificiraju po jednoj jedinoj stavci – brzini! Tako npr 1x brzinski CD-ROM prenosi podatke brzinom 153,600 b/s ili 150,000 Kb/s a 24x brzinski 3,686,400 b/s ili 3,6 MB/s.

Shema CD-ROM-a

16

CD-ROM uređaj se s računalom spaja preko IDE-ATA sučelja ili ako je riječ o vanjskom (eksternom) uređaju, preko paralelno, serijskog ili USB porta. Čitanje CD medija s ostvaruje pomoću lasera koji analizira površinu CD-a u kojoj su ˝zapečene˝ ˝0˝ i ˝1˝.Snimanje podataka na CD medij se također vrši pomoću lasera uređajem koji se naziva CD-RW, ali je izvedba složenija i skuplja nego kod CD-ROM-aDVD je, možemo reći, nova generacija CD-a. DVD ili digital video disk zasniva se na principu sličnom kod CD-a ali je ostvarena puno veći kapacitet za pohranu podataka, koji jos uvijek nije konačno definiran, jer nije donesen konačan DVD standard.Kada je CD-ROM došao u računalnu tehnologiju, nastala je nova podgrna informatike –multimedija, o kojoj ću više reći kasnije

ATA kabel

9

17

KOMUNIKACIJE

Serijski port – glavna značajka serijskog porta je njegovo asinkrono sučelje, odnosno podatci se prenose preko jedne žice, bit za bitom. Paralelni port (LPT – line printer) – glavna značajka paralelnog porta je da se podatci prenose paralelno pomoću 8 žica, gdje svaki byte ide drugom linijom.USB (universal serial bus) – 12 Mbit/s sučelje i koristi samo 4 žice te podržava do 127 uređaja. U posljednje vrijeme USB sučelje je uglavnom zamijenilo paralelne i serijske portove koji se još uvijek mogu naći na pločama ali, polako izlaze iz uporabe.USB podržava i Intelovu Plug n Play tehnologiju jer dovoljno je priključiti uređaj preko USB-a i istog trenutka ga možemo koristiti u radu.Za komunikaciju između dva računala uz odgovarajući software mogu se koristiti dva od bilo kojih portova. Ali ipak to ne zadovoljava potrebe kod većih mreža pa se umjesto komunikacijskih portova koriste mrežne kartice, pomoću kojih se optičkim ili koaksijalnim kablom ostvaruje komunikacija!

Komunikacija između uređaja i računala ili između dva računala se ostvaruje pomoću komunikacijskih portova i određenih uređaja. Komunikacijski portovi; serijski, paralelni i usb nam služe da bi smo na računalo priključili, modem, printer, scanner, miš, web ili digitalnu kameru i mnoštvo drugih uređaja, te preko njih računalo upravlja (komunicira) s njima.

18

Princip rada modema je da modulira digitalne bitove u analogni signal i obratno. Koristimo ga za komunikaciju između dva računala ili za spajanje računala na Internet, općenito za prijenos podataka, slanje faxa te telefoniranje preko računala uz mikrofon i zvučnik. Imamo interne (unutarnje) i externe (vanjske) izvedbe modema.

Brzina modema definira se Kbit/s, prema postojećim standardima:

Standard BrzinaV.90 56K bpsV.3428.8, 33.6KbpsV.32bis 14.4KbpsV.329. 6KbpsV.22bis 2.4Kbps

Modem (modulator/demodulator)

10

19

INTERNET

20

Početci interneta sežu još iz 60-ih godina prošlog stoljeća, kada je američka vlada osnovala ARPAnet (Advanced Research Projects Agency Network), koji je služio za razmjenu podatka između vojnih, znanstvenih i političkih sjedišta. ARPA-net se sastojao od malog broja računala i uređaja povezanih diljem Sjedinjenih Američkih Država, za razliku od današnjeg Interneta na koji su spojeni milijuni računala iz svakog kutka svijeta.Najveći problem u početcima interneta je bila nemogućnost prijenosa velikih količina podatka. Ta ograničenja su dovela do toga da istraživači otkriju, odnosno osmisle protokol koji će omogućiti otvorenu, brzu i uspješnu komunikaciju između svih uređaja spojenih na mrežu, koja je naglo rasla. Rezultat istraživanja je - Transmission Control Protocol/Internet Protocol(TCP/IP) koji je postao standardni komunikacijski protokol. 1983, ARPAnet počinje koristiti TCP/IP kao svoj komunikacijski protokol i prema nekim podatcima 1. sječanj 1983. se uzima za datum ˝rođenja˝ interneta. Tijekom 80-ih godina Internet još uvijek nije bio dostupan širim masama ljudi sve do 1992 kada znanstvenik Tom Brenners-Lee iz ELPP-a (EuropeanLaboratory for Particle Physics), izumio HTML (HyperText Markup Language) koji se počinje koristiti za, kako bi Brenners-Lee rekao, WWW (World Wide Web).1993, grupa istraživača iz NCSA-e (National Center for Super- computing Applications), vođena Marcom Andressenom, kreira Mosaic, koji je prvi grafički baziran WWW browser. S Mosaic-om, Internetom je omogučena razmjena texta, grafike, kvalitetnih slika i multimedije. Razvojem HTML-a i Mosaic-a dolazi do ˝eksplozije˝ interneta i njegova primjena naglo raste.U današnje vrijeme pristup internetu se ostvaruje na mnoštvo načina, dok je kod nas jošuvijek najjednostavniji i najjeftiniji onaj putem modemske veze, kod kojih je brzina do 56 kbit/ste ISDN (integrated serviced digital network), dok postoje još DSL, T1 (1,5 Mbit/s), T3 (45 Mbit/s) te prilično brze satelitske veze, i nove tehnogije koje se još razvijaju

11

21

MONITORIMonitor je uređaj preko kojega nadgledamo rad koji vršimo na računalu. Vrlo je sličan TV-u. Većina monitora koriste katodna cijevi (cathode-ray tube (CRT)) da prikazjusliku na zaslonu, dok imamo i tzv LCD (liquid crystal diode) monitore koji rade na drugačijem načelu. CRT-i se sastoje od vakumske cijevi zatvorene u staklu. Na jednom kraju cijevi je elektronski pištolj a na drugoj fosforni zaslon. Kada je zagrijan elektornski pištolj emitira zrake vrlo brzih elektrona koji su privučeni na drugi kraj cijevi. Na putu prema zaslonu elektroni se fokusiraju na određeni dio fosfornog zaslona, koji kad je pogođen, zasvijetli određenom bojom i intezitetom. Tim procesom dobivamo sliku na zaslonu

CRT monitor

LCD monitor

22

Grafička kartica

Monitor, da bi radio, mora biti spojen na računalo, a to nije izvedivo bez grafičke kartice. Uloga grafičke kartice, osim da spaja računalo s monitorom, šalje signale koji upravljaju slikom na monitoru, te posjeduju vlastitu memoriju koja rasterećuje RAM. Grafičke kartice danas imaju i ulogu video akceleratora, što znači da proračunavaju položaje i izgled slike na monitoru čime se rasterećuje memorija i procesor.

Umetanje grafičke kartice

12

23

Da bi doživljaj pri radu računala bio još ugodniji i kvalitetniji, veliku ulogu imaju zvučne kartice u kombinaciji s dodatnom opremom. Naime zvučna kartica se utakne u jedan od utora na matičnoj ploči i preko zvučnika reproducira zvuk. Osim zvučnika, na zvučnu karticu se priključuje još i mikrofon te uređai za igru, volani, joystici i gamepadovi. Ovisno o izvedbi i kvaliteti, zvučne kartice imaju mogućnost reproducirati mono, stereo zvuk te najnovije 5,1 kanalni zvuk, prilagođen za kućna kina, koji podržava priključak do 6 zvučnika za potpuni ugođaj. Uz DVD player i uz što veći monitor, računalo postaje multimedijalni centar koji upotpunjuju i TV-FM tuneri te web i digitalne kamere. Ovakva namjena računala sve više je zastupljena zbog velikih mogućnosti u odnosu na relativno malu cijenu. O ovoj temi će jošgovora biti poglavlju softeware.

MULTIMEDIJA

Joystick, par zvučnika i microfonpriključeni na zvučnu karticu

24

TIPKOVNICA I MIŠTipkovnica – je primarni uređaj i koristi se za unos naredbi i podataka u sustav. Starije izvedbe tipkovnica sadržavale su 83, 84, odnosno 101 tipku, a danas su najčešće tzvwindows tipkovnice s 104 tipke, te multimedijalne tipkovnice. Multimedijalne tipkovnice osim standardnih tipki posjeduju i mnoštvo dodatnih tipki, koje obavljaju programirane funkcije, upravljaju CD/DVD-om, pokreću razne programe, pale/gase računalo itd. Tipkovnice se na računalo priključuju pomoću već zastarjelog 9 - pinskog ulaza na starijim pločama, preko ps/2 priključka ili na USB. Sve češće u uporabi imamo i bežične tipkovnice koje s računalom komuniciraju pomoću radio valova određene frekvencije te pomoću bluetooth tehnologije.

Miš – je sekundarni uređaj za unos naredbi i podataka u sustav. Izumio ga je 1964 DouglasEnglebart. Zbog svoje jednostavnosti i velikih mogućnosti to je bio revolucinaran izum. 1996 Microsoft je predstavio tzv. Intelli miš koji je između dvije tipke imao kotačić koji služi za ˝scrollanje˝. Današnji miševi osim standardnih tipki i kotačića imaju i programabilne tipke, umjesto kuglice, laser, te još umjesto kotačića i kuglicu koja radi u x-y-z sustavu. Na računalo se spaja preko serijskog porta, ps/2 priključka ili USB-a, a postoji i bežična izvedba.

Multimedijalna bežična tipkovnica i miš

13

25

PRINTER I SCANNERPrinter (ili pisač) je uređaj koji koristimo za ispis dokumenata, slike i teksta. Ispis možebiti u boji ili crno-bijeli, a najčešće se vrši na papiru, dok posebni pisači mogu ispisivatii na platnu, plastici i drugim površinama. Tri su najčešće izvedbe pisača: ink-jet, laserski i iglični (matrični). Ink-jet pisači su namijenjeni prvenstveno kućnoj uporabizbog niske cijene a odlika im je da daju fotografski ispis u boji, dok su nedostatci bukai sporost. Najpoznatiji proizvođači ink-jet pisača su Epson, HP i Cannon. Laserskipisači su najkvalitetniji pisaći na tržištu. Osim visoko kvalitetnog ispisa odlikuje ih i velika brzina te tih rad. Nedostatak je iznimno visoka cijena, koju opravdavajumogućnosti. Tehnologija igličnih pisača je najstarija i već polako izlazi iz upotrebe. Ti pisači nemaju velike mogućnosti jer princip rada se zasniva na tintnoj traci (ribonu) i pomičnoj glavi na kojij se nalazi 9 ili 24 iglice koje udaraju u ribon i ostavljaju otisak napapiru. Ovi printeri su jako bučni i spori.

Ink-jet pisač: Epson Stylus Color660

26

Ink-jet tehnologija:

Postoje tri podvrste ink-jet tehnologije: Bubble jet (Cannon), piezo (Epson)i thermal ink jet(HP).Po nekim procjenama, najzastupljenija je piezo tehnologija. Ukoliko vam je poznat pojam piezoelektičnog efekta, lako je shvatiti princip rada ovih pisačča. Riječ je o pojavi koja se javlja kod nekih kristala, kod kojih, kada im se dovede strujni impuls, dolazi do lagane deformacije. Kod tintnih glava postoji komora koja se puni tintom, i kada se dovede strujni impuls dolazi do titranja kristala koji se deformira. To stvara tlak u komori i istiskuje kapljicu tinte. Prestankom djelovanja signala, kristal i komora se vračaju u prvobitno stanje. Prednost ove tehnologije je što ovisno o jačini signala se može regulirati veličina kapljice tinte, te veća frekvencija izbacivanja tinte, dok je mana osjetljivost na eventualne mjehuriće zraka.

14

27

Skeneri su uređaji koji služe za digitlizaciju slika, crteža, transparentnih materijala tipa dijapozitiva i fotografija. No skeneri nam služe i za skeniranje teksta, tako da se skenirani tekst pospremi kao slika u neki od standardnih formata, a potom uz specijalni software pretvori u pravi tekst. Takvi programi za prepoznavanje texta su u stanju i učiti rukopise, no to u praksi baš i ne funkcionira kako je zamišljeno.

Imamo tri vrste skenera, to su: ručni, plošni (još popularno zvani i stolni) i

rotacioni.

Stolni skener

28

SOFTWARERačunalo kao pojam podrazumijeva i hardver i softver. Hardver su uređaji od kojih je računalo sastavljeno a softver su programi pomoću kojih računalo postaje funkcionalno i čini rad na računalu produktivnim.Osnovni softver za računalo je operativni sustav (O.S.). Funkcija O.S. je da omogući rad hardvera te da bude podloga za mnoštvo drugog softvera koji koristimo u radu. Povijest operativnih sustava seže još u 80-e godine prošlog stoljeća kada je Bill Gates s svojom tada malom i mladom tvrtkom Microsoft predstavio MS-DOS (Microsoft Disk Operating System. MS-DOS je tekstualni sustav. Kako je tehnologija napredovala, nastali su temelji za napredak softvera te prvi korak ponovno je napravio Microsoft svojim revolucionarnim Windowsima, grafički orijentiranom operativnim sustavom koji je i danas najzastupljeniji. Osim Windowsa, postoji još i open source bazirani sustav – Linux (kreirao ga je Linus Tordval). Za razliku od Windowsa, koji su komercijalni, distribucije operativnih sustava baziranih na linuxu su besplatne i njihov kod je otvoren drugim programerima da ga prepravljaju, nadograđuju, prilagođavaju. Ovaj operativni sustav traži puno veće znanje jer je složeniji od windowsa. Kada je na računalu instaliran operativni sustav, pred nama je niz mogućnosti na koji možemo računalo iskoristiti.Prvi i najčešći je pisanje i obrada teksta. Za takav rad imamo tzv. uredske pakete. Uredski paket je skup softvera namijenjen za rad poslova ekvivalentnih potrebama u uredu. Tu je najpoznatiji opet Microsoftov Office, zatim Corelov Perfect, te sve više besplatnih paketa kao što je open office. Mogućnosti ovakvog softvera su velike. Osim obrade teksta, lako je raditi proračunske tablice, prezentacije te baze podataka.Ekspanzijom interneta, nastalo je mnoštvo softvera koji nam omogućuje bolje, brže i lakše snalaženje i korištenje interneta.

15

29

Tu su prije svega web browseri (Internet explorer, Netscape navigator, Mozilla), koji nam služe za ˝surfanje˝ internetom. Zatim imamo softver za korištenje elektronske pošte i useneta(outlook expres), skidanje podataka (download accelerator), instant messaging (icq), chat (mirc), streaming audio i video (real one) i dr…U ranijim poglavljima sam spomenio multimediju, pomoću koje računalo od stroja za rad postaje centar za zabavu. Na ovom području imamo veliki izbor raznovrsnog softvera za prikaz, obradu i konverziju raznih audio (mp3, real audio, wma, wave) i video (mpeg, realvideo, avi, vcd, dvd, quick time) formata (winamp, media player, cool edit). Vrlo popularan je divx format, koji omogućuje kompresiju većih i kvalitetnijih video formata (dvd) na cd. Od ostalih programa vezanih uz multimediju imamo i mnoštvo softvera za prikaz i obradu grafičkih formata (acdsee, photoshop).Dalje imamo uslužne programe ili utilities. Među njih se ubrajaju razni dijagnostički programi koji nam govore o detaljima vezanim uz rad računala (specifikacije, slobodan prostor, temperature…) te pomoću njih možemo poboljšati performanse računala (norton utilities). Dalje imam antivirusne alate (norton antivirus, sophos antivirus), programe za komprimiranje podataka (power archiver), programe za rad s datotekama ( total comander,) i druge…Osim navedenih postoji još i mnoštvo drugog softvera namijenjeni prvenstveno za profesionalan rad. Tu npr. ubrajamo Autocad (projektiranje), Ipos(knjigovodstvo) VisualStudio (paket alata za programiranje), Macromedia Dreamweaver (program za izradu web stranica), softver za baze podataka i mreže, Corel Draw i Photo-Paint (za vektorsku i rastersku grafiku), 3D studio max (3D grafika) te specijalizirani softveri za vojsku, meteorologiju, filmsku industriju i sl.Posebna grana softvera su računalne igre, koje su jako zastupljene i vrlo profitabilne te se veliki napori ulažu u njihovu izradu. Postoji mnoštvo žarova računalnih igara a u posljednje vrijeme sve popularniji među svim generacijama je multiplayer te tzv. MMG (massivemultiplayer gamming) u kojima sudjeluje na tisuće igrača iz svih dijelova svijeta.

30

LITERATURA

1. Časopis BUG, br. 121, prosinac 2002.2. Časopis BUG, br. 120, studeni 2002.3. Dario Šušanj, PC računala iznutra i izvana, biblioteka

Sve tajne, 2002.4. Upgrading PC Illustrated, MacMillan Computer Publishing

(web)