Indeks radne sposobnosti i intenzitet sagorijevanja na poslu kod dijela zaposlenika

URIHO - a- rezultati inicijalnog istraživanja

Zadar, 18. i 19. svibnja 2017. godine

Višnja Majsec Sobota, psihologinja

Ivana Matoš Buršić, psihologinja

Mia Pavlić Cindrić, psihologinja

Što nas je vodilo u ovo istraživanje ? Što smo željeli ?

• Na novi način strukturirati pristup stručnog osoblja zaposlenima,

poglavito osobama s invaliditetom.

• Uvesti u rad stručnih radnika URIHO-a, koji se bave profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem OSI, novu metodologiju i novi standardizirani instrument za procjenu radne sposobnosti pojedinca, a koji može upotrebljavati svaki član stručnog tima, koji je prethodno za to educiran.

• Vidjeti približava li se stručno osoblje Službe za rehabilitaciju URIHO-a rizičnoj zoni sagorijevanja na poslu.

U v o d

• „Zaštitno zapošljavanje je zapošljavanje osobe s invaliditetom na radnom mjestu i u radnoj okolini koji su prilagođeni radnim sposobnostima i potrebama osobe s invaliditetom …“ - Pravilnik o zaštitnim radionicama i integrativnim radionicama za zapošljavanje osoba s invaliditetom (NN 44/14 i 2/15)

• Rad u zaštitnoj radionici prema istom Pravilniku, među ostalim, podrazumijeva i „stručne poslove“ te stalnu brigu „stručnog osoblja: stručnih radnika i radnih instruktora“ o osobama s invaliditetom, odnosno o onima kojima prijeti nastanak (ili pogoršanje) invaliditeta, o pravovremenom identificiranju problema kao i o pravovremenoj intervenciji.

• Jedan od faktora, koji bi pri tome trebalo longitudinalno pratiti, je radna sposobnost osoba s invaliditetom, koja je nerijetko, ovisno o vrsti i težini invaliditeta, reducirana.

Radna sposobnost

• usklađenost radnikovih sposobnosti za obavljanje zadataka radnog mjesta na koje je raspoređen sa zahtjevima tog radnog mjesta,

• ovisi o: (De Zwart i suradnici, 2002)

➢ individualni faktori - koji se odnose na zaposlenika:

o dob, spol, zdravstveno stanje, invaliditet, motivacija za posao, stavovi, znanja i vještine

➢ faktori rada - koji se odnose na radno mjesto:

o zahtjevi koje to radno mjesto nameće (analiza radnog mjesta učinjena od strane liječnika medicine rada, psihologa i tehnologa)

Indeks radne sposobnosti (engl. Work Ability Indeks – WAI)

• interakcija između individualnih faktora i faktora rada,

• nastao u Finskoj na Institutu za medicinu rada 80 - ih godina 20. stoljeća, od strane tima liječnika specijalista medicine rada i psihologa,

• kreiran Upitnik za procjenu indeksa radne sposobnosti (engl. WorkAbility Index Questionnaire - WAI),

• široka primjena u različitim zemljama svijeta,o za identifikaciju različitih rizičnih faktora koji potencijalno mogu dovesti do

smanjene radne sposobnosti, kako bi ih se odgovarajućim aktivnostima moglo ukloniti ili umanjiti njihovo djelovanje (Bethge, M. i sur., 2012),

o u Njemačkoj od 2003. postoji tzv. WAI mreža s ciljem promoviranja korištenja indeksa radne sposobnosti,

• U velikoj follow-up studiji finskog Instituta za medicinu rada, koja je započela 1981. na 6.257 radnika u dobi od 45 do 58 godina, i trajala sljedećih 11 godina, indeks radne sposobnosti pokazao se kao dobar prediktor promjena u radnoj sposobnosti u različitim profesionalnim skupinama.

• Tada je započeo i dalje se razvija koncept tzv. upravljanja starenjem „agingmanagement“ (Ilmarinen, J., Tuomi, K., 1993).

• WAI se također pokazao kao dobar prediktor rehabilitacijskih aktivnosti, prije svega medicinske, ali i profesionalne rehabilitacije (Bethge, M. i sur., 2012).

• Ovaj indeks može se provjeravati u odgovarajućim vremenskim intervalima longitudinalnim praćenjem i evaluacijom rezultata (Ilmarinen, J., Tuomi, K. i Klockers, M., 1997), čime se poboljšavaju uvjeti za potporu zaposlenicima i njihovoj radnoj sposobnosti.

Prema njemačkim autorima (Hasselhorn, H.M. i Freude, G., 2007) Upitnik za procjenu indeksa radne sposobnosti je u sve široj primjeni na njemačkom govornom području iz više razloga:

• kratak je, jednostavan za primjenu i vrlo sveobuhvatan,

• postoje jasne referentne vrijednosti ocjenjivanja rezultata,

• može se kombinirati s drugim instrumentima, npr. s testom opterećenja, upitnikom za ispitivanje stresa i sl.,

• sveobuhvatnom upotrebom indeksa radne sposobnosti potaknuta je široka rasprava o korporativnim programima prevencije zdravlja na radnom mjestu.

Prema istim autorima opravdano ga je koristiti:

• kao dodatni alat za procjenu zapošljivosti radnika,

• kao inicijalni moment za kreiranje i provođenje preventivnih mjera za očuvanje radne sposobnosti,

• za procjenu učinkovitosti mjera prevencije,

• za kreiranje i provođenje kurativnih mjera kao i za procjenu njihove učinkovitosti,

• za procjenu radnih opterećenja i otkrivanje stresa,

• za longitudinalna praćenja radne sposobnosti pojedinaca ili grupa,

• kao rani indikator potencijalnog odlaska u prijevremenu mirovinu,

• kao ček lista za razgovor o zdravlju (WAI kao alat za dijalog),

• kao pokretač razmišljanja o profesionalnoj / radnoj budućnosti zaposlenika,

• kao alat za prepoznavanje područja rizika i rizičnih grupa radnika,

• kao instrument kojim se prikupljaju tzv. „tvrdi podaci” odnosno pokazatelji koji su dobra argumentacija tijekom rasprava s donositeljima odluka vezanih za rad.

Stručno osoblje zaštitnih radionica – pomagačka zanimanja

• pomagačka zanimanja - usmjerena na pomaganje drugim ljudima u rješavanju njihovih životnih problema, a zajednička karakteristika im je osobni kontakt klijenta u nevolji i „pomagača“,

• stresogena su zbog neposredne komunikacije s osobama koje trebaju tuđu pomoć (Brajković, L., 2006),

• stručno osoblje zaštitnih radionica - pomagačka zanimanja -svakodnevna izloženost stresu i sagorijevanju na poslu

………..

• Ovim istraživanjem napravljeni su prvi koraci u Republici Hrvatskoj u ispitivanju indeksa radne sposobnosti osoba s invaliditetom.

• Koliko je nama poznato, ovo je prvo istraživanje te vrste kod nas, a i u širem okruženju.

• Dio postojećih istraživanja sagorijevanja na radnom mjestu usmjeren je na one koji pružaju pomoć u okviru udruga i zdravstvenih odnosno socijalnih usluga. Do sada se, koliko nam je poznato, ispitivanjem intenziteta sagorijevanja na radnom mjestu kod stručnog osoblja zaposlenog u zaštitnim radionicama, a jednako tako i sagorijevanja kod zaposlenika – osoba s invaliditetom, nitko nije bavio pa je i to prvo istraživanje te vrste kod nas.

C i l j

Ispitati percipiranu radnu sposobnost kao i intenzitet sagorijevanja kod osoba s invaliditetom zaposlenih u Odjelu za pomoć u radu Službe za rehabilitaciju URIHO - a te intenzitet sagorijevanja kod stručnog osoblja Službe za rehabilitaciju URIHO - a.

P r o b l e m i

• Ispitati percipiranu radnu sposobnost i intenzitet sagorijevanja kod dviju grupa osoba s invaliditetom zaposlenih u Odjelu za pomoć u radu Službe za rehabilitaciju URIHO.

• Provjeriti postoje li razlike u percepciji radne sposobnosti i intenzitetu sagorijevanja između dviju grupa osoba s invaliditetom zaposlenih u Odjelu za pomoć u radu Službe za rehabilitaciju URIHO u odnosu na vrstu i složenost posla.

• Provjeriti postoje li razlike u percepciji radne sposobnosti i intenzitetu sagorijevanja u odnosu na spol kod osoba s invaliditetom zaposlenih u Odjelu za pomoć u radu Službe za rehabilitaciju URIHO.

• Provjeriti postoje li razlike u percepciji radne sposobnosti i intenzitetu sagorijevanja u odnosu na dob kod osoba s invaliditetom zaposlenih u Odjelu za pomoć u radu Službe za rehabilitaciju URIHO.

• Provjeriti postoje li razlike u percepciji radne sposobnosti i intenzitetu sagorijevanja u odnosu na postojanje partnerskih odnosa kod osoba s invaliditetom zaposlenih u Odjelu za pomoć u radu Službe za rehabilitaciju URIHO.

• Ispitati postoji li povezanost između percepcije radne sposobnosti i intenziteta sagorijevanja kod dviju grupa osoba s invaliditetom zaposlenih u Odjelu za pomoć u radu Službe za rehabilitaciju URIHO.

• Ispitati intenzitet sagorijevanja kod stručnog osoblja zaposlenog u Službi za rehabilitaciju URIHO.

H i p o t e z e

• H1. Očekujemo da će percepcija radne sposobnosti osoba s invaliditetom zaposlenih u Odjelu za pomoć u radu biti manja, a intenzitet sagorijevanja veći u odnosu na rezultate koje postiže opća populacija.

• H2. Očekujemo da će percipirana radna sposobnost i intenzitet sagorijevanja biti manji kod osoba s invaliditetom Odjela za pomoć u radu Službe za rehabilitaciju URIHO koji rade na lokaciji Avenija Dubrovnik 5, odnosno koji izvršavaju pomoćne poslove nižeg stupnja složenosti.

• H3. Očekujemo da nema razlike u percepciji radne sposobnosti i intenzitetu sagorijevanja u odnosu na spol kod osoba s invaliditetom zaposlenih u Odjelu za pomoć u radu Službe za rehabilitaciju URIHO.

• H4. Očekujemo da će percipirana radna sposobnost biti manja, a intenzitet sagorijevanja veći što je veća starosna dob osoba s invaliditetom zaposlenih u Odjelu za pomoć u radu Službe za rehabilitaciju URIHO.

• H5. Očekujemo da će percepcija radne sposobnosti biti veća, a intenzitet sagorijevanja manji u odnosu na postojanje partnerskih odnosa kod osoba s invaliditetom u Odjelu za pomoć u radu Službe za rehabilitaciju URIHO.

• H6. Očekujemo da će intenzitet doživljenog stresa biti veći što je percepcija radne sposobnosti manja.

• H7. Očekujemo da će intenzitet doživljenog stresa kod stručnog osoblja u Službi za rehabilitaciju URIHO biti u skladu s literaturom.

Mjerni instrumenti

1. Upitnik za procjenu indeksa radne sposobnosti (WAI Questionnaire) za (samo)procjenu radne sposobnosti

Obuhvaća 7 segmenata:

1. trenutna radna sposobnost u usporedbi s najboljom sposobnošću u životu,

2. radna sposobnost u odnosu na fizičke i psihičke zahtjeve posla,

3. broj trenutnih oboljenja koje je dijagnosticirao liječnik,

4. procjena spriječenosti za rad uslijed bolesti,

5. bolovanje tijekom protekle godine (12 mjeseci),

6. vlastita prognoza radne sposobnosti za 2 godine,

7. psihičke sposobnosti (uživanje u redovnim dnevnim aktivnostima, tjelesna i

psihička aktivnost, optimizam u pogledu na budućnost).

WAI - bodovanje

Vrijednosti Indeksa radne sposobnosti (WAI):

• loše: 7 – 27 bodova (ponovno uspostaviti radnu sposobnost)

• dobro: 28 – 36 bodova (poboljšati radnu sposobnost)

• vrlo dobro: 37 – 43 boda (unaprijediti radnu sposobnost)

• izvrsno: 44 – 49 bodova (održati radnu sposobnost)

2. Upitnik intenziteta sagorijevanja (Ajduković, M. i Ajduković, D., 1994)

• Upitnik se sastoji od 18 tvrdnji koje ispituju kognitivne, ponašajne i emocionalne simptome profesionalnog stresa.

• Sudionici na skali od 1 do 3 procjenjuju učestalost određenog simptoma sagorijevanja pri čemu 1 znači da su simptomi rijetki, odnosno manje izraženi, a 3 da su isti uvijek prisutni, odnosno više izraženi.

• Ukupan rezultat izražava se kao zbroj svih zaokruženih odgovora te se teoretski raspon rezultata kreće od 18 do 54.

• Orijentacijske norme Upitnika su: – (I) 18 – 25 „bez sagorijevanja“,

– (II) 26 – 33 „posebni znaci upozorenja“,

– (III) 34 – 54 „ozbiljno sagorijevanje“.

I s p i t a n i c i

Prva skupina ispitanika:

• 35 zaposlenika – osoba s invaliditetom Odjela za pomoć u radu Službe za rehabilitaciju URIHO - a (u daljnju obradu ušlo je njih 34 jer jedna osoba nije imala status osobe s invaliditetom),

• 19 – ero je zaposleno na lokaciji Držićeva 1 na pomoćnim poslovima lijepljenja elemenata na podlogu, tijekom čega nastaju umeci - izolatori koji se koriste u proizvodnji transformatora,

• 15 zaposlenika radi na lokaciji Avenija Dubrovnik 5 na pomoćnim poslovima pakiranja,

• Prosječna dob: 42 godine (raspon od 21 do 62 godine)

• Spol: 52 % M, 48 % Ž

• Partnerska veza: 14 ispitanika je u partnerskoj vezi, 19 izvan partnerskih odnosa (jedan se ispitanik o ovome nije htio izjasniti)

• Osobe s invaliditetom: 34 osobe s intelektualnim oštećenjem, 1 osoba oštećena sluha

Druga skupina ispitanika:

o 27 zaposlenika Službe za rehabilitaciju URIHO-a, koji imaju status stručnog osoblja,

o 14 stručnih radnika i 13 radnih instruktora,

o Prosječna dob: 44 godine (raspon od 25 do 65 godina),

o Spol: 4 muškarca (15 %), 23 (85 %) žene,

o Partnerski odnosi: 23 – oje,

o Prosječni radni staž proveden u URIHO-u: 18 godina (raspon od 1 do 45 godina)

P o s t u p a k

• Individualna primjena Upitnika za procjenu indeksa radne sposobnosti i Upitnika intenziteta sagorijevanja uz stručnu pomoć psihologa osobama s invaliditetom zaposlenim u Odjelu za pomoć u radu Službe za rehabilitaciju URIHO.

• Grupna primjena Upitnika intenziteta sagorijevanja za stručno osoblje zaposleno u Službi za rehabilitaciju URIHO.

• Obrada rezultata temeljem odgovarajućih statističkih metoda

R e z u l t a t i i r a s p r a v a

Zbog preglednosti, rezultate smo prikazali prema primijenjenim upitnicima.

Upitnik za procjenu indeksa radne sposobnosti –Odjel za pomoć u radu

1. Percipirana radna sposobnost kod dviju grupa osoba s invaliditetom zaposlenih u Odjelu za pomoć u radu Službe za rehabilitaciju URIHO

• N=34

• M=38,85

Tablica 1. Pokazatelji radne sposobnosti ispitanika (WAI)

Razina radne sposobnosti (WAI) N %

Loša: 7 – 27 2 5,88

Dobra: 28 – 36 11 32,35

Vrlo dobra: 37 – 43 11 32,35

Izvrsna: 44 – 49 10 29,42

34 100

Upitnik za procjenu indeksa radne sposobnosti –Odjel za pomoć u radu

2. Razlike u percepciji radne sposobnosti u odnosu na: vrstu i složenost posla,

spol, dob i partnerske odnose

Vrsta i složenost posla

• MDržićeva = 39,53

• MAv.Dubrovnik = 38,00

• nema značajne razlike između pokazatelja radne sposobnosti osoba s invaliditetom na lokaciji Av. Dubrovnik 5 i onih na lokaciji Držićeva 1 (t=0,6, df=32, p > 0,05).

Spol

• Mžene=37,63

• Mmuškarci=39,94

• nema značajne razlike između pokazatelja radne sposobnosti u odnosu na spol (t=0,93, df=32, p > 0,05)

Upitnik za procjenu indeksa radne sposobnosti –Odjel za pomoć u radu

Dob

• M<35=42,25

• M≥35=37,00

• značajan uzrok nižeg indeksa radne sposobnosti (t=2,06, df=32, p < 0,05)

• ispitanici u dobi od 35 godina i stariji imaju manji pokazatelj radne sposobnosti

Partnerski odnosi

• Mima=36,71

• Mnema=40,21

• nema značajne razlike između pokazatelja radne sposobnosti u odnosu na postojanje partnerskih odnosa (t=1,79, df=32, p > 0,05)

Upitnik za procjenu indeksa radne sposobnosti –Odjel za pomoć u radu

3. Povezanost između percepcije radne sposobnosti i intenziteta sagorijevanja kod dviju grupa osoba s invaliditetom zaposlenih u Odjelu za pomoć u radu Službe za rehabilitaciju URIHO

• značajna negativna povezanost (r = -0,49, df=32, p < 0,01)

• veći intenzitet stresa povezan je sa smanjenom radnom sposobnosti

Upitnik intenziteta sagorijevanja

• Upitnik smo primijenili na dvije skupine ljudi, obje u sklopu Službe za rehabilitaciju URIHO-a:

– zaposlenici Odjela za pomoć u radu

– stručno osoblje Službe za rehabilitaciju

Upitnik intenziteta sagorijevanja –Odjel za pomoć u radu

Rezultati će biti prezentirani s obzirom na postavljene probleme:

1.1. Ukupno raspršenje rezultata

1.2. Povezanost rezultata s vrstom i složenosti posla

1.3. Povezanost rezultata sa spolom

1.4. Povezanost rezultata s dobi

1.5. Povezanost rezultata s postojanjem partnerskih odnosa

Upitnik intenziteta sagorijevanja –Odjel za pomoć u radu

• 1.1. Ukupno raspršenje rezultata

• N=34

• M=23,32

• sd=6,39

• Prosječni rezultat (M) nalazi se u kategoriji “bez sagorijevanja” →većina zaposlenika Odjela za pomoć u radu u ovom trenutku neiskazuje znakove sagorijevanja

Upitnik intenziteta sagorijevanja –Odjel za pomoć u radu

• 1.1. Ukupno raspršenje rezultata – raspodjela sudionika s obzirom na stupanj sagorijevanja

• U ukupnom broju sudionika udio onih koji pokazuju znakove početnogsagorijevanja te onih koji su već razvili sliku sindroma sagorijevanjaiznosi 23,5 %

“bez sagorijevanja”“početno

sagorijevanje”“visoki stupanj sagorijevanja”

N 26 3 5

Upitnik intenziteta sagorijevanja –Odjel za pomoć u radu

• 1.2. Povezanost rezultata s vrstom i složenosti posla

• Razlika nije statistički značajna → prisutnost znakova sagorijevanja nije povezana s vrstom i složenosti posla

N M sd t p

Držićeva 19 24,58 6,361,29 >0,05

Av. Dubrovnik 15 21,73 6,26

Upitnik intenziteta sagorijevanja –Odjel za pomoć u radu

• 1.3. Povezanost rezultata sa spolom

• Razlika nije statistički značajna → prisutnost znakova sagorijevanja nije povezana sa spolom

N M sd t p

Ž 16 24,88 7,031,16 >0,05

M 18 21,94 5,62

Upitnik intenziteta sagorijevanja –Odjel za pomoć u radu

• 1.4. Povezanost rezultata s dobi

• Razlika nije statistički značajna → prisutnost znakova sagorijevanja nije povezana s dobi

N M sd t p

< 35 12 24,92 8,131,09 >0,05

≥ 35 22 22,45 5,12

Upitnik intenziteta sagorijevanja –Odjel za pomoć u radu

• 1.5. Povezanost rezultata s postojanjem partnerskih odnosa

• Razlika nije statistički značajna → prisutnost znakova sagorijevanja nije povezana s postojanjem partnerskih odnosa

N M sd t p

Ima 14 23,86 7,240,31 >0,05

Nema 19 23,16 5,72

Upitnik intenziteta sagorijevanja –stručno osoblje Službe za rehabilitaciju

• N=27

• M=24,41

• sd=4,82

• Prosječna vrijednost ukupnih rezultata (M) nalazi se u okviru kategorije “bez sagorijevanja” → većina stručnog osoblja u Službe za rehabilitaciju u ovom trenutku ne pokazuje znakove sindromasagorijevanja.

Upitnik intenziteta sagorijevanja –stručno osoblje Službe za rehabilitaciju

Raspodjela sudionika s obzirom na stupanj sagorijevanja:

• U ukupnom broju sudionika udio onih koji pokazuju znakove početnog sagorijevanja te onih koji su već razvili sliku sindroma sagorijevanja iznosi 29,6 % .

“bez sagorijevanja”“početno

sagorijevanje”“visoki stupanj sagorijevanja”

N 19 6 2

Z a k l j u č a k

• Rezultati našeg istraživanja pokazali su da ispitani pomoćni radnici u Odjelu za pomoć u radu Službe za rehabilitaciju URIHO prosječno imaju vrlo dobru radnu sposobnost, ali i da mali broj djelatnika ima loš pokazatelj radne sposobnosti. Čimbenik koji značajno utječe na radnu sposobnost je dob, dok se ostali čimbenici: vrsta i složenost posla, spol i postojanje partnerskih odnosa nisu pokazali značajnima.

• Utvrđena je negativna povezanost između radne sposobnosti i intenziteta sagorijevanja kod dviju grupa osoba s invaliditetom zaposlenih u Odjelu za pomoć u radu Službe za rehabilitaciju URIHO.

• Primjenom Upitnika intenziteta sagorijevanja na zaposlenicima – osobama s invaliditetom Odjela za pomoć u radu Službe za rehabilitaciju URIHO ispitali smo razlikuju li se njihovi rezultati s obzirom na vrstu i složenost posla kojeg odrađuju, spol, dob i postojanje partnerskih odnosa. Dobiveni rezultati ukazuju na to da se prisutnost sagorijevanja ne razlikuje niti po jednoj od proučavanih varijabli.

• Primjenom istog upitnika na stručnom osoblju Službe za rehabilitaciju URIHO pokazalo se da 29,63 % njih pokazuje ili prve znakove ili potpunu sliku sindroma sagorijevanja. Na temelju toga zaključujemo kako je potreba za preventivnim aktivnostima, poput supervizije, dokazana.

P r e p o r u k e

• Primijeniti Upitnik za procjenu indeksa radne sposobnosti na zaposlene radnike u zaštitnim radionicama kako bi se:

– detektirali pojedinci, odnosno grupe radnika, za koje je potrebno izraditi i primijeniti preventivne, odnosno kurativne programe u odnosu na uočene probleme,

– izradili programi kojima bi se isplanirale i napravile odgovarajuće intervencije na radnom mjestu, odnosno u radnoj okolini,

– uvelo longitudinalno praćenje indeksa radne sposobnosti zaposlenih.

• Uključiti Upitnik za procjenu indeksa radne sposobnosti kao alat tijekom procesa case managementa.

• U zaštitne radionice uvesti u primjenu Upitnik za određivanje indeksa ljudskog rada kako bi se dobile dodatne relevantne informacije o radnoj sposobnosti zaposlenika.

• Razumijevanje radnog stresa stručnog osoblja tzv. pomagačkih profesija i njegova utjecaja na zdravlje važno je za cijeli sustav koji podržava zaštitno zapošljavanje i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom. Potrebno je sustavno riješiti uvođenje programa supervizije za stručno osoblje zaštitnih radionica te stručnjake koji se bave profesionalnom rehabilitacijom osoba s invaliditetom. Supervizija kao oblik strukturirane podrške profesionalcima koji rade u tzv. pomagačkim zanimanjima, jedan je od najboljih načina zaštite mentalnog zdravlja, poboljšavanja profesionalnih kompetencija i poboljšavanja kvalitete usluga koje stručnjaci pomagačkih zanimanja pružaju različitim korisnicima.

• Stručnjaci finskog Instituta za medicinu rada promovirali su indeks radne sposobnosti kao jedan od alata za „upravljanje starenjem“ (Ilmarinen, J., Tuomi, K., 1993).

• Bečki institut za promociju zdravlja na radnom mjestu promovirao je indeks ljudskog rada za učinkovito upravljanje radnom sposobnošću (Karazman R. 2009).

Mi bismo ovome dodali:

„Oba navedena indeksa mogli bi biti dobri alati za „upravljanje invaliditetom“ „.

Ovo inicijalno istraživanje imalo je prije svega aplikativni karakter.

Stručnim radnicima URIHO-ve Službe za rehabilitaciju stoga slijedi:

• daljnja evaluacija dobivenih (kao i budućih) rezultata na nivou pojedinca, kao i na nivou grupe,

• izrada individualnih planova intervencija za zaposlenike - osobe s invaliditetom (odnosno bez invaliditeta) za koje se to pokazalo potrebnim, kao i izrada planova intervencija na nivou grupe,

• daljnja primjena Upitnika za procjenu indeksa radne sposobnosti,

• stvaranje preduvjeta za primjenu Upitnika za određivanje indeksa ljudskog rada,

• longitudinalno praćenje dobivenih rezultata