osvjetljenje i boje

Slijepevi Sneana

Mikroklimatski uslovi

UVOD Radna okolina jako utie na nae radne sposobnosti i zato se moramo truditi da stanje okoline bude to prikladnije za rad u njoj. Ovi uticaji su kako fizike, tako i psihike prirode. Pri oblikovanju radne okoline osvjetljenje ima poseban znaaj, jer 80 do 90% svih ula ovjeka su optike prirode i trebaju svjetlo kao nosioca informacije. Pod pojmom svjetlo podrazumjeva se ono elektromagnetno zraenje koje podrauje osjetne stanice mrenice oka i izaziva osjeaj vida.Inae vid, vidljivost, svjetlost, su psiholoki pojmovi, dok je svjetlo kao specijalno elektromagnetno zraenje fiziki pojam.Sva se mjerenja zasnivaju na vidljivosti (vizuelnosti), pa je i cijeli sistem veliina fotometrije specifini vizuelni sistem. Najznaajnija svojstva ljudskog oka su: otrina vida, osjetljivost na kontraste, brzina opaanja i prepoznavanje boja.

Potrebno osvjetljenje u proizvodnom sistemu treba omoguiti ovjeku pravilno obavljanje svih radnih funkcija. Ispravnost i stanje organa vida s jedne strane, i osvjetljenje kao uslova rada s druge strane, bitni su faktori ne samo za rad ovjeka, nego i za sigurno i kvalitetno izvravanje postavljenih zadataka. Obavljanje zadataka u loim uslovima osvjetljenja izaziva zamor, povrede pri radu i druge negativne poslijedice. Poto je vid glavno ulo ovjeka, prouavanje i koncepcija osvjetljenja sredine predstavljaju poseban znaaj. Dobro osvjetljenje trebalo bi zadovoljiti sljedee uslove (ili bar se pribliiti to je mogue vie tim uslovima): 1. Uslov za normalno obavljanje radnih aktivnosti; 2. Postojanje integrisane kontrole osvjetljenja; 1

Slijepevi Sneana


3. 4. 5. 6. 7. 8.

Energetski i ekoloki prihvatljivo osvjetljenje; Lako za odravanje i podnoljivog uticaja na okolinu; Dobro uklopljeno sa arhitekturom prostora; Uzimanje u obzir poetnih trokova i trokova odravanja; Uzimanje u obzir izvora prirodnog osvjetljenja; Mogunost ponovne periodine rekonfiguracije.

Ni jedan od ovih uslova nije rjeenje samo za sebe ve moe biti rjeenje samo kao cjelina sa drugim uslovima. Iz ovog se vidi da bi svako rjeavanje problema rasvjete uvoenjem jednog izvora svjetla zavrilo s loim rezultatima u odnosu na definisane uslove i postojee standarde. To znai da se za rasvjetu radnog mjesta treba konstruisati takvo rjeenje koje uzima u obzir vieslojnu tehniku rasvjete, tj. rasvjetu iz vie izvora. Da bi se to razjasnilo, potrebno je prvo objasniti pojmove izvora osvjetljenja, opte, dnevne i lokalne rasvjete.

Osnovni pojmovi o osvjetljenjuSvjetlost je prema definiciji, elektromagnetno zraenje, koje se prenosi elektromagnetnim talasima razliitih duina - oblik energije ije se djelovanje na oko mijenja zavisno od osoba, poto oko reaguje razliito na razne frekvencije i kombinacije frekvencija spektra elektromagnetnih zraenja. Oko ima mo da opazi elektromagnetno zraenje s talasnom duinom izmeu 400 i 800 milimikrona i ovaj dio spektra se naziva vidljiva svjetlost. Treba naglasiti da izvori svjetla zrae i elektromagnetna zraenja bez vidljivog efekta (nevidljivo) i da pri objektivnim metodama treba uzeti u obzir osim vidnog spektralnog podruja (optikog zraenja) jo i susjedna spektralna podruja ultraljubiastog i infracrvenog zraenja. Veliine znaajne za mjerenje osvjetljenosti: l) jaina svjetlosti, I - snaga" takastog svjetlosnog izvora koji podjednako zrai svetlost u sve pravce - njena osnovna jedinica je svijea [cd] (candel); 2) svetlosni fluks (tok), - vidljivo svjetlosno zraenje koje iri svjetlosni izvor mjeri se u lumenima [lm] ; 2

Slijepevi Sneana


3) osvjetljaj (osvjetljenost), E nastaje kada svjetlosni fluks padne na odreenu povrinu,odnosno koliina svjetla koja pada na odreenu povrinu, a mjeri se luksmetrom u luksima [lx] pri emu je 1 lx = 1 lm/m2 ; 4) luminacija (luminanca), L , mjera za jasnou neke povrine koja zrai svjetlost pri emu je svejedno da li povrina sama odaje svjetlost (primarni izvor) ili je svjetlost samo odbijena, proputena (sekundarni izvor) koliina svjetla koja dolazi s posmatrane povrine. Mjeri se mjeraem sjajnosti, u kandelima po kvadratnom metru [cd/m2]. Sjajnost od 100 cd/m2 moe se predstaviti ako se kao povrina zamisli list bijelog papira za tampanje pri uobiajenoj rasvjeti. Sjajnost ne opada sa udaljenou kao osvjetljenost nego je uvijek ista bez obzira s koje je udaljenosti mjerili.

Dijagram 1. Uticaj osvetljenosti na vizuelni prenos informacija

Na slici je prikazan odnos izmeu otrine vida (sposobnosti razlikovanja struktura) rasvjete i luminance u prilikama, kad je kontrast izmeu strukture i pozadine maksimalan (apsolutno crni znakovi na apsolutno bijeloj pozadini). Otrina vida je samo jedan od faktora, koji se poboljavaju, kad osvjetljenje raste. Kako su razliita ispitivanja pokazala, porast osvjetljenja povoljno djeluje i na neke druge funkcije kao: razlikovanje boja, osjeaj komfora radnika, vrijeme reakcije itd. 3

Slijepevi Sneana


Osim o o o

osvijetljenosti i sjajnosti, na radnom mjestu jo se odreuju: jednolikost osvjetljenosti, sjenovitost, faktori refleksije od stropova, zidova, poda i radnih povrina, pa se uporeuju sa standardima prema tipu djelatnosti.

Otrina vida raste sa osvetljenou sve do oko 100 lx nakon ega ostaje priblino konstantna (slika). Ona takoe raste i sa luminacijom (sjajem) objekta, odnosno kontrastom. Brzina itanja (prijema informacija) raste sa poveanjem osvjetljenosti sve do oko 100 lx nakon ega ostaje praktino konstantna.Ova brzina takoe raste i sa vidnim uglom objekta. U novije vrijeme za praktinu rasvjetu uvedeno je vie tipova izvora svjetla koji se razlikuju po kvalitetu i jaini. Kvalitet nekog svjetlosnog izvora ne moe se uvijek kvantitativno izraziti nekim brojem. Kvalitet svjetla najpotpunije je odreen spektralnom raspodjelom snage zraenja. Meutim, za vizuelnu fotometriju odluujua je osjetljivost boje bez obzira kojim spektralnim sistemom je ta osvjetljenost izazvana. Zato je za izraavanje kvaliteta svjetla uvedena veliina temperatura boje (Tb) nekog izvora svjetla, koja se moe definisati kao ona temperatura crnog tijela uz koju je boja crnog tijela jednaka boji posmatranog izvora svjetla i izraava se kao apsolutna temperatura u Kelvinima (K). Drugim rijeima, prikladno osvjetljenje ne omoguuje samo bolje razlikovanje detalja, nego i tanije i bre koritenje mnotva informacija koje su od velike vanosti pri manipulisanju predmetima ili znakovima. Zbog toga kad se relativno slabo osvjetljenje neke radne prostorije i radnog mjesta povea, to redovno dovodi i do poveanja radnog uinka i u onim aktivnostima kod kojih vid predstavlja samo jednu komponentu radne funkcije. U tabeli su navedeni rezultati eksperimentalnih istraivanja o poveanju radnog uinka poboljanjem stepena rasvjete. 4

Slijepevi Sneana


Tabela br.1. Uticaj osvjetljenja na radni uinak Vrsta rada Stari intenzitet rasvjete u N-luxima 4,4 50,6 33,0 83,1 7,7 41,8 39,6 Novi intenzitet rasvjete 52,8 139,6 126,4 135,2 148,4 125,3 87,9 Porast produkcije u% 35 15 10 12 12 9 4

Izraivanje kolotura Izraivanje metalnih leaja Izrada elika Sastavljanje karburatora Proizvodnja eljeza Poliranje metaka Sortiranje pisama

Slini su rezultati dobijeni i za mnoge druge radove. Analogno promjenama u otrini vida i radni uinak u poetku s poveanjem slabog osvjetljenja naglo raste; pojaava li se svjetlo i dalje, porast radnog uinka postaje postepeno sve slabiji i slabiji. Ako se intenzitet rasvjete dalje poveava, moe doi i do smanjenja radnog uinka, jer preintenzivno podraivanje oka izaziva vidni umor i osjeaj neudobnosti, a u nekim prilikama i zaslijepljenost radnika. Pri odreivanju optimalnog intenziteta rasvjete treba uz radni uinak uzeti u obzir i trokove rasvjete, te se zaustaviti na onoj vrijednosti koja je i ekonomski najpovoljnija. Sposobnost vizuelnog prijema informacija smanjuje se sa bletanjem, tj. delovanjem jakih luminacija ili kontrasta u vidnom polju. Da bi se ova pojava sprijeila najve! doputeni kontrasti treba da budu: izmeu glavnog vidnog polja i blie okoline vidnog polja 3:1 do 5:1; izmeu detalja (instrumenata) na nekom objektu posmatranja (panelu) 7:1; izmeu glavnog vidnog polja i dalje okoline vidnog polja 10:1 do 20:1; izmeu izvora svetlosti i susjednih povrina unutar vidnog polja 20:1 do 40:1; bilo gdje u prostoriji 40:1 do 80:1, pri emu manji odnosi vae za kole, itaonice, kancelarije i sl, a vei za industriju, trgovinu i sl. Izvor: jugoslovenski standard [69], Dimi G, i F . Virag [51 ], Woodson W. E. i Conover D. W [35]

5

Slijepevi Sneana


Izvori i vrste osvjetljenja

Postoje dvije osnovne vrste osvjetljenja : prirodno (od prirodnih izvora svjetlosti) i vjetako (od vjetakih izvora svjetlosti). Mjeavina elektromagnetnih zraka koje istovremeno u odreeni prostor emituju prirodni i vjetaki izvor svjetlosti, zove se kombinovana svjetlost. Prirodno osvjetljenje Sunce je osnovni izvor prirodne svjetlosti. Prirodno osvjetljenje u proizvodnim prostorijama mora biti takvo da se bez zamora mogu izvriti svi poslovi na radnom mjestu, uz potrebnu sigurnost na radu. Prednost prirodnog osvjetljenja nad vjetakim je vie psiholoke prirode. Danas postoje vjetaki izvori svjetla koji su dosta slini spektru suneve svjetlosti, ali oni ne mogu doarati osjeaj prirodne sredine kakav je kod sunevog osvjetljenja. ovjekov organizam prilagoen je u potpunosti dnevnom osvjetljenju. Nepostojanje dnevnog svjetla u prostorijama u kojima ovjek radi i boravi dovelo bi do remeenja prirodnog ritma ovjekovog organizma koji zavisi od svjetlosti (sa aktivnim djelovanjem kod primanja svjetlosti u toku dana i regeneracijskim djelovanjem kod uskraivanja svjetlosti u toku noi). Prednost prirodnog osvjetljenja je u njegovom "ivom" karakteru, kada promjenljivost osvjetljenja stimulie ovjekov organizam. Istina je da istraivanja nisu mogla da dokau zdravstvene poremeaje kod ovjeka koji radi samo pod vjetakim osvjetljenjem, ali su pokazala da jednolina osvjetljenja u prostorijama za boravak i rad (vjetaki izvori) izazivaju negativne psiholoke efekte. Meunarodnom konvencijom u prvom redu zahtijeva se dovoljno i pravilno osvjetljenje, a onda se daju preporuke da se to ostvari ako je ikako mogue prirodnim osvjetljenjem. Glavni nedostaci prirodnog osvjetljenja ogledaju se u neujednaenosti nebeskog sjaja. Prirodno dnevno osvjetljenje je u prednosti u poreenju sa vjetakim svjetlom zbog svoje difuznosti ali je podlono stalnim kvalitativnim i

6

Slijepevi Sneana


kvantitativnim promjenama, uslovljenim oblanou, geografskim poloajem, orijentacijom po stranama svijeta i trenutkom u toku dana. Za sve prostore gdje prirodna svjetlost od samog Sunca ili od difuzne svjetlosti nebeskog svoda nema mogunosti da dopire, a ovjeku je neophodno potrebna svjetlost radi odravanja ivota i obavljanja radnih i drugih aktivnosti, upotrebljava se vjetako osvjetljenje. Koristi se u toku noi, a esto i kao dopuna dnevnog svjetla radi izjednaenja intenziteta osvjetljenja kombinovano osvjetljenje. Ova vrsta osvjetljenja koristi se u radnim prostorima, prostorima za stanovanje i na ostalim mjestima gdje dnevno osvjetljenje nije dovoljno. Za rad je povoljnije dnevno osvjetljenje koje treba to vie koristiti gdje god za to postoje objektivne mogunosti. Ono je kvalitetnije, ima ravnomjerniji raspored u prostoriji, ugodniju boju za oi, ekonominije je, a sa aspekta zatite na radu, za radnika mnogo povoljnije u odnosu na vjetako osvjetljenje. Prednost vjetakog osvjetljenja nad prirodnim ogleda se u mogunostima podeavanja intenziteta svjetla i prilagoavanja svjetlosti prema potrebama ovjeka, bilo da se radi o prostorijama za odmor i boravak, o prostorijama za rad ili o njegovim drugim aktivnostima.

7

Slijepevi Sneana


Opta rasvjeta na radnom mjestu

Optimalna rasvjeta za odreeni tip posla zavisi, primarno, o vizuelnoj sloenosti i teini vidnog zadatka te o stanju korisnikovog vidnog aparata. Standardi za optu rasvjetu grupisani su prema grupama zanimanja i vidnim zahtjevima za pojedine tipove posla.

Tabela br. 2. Standarni zahtjevi za osvjetljenjem nekih tipinih prostorija i poslova Standardni zahtjevi Veoma mali Radne prostorije Poslovi

Mali

Srednji

Veliki

Veoma veliki

Izvanredno veliki

Sporedne podrumske prostorije, skladita za privremeni smjetaj robe, garderobe i si. Glavni prolazi i hodnici, stepenita, Livenje grubih komada, ienje skladita, garae, garderobe, bolesnike odlivaka, kovanje, prerada mesa, sobe, prostorije za dnevni boravak, obini radovi u radionicama i sl restorani, kuhinje i spavae sobe Obini radovi na mainama za ekaonice, radionice za obine poslove, obradu drveta i metala, izrada prodavnice, kancelarijske prostorije, jednostavnih modela, uobiajena uionice, itaonice, kabineti, ordinacije, merenja, radovi u mljekarama i laboratorije, izlobene prostorije, pivarama, radovi na izradi papira i dnevne sobe, radni dijelovi kuhinja i si. u tamparijama itd. Sortiranje robe, oitavanje instrumenata, laboratorijski Prodavnice finije robe, radionice za finije poslovi, finiji radovi na svim poslove, sobe za crtanje, previjalita u vrstama maina, krojenje i bolnicama, itaonice, uionice i si. ivenje, runo slaganje u tamparijama i sl Izrada mjernih instrumenata, finiji mehaniarski poslovi, asovniarski radovi, izrada i Operacione sale, biblioteke, ateljea, bruenje optikog stakla, sobe za runi rad, ivenje i sl ispitivanje boja, fina obrada drveta, izrada kliea, tehniko crtanje i si. Vrlo precizni radovi, zlatarstvo, Operacione sale, biblioteke i si. graviranje, umjetnika obrada stakla i si.

8

Slijepevi Sneana


Poznato je da se osvjetljenost radnih prostorija i svih radnih mjesta ne moe uvijek postii prirodnom svjetlou do granice koju predviaju standardi prema zahtjevima posla, te se u tim sluajevima dnevna osvjetljenost dopunjava vjetakim osvjetljenjem do propisanih potrebnih vrijednosti. Kao prosjena vrijednost za optu osvjetljenost radne prostorije i osvjetljenost samih radnih mjesta, prema zahtjevima posla, koja se postie prirodnom, vjetakom ili kombinovanom svjetlou, moe posluiti sljedea tabela minimalne prosjene osvjetljenosti radne prostorije i radnog mjesta.Tabela br. 3. Minimalne prosjene osvjetljenosti u (Ix) vjetakim i prirodnim svjetlom s obzirom na standardne zahtjeve u pogledu osvjetIjenosti;

Vjestako (elektrino) osvjetljenje Vrsta zahtjeva Opte osvjetljenje a Veoma mali Mali Srednji Veliki Veoma veliki Izvanredn o veliki 30 50 80 150 300 b 50 80 150 300 600 ~ 30 50 80 150 50 80 150 300 150 300 600 preko 10 300 600 1000 0 Opte osvjetljenje sa dopunskim radnog mjesta osvjetljenjem opste dopunsko a b a b

Prirodno osvjetljenje Faktor dnevne Osvjetljenost osvjetljenost i 30-50 0,6 1,0 50-80 80-150 1 50-300 300-600 preko 600 1,0 1,6 1,6 3,0 3,0 6,0 6 - 12 preko 12

Napomena: Osvjetljenost u tabeli se odnosi na horizontalnu ravan na visini od 0,85 metara od tla kod opteg osvetljenja, odnosno za radnu ravan kod dopunskog osvjetljenja. Vrijednosti u koloni a odnose na sijalice sa uarenim vlaknom, a u koloni b na fluoroscentne cijevi ill sline izvore svjetlosti. lzvor Jugoslovenski standard (69)

Standardnim zahtevima u pogledu osvetljenosti predviena je, pored minimalne prosene osvetljenosti, i ravnomjernost osvetljenja koja predstavlja odnos izmeu osvetljenosti i najslabije osvjetljenog mjesta u prostoriji i prosjene osvjetljenosti cijele prostorije. 9

Slijepevi Sneana


Tako se veoma malom ravnomjernou osvjetljenja smatra odnos 1 : 6 do 1 :3, malim 1:3, srednjim i velikim 1:2,5 i veoma i izvanredno velikim 1 : 1 ,5. Stepeni nominalne jaine osvjetljenja E(lx) prema DIN 5035: 15 (lx) 30 (lx) orjentisanje, samo privremeno zadravanje; 60 (lx) 120(lx) laki uslovi sagledavanja, detalji srednje veliine sa jakim kontrastima; 5. stepen: 250 (lx) 6. stepen: 500 (lx) normalni uslovi sagledavanja, detalji srednje veliine sa osrednjim kontrastima; 7. stepen: 750 (lx) 8. stepen: 1000 (lx) teki uslovi sagledavanja, mali detalji sa slabim kontrastima; 9. stepen: 1500 (lx) 10. stepen:2000 (lx) vrlo teki uslovi sagledavanja, vrlo mali detalji sa jako slabim kontrastima; 11. stepen:3000 (lx) 12. stepen:5000 (lx) i vie Posebni sluajevi osvjetljavanja npr. operacionih sala; 1. 2. 3. 4. stepen: stepen : stepen: stepen:

Osim intenziteta i naina osvjetljenja, na osjeaj udobnosti i na radni uinak moe djelovati i spektralni sastav svjetla, odnosno boja zidova prostorije u kojoj se radi. U tom pogledu nema sumnje da je prirodno svjetlo, sa svojim sloenim spektralnim sastavom znatno bolje od umjetne rasvjete, ali ima taj nedostatak, da se na njega ne moe uticati u onoj mjeri, koliko se to moe na umjetno osvjetljenje. Zimi, za vrijeme tmurnih dana, u ranim ili kasnim satima, ono je esto preslabo za uspjeno vrenje razliitih radova. Od umjetnih izvora svjetla najbolje se podnosi ukasto svjetlo. elektrinih sijalica , jer se ono po svom sastavu najvie pribliava prirodnom svjetlu, u kojem preovladava uto, na koje je nae oko najosjetljivije.

10

Slijepevi Sneana


Dnevna rasvjeta Dnevna rasvjeta ulazi u prostoriju kroz prozore koji mogu biti krovni ili na bonim zidovima. Da bi se smanjili faktori refleksije u prostoriji, preporuuje se bojenje zidova pastelnim bojama (npr. tirkizno zelenom, plavom). Intenzitet potrebne osvjetljenosti dnevnim svjetlom u nekoj prostoriji zavisi od vie razliitih faktora kao to su : fiziko-geografski, atmosferski, vremenski i prostorni. Osim toga, znaajan uticaj ima karakter radnog procesa i individualne i globalne karakteristike radnika i njihovih vidnih zadataka. Pod faktorom dnevne osvjetljenosti podrazumjeva se odnos izmeu osvjetljenosti u nekoj taki prostorije i spoljne osvjetljenosti pod vedrim nebom u istom trenutku. Ukoliko dnevno osvjetljenje ne zadovoljava zahtjeve, mogua je kompenzacija vjetakim osvjetljenjem do traene vrijednosti. Rasvjeta u prostoriji sastoji se od direktnog i od reflektovanog dnevnog svjetla u prostoriji. Zavisi od poloaja i povrine ostakljenih povrina, oblika i unutranje obrade prostorija, spoljnje reflektujue povrine, prepreka itd. Na prenos svjetla utiu fizika svojstva stakla. Spoljanja neistoa na staklima zavisi od lokalnih uslova (zagaenosti atmosfere prainom i dimom) a unutranja od zagaenosti vazduha unutar prostorije, tehnolokog procesa i odravanja istoe. Gubici svjetlosnog toka na prolazu kroz staklo koje se ne isti nakon 6 mjeseci dostiu i do 50%, a zavisni su od nagiba prema vertikali. Meunarodni komitet za rasvjetu preporuuje da se osvjetljenje radnih prostorija odreuje na osnovu spoljnjeg dnevnog osvjetljenja u iznosu najmanje 5000 lx, uz napomenu da je u naim krajevima minimalno osvjetljenje vedrog neba 3000 lx (u decembru 9 h 15 min). Osvjetljenje u prostorijama mijenja se od mjesta do mjesta, pa se obino rauna za najnepovoljnije (kritino) radno mjesto ili za povrinu 0.85 m iznad poda, s ulaznim uglom svjetla veim od 24. Radne prostorije moraju imati otvore za prirodno osvjetljenje (prozore, staklena vrata, staklene pregrade, krovne svjetlarnike i sl.). Raspored, povrina i broj tih otvora moraju odgovarati vrsti poslova koji se obavljaju u radnim prostorijama i moraju obezbjeivati ravnomjerno osvjetljenje svih dijelova radne prostorije.

11

Slijepevi Sneana


Ukupna povrina svih otvora za dnevnu rasvjetu mora iznositi najmanje 1/8 povrine poda radne prostorije. Dnevna rasvjeta nije uvijek dovoljna za odgovarajuu osvjetljenost iz sljedeih razloga: osvjetljenje se mijenja u toku dana, godinjeg doba, te usljed vremenskih prilika; zavisi od poloaja lokacije maine ili ureaja; zavisi od upadnog ugla zraka svjetlosti; zavisi od udaljenosti same maine od svjetlosne povrine (prozora); od veliine, poloaja i konstrukcije samog otvora; faktora refleksije stropova, zidova i ostalih predmeta oko radnog ureaja; Najboljom dnevnom rasvjetom smatra se rasvjeta sa ravnomjernom i difuznom osvjetljenou. Vano je uzeti u obzir i uticaj sljedeih faktora: o pri postavljanju ureaja potrebno je izbjegavati direktan ulaz sunevih zraka na radno mjesto radnika, i na dijelove maina kojima radnik rukuje.U sluaju da je ovo nemogue izbjei, potrebno je izvesti neku od metoda zasjenjivanja, npr. premazivanje stakla ili irenje koncentrisane svjetlosti, zavjese i dr; o kod bone rasvjete kroz prozore svjetlost dopire do odreene dubine u prostoriju, te prema tome treba odreivati pozicije odreenih ureaja za rad.Obzirom da intenzitet rasvjete slabi sa dubinom prostorije, prozori na objema bonim stranama daju bolju rasvjetu.b). a).

Slika br.1. Ulaz svjetla kroz bone prozore; a). ua prostorija s jednostranim bonim prozorima; b). ira prostorija s obostranim bonim prozorima;

12

Slijepevi Sneana


o u cilju dubljeg prodiranja svjetlosti propisi obino limitiraju dubinu prostorije koja je jednostrano osvjetljena, gledano od prozora, na 6-7 m, odnosno za dvostrano osvjetljavanje na 12 m.Postoji i optimizacija odnosa izmeu povrine svih prozora u toj prostoriji i tlocrtne povrine prostorije, i taj odnos se kree u granicama 1/3 - 1/9. o ispravna dnevna rasvjeta zavisi od dimenzija radionica ili hala. Ukoliko je prostorija uska, dnevna rasvjeta se moe rijeiti iskljuivo prozorima tj. zidnim ostakljenjima, dok pri velikim duinama i irinama,dnevna rasvjeta se rjeava krovnim prozorima razliitih izvedbi. o na krovu se mogu postaviti povrine od prozirnog plastinog materijala, zavisno od zahtijevanog intenziteta osvjetljenosti. Maksimalna povrina uz upotrebu plastinih krovnih izvedbi trebala bi da iznosi oko 1/3 ukupne povrine krova; o druga metoda osvjetljenja je upotreba svjetlarnika (lanterni) na krovu razliitih izvedbi i oblika; Minimalne povrine otvora odreuju se graevinskim normama (standardima) i pravilnicima. Za najvei uinak dnevnog osvjetljenja preko bonih prozora u radnim prostorima, treba uzeti u obzir da razmak izmeu stropa i gornjeg ruba prozora mora biti to manji kako bi to vie dnevnog svjetla ulo u prostoriju. Visina parapetnog zida za kancelarijske prostore oko 1 m, a najmanje 2 m u proizvodnim halama.Ako je mala dubina prostorije prozori mogu dati dovoljno svjetla. Prema empirijskoj jednaini moe se odrediti najvea dubina prostorije "b" koja se moe potpuno osvjetliti: za jednostrani prozor: b=2 (H 0,8); za jednostrani prozor sa staklenim ciglama:b=3 (H 0,8); za prozore na dva zida: b=4(H 0,8).

gdje je H visina prostorije. Pri tome treba znati da su prozori jedina veza sa prirodom koja je potrebna zbog psihofizike ravnotee i akomodacije. Dnevna rasvjeta nije jednaka niti u toku dana a niti u toku godine, tako da se za rad na mainama mora osigurati kombinovano koritenje dnevne i elektrine rasvjete. To je posebno vano gdje se rad odvija u smjenama. 13

Slijepevi Sneana


Slika br.2. Udio direktnog i indirektnog osvjetljenja u prostoriji;

Tabela br.4. Pregled radnog vremena pri dnevnoj i elektrinoj rasvjeti Mjesec VI V i VII IV i VIII III i IX II i X I i XI XII Vrijeme el. rasvjete 19 do 22 18,45 do 22 18,30 do 22 6 do 6,30 17,30 do 22 6 do 7,30 16,40 do 22 6 do 8,30 15,30 do 22 6 do 9,30 14,40 do 22 Broj sati el. rasvjete 3 3,15 3,30 5 6,50 8,30 10,50 Broj sati dnevne rasvjete 13 12,45 12,30 11 9,10 7,30 5,10

Pogoni bez dnevne svjetlosti Pogoni mogu biti bez dnevne svjetlosti ukoliko to zahtijeva tehnoloki postupak.Ovakvi pogoni su najee u tekstilnoj industriji, u kojima je iz tehnolokih razloga potrebno stvoriti posebne uslove u pogledu vlanosti i toplote, kao to su pogoni kojima se umjetna vlakna proizvode, obrauju i boje.

U ovim sluajevima radi se uglavnom o relativno niskim pogonima pa se optimalno rjeenje rasvjete rjeava fluorescentnom rasvjetom, koja zadovoljava nivo osvjetljenosti, komfor vida i dobro razlikovanje i raspoznavanje boja.Za optu rasvjetu radnog mjesta 14

Slijepevi Sneana


svjetiljke je neophodno postavljati na najveu moguu visinu iznad radne povrine. Ne smije se postavljati na visinu oiju, jer postoji mogunost bljetanja. Za upotrebu fluorescentnih cijevi boje dnevne svjetlosti, ostvarena rasvijetljenost mora biti najmanje 500 lx. Rasvjeta na mainama i ureajima Rasvjeta na samoj maini ili ureaju za obradu postie se na dva naina: - optom rasvjetom, - optom rasvjetom pojaanom na mjestu rada lokalnom, dopunskom rasvjetom. Ako su radne prostorije niske, potreban nivo osvjetljenosti moe se postii samo optom rasvjetom. Kod visokih prostorija rasvjetna tijela postavljaju se na strop, a lokalna iznad samih ureaja. Osvjetljenost zavisi od faktora refleksije stropa, zidova, podova i opreme u radnoj prostoriji, a posebno u neposrednoj blizini radnika operatora. Bljetanje svjetlosti spreava se matiranjem povrina na samom ureaju ili smjetajem ureaja tako da se pravci gledanja i refleksije ne podudaraju. Treba izbjegavati polirane povrine na samom mjestu rada. Tera voditi rauna da sjene ne budu suvie otre i tamne.

Slika br.3. Dnevno osvjetljenje;

Slika br.4. Vjetako osvjetljenje;

Na mjestima rada na kojima se koristi kombinovano osvjetljenje potrebno je koristiti izvore elektrine rasvjete koji daju svjetlost priblinu boji dnevne svjetlosti.

15

Slijepevi Sneana


Preporuljivo je, da se pri organizaciji osvjetljenja pridravamo ovih naela: 1. Intenzitet osvjetljenja treba da je dovoljan, ne samo za izvravanje profesionalnih zadataka, nego i za odravanje opteg tonusa organizma. 2. Intenzitet rasvjete treba prilagoditi prirodi posla. Pri tom je potrebno uzeti u obzir refleksiju povrine i stepen kontrasta. Uz jednake ostale uslove intenzitet treba da je vei, ukoliko rad zahtijeva veu otrinu vida. 3. Indirektno osvjetljenje treba upotrijebiti za radove, koji ne zahtijevaju prostorno gledanje i zahvatanje reljefa. 4. Pri drugim radovima treba upotrijebiti uz optu rasvjetu i jedan dominantni izvor svjetla, koji e posebno dobro rasvijetliti radno mjesto. Pri tom treba paziti da kontrast izmeu opte i individualne rasvjete bude u optimalnim granicama. 5. Izbjegavati da vie individualnih rasvjetnih tijela bude blizu radnog mjesta, jer e u tom sluaju predmeti, na kojima se radi, imati vei broj sjena, to e znatno oteati rad. 6. Ne upotrebljavati gola rasvjetna tijela. Svaki direktni izvor svjetla treba da je dobro zaklonjen od vida radnika. 7. Razmjestiti rasvjetna tijela tako, da ona budu najmanje 40o udaljena od smjera, u kojem radnik pri radu normalno gleda.

Slika br.5. Pri rjeavanju osvjetljenja potrebno je paziti na sjenku radnika;

Slika br.6. Dobro rjeenje opteg osvjetljenja koje smanjuje stvaranje sjenki na radnoj povrini sa dopunskim osvjetljenjem radnog mjesta;

Lokalna (dopunska) rasvjeta Sredstva lokalne rasvjete moraju biti takva da omoguuju podeavanje osvjetljenosti s obzirom na trenutnu potrebu. 16

Slijepevi Sneana


Postoje takoe i razlike meu osobama prema potrebi za osvijetljenou radnog mjesta, a s obzirom na stanje vidnog aparata, dob, umor i sl. U pravilu, jaina lokalne rasvjete mora biti u rasponu 500-800lx. Lokalna rasvjetna tijela moraju biti ergonomski funkcionalno prilagoena zahtjevima vidnih zadataka. oblikovana i

Kod lokalne rasvjete na maini ili ureaju, svjetiljka mora imati opalno ili matirano sjenilo, tako da potpuno prekriva izvor svjetlosti. Visina mora biti tolika da oi radnika ne mogu vidjeti izvor svjetlosti kada gleda u predmet, a ni kada podigne glavu. Poloaj svjetiljke takav da se zraci svjetlosti ne reflektuju od predmet ili radnu povrinu. Napon lokalnog osvjetljenja na samom ureaju prema propisima zatite na radu sa mainama za obradu metala, ne smije biti iznad 24 V (vai i za prenosne, rune svjetiljke, rune alate).

a.

Slika br.7. Poloaj izvora osvjetljenja i njegov uticaj na bljetanje i zaslijepljenost radnika; a. zatitni ugao reflektora protiv direktnog upada svjetlosti na oi radnika; b. prikaz oka i linija od kojih zavisi zaslijepljenost radnika u odnosu na poloaj izvora osvijetljenosti;

17

Slijepevi Sneana


Slika br.8. Direktne svjetiljke moraju visiti pod uglom veim od 30 iznad ili ispod oka. Radna povrina ne smije da zasjenjuje oko;

Slika br.9. Lokalno (dopunsko) rasvjetno tijelo koje se moe podeavati u svim pravcima pomou odgovarajuih zglobova;

Izvori elektrine rasvjete

Postoji vie izvora i rasvjetnih ureaja vjetakog osvjetljenja. Od svih izvora vjetakog osvjetljenja najvie se primjenjuje elektrina energija, kojom se, uglavnom, postie osvjetljenje na dva naina: o upotrebnom sijalica sa usijanom niti, o upotrebom fluorescentnih sijalica.

18

Slijepevi Sneana


Sijalice s usijanom niti moraju biti uvijek zasjenjene. Zahtijevaju manje investicione trokove, daju manji intenzitet svjetlosti, troe veu koliinu energije, reflektuju neujednaenu svjetlost i izazivaju zamor ula vida. Zbog toga se upotrebljavaju samo kao dopunsko osvjetljenje samog radnog mjesta. Fluoroscentne sijalice (cijevi) koriste se u radionicama i halama gdje se zahtjeva vei nivo osvjetljenja, boja spektra odgovara bojama dnevne svjetlosti. Pogodni su za sve visine radnih prostorija, od najniih, visine 3 m pa do najviih visine do 12 m. Zahtijevaju neto vee investicione trokove, troe manju koliinu energije, daju difuznu svjetlost, proizvode manju toplotu. Nedostatak im je bljetava svjetlost koja pri treperenju stvara neprijatnost djelujui na efikasnost vida. Svi pomenuti izvori svjetlosti postavljaju se u odgovarajue svjetiljke otvorene ili zatvorene izvedbe.

Slika br.10. Raspored svjetiljki kod visokih hala opremljenih mainama i ureajima;

19

Slijepevi Sneana


Ispitivanje i ocjena rasvjete u radnoj sredini Bez obzira da li se radi o prirodnom ili vjetakom osvjetljenju, postoji praktina potreba odreivanja (mjerenja) uslova rasvjete u radionicama, halama, pogonima i drugim mjestima u kojima ovjek radi i boravi. Ovim problemom bavi se nauka poznata pod imenom fotometrija. Fotomerija je nauka o metodama mjerenja razliitih svjetlosnih veliina. U fotometriji se moe razlikovati ua oblast gdje se radi o odreivanju karakteristika izvora svjetlosti (obavlja se u specijalnim laboratorijama) i ira oblast gdje se fotometrijske metode primjenjuju za odreivanje osvjetljenja na prostorima praktine prirode (izvan labaratorija) i za odreivanje optikih i dr. karakteristika razliitih materijala. Osnovna mjerenja izvora svjetla sainjavaju: o o o o o jaina svjetlosti, I [cd], svjetlosni tok(fluks), [lm], koliina svjetlosti,Q [lm s], luminacija, L [cd/m2], osvjetljaj (osvjetljenost), E [lx].

Za praktino mjerenje i procjenjivanje kvaliteta i ostalih higijenskih karakteristika osvjetljenosti slue uglavnom dvije osnovne metode: fotometrijska i geometrijska metoda. Fotometrijska metoda se koristi za ispitivanje vjetakog i prirodnog osvjetljenja, a geometrijska za prirodno osvjetljenje. Fotometrijska metoda slui za brzo i neposredno odreivanje jaine osvjetljenosti pomou fotoelektriniog aparata - luksmetra. Odatle se ova metoda zove jo i luksmetrijom. Geometrijska metoda slui za procjenu prirodne osvjetljenosti i obuhvata izraunavanja svjetlosnog koeficijenta upadnog ugla i ugla otvora. Imamo razliite tipove i konstrukcije luksmetara u zavisnosti od proizvoaa.Uz svaki tip postoji uputstvo za rad. Za praktina mjerenja osvjetljenosti na radnim mjestima, najpodesniji mjera rasvjete je luksmetar (fotoelektrini) sa selenskim fotoelementom i skalom na kojoj se rasvjeta ita direktno u luksima. Prikladan je za mjerenja na bilo kom mjestu, maini ili ureaju, tj. na 20

Slijepevi Sneana


radnom mjestu rukovaoca. Pomou luksmetra moe se odrediti i refleksija pojedinih povrina u radnoj prostoriji.

Slika br.11. Nain ispitivanja osvjetljenosti pomou luksometra; 1.- mjerna naprava; 2.- fotoelementi (selenska foto elija) ;

Mjerenje jaine osvijetljenosti luksmetrom se zasniva na principu pretvaranja svjetlosne u elektrinu energiju, pomou fotoelektrine elije, gdje se koristi osobina pojedinih metala da stvaraju elektrinu struju, ako se izloe svjetlosnim zracima. Mjerno mjesto je radno mjesto radnika, dok je visina mjerenja od poda do oiju radnika. Za opte, manipulativne poslove radnika izvan ureaja uzima se mjerna ravnina 0.85 m iznad poda, odnosno prema stvarnim potrebama odreenog mjesta. Rasvjeta se utvruje itanjem na skali mjernog instrumenta direktno u luksima. Pri radu treba voditi rauna da povrina fotoelije bude ista i da ne doe do njenog oteenja. Uz fotoeliju postoje filteri sa odreenim koeficijentom apsorpcije svjetlosne energije, to je i oznaeno na samo filteru. Filter se upotrebljava kod osvjetljenosti, iji intenzitet prelazi u maksimalne vrijednosti na skali luksmetra. Skala je podijeljena na podioke za mjerenje niih vrijednosti osvjetljenosti (obino od 0-100 lx), a ako je jaina vea, pomou preklopnika se prebacuje na vee podioke vrijednosti (od 100 do 1000 lx). Prije nego to se pree na praktino mjerenje osvjetljenosti, prekida mora da stoji na 0 (nula), a sam luksmetar u horizontalnom poloaju. Pri tome kazaljka na skali treba da pokazuje 0 luksa. Ako su vrijednosti vee od maksimalnih vrijednosti na skali, koristi se filter, 21

Slijepevi Sneana


kojim se pokrije fotoelija, a kod obraunavanja se dobijena vrijednost mora korigovati koeficijenom filtera. Promjene radnog napona koriguju se na sljedei nain: o +- 3,0 % za sijalice sa ivinom parom i fluorescentne sijalice visokog pritiska; o +- 3,8 % za sijalice sa ivinom parom i usijanom niti; o +- 1,7 % za fluorescentne cijevi; o +- 0,6 % za sijalice s natrijumovom parom. Ako se eli mjerenjem jaine opte osvjetljenosti u nekoj prostoriji, bilo da se osvjetljava prirodnim, vjetakim ili kombinovanim osvjetljenjem, mora se izabrati vie taaka na podu prostorije. Iz dobijenih vrijednosti moe se dobiti prosjena jaina osvijetljenosti u toj prostoriji. Dobijeni rezultati mjerenja osvjetljenosti se biljee, a njihova interpretacija se vri na osnovu vrijednosti koju zahtijeva propisani standard. U njemu su dati zahtjevi za osvjetljenost izraeni u luksima pri pojedinim poslovima u razlitim granama djelatnosti.

Osvjetljenje kao mogui uzrok povreda na radu Tokom ivota i rada, ovjek se osjea ugodno pri dobrom, odnosno povoljnom osvjetljenju i ta ugodnost stimulativno djeluje na njega. Osvjetljenje je povezano koordinacijom oko-ruka, loe osvjetljenje izaziva umor i doprinosi nastanku povrede na radu. Za sada ne postoje detaljnije studije i pouzdani rezultati istraivanja uticaja osvjetljenja na nastanak povrede na radu, zbog toga se uglavnom govori o statistikim podacima, dobijenim na osnovu istraivanja i analiza. Kada je rije o uslovima rada,i mogunost nastajanja povreda na radu, veliki uticaj ima osvjetljenost radih mjesta.

22

Slijepevi Sneana


Obino se misli na nedovoljan intenzitet svjetla i veliinu osvjetljenosti, to nije opravdano, jer su ispitivanja pokazala da i druge negativne karakteristike svjetla i osvjetljenosti mogu biti u vezi sa pojavom nesree i povreivanja. Tako, na primjer, prejako svjetlo praeno mogunou bljetanja i zasljepljivanja esto uestvuje u povreivanju. Odatle i zakljuak da pri osvjetljavanju radnog mjesta moramo voditi rauna ne samo o veliini osvjetljenosti ve i o problemu stvaranja sjenki budui da je poznata "tromost" adaptacije oka na tamu (30 i vie minuta, mada se najvei dio adaptacije postigne prvih nekoliko minuta boravka u sumraku). Isto tako, mada u manjoj mjeri, adaptacija pri prelasku iz tame na jae svjetlo, pri emu se javlja problem zasjenjivanja, ak i od svjetla koje nije naroito jako, ali je dovoljno da izazove zasjenjivanje i gubitak orjentacije, odnosno sagledavanja opasnosti koja nije bila predviena. Uz ove elemente, pri prouavanju uticaj osvjetljenja na povreivanje valja misliti i na druge kvalitete svjetla, kao to su : njegovo treperenje ili neadekvatna boja, to nije rijetka pojava pri koritenju fluorescentnog osvjetljenja, stroboskopski efekat praen iluzijom i utiskom da se predmeti kreu, dejstvo toplote nekih izvora svjetla, produkata sagorijevanja gasa,kerozina i sl. Prema statistikim podacima, povrede na radu pod vjetakim osvjetljenjem u prosjeku su vee za 25 % nego pod prirodnim osvjetljenjem. Bljetanje koje nastaje od prejakog sjaja ili kontrasta u vidnom polju, a u nekim sluajevima zbog pada jakog svjetla sa glatke povrine koja ga reflektuje u pravcu oka, moe da bude uzrok povrede na radu.

Uticaj boja na radnu sredinu 23

Slijepevi Sneana


Boje su snage koje djeluju na ovjeka izazivajui u njemu osjeaj ugodnosti ili neraspoloenja, aktivitet ili pasivitet. Izbor boja u radionicama, kancelarijama ili koli moe da pojaa ili oslabi radni efekat, u bolnicama da utie na zdravlje bolesnika. Uticaj boja na ovjeka odvija se posredno njihovim fiziolokim dejstvom, koje je u stanju da jednu prostoriju proiri ili smanji i time izazove osjeaj irine ili stinjenosti neposredno impulsima koji od pojedinih boja proizilaze. Najimpulsivnije djeluje oran boja, zatim uta, crvena, zelena, purpurna. Najmanju impulsivnu snagu imaju plava, zelenoplava i ljubiasta boja (hladne i pasivne boje). Dok boja zidova ili boja svjetla nemaju neki naroit uticaj osim kao faktori intenziteta i estetski faktori, tako bojenje pojedinih dijelova maine, ureaja i puteva, kojima se vri transport, moe znatno olakati rad i poveati sigurnost radnika u poslu. Dobro izabrane boje utiu na produktivnost rada zbog subjektivnog osjeaja radnika u radnoj okolini. Povrina maina ili ureaja mora biti tako obojena da nema zasljepljujueg bljetanja, koje nepovoljno djeluje na oi, dok povrina samih ureaja mora biti dovoljno svijetla da se zbog nedovoljne, svjetlosti ne umaraju oi. Radna zona na maini ili ureaju mora biti obojena svijetlom bojom, da bez napora privue pogled i panju radnika na dio na koji radnik mora biti usmjeren. Postoje po pravilu tri kontrastne boje na dijelovima ureaja koje moraju biti dobro rijeene: boje radne zone, boje kuita maine, boje materijala koji se obrauje.

Svi dijelovi maine kojima radnik rukuje moraju biti obojeni kontrastnom bojom, radi lakeg uoavanja i manipulacije. Vodei rauna o ranije reenom i pravilima izbora boja i kontrastnih povrina zidova, stropova u odnosu na dijelove maine ili ureaja,

24

Slijepevi Sneana


udruenja Association Francaise de Normalisation (AFNOR) i British Colour Council, daju sljedee preporuke:Tabela br. 5. Kombinovanje boja radnih prostorija i ureaja a) hladne boje: strop-slamnouto(krem) zidovi-svijetlosivi ili be b) hladne boje: strop-slamnout (krem) zidovi-be (sirova vuna) c) tople boje: strop-svijetlo irhastout zidovi-ruiastosivi ili narandastosmei d) tople boje: strop-svijetlo irhastout zidovi-irhastouti (nii ton) ili narandastosmei e) zidovi-irhastouti (be, oker) f) zidovi-slamnouti (be, sirova vuna) g) zidovi-okeruti (blijedi) h) kontrast s radnim predmetom (materijalom) koji se obrauje

maine-srednje sive maine-srednje sive

maine-toplo smee

maine-toplo smee maine-svijetlo zelene ili zelene ili svijetlo plave maine-plavosvijetlozelene maine-svijetloplave

Pravilan izbor je u tome da ukoliko je radni predmet svijetle boje, podloga oko tog predmeta treba biti neto tamnije boje,vodei rauna o koeficijentu odbijanja svjetlosti. Pokazalo se da uvoenje funkcionalnih boja smanjuje broj povreda na radu za 24%, vizuelno zamaranje za 19,1%, izostanke s posla za 14,7%, a poboljava rasvjetu za 64%, kvalitetu proizvoda za 30,9% te poveava produktivnost rada za 27,9%.

Tabela.br.6. Namjena i psiholoko dejstvo boja

25

Slijepevi Sneana


Asocijacije na fizike veliine Boja daljina vrlo daleka daleka temperatura hladna ili neutralna hladna teina vrlo laka teka Uticaj na raspoloenje neutralna ili umirujua Namjena

Bijela Plava

Zelena daleka

vrlo hladna ili neutralna neutralna topla vrlo teka

Crvena blizu

Narand vrlo asta blizu blizu uta

vrlo topla vrlo topla

neutralna

laka

vrlo blizu Smea (ograni neutralna ava) Ljubiasta Crna (siva) vrlo blizu hladna

vrlo teka

teka

vrlo blizu hladna

vrlo teka

bojenje istih radnih prostorija; dozvoljena zona oznaavanje vazduha i umirujua kiseonika; za znakove obavjetenja oznaavanje vode, vrlo umirujua dozvoljena zona (opozitiv crvenoj); bojenje mama oznaavanje pare; vrlo razdraujua zabranjena zona; za i uznemirujua znakove zabrane i uzbunjivanje oznaavanje kiselina, zabranjena ili opasna stimulativna zona; za znakove zabrana i upozorenja oznaavanje ostalih gasova; opasna zona, za stimulativna znakove zabrana i upozorenja oznaavanje ostalih tenosti (npr. ulje); stimulativna bojenje nekih mai na i ureaja agresivna, uznemiravajuai oznaavanje baza, obeshrabrujua za oznaavanje vakuma oneraspoloavaju (siva); za ispisivanje a, tuna znakova; za bojenje dijelova maina i ureaja

Napomena: U tabeli su prikazane neke osnovne i najee asocijacije boje na fizike veliine. Kod pojedinih nijansi osnovnih boja mogua su izvjesna odstupanja kako u psiholokom dejstvu tako i primjeni. Izvori:Kaminsky G. [11] nemaki standard . [18] i drugi

26

Slijepevi Sneana


Preporuene refleksije su: za stropove 70-85%, za gornje dijelove bonih zidova 60-80%, donje dijelove bonih zidova 50-65% i pod prostorije 30-50%. Naveemo nekoliko primjera refleksija obojenih povrina predmeta pri tzv. bijeloj umjetnoj (elektrinoj) rasvjeti izraenih u procentima: bijeli papir 84%, boja zidne buke 70%, cement 62%, zlatno uta boja 60%, zelena boja 47%, boja betona 45%, morsko zelena 38%, siva boja 36%, opeka 32%, svijetlo smea boja 27%, travno zelena 18%, elik 16%, tamno smea 11% i tamno plava 6%. Prema Industrial Standardisation u SAD, uslovi rada grupisani su u etiri faktora: faktor sigurnosti : Prema ovom faktoru zahtijeva se standardizovan sistem funkcionalnih boja za usmeravanje panje radnika, za asociacije i simbolne oznake. faktor umaranja: Mora se smanjiti vizuelno umaranje i opte fiziko umaranje koje potie od nefunkcionalnih boja. Poterebno je izbjegavati bljetanje (bilo od izvora svjetla ili refleksije), monotoniju i prejake kontraste neposredno na radnom dijelu ureaja. faktor komfora: Radniku se prua stimulans pri radu, podstie na istou (upotrebom svijetlih boja), a ovim i bolju rasvjetu. faktor produktivnosti: Bojama se mora poboljati rasvjeta, omoguiti povoljan odnos u kontrastima. Sigurnosne boje Standardom JUS Z.SO.001 od 1982.god. utvrene su sigurnosne boje i znakovi. Sigurnosna boja je boja potpuno odreenih svojstava kojoj se pripisuje utvreno znaenje koje se odnosi na sigurnost. Kontrastna boja sa sigurnosnom prua dodatne obavijesti. Sigurnosne boje i znakovi imaju za cilj da brzo privuku panju na objekat, ureaj (njegov dio), kao i na okolinu, koji su vani za sigurnost i zdravlje radnika koji rukuje ureajem. Opte znaenje za sigurnosne boje mora biti kao u sljedeoj tabeli:

27

Slijepevi Sneana


Tabela br.7. Tabelarni prikaz oblika i boja sigurnosnih znakova ZNAKOVI SIGURNOSTI su znakovi s optom porukom o sigurnosti u kombinaciji boje i geometrijskog oblika koji uz dodatni grafiki simbol ili tekst nose posebnu poruku o sigurnosti. Postavljaju se za oznaavanje sa svrhom brzog i lakog usmjeravanja panje na predmet i situaciju koja bi mogla prouzrokovatii odreenu opasnost. Izrauju se kombinovanjem boja sigurnosti, geometrijskih oblika i kontrastne boje kako je prikazano u tablici.Boja grafikog simbola ili teksta

Boja sigurnosti

Geometrijski oblik

Kontrastna boja

Znaenje ili svrha

Primjeri primjene Znakovi zabrane Znakovi zaustavljanja Iskljuivanje u sluaju opasnosti Oznaavanje u zatiti od poara, vatrogasna oprema Upozorenja na opasnost (vatra, eksplozija, zraenje, hemijsko djelovanje itd.) Upozorenje na prepreke, opasne prelaze Vozilo za hitnu pomo Izlaz u sluaju opasnosti Tuevi za hitnu upotrebu Stanice za hitnu pomo Sklonita Obaveza noenja linih zatitnih sredstava, zatitne opreme Telefonske kabine

BIJELA Crveno

CRNA

Zabrana

BIJELA

BIJELA

Zatita od poara

uto

CRNA

CRNA

Oprez! Mogua opasnost

Zeleno

BIJELA

BIJELA

Bez opasnosti Obavijest Prva pomo

BIJELA Plavo BIJELA

BIJELA

Naredba Obaveza

BIJELA

Uputa ili obavijest

Ako se zahtijeva na pojedinom dijelu kontrastna boja, mora se odabrati u kombinaciji prema sljedeoj tabeli za kontrastne boje. 28

Slijepevi Sneana


Tabela br.8. Kontrastne boje

Sigurnosna boja crvena plava uta zelena

Ogovarajua kontrastna boja bijela bijela crna bijela

Bijela boja slui za oznake na prolazima oko maina ili ureaja, te za oznake glavnih prolaza i puteva transporta u radionici ili hali. Slui takoe i za oznake istoe, te se koristi kod maina ili ureaja kod kojih se zahtijeva higijena i istoa. Meu ostalim, njome se boje radni podovi, vrata prozori itd. Sigurnosne boje gube svoje djelovanje ako ih je na jednom prostoru previe ili ako nisu postavljeni na pravo mjesto.

Sigurnosni znakovi Standardima JUS Z.SO.001, Z.SO.002,Z.SO.004 i Z.SO.005 od 1982. godine propisani su znakovi opasnosti, zabrane, obaveze i obavjesti. Meu njima nalaze se i znakovi koji se koriste u pogonima pri radu sa mainama i ureajima. Svi znakovi proisani su bojama i veliinama, sa 6 standardnih veliina, zavisno o daljini posmatranja a meu njima najvaniji su : znakovi zabrane sigurnosni znakovi koji zabranjuju ponaanje ili postupak koji bi mogli izazvati opasnost; znakovi opasnosti sigurnosni znak koji upozorava na neku opasnost;

29

Slijepevi Sneana


znakovi obaveze sigurnosni znakovi koji propisuju odreeno ponaanje ili postupak; znakovi obavjetenja;

30

Slijepevi Sneana


31

Slijepevi Sneana


32

Documents

osvjetljenje i boje