Otkrivenje - Adventisti Hrvatska · 2018-12-20 · Knjiga poËinje lancem otkrivenja u Ëijem je srediπtu Isus. On je prva Osoba spomenuta u knjizi i Onaj koji πalje otkrivenje

PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2019) • 1

OtkrivenjeRanko StefanoviÊ

Pouke iz Biblije — PriruËnik za uËitelje

SijeËanj, veljaËa i oæujak 2019.

2 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2019)

POUKE IZ BIBLIJE — PriruËnik za uËitelje — 1/2019.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10000 Zagreb,Hrvatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan •Prijevod: Dragana Todoran • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Lji-

ljana –idara • Tiskano u uredu nakladnika

www.znaci-vremena.com • www.adventisti.hr

Sadræaj

1. Evanelje s Patmosa

2. Usred svijeÊnjaka

3. Isusova poruka sedmerim crkvama

4. Dostojno je Janje

5. Sedam peËata

6. Boæji narod zapeËaÊen

7. Sedam truba

8. Sotona, poraæeni neprijatelj

9. Sotona i njegovi saveznici

10. Boæje vjeËno Evanelje

11. Sedam posljednjih zala

12. Sud nad Babilonom

13. “Evo sve Ëinim novo”


UVOD

Radosna vijest s PatmosaApostol Ivan je prije oko dvije tisuÊe godina bio prognan na mali

stjenoviti otok u Egejskom moru zbog svojeg vjernog svjedoËanstva oEvanelju. Ostarjeli apostol podnio je sve teπkoÊe u rimskom zaroblje-niπtvu. Jedne subote imao je poseban posjet. Isus Krist doπao je ohra-briti svojega napaÊenog slugu. U nizu vienja Isus mu je pokazao pa-noramski pregled povijesti Crkve i πto Êe Boæji narod doæivljavati dokbude Ëekao povratak svojega Gospodina.

Sve πto je vidio u vienju vjerno je zabiljeæio u knjizi pod nazivom“Otkrivenje Isusa Krista” (Otkrivenje 1,1). Knjiga koju je napisao otkrivaIsusovo djelo na Nebu i Zemlji od trenutka Njegovog uzaπaπÊa doponovnog dolaska. Namjera je bila da krπÊani u nadolazeÊim stoljeÊimabudu uvjereni u Kristovu prisutnost i ohrabreni dok podnose kuπnjesvakidaπnjeg æivota u palom svijetu u kojem se vodi velika borba.

Ovog Êemo tromjeseËja prouËavati ovu knjigu. U opÊim crtama u-sredotoËit Êemo se na glavne dijelove knjige i njezine teme. Cilj je da seupoznamo s kljuËnim temama knjige i uvidimo da ona doista otkrivaIsusa Krista, Njegov æivot, Njegovu smrt, Njegovo uskrsnuÊe i Njegovuuzviπenu sluæbu Velikog sveÊenika svojeg naroda.

To Êemo postiÊi na sljedeÊi naËin:1. Naπe prouËavanje Otkrivenja temelji se na biblijskom razumi-

jevanju biblijskog nadahnuÊa. Iako poruke u knjizi potjeËu od Boga, onesu prenesene na jezik ljudi. KoristeÊi se jezikom i slikama iz povijestiBoæjeg naroda Staroga zavjeta, otkrit Êemo kako je Ivan objavljivao oveporuke.

2. Pozorno Ëitanje proroËanstava iz Otkrivenja (kao i iz Daniela)pokazuje da njihovo ispunjenje moæemo na ispravan naËin shvatiti po-vijesnom metodom tumaËenja proroËanstava zato πto ona slijedi povije-sni tijek od vremena proroka do svrπetka svijeta. Ovo objaπnjava zaπtobismo trebali uloæiti svaki moguÊi napor da izvuËemo smisao iz samogteksta, a ne da nameÊemo unaprijed odreeno pogreπno tumaËenje.

3. Organizacijska struktura Otkrivenja na mnogo je naËina vaæna zaodgovornu primjenu proroËanstava iz knjige. Naπe prouËavanje Otkrive-nja bit Êe utemeljeno na Ëetverostrukoj strukturi knjige:

a. U Otkrivenju 1,9—3,22 Ivan opisuju prilike koje su vladale ucrkvama u njegovo vrijeme kako bi se proroËki osvrnuo na prilike uCrkvi u razliËitim povijesnim razdobljima.


b. U Otkrivenju 4,1—11,19 ponavlja se povijest Crkve i nadograujese upotrebom apokaliptiËnih simbola koji postupno iznose sve viπe po-jedinosti.

c. Otkrivenje 12,1—14,20 tematsko je srediπte knjige i obuhvaÊapovijest velike borbe od vremena prije Isusa do Njegovog drugog dola-ska.

d. Otkrivenje 15,1—22,5 iskljuËivo se bavi svrπetkom vremena.4. Smisleno tumaËenje proroËanstava iz Otkrivenja mora biti kri-

stocentriËno. »itava knjiga napisana je iz Kristove perspektive. Samo uKristu simboli i slike iz Otkrivenja imaju svoje konaËno znaËenje ismisao.

Otkrivenje obeÊava blagoslove onima koji Ëitaju i sluπaju RijeË, kojiobraÊaju pozornost na opomene koje su iznesene u toj knjizi. “Otkrive-nje poËinje ozbiljnom opomenom koja nas upozorava na uvjet pod kojimÊemo moÊi razumjeti njegov sadræaj: ‘Blago onome koji Ëita i onima kojisluπaju rijeËi proroπtva’, izjavljuje Bog, ‘i dræe πto je napisano u njemu;jer je vrijeme blizu.’ Kad kao narod shvatimo πto ova knjiga znaËi zanas, meu nama Êe doÊi do velikog buenja. Ako ne prihvatimo ovuopomenu i ne budemo istraæivali i prouËavali, mi neÊemo potpuno shva-titi pouke koje se u njoj nalaze.” (Ellen G. White, Testimonies to Mini-sters and Gospel Workers, str. 113)

Dok pomno prouËavamo ovu knjigu, pozvani smo da otkrijemo po-jedinosti koje trebamo Ëuti i posluπati dok Ëekamo dolazak naπega Go-spodina Isusa Krista.

Dr. Ranko StefanoviÊ profesor je Novog zavjeta na AdventistiË-kom teoloπkom fakultetu SveuËiliπta Andrews u Sjedinjenim AmeriËkimDræavama. Uæa mu je struka knjiga Otkrivenje.


Pouka 1 29. prosinca 2018.—5. sijeËnja 2019.

Evanelje s Patmosa

PRVI DIO: Saæeti pregled

KljuËni tekst: Otkrivenje 1,1.

Srediπte prouËavanja: U ovoj pouci usredotoËit Êemo se na uvod(Otkrivenje 1,1-8) i knjigu Otkrivenje kao cjelinu.

Uvod: U uvodu u Otkrivenje (Otkrivenje 1,1-8) predstavljene suglavne teme knjige priliËno jednostavnim jezikom. Ovi redci ne sadræezastraπujuÊe Zvijeri, nebeska putovanja i sedmerostruke nizove. Umje-sto toga, u njima se govori odakle potjeËe knjiga (Otkrivenje 1,1-3),tko ju je poslao crkvama (Otkrivenje 1,4-6) i kako Êe se dogaaji opisa-ni u knjizi odigrati na svrπetku (Otkrivenje 1,7.8). U uvodu je istaknutoda Isus Krist ima srediπnju ulogu u cijeloj knjizi. Uvod jasnim jezikompriprema Ëitatelja za ono πto slijedi.

Teme: U uvodu Otkrivenja prikazane su sljedeÊe teme:1. Isus je srediπnja Osoba OtkrivenjaNjegova srediπnja uloga jasno je prikazana u naslovu knjige (Ot-

krivenje 1,1), u Njegovim osobinama i djelima (Otkrivenje 1,5.6) i Nje-govoj srediπnjoj ulozi u drugom dolasku (Otkrivenje 1,7).

2. Knjiga govori o buduÊim dogaajimaOvi dogaaji nisu samo dogaaji posljednjeg vremena. U odnosu

na Ivanove dane, veÊina dogaaja opisana na ovom mjestu odigrat Êese u buduÊnosti (Otkrivenje 1,1).

3. Vienja iz knjige iznesena su simboliËnim jezikomOvu Ëinjenicu jasno zapaæamo na temelju jedne od kljuËnih rijeËi

u Otkrivenju 1,1 i njezine aluzije na Daniela 2.4. Trostruke Boæje odlikeU Otkrivenju 1,4-6 iznesen je trostruki opis boæanskog Trojstva,

njihovih osobina i djela.5. Isusov povratakOtkrivenje 1,7.8 govori o ovom konaËnom vrhuncu svih dogaaja

u knjizi.


Primjena u æivotu: Pitanja koja slijede nakon dijela “Komentar”pozivaju uËenike da usklade adventistiËko razumijevanje Otkrivenjasa srediπnjom ulogom Isusa Krista u knjizi.

DRUGI DIO: Komentar

Prema Uvodu u pouku za ovo tromjeseËje, sve pouke temelje sena adventistiËkom razumijevanju nadahnuÊa, povijesnoj metodi tu-maËenja proroËanstava, jedinstvenoj strukturi Otkrivenja i kristocen-triËnom pristupu tumaËenju.

Povijesna metoda potkrijepljena je jasnom strukturom Otkrive-nja. Knjiga poËinje izvjeπtajem o sedam crkava (Otkrivenje 1,9-3,22),u kojem se opisuju prilike u Ivanovo vrijeme i koji proroËki prika-zuje prilike u Crkvi kroz povijest do svrπetka vremena. PeËati i trubetakoer obuhvaÊaju razdoblje od Ivanovog vremena do posljednjih da-na (Otkrivenje 4,1-11,19). KonaËno, druga polovina knjige (Otkrivenje12,1-22,21) uglavnom se usredotoËuje na posljednje dane ovozemalj-ske povijesti i vrijeme nakon toga. Ova metoda takoer se oslanja naDaniela 2 u prvom retku knjige (vidi treÊu toËku u razradi glavnihtema).

Razrada glavnih tema prve pouke

1. Isus je srediπnja Osoba Otkrivenja (Otkrivenje 1,1.5-7)Knjiga poËinje lancem otkrivenja u Ëijem je srediπtu Isus. On je

prva Osoba spomenuta u knjizi i Onaj koji πalje otkrivenje Ivanu (Ot-krivenje 1,1). Ono πto je Bog dao Isusu naziva se “Otkrivenje IsusaKrista” (Otkrivenje 1,1). Isus prosljeuje Ivanu “svjedoËanstvo IsusaKrista” (Otkrivenje 1,2). Ivan upuÊuje svojim Ëitateljima “rijeËi proro-Ëanstva” (Otkrivenje 1,3).

Ovaj lanac otkrivenja vaæan je za adventistiËke krπÊane. On jasnoukazuje da “Isusovo svjedoËanstvo” ovdje obuhvaÊa samu knjiguOtkrivenje, kao i dar vienja koji je Ivan primio (Otkrivenje 1,2). Osta-tak iz Otkrivenja 12,17. takoer Êe poslije imati “Isusovo svjedoËan-stvo”, dar vienja sliËan onom koji je Ivan imao, koji je takoer utje-cao na stvaranje nadahnutih spisa.

Prema tome, uvod ukazuje na Isusa kao na srediπnju Osobu Ot-krivenja. Otkrivenje je primljeno od Isusa i ono govori o Isusu (Ot-krivenje 1,1). Isus je osposobljen za svoju posebnu ulogu svojom smr-Êu, uskrsnuÊem i nebeskom vladavinom (Otkrivenje 1,5). Na kraju,On Êe doÊi na oblacima (Otkrivenje 1,7).


2. Knjiga govori o buduÊim dogaajimaU Otkrivenju 1,1 stoji da je glavna svrha knjige “da pokaæe slu-

gama svojim πto se ima uskoro dogoditi”. S Ivanovog glediπta, ovi Êese dogaaji odigrati u buduÊnosti. Meutim, πto se u tekstu æeli reÊirijeËju “uskoro”? Dvije tisuÊe godina koje su protekle otkako je Otkri-venje napisano ne Ëini se kao uskoro! Dakle, rijeË “uskoro” sigurnoje zabiljeæena iz Boæje perspektive, kojemu je tisuÊu godina kao jedandan (2. Petrova 3,8).

Meutim, iz naπe perspektive Isusov povratak je takoer skoridogaaj. Mi ne znamo kada Êe Isus zapravo doÊi, ali znamo da Êe Onu naπem osobnom svjesnom iskustvu (Propovjednik 9,5) doÊi odmahnakon πto umremo. Za svakoga od nas pojedinaËno, Isusov drugi do-lazak slijedi odmah nakon smrti. Prema tome, priliku da se pripre-mimo za Njegov dolazak trebamo iskoristiti sada, a ne u nekom tre-nutku u buduÊnosti. Da Isusov dolazak nije prikazan kao skori, mnogibi ljudi odgaali pripremu za Njegov povratak.

3. Vienje je dano simboliËnim jezikomObiËno je najbolji naËin pristupanja Pismu sve shvatiti doslov-

no, osim ako nije jasno naznaËeno da je u pitanju simbol. U Otkrive-nju je suprotan pristup nagovijeπten u prvom retku. U njemu je reËe-no da je Bog ili Isus “pokazao” (Otkrivenje 1,1; grË. esêmanen) cijelovienje Ivanu. RijeË “pokazati” znaËi predoËiti neπto poznatim zna-cima, govorom ili djelima. Prema tome, najbolji pristup Otkrivenjubit Êe da se prema svemu odnosimo kao prema simbolu, osim akonije jasno da je u pitanju doslovno znaËenje (na primjer “Isusa Kri-sta” u Otkrivenju 1,1 treba shvatiti doslovno).

Ovakvo razumijevanje poprima joπ jasniji oblik kada Ëitatelj uprvom retku knjige zapazi poveznicu s Danielom 2,45. To je jedinomjesto u Bibliji na kojem se takoer kombinira rijeË “pokazati” sneuobiËajenim izrazom “πto se ima uskoro dogoditi” (Otkrivenje 1,1;od grË. a dei genesthai). U snu o velikom kipu Bog je Nabukodonozoru“pokazao” (Daniel 2,45; Otkrivenje 1,1) πto Êe se dogoditi u posljed-njim danima. Ono πto bi se trebalo dogoditi “u posljednjim danima”u Danielu, u Otkrivenju Êe se dogoditi “uskoro”.

Prema tome, na samom poËetku Otkrivenja nailazimo na snaænualuziju na Daniela 2. Ova aluzija usko povezuje ove dvije knjige. IakoOtkrivenje ukazuje na mnoge proroke, postoji posebna veza izmeuOtkrivenja i Daniela. Dakle, trebali bismo oËekivati da pojedini sim-boli iz Otkrivenja ukaæu na tijek povijesti od prorokovog vremena doposljednjih dana.


4. Trostruke Boæje odlikeKnjiga zapoËinje trostrukim opisom Trojstva (Otkrivenje 1,4-6).

Kao prvo, opisuju se Osobe Oca (“Onaj koji jest, koji bjeπe i koji ÊedoÊi”), Duha Svetoga (prikazanog sa sedam duhova) i Isusa Krista.On je spomenut posljednji jer je tema sljedeÊa dva opisa.

Zatim slijedi opis glavnih osobina uloge koju Isus ima u Otkri-venju. On je Onaj koji je umro (vjerni svjedok/muËenik — od grËkerijeËi martys), koji je ustao (“Prvoroenac od mrtvih”), i koji se pri-druæio Ocu na prijestolju (“Vladar zemaljskih kraljeva”). Isusova smrti uskrsnuÊe osnova su Njegove nebeske vladavine.

Posljednji opis odnosi se na djela. Isus nas voli (u grËkom sada-πnje vrijeme), oslobodio nas je ili “oprao” (dvije razliËite grËke rijeËikoje isto zvuËe, ali se razlikuju u jednom slovu) svojom krvlju odnaπih grijeha i uËinio nas kraljevima i sveÊenicima Bogu. KonaËniishod Isusove ljubavi, izraæene Njegovom smrÊu i uskrsnuÊem, jestuzdizanje Njegovog naroda na najviπi moguÊi poloæaj: poloæaj kralje-va i sveÊenika.

5. Isusov povratakPrizor Isusovog povratka u Otkrivenju 1,7 temelji se na nagovje-

πtajima iz Daniela 7 i Zaharije 12. “On” u Otkrivenju 1,7 jasno seodnosi na Isusa, jer je On tema prethodna dva retka. ReËenica “dolazis oblacima” podsjeÊa na Sina »ovjeËjeg koji dolazi na oblacima doStarca i prima vlast nad zemaljskim kraljevstvima (Daniel 7,13.14). UOtkrivenju se Isusovo pravo da vlada nad Zemljom priznaje na Nebunakon Njegovog uzaπaπÊa (Otkrivenje 5) i na Zemlji o Njegovom dru-gom dolasku (Otkrivenje 1,7).

Posebno je zanimljivo upuÊivanje na Zahariju. Zapazite sliËnostiizmeu Zaharije 12 i Otkrivenja. U Zahariji 12,7.8 dolazi Gospodin. UOtkrivenju dolazi Isus. U Zahariji 12,10 Gospodin je proboden; u Ot-krivenju je proboden Isus. U Zahariji stanovnici Jeruzalema vide daBog dolazi (Zaharija 12,8-10); u Otkrivenju cijela Zemlja vidi da Isusdolazi. U Zahariji 12,11.12 tugovat Êe obitelji iz Jeruzalema; u Otkri-venju Êe zaplakati sva zemaljska koljena.

Prigodom navoenja Starog zavjeta u Otkrivenju, dolazi do pre-mjeπtanja naglaska s Boga na Isusa. SliËan pomak zapaæa se u izno-πenju doslovnih i lokalnih pojedinosti vezanih za Izrael na duhovni,sveopÊi utjecaj Evanelja i Crkve.


TRE∆I DIO: Primjena u æivotu

1. Ova pouka usredotoËena je na poËetak Otkrivenja, ili uvod (Ot-krivenje 1,1-8). Pouku moæete zapoËeti pitanjem: Koji je vaπ omiljenipoËetak biblijskog izvjeπtaja? UËenici bi mogli dati sljedeÊe odgovo-re: “DjeËak Mojsije u trstici”; “Ispit u vezi s hranom za Daniela injegova tri prijatelja u Danielu 1”; “Pomazanje pastira Davida za kra-lja”. Kako uvod u biblijski izvjeπtaj ili knjigu utjeËe na naËin na kojishvaÊate ostatak izvjeπtaja?

2. U pouci se iznose dvije pojedinosti koje su vrlo vaæne u cijelomOtkrivenju: a) srediπnja uloga Isusa Krista i b) povijesno Ëitanje Ot-krivenja. UËitelj moæe pozvati svoje uËenike da razgovaraju o sljede-Êim pitanjima: Kakvu vrijednost povijesni pristup nudi danaπnjemsvijetu? Kako povijesni detalji povijesnog tumaËenja Otkrivenja uz-diæu Isusa Krista kao srediπte sve nade? MoguÊi odgovori na prvopitanje: Povijesni pristup a) odgovara na tri velika egzistencijalna pi-tanja: Tko sam ja? Odakle potjeËem? Kamo idem? b) pomaæe nam dauoËimo Boæju ruku u povijesti; c) pruæa nam sigurnost usred kaosada Bog joπ uvijek upravlja povijeπÊu; d) uvjerava nas da je nada uvezi s krajem takoer pouzdana jer je Bog djelovao u proπlosti.


Pouka 2 5.—12. sijeËnja 2019.

Usred svijeÊnjaka



Srediπte prouËavanja: U srediπtu prouËavanja ove pouke bit Êeuvod u sedam poruka upuÊenih crkvama (Otkrivenje 1,9-2,7).

Uvod: U Otkrivenju 1,9-20 iznosi se pozadina poruka sedmerimcrkvama u drugom i treÊem poglavlju. Prizori slavnog vienja Kristapruæaju jedinstveni okvir za svaku od sedam poruka. Isus poznajesvaku od sedam crkava i obraÊa im se tamo gdje se nalaze. Poukazavrπava detaljnijim osvrtom na poruku upuÊenu crkvi u Efezu (Ot-krivenje 2,1-7).

Teme: U tekstu koji Êemo prouËavati (Otkrivenje 1,9—2,7) iznosese sljedeÊe teme:

1. Identitet dana Gospodnjeg u Otkrivenju 1,10.NajveÊa je vjerojatnost da Ivan subotu smatra danom Gospodnjim.2. Isus se obraÊa crkvama tamo gdje se nalazeIsus pristupa svakoj od sedam crkava s razliËitim karakteris-

tikama uzetim iz uvodnog vienja (Otkrivenje 1,9-20).3. Ivan navodi osnovne crte Otkrivenja (utemeljene na Otkri-

venju 1,19)U Otkrivenju 1,19 Ivan saæima cijelo vienje i svodi na ono πto

jest i πto Êe biti u buduÊnosti. Otkrivenje 4,1 pokazuje da velik dioOtkrivenja govori o buduÊnosti. Ova buduÊnost poËinje u Ivanovo vri-jeme i proteæe se do svrπetka vremena.

4. TumaËenje sedam poruka upuÊenih crkvamaPoruke poslane sedmerim crkvama sadræe pojedinosti koje se od-

nose na tadaπnje crkve u Maloj Aziji, ali paralelno pokazuju i duhov-no stanje krπÊanstva u razliËitim povijesnim razdobljima.

Primjena u æivotu: UËenici se pozivaju da razmiπljaju o zadivlju-juÊem opisu Isusa u Otkrivenju 1,12-16, Ivanovoj reakciji na ovaj opis


(Otkrivenje 1,17) i Isusovom milostivom i utjeπnom odgovoru Ivanu(Otkrivenje 1,17.18).

DRUGI DIO: Komentar

U srediπtu vienja u uvodu Otkrivenja (Otkrivenje 1,12-18) nalazise slavni opis Isusa. On je “poput Sina »ovjeËjeg” (Otkrivenje 1,13 —Varaædinska Biblija), Onaj koji je bio mrtav i koji æivi (Otkrivenje 1,18).Na temelju teksta u Danielu 10,5.6 i brojnih drugih starozavjetnihtekstova, ovo vienje prikazuje Isusovu slavu vienu samo prigodompreobraæenja tijekom Njegove ovozemaljske sluæbe. Isusove osobineu vienju ponavljaju se u sedam poruka u drugom i treÊem poglavlju.U vienju se postavlja pozornica za prvi Ëin drame.

Osim vienja u kojem je prikazan Isus (Otkrivenje 1,12-18), upouci se navodi mjesto i vrijeme kada je Ivan primio ovo vienje (Ot-krivenje 1,9-11), osnovno tumaËenje vienja (Otkrivenje 1,19.20) i ana-liza poruke upuÊene crkvi u Efezu (Otkrivenje 2,1-7).

Razrada glavnih tema druge pouke

1. Identitet dana Gospodnjeg u Otkrivenju 1,10Najraπirenije glediπte meu tumaËima jest da je “dan Gospodnji”

u Otkrivenju 1,10 nedjelja, prvi dan tjedna. Ovo glediπte zasniva sena Ëinjenici da su crkveni oci u kasnijem razdoblju ovim izrazomoznaËavali nedjelju, i da je u Rimskoj crkvi latinski izraz Dominusdies bio jedan od naziva za nedjelju. Meutim, jasno upuÊivanje nanedjelju kao “dan Gospodnji” javilo se mnogo kasnije u odnosu navrijeme pisanja Otkrivenja pa, prema tome, ne moæe sluæiti kao dokazda je Ivan to znaËenje imao na umu kada je pisao Otkrivenje.

Najispravnije je objaπnjenje da je Ivan izrazom “dan Gospodnji”u Otkrivenju 1,10 mislio na sedmi dan subotu. Iako izraz “dan Gos-podnji” (kuriakê hemêra) nikad nije upotrijebljen na nekom drugommjestu u Novom zavjetu ili u grËkom prijevodu Starog zavjeta, mnogisnaæni ekvivalenti upuÊuju na sedmi dan subotu. Sedmi dan je “su-bota, poËinak posveÊen Jahvi, (kuriô) Bogu tvojemu” (Izlazak 20,10;Ponovljeni zakon 5,14). “Gospodin” (kurios) Ëesto naziva sedmi dan“moja subota” (ta sabbata mou — Izlazak 31,12.13; Levitski zakonik19,3.30; 26,2; Izaija 56,4-6; Ezekiel 20,12.13.16.20.21.24; 22,3-8; 23,36-38; 44,12-24). U Izaiji 58,13 na hebrejskom jeziku Bog naziva subotu“moj sveti dan”. I konaËno, sva tri sinoptiËka evanelja (Matej 12,8;Marko 2,27.28; Luka 6,5) navode Isusove rijeËi da je “Sin »ovjeËjigospodar i subote (kurios tou sabbatou)”. Bilo bi, prema tome, neo-


biËno da je Ivan upotrijebio izraz “dan Gospodnji” za bilo koji drugidan u tjednu osim subote.

2. Isus pristupa crkvama tamo gdje se nalazeIsus se u Otkrivenju pojavljuje na spektakularan naËin (Otkrive-

nje 1,12-20). Isti Isus je u bliskoj zajednici sa sedam crkava (Otkri-venje 1,20). On poznaje svaku od njih (Otkrivenje 2,2.9.13.19; 3,1.8.15).Predstavlja se svakoj crkvi s jednom, dvije ili tri karakteristike izvienja koje prethodi.

Poruka crkvi u Efezu (Otkrivenje 2,1-7), na primjer, opisuje Isusakao Onoga koji dræi sedam zvijezda u svojoj ruci (Otkrivenje 1,20) ihoda izmeu sedam zlatnih svijeÊnjaka (Otkrivenje 1,12.13). U porucicrkvi u Smirni (Otkrivenje 2,8), Isus je Prvi i Posljednji, Onaj koji jebio mrtav i koji se vratio u æivot (Otkrivenje 1,17.18). U pismu crkviu Pergamu, On pristupa s maËem oπtrim s oba kraja (Otkrivenje 2,12;1,16). I tako se nastavlja u svih sedam pisama upuÊenim crkvama.

Ovdje zapaæamo zanimljivu pojedinost. Isus se svakoj od sedamcrkava predstavlja drugaËije. On se moæe prilagoditi posebnim po-trebama svake crkve i okolnostima u kojima se nalaze. Drugim rije-Ëima, On prilazi svakoj crkvi tamo gdje se ona nalazi. I ako nijednacrkva i nijedan krπÊanin nemaju potpunu sliku o Isusu, onda svi ima-mo razlog da budemo ponizni. Svi mi uËimo, Ëak ako mnogo togaznamo.

3. Ivan navodi osnovne crte Otkrivenja (zasnovane na Otkrivenju1,19)

Pisac Otkrivenja Ëesto daje naznake o organizaciji i kljuËnim mi-slima knjige u prijelaznim tekstovima. Jedan od tih prijelaznih tek-stova nalazi se u Otkrivenju 1,19. U ovom tekstu Ivan izlaæe plancijele knjige. Redak poËinje na sljedeÊi naËin: “Sad napiπi πto si vidio.”Ova reËenica podudara se s jedanaestim retkom: “©to vidiπ, napiπi.”Jedanaesti redak napisan je u sadaπnjem vremenu, a devetnaesti uproπlom (grËki indikativ aorista). To znaËi da se Ëitavo vienje u Ot-krivenju zbilo izmeu naloga u jedanaestom i devetnaestom retku.ReËeno mu je da sve to zabiljeæi.

©to je Ivan vidio? Dvije stvari: “sadaπnje stanje” i “ono πto Êe seposlije ovoga dogoditi” (Otkrivenje 1,19). Dakle, Otkrivenje obuhvaÊatrenutaËne prilike u vrijeme sedam crkava i ono πto Êe se tek dogoditi,iz njihove perspektive.

U Otkrivenju 4,1 Isus kaæe Ivanu: “Uzii ovamo da ti pokaæemπto se ima dogoditi poslije ovoga!” Ova izjava sliËna je onoj u Otkri-


venju 1,19. PoËevπi od Otkrivenja 4,1, ostatak knjige prvenstveno seusredotoËuje na buduÊnost nakon Ivanovog vremena. Iako se na dvamjesta spominje kriæ (Otkrivenje 5,6; 12,11), Ëak i dogaaji prije stva-ranja (Otkrivenje 12,4.7.9), veÊi dio knjige usmjerava se na buduÊedogaaje u odnosu na Ivanove dane.

Na πto, onda, ukazuje tekst u Otkrivenju 1,19: “©to Êe se poslijeovoga dogoditi?” Odgovor glasi: Na sve izmeu tekstova u Otkrivenju1,19 i 4,1, odnosno na poruke poslane sedmerim crkvama. Kao πtoje u pouci istaknuto, sedam poruka, osim opisa prilika u sedam crkavai poruka koje im Isus upuÊuje, takoer imaju proroËko znaËenje zaËitavu krπÊansku eru. Pomni osvrt na Otkrivenje 1,19 pokazuje kakokljuËni tekstovi Otkrivenja pomaæu Ëitateljima da uoËe strukturu Ot-krivenja kakvu Ivan i Onaj koji mu je dao vienje imaju na umu.

4. TumaËenje poruka upuÊenih sedmerim crkvamaPoruke upuÊene crkvama “proroËka su pisma”. One viπe podsje-

Êaju na Mateja 24, nego na Daniela 7 ili Otkrivenje 13. Prema tome,njihova se poruka odnosi na sedam tadaπnjih crkava u Maloj Aziji,koje su ih prvobitno primile (Otkrivenje 1,4.11), i, kad se uzme πireznaËenje, svih onih koji Ëitaju ove poruke (Otkrivenje 1,3; 2,7.11.17.29itd).

Meutim, u Maloj Aziji bilo je viπe od sedam crkava i duhovnostanje u tim crkvama odgovara duhovnom stanju krπÊanstva u ra-zliËitim povijesnim razdobljima od Ivanovog vremena do danaπnjihdana. Dakle, u ovih sedam poruka povijesnim crkvama nalazi se pre-gled glavnog razvoja krπÊanske povijesti. O ovim razdobljima ukratkose govori u posebnim komentarima za svaku crkvu u drugoj i treÊojpouci.

5. Poruka crkvi u EfezuCrkva u Efezu prva je crkva kojoj se Isus obraÊa opisujuÊi sebe

kao Onoga koji hoda izmeu sedam zlatnih svijeÊnjaka i dræi sedamzvijezda u svojoj desnici (Otkrivenje 2,1). Glagoli “hoditi” i “dræati”prikazuju Isusovu skrb i veliku brigu. Usprkos Isusovoj brizi, crkvagubi svoju prvobitnu ljubav prema Njemu jer joj pozornost odvlaËedruge stvari i potrebno joj je pokajanje. Ova prva poruka ne odnosise samo na efeπku crkvu iz prvog stoljeÊa, veÊ odraæava opÊu Isusovuocjenu krπÊanske Crkve u prvom stoljeÊu. Malo-pomalo prva ljubavprvih krπÊana je oslabjela i njihova potreba da se vrate prijaπnjemæaru postala je oËita (vidi 1. Ivanova 4,7-11).



1. Zaπto je milostivi Isus koji opraπta, koji je oprao nogesvojim uËenicima, prikazan na tako spektakularan i zapa-njujuÊi naËin u Otkrivenju 1,12-16? Isusov izgled jako je upla-πio Ivana, mada strah nije bio odgovor kakav je Isus æelio (Otkrivenje1,17.18). Poput nastavnika u πkoli, Bog katkad mora zadobiti naπepoπtovanje da bismo Njegovu milost shvatili ozbiljno. Istinski pozna-vati Boga znaËi ljubiti Ga. Otac je kao Isus (Ivan 14,9).

2. ©to opis Isusa u Otkrivenju 1 govori o Isusovom pozi-vu upuÊenom cijelom ËovjeËanstvu? U vienju Isusa u Otkrive-nju 1, Ivan Ga opisuje kao “nekoga sliËna Sinu »ovjeËjemu”, koji imabijelu kosu i oËi kao ognjeni plamen. Njegovo lice bilo je kao sjajnosunce, a u desnici je dræao zvijezde. On je “Prvi i Posljednji” i imakljuËeve od podzemlja i smrti. Ovaj opis podsjeÊa na “Sina ËovjeËje-ga” u Danielu 7,13 i bogobojazni Æidovi koji su Ëeznuli za svojimMesijom, to bi sigurno zapazili. Meutim, komentatori takoer spo-minju da bi opis Isusa isto tako odgovarao poganskim predodæbamao boæanstvu. Ono πto je sigurno, Isus je prikazan kao Onaj koji moæeispuniti iskrene Ëeænje cijelog ËovjeËanstva. On nam prilazi tamo gdjese nalazimo i podiæe nas. On je svemoÊan, pa ipak mudar i briæan.On je istinska Ëeænja ËovjeËanstva.



Isusova poruka upuÊenasedmerim crkvama



Srediπte prouËavanja: Proπli tjedan osvrnuli smo se na prvu odsedam poruka poslanih sedmerim crkvama. U ovoj pouci prouËavatÊemo od druge do sedme poruke (Otkrivenje 2,8—3,22).

Uvod: Poruka poslana sedmerim crkvama stoljeÊima je donosilaohrabrenje Boæjem narodu. One nas uvjeravaju da se Bog brine zasvoju Crkvu. On zna sve njezine izazove i æeli pruæiti savjete i drago-cjena obeÊanja svima koji sluπaju.

Teme: U pouci i tekstu koji Êemo prouËavati obrauju se sljedeÊeteme:

1. Hijazam sedam crkavaPoruke upuÊene crkvama imaju strukturu u tipiËnom stilu hebrej-

ske knjiæevnosti.2. Ohrabrenje u nevoljiPoruke crkvama prikazuju i duhovni pad i odgovarajuÊi rast bro-

ja i teæine danih obeÊanja svakoj crkvi.3. NajveÊi napredak krπÊanstva i njegove posljedicePoruka crkvi u Filadelfiji pretkazuje vrijeme velikog misionarskog

napretka. Meutim, taj napredak izazvao je reakciju koja je nagnalakrπÊanstvo da zauzme obrambeni stav.

4. Poruka crkvi u Tijatiri je drugaËijaCrkve u cjelini pokazuju duhovni pad. To je vidljivo u porukama

crkvama u Efezu, Pergamu i Sardu. Meutim, poruka Tijatiri razlikujese na nekoliko naËina.

5. Laodiceja i vrijeme svrπetka ovozemaljske povijesti»injenice iz teksta potkrepljuju zakljuËak da Laodiceja prikazu-

je Crkvu na kraju krπÊanske povijesti.


Primjena u æivotu: Spominjanje Jezabele u poruci Tijatiri trebapotaknuti uËenike da razmiπljaju o ulozi Ëetiriju æena u Otkrivenju.AdventistiËki krπÊani pozvani su da poruku upuÊenu Laodiceji primi-jene na sebe.

DRUGI DIO: Komentar

Poruke crkvama imaju zajedniËki strukturu, po obliku sliËnu sta-rim pismima. 1) Isus se obraÊa svakoj crkvi po imenu. 2) Predstavljase svakoj crkvi osobinama uzetim iz prvog poglavlja. 3) On ispitujejake i slabe strane svake crkve. 4) Isus daje savjet u skladu sa svojomocjenom svake crkve. 5) UpuÊen je poziv crkvi da sluπa Duha. 6) Svakaporuka zavrπava obeÊanjem ili obeÊanjima onima koji pobijede. OdËetvrte do sedme poruke (poËevπi od Tijatire), peta i πesta stavka iz-nesene su obrnutim redoslijedom.

Razrada glavnih tema treÊe pouke

1. Hijazam sedam crkavaStruktura sedam poruka upuÊenih crkvama ima knjiæevni oblik

koji se temelji na hebrejskoj logici. U zapadnom naËinu razmiπljanjaA + B = C; ali u hebrejskoj logici A + B = A pojaËano. Ovaj knjiæevnioblik naziva se hijazam (od grËkog slova X). Pisci se sluæe hijazmomkada stvaraju puni krug, vraÊajuÊi se na poËetnu toËku argumenta.Prva toËka paralelna je s posljednjom. Druga toËka paralelna je s pret-posljednjom, i tako redom, dostiæuÊi vrhunac u srediπtu, a ne na kra-ju. Moæda nije sluËajno πto je oblik sedmerokrakog svijeÊnjaka u ©a-toru sastanka analogan knjiæevnom hijazmu.

Pismo upuÊeno Smirni (drugo pismo) ima mnogo sliËnosti spismom upuÊenim Filadelfiji (πesto pismo); oba u velikoj mjeri upu-Êuju pozitivne poruke. Pisma upuÊena Pergamu (treÊe pismo) i Sardu(peto pismo) poslana su crkvama koje su doæivjele veliki pad. PorukaTijatiri (Ëetvrtoj, srediπnjoj crkvi) razliËita je i dvostruko duæa od osta-lih (vidi Ëetvrtu toËku u razradi teme). Prema ovom rasporedu, prvo iposljednje pismo (Efezu i Laodiceji) takoe su paralelna. Ova strukturaukazuje da Laodiceja, poput efeπke crkve, pati od nedostatka ljubavi.

2. Ohrabrenje u nevoljiKada pogledamo sedam crkava kao cjelinu, Ëini se da se nalaze

u stanju pada i da Isusovi ukori postaju sve ozbiljniji. Crkve u Efezui Smirni su vjerne, s tim πto efeπka crkva ima samo jednu manu,nedostatak ljubavi. Meutim, kako prolazimo kroz poruke crkvama,


Ëini se da se prilike pogorπavaju od Pergama preko Sarda, dok nedoemo do Laodiceje, o kojoj Isus ne moæe reÊi niπta dobro. Iako jeporuka Filadelfiji pozitivna, crkva je mnogo slabija od Smirne. U poruciefeπkoj crkvi Isus poziva vjernike te crkve da se pokaju. LaodicejuIsus upozorava da Êe je izbaciti iz svojih usta. Ovaj slikovit opis sluæise oπtrim rijeËima.

Meutim, ova slika vodi u ohrabrujuÊi dio poruke upuÊene cr-kvama. Prva crkva dobiva jedno obeÊanje: stablo æivota. Druga dobivadva: vijenac æivota i osloboenje od druge smrti. TreÊa crkva dobivatri: skrivenu manu, bijeli kamen i novo ime. »etvrta crkva prima ËetiriobeÊanja; peta pet, πesta πest. Svaka crkva dobiva viπe obeÊanja odprethodne, a sedma crkva, Laodiceja, prima najuzviπenije obeÊanjeod svih: da Êe sjesti s Isusom na Njegovo prijestolje.

Kako se stanje crkava pogorπava, kako Isusovi ukori postaju oπ-triji, Isusova obeÊanja su sve izobilnija. ©to su prilike gore, veÊa jemilost i sila koju Bog pokazuje. ©to su dublji problemi koje imate uæivotu, silnija je milost Isusa Krista. Ova poruka snaæna je u naπevrijeme kao i u stara vremena.

3. NajveÊi napredak krπÊanstva i njegove posljediceU pouci se istiËe da se poruka crkvi u Filadelfiji odnosi na veliko

buenje protestantizma u 18. i 19. stoljeÊu. Ovo buenje nadahnuloje Crkvu da odnese Evanelje cijelom svijetu. Dovelo je do najveÊegπirenja krπÊanstva od vremena Pedesetnice.

Meutim, postojala je i mraËna strana ovog uspjeha. Misionarskinapori preËesto su se oslanjali na kolonijalnu ekspanziju zapadnecivilizacije u podruËju gospodarstva i politike. Kao posljedica, mnoginekrπÊanski narodi danas vide krπÊanstvo kao samoæivo orue zapad-nog imperijalizma, a ne kao ponizan, skroman pokret koji nastoji po-boljπati æivot drugih. Ovakav stav se sve viπe uoËava Ëak i u dijelovi-ma svijeta u kojima je krπÊanstvo priliËno zastupljeno. KrπÊanstvo jedanas u cjelini u obrambenom stavu. U ovom kontekstu, manipulacijaili bilo kakvo uplitanje Crkve u svjetovnu politiku doprinosi negativ-nom stavu prema njoj. Evaneoska poruka ne smije se oslanjati napolitiËku i gospodarsku potporu u postizanju uspjeha. Ovo nas upu-Êuje na misao da se “snaga savrπeno oËituje u slabosti” (2. KorinÊa-nima 12,9).

4. Poruka Tijatiri je drugaËijaKao πto smo spomenuli, crkve iz Otkrivenja u cjelini pokazuju

duhovni pad. Ovaj pad je jasno prikazan u porukama crkvama u Efezu,


Pergamu i Sardu. Meutim, poruka crkvi u Tijatiri razlikuje se odutvrene strukture prethodnih poruka na nekoliko naËina. Kao prvo,poruka upuÊena Tijatiri dvostruko je dulja od ostalih πest. Ova dulji-na odgovara njezinom srediπnjem mjestu u hijazmu i dugom razdo-blju progonstva tijekom krπÊanske povijesti. Drugo, Tijatira je jedinacrkva Ëiji su vjernici nazvani “ostalima” (grË. loipois — Otkrivenje2,24), pokazujuÊi da je Bog, Ëak i tijekom tog mraËnog razdoblja imaovjerne sljedbenike.

TreÊe, Tijatira je jedina crkva za koju Isus kaæe da ima viπe po-sljednjih djela nego prvih (Otkrivenje 2,19). Dok su sve prethodnecrkve doæivjele pad ili ostale u istom stanju, Tijatira je napredovala.Smjeπtena u srediπte izvjeπtaja o sedam crkava, ova pozitivna porukaznaËi da Bog izvodi narod iz otpadniπtva i da, preko kasnijih poruka,priprema crkvu za Isusov drugi dolazak. Dok Sotona optuæuje Boæjesljedbenike kako bi ih obeshrabrio i uniπtio, Isus i Duh Sveti uko-ravaju da bi ohrabrili i iscijelili.

5. Laodiceja i svrπetak ovozemaljske povijestiKao adventisti Ëesto smo svjedoci da se poruka laodicejskoj cr-

kvi primjenjuje na nas koji æivimo na svrπetku vremena. Jedan odnajboljih dokaza je povezanost izmeu tekstova u Otkrivenju 3,18 i16,15. Nijedan drugi tekst u Bibliji ne sadræi Ëetiri kljuËne rijeËi kojenalazimo u ova dva teksta. Oba retka sadræe grËke rijeËi “vidjeti” (grË.blepô), “haljina” (grË. himation), “sramotna” (grË. aischunê, aschê-mosunê) i “golotinja” (grË. gumnotês, gumnos). Usred redaka kojigovore o Harmagedonu (Otkrivenje 16,14-16), upuÊuje se poziv na bud-nost u posljednje vrijeme jezikom Laodiceje (Otkrivenje 16,15; uspo-redi 3,18). Ovaj poziv uvjerljiv je dokaz da Laodiceja prikazuje po-sljednju Crkvu ovozemaljske povijesti.


1. Koliko je æena prikazano u Otkrivenju i koja je njiho-va uloga u poruci knjige? U Otkrivenju su prikazane Ëetiri æene.Dvije su pozitivne, a dvije negativne. Prva je Jezabela koja zavodi vjer-nike u Tijatiri (Otkrivenje 2,20-23). Druga je poboæna Æena iz Otkri-venja 12 (1.2.5.6.14-17). TreÊa je bludnica Babilon (Otkrivenje 17,1-7.16). »etvrta je Janjetova ZaruËnica (Otkrivenje 19,7.8). Sve Ëetiri sena kraju povezuju s Crkvom u pozitivnom ili u negativnom smislu.Jezabela, protivnica Tijatire, nagovjeπtava pojavljivanje bludnice Ba-bilona, koja je obuËena poput velikog sveÊenika (Otkrivenje 17,4). Ako


prvi dio Tijatire prikazuje srednjovjekovnu Crkvu, onda su ove dvijeslike usko povezane. Protivljenje Kristu Ëesto ima krπÊansko lice.

SliËno tome, Æena iz Otkrivenja 12 simbolizira vjerni Boæji narodu povijesti. Janjetova ZaruËnica iz Otkrivenja 19,7.8 prikazuje vjerneBogu na svrπetku povijesti simbolom novog Jeruzalema. Dakle, mo-æemo zakljuËiti da Æena iz Otkrivenja 17 prikazuje sve one koji seprotive Bogu, osobito vjerske sile koje se ujedinjuju sa svjetovnimsilama i tako formiraju Babilon posljednjeg vremena. Æena u Otkri-venju prikazuje one koji se izjaπnjavaju kao Kristovi sljedbenici, aliovisno o tome koja Æena je u pitanju, to izjaπnjavanje moæda nijeiskreno.

2. Kako bi adventisti trebali primijeniti poruku iz Otkri-venja 3,18-21 na sebe? ©to iz teksta svi moæemo nauËiti?Zlato izraæava vrijednost koju imamo u Boæjim oËima, kao i vjerukoja je proπla postupak oplemenjivanja i ËiπÊenja. Bijela haljina pri-kazuje Kristovu pravednost koja nam je dana. Pomast za oËi prikazujeduhovnu pronicavost koja nam pomaæe da jasno uvidimo svoju potre-bu za Kristom.

Iako nas Isus pouËava (Otkrivenje 3,19), On nikoga ne prisiljavada Ga slijedi. Njeæno nas poziva i prepuπta odluku nama (Otkrivenje3,20): uvjerava nas da Êe ispuniti sva obeÊanja koja nam je dao. Akopozovemo Isusa da vlada naπim srcem i pobijedi (Otkrivenje 3,21),sjedit Êemo s Njim na Njegovom prijestolju. Kao πto je zlato pro-ËiπÊeno u ognju, tako i Bog u nama vidi nemjerljivu vrijednost.

3. Kakvo nam ohrabrenje pruæa svijest o tome da su mnogikrπÊani u proπlosti ostali vjerni Bogu u bezboænim gradovi-ma?



Dostojno je Janje


KljuËni tekst: Otkrivenje 5,5.6.

Srediπte prouËavanja: U ovoj pouci pozornost Êemo usmjeritina nebesko vienje u Otkrivenju 4 i 5 (4,1—5,14).

Uvod: Tekst koji Êemo prouËavati ovoga tjedna dijeli se na dvadijela. U prvom se dijelu u opÊim crtama opisuje nebesko bogosluæjeposveÊeno Onome koji sjedi na prijestolju, Bogu Ocu (Otkrivenje 4,1-11). U drugom dijelu nastupa trenutak krize u nebeskoj prijestolnojdvorani, koji se rjeπava dolaskom Janjeta, Isusa Krista (Otkrivenje5,1-14).


1. Prikazuje li se u Otkrivenju 4 opÊi opis ili jedan dogaaj?Kao πto Êemo vidjeti, odgovor na ovo pitanje otkriva neke pojedi-

nosti.2. Biblijski pojam bogosluæjaBogosluæje se ne bavi nama, veÊ onim πto je Bog uËinio i naπim

odgovarajuÊim, iskrenim odazivom.3. Identitet dvadeset Ëetiri starjeπineStarjeπine nisu aneli; oni prikazuju Boæji narod.4. ZnaËenje zapeËaÊene knjigeZapeËaÊena knjiga prikazuje Boæji plan spasenja.5. Janjetova dostojnostJanje je jedino dostojno da otvori knjigu jer posjeduje i ljudsku

i boæansku narav.6. Progresija pet hvalospjeva (Otkrivenje 4,8.11; 5,9.10.12.13)Progresija istiËe Janjetovu boæansku narav.7. KozmiËki sukobSukob je pozadina ovog nebeskog prizora.


Primjena u æivotu: UËenici se pozivaju da razmotre znaËenjeovog nebeskog vienja za zemaljsko bogosluæje i naπe razumijevanjesubote.

DRUGI DIO: Komentar

Na poËetku Ëetvrtog poglavlja Ivanu je prvi put upuÊen poziv dauzie na Nebo (Otkrivenje 4,1). U Ëetvrtom se poglavlju u opÊim crtamaopisuje neprekidno bogosluæje na Nebu (vidi tekstualne dokaze u prvojtoËki razrade tema), na kojem se prisutni Bogu klanjaju na osnovistvaranja (Otkrivenje 4,11). Meutim, u petom poglavlju zabiljeæen jekrizni trenutak na Nebu. Problem se Ëini toliko velikim da izgledakao da ga Bog ne moæe rijeπiti (Otkrivenje 5,1-4). Meutim, pitanjese rjeπava dolaskom Janjeta, BogoËovjeka Isusa Krista (vidi petu toËkuu nastavku). Njemu se klanjaju jer je zaklan i naπ je Otkupitelj, i ovaËinjenica rjeπava krizu u svemiru (Otkrivenje 5,5-14).

Razrada glavnih tema Ëetvrte pouke

1. Iznosi li se u Otkrivenju 4 opÊi opis ili jedan dogaaj?Tri dokaza potvruju da se u Ëetvrtom poglavlju ne iznosi jedan

dogaaj, veÊ opÊi opis bogosluæja na Nebu. 1) Prijestolje u drugomretku nije postavljeno, veÊ “stajaπe” na Nebu (grË. keitai, imperfekt).2) Pjevanje u osmom retku nije samo jedna epizoda, veÊ se ponavlja“dan i noÊ”. 3) »etiri BiÊa stalno ponavljaju svoj hvalospjev (“bez pre-stanka”, Otkrivenje 4,9).

2. Biblijski pojam bogosluæjaU Otkrivenju 4,11 stoji da se bogosluæje temelji na Ëinjenici da

je Bog sve stvorio. U Otkrivenju 5,9 bogosluæje se odræava “jer” jeJanje bilo zaklano i “jer” nas je otkupilo. U Otkrivenju 11,17 bogo-sluæje se odvija “jer” Bog kraljuje. U sva tri retka upotrijebljena jegrËka rijeË hoti, koja oznaËava razlog ili temelj na osnovi kojeg sepoduzima akcija. Bogu se klanja “zbog onoga” πto je uËinio. U biblij-skom bogosluæju nabrajaju se djela koja je Bog uËinio, pjeva se onjima i ponavlja (Ponovljeni zakon 26,1-11; Psalam 66,3-6; 78,5-16;111,4). Ono Ëak obuhvaÊa obznanjivanje Isusove smrti i uskrsnuÊaputem krπtenja (Rimljanima 6,3.4) i Gospodnje veËere (1. KorinÊani-ma 11,26). Bogosluæje u Bibliji ne govori o nama, veÊ o onome πto jeBog uËinio.


3. Identitet dvadeset Ëetiri starjeπineU pouci se s pravom tvrdi da se broj dvanaest u Bibliji Ëesto

koristi kao simbol Boæjeg naroda i da bi dvadeset Ëetiri starjeπinemogli, prema tome, prikazivati Boæji narod iz starozavjetnih i novo-zavjetnih vremena. Meutim, prostor u pouci nije dopustio spominja-nje najvaænijeg biblijskog dokaza za ove tvrdnje. U Mateju 19,28 Isusgovori svojim uËenicima da Êe sjediti na dvanaest prijestolja i suditiIzraelovim plemenima, kojih takoer ima dvanaest. Ovaj redak povezujebroj dvanaest, koji se odnosi na prijestolja i apostole, s dvanaestplemena. U Otkrivenju 21,12 imena dvanaest plemena napisana suna vratima novog Jeruzalema, dok dvanaest temelja nose imena dva-naestorice apostola koja su napisana na njima (Otkrivenje 21,14). Broj24 dobiva se kada se zbroji 12 i 12, kao u Otkrivenju 21. Zatim, uOtkrivenju 7,4-8 Boæjeg naroda ima dvanaest puta dvanaest tisuÊa (stoËetrdeset i Ëetiri tisuÊe). Mnoæenje brojem dvanaest zapaæamo i kodvisine zidina novog Jeruzalema, πto iznosi sto Ëetrdeset i Ëetiri lakta(Otkrivenje 21,17). Prema tome, najbolje je objaπnjenje da dvadesetËetiri starjeπine prikazuju Boæji narod u Starom i u Novom zavjetu.

4. ZnaËenje zapeËaÊene knjigePitajte uËenike u razredu koliko se primjera mogu sjetiti kada je

u pitanju znaËenje zapeËaÊene knjige u Otkrivenju 5. Neki biblijskiprimjeri odnose se na oporuku, osnivanje Izraela (Ponovljeni zakon),biljeæenje ljudske povijesti, znak Janjetovog prava da vlada, izvjeπtajo ljudskim djelima, knjigu æivota, nagrade i kazne za ljudsko pona-πanje (sud). Na osnovi komentara u pismu Ellen G. White, u pouci sekaæe da knjiga sadræi povijest Boæje providnosti i proroËku povijestnaroda i Crkve. U pouci se zakljuËuje da zapeËaÊena knjiga prikazujeplan spasenja. Ivan plaËe (Otkrivenje 5,4), jer plan spasenja neÊe bitiostvaren ako se ne nae netko tko Êe biti dostojan otvoriti knjigu.

Kako znamo da je knjiga (Otkrivenje 5,2; grË. biblion) zapravosvitak, a ne knjiga kakvu danas poznajemo? Znamo po tome πto seista rijeË pojavljuje u Otkrivenju 6,13 gdje je reËeno da “nebo iπËeznukao knjiga koja se smota”.

5. Janjetova dostojnostJanje je jedino dostojno da otvori knjigu (Otkrivenje 5,5.6). Janje

u tom poglavlju ima dvije kljuËne osobine. Ono je zaklano, πto ukazujena Njegovu ljudsku narav. S druge strane, Njemu ukazuju slavu za-jedno s Onim koji sjedi na prijestolju (Otkrivenje 5,13). To ukazujena Njegovu boæansku narav. BogoËovjek je jedinstven u cjelokupnoj


povijesti. Od svih razumnih biÊa (vidi Ivan 1,3.14), samo je Isus, iBog i Ëovjek, mogao potpuno otkriti Boæji karakter i otkupiti ljudskegrijehe zato πto je bio u potpunosti i Bog i Ëovjek; tako je ovim sim-boliËnim vienjem obuhvaÊena kristologija, nauk o Isusu Kristu.

6. Pet hvalospjeva (Otkrivenje 4,8.11; 5,9.10.12.13) istiËu Janje-tovu boæansku narav

Kristova boæanska narav istaknuta je progresijom pet hvalospje-va u ovom vienju. Prva dva hvalospjeva slave Onoga koji sjedi naprijestolju (Otkrivenje 4,8.11). TreÊi i Ëetvrti hvalospjev slave Janje(Otkrivenje 5,9-12). Peti hvalospjev ukazuje na oboæavanje Onoga kojisjedi na prijestolju i Janjeta (Otkrivenje 5,13). Peti hvalospjev po-javljuje se kao vrhunac ovog niza, u kojem se potvruje da blagoslov,Ëast, slava i vlast pripadaju Onomu koji sjedi na prijestolju, i Janjetu.

Druga karakteristika ovih hvalospjeva takoer istiËe peti hvalo-spjev. U pitanju je vrhunac intenziteta u pjevanju. Prvi hvalospjev pje-vaju Ëetiri BiÊa (Otkrivenje 4,8). Drugi pjevaju dvadeset Ëetiri starjeπine(Otkrivenje 4,11). TreÊi pjevaju Ëetiri BiÊa i dvadeset Ëetiri starjeπine(Otkrivenje 5,9.10). »etvrti hvalospjev pjeva viπe od sto milijuna anela(Otkrivenje 5,11.12). Peti hvalospjev pjeva svako stvorenje u svemiru(Otkrivenje 5,13). Prema tome, peti hvalospjev je vrhunac intenziteta,jer je sva pozornost usmjerena na prijestolje potvrujuÊi Janjetovuboæansku narav.

7. KozmiËki sukob neizreËena je pozadina ovog nebeskog prizoraU Otkrivenju 4 i 5 upadljiva je potpuna odsutnost Sotone uspr-

kos Ëinjenici da je kriza na Nebu povezana s kozmiËkim sukobom(vidi Otkrivenje 2,9.24). Meutim, Sotonina uloga u Otkrivenju 4 i 5pojaπnjena je u Otkrivenju 12,10. U ovom retku saæeto je prikazanprizor iz petog poglavlja u vezi s Kristovim dolaskom na vlast. Meu-tim, Njegov dolazak na vlast prikazan je zajedno sa zbacivanjem So-tone, “tuæitelja braÊe”. U retku je jasno reËeno da Sotona optuæujebraÊu “dan i noÊ”. Taj Ëin jako podsjeÊa na tekst u Otkrivenju 4,8,gdje Ëetiri BiÊa pjevaju trostruku svetu pjesmu “dan i noÊ”. Njihovaneprestana hvala potiskuje stalne optuæbe Sotone, koji se viπe ne Ëujei ne vidi. Sotone nema u prizorima koji se opisuju u Ëetvrtom i pe-tom poglavlju, jer je on veÊ zbaËen zahvaljujuÊi kriæu.


1. RazmatrajuÊi biblijske dokaze u vezi s bogosluæjem u drugojtemi, razgovarajte o uobiËajenom bogosluæju u vaπoj mjesnoj crkvi.


Je li ono usredotoËeno na Boga ili na vjernike? Naglaπava lise na njemu πto je Bog uËinio (stvaranje, kriæ, poticaji Duha)i naπ odaziv na Njegovo djelovanje, ili ono πto mi samiËinimo? Razumijevanje i primjena ove istine tajna je izlijevanja Boæjesile u mjesnoj crkvi. Ako je bogosluæje bez sile, to je zato πto nijeusmjereno na Boga. Kada su ljudi u biblijska vremena slavili Bogazbog onoga πto je On uËinio za njih u proπlosti, sila Boæjih prijaπnjihdjela bila je izlivena u vjernikovoj sadaπnjosti (2. Ljetopisa 20,5-22;Daniel 9,15; 10,19-21). Na bogosluæju se ne proslavljamo mi, veÊ Bog.Na bogosluæju ne govorimo jedni drugima πto trebamo Ëiniti, veÊ seprisjeÊamo onoga πto je Bog uËinio za nas.

2. Kakav je odnos izmeu Otkrivenja 4 i 5 i subote? Bogui Janjetu prisutni se klanjanju na osnovi stvaranja (Otkrivenje 4,11)i spasenja (Otkrivenje 5,9.10). U Starom zavjetu subota je spomenikstvaranja (Izlazak 20,11) i izlaska, velikog Ëina spasenja Izraela(Ponovljeni zakon 5,15). Prema tome, subota nas upuÊuje na moÊnaBoæja djela u vrijeme stvaranja, izlaska i kriæa. Svetkovanje subotene odnosi se na prikupljanje zasluga pred Bogom. Kada se sjeÊamosubote, sjeÊamo se i uzviπenih stvari koje je Bog uËinio za nas, i tosjeÊanje je temelj naπeg bogosluæja.


Pouka 5 26. sijeËnja — 2. veljaËe 2019.

Sedam peËata


KljuËni tekst: Otkrivenje 5,5.6.

Srediπte prouËavanja: U πestom poglavlju Otkrivenja opisani sudogaaji koji se odigravaju kada Janje otvori prvih πest od sedampeËata.

Uvod: U πestom poglavlju prikazano je prvih πest od sedam pe-Ëata. Ovaj prizor slijedi neposredno nakon vienja u nebeskoj prije-stolnoj dvorani u petom poglavlju.


1. »etiri jahaËa (Otkrivenje 6,1-8) prikazuju napredovanjeEvanelja i posljedice njegovog odbacivanja

Ovo tumaËenje oslanja se na identitet bijelog konja i njegovogjahaËa (Otkrivenje 6,1.2 — vidi prvu temu u nastavku).

2. Glavna starozavjetna pozadina Ëetiri konja obuhvaÊa pro-kletstva Saveza

Starozavjetni Savez sa svojim blagoslovima i kletvama, u πestomse poglavlju pojavljuje kao metafora Evanelja.

3. Sudovi prikazani u πestom poglavlju Otkrivenja pogaajuBoæji narod

Ova tema gradi se na obeÊanjima Saveza i prijetnjama upuÊeni-ma Izraelu u Levitkom zakoniku 26 i Ponovljenom zakonu 32.

4. Tekst u kojem se govori o “duπama pod ærtvenikom” neodnosi se na stanje mrtvih

Peti peËat (Otkrivenje 6,9-11) Ëesto se pogreπno tumaËi u nasto-janju da se dokaæe kako postoji svijest nakon smrti.

5. AdventistiËko razumijevanje πestog peËata potvruje bib-lijski tekst

Pozorno Ëitanje teksta u Otkrivenju 6,12-14 ukazuje na vremen-sko kretanje i na doslovno znaËenje Sunca, Mjeseca i zvijezda.


Primjena u æivotu: »lanovi razreda trebaju istraæiti povijesnotumaËenje teksta u Otkrivenju 6,12-14 i odgovoriti na pitanje postav-ljeno u Otkrivenju 6,17.

DRUGI DIO: Komentar

©esto poglavlje Otkrivenja temelji se na petom poglavlju. Poglav-lje zapoËinje veznikom “i” (grË. kai), ukazujuÊi na povezanost s onimπto prethodi. Na kraju petog poglavlja Janje dræi knjigu (Otkrivenje5,7.8), a nebeska vojska Mu se klanja (Otkrivenje 5,12-14). Ivan gleda(oba poglavlja poËinju Ivanovim rijeËima: “I vidjeh” — Otkrivenje 5,1;6,1 — Varaædinska Biblija) i vidi kako Janje otvara peËat za peËatom(Otkrivenje 6,1.3.5.7.9.12).

Dogaaji koji se odigravaju dok se otvaraju peËati ne spadaju usadræaj knjige. Svih sedam peËata treba biti razlomljeno prije negoπto se knjiga otvori i njezin sadræaj postane poznat (vidi Otkrivenje6,14).

Razrada glavnih tema pete pouke

1. »etiri jahaËa (Otkrivenje 6,1-8) prikazuju napredovanje Evane-lja i posljedice njegovog odbacivanja

Ovo tumaËenje oslanja se na identitet bijelog konja i njegovogjahaËa (Otkrivenje 6,1.2). Svi konji osim ovog izazivaju nesreÊe. Bijelaboja u Otkrivenju uvijek prikazuje Krista i Njegov narod. Vijenac (grË.stefanos) koji nosi jahaË znak je pobjede. Sa samo jednom iznimkom(Otkrivenje 9,7), ova vrsta vijenca u Novom zavjetu uvijek je povezanas Kristom i/ili Njegovim narodom. U prvih pet poglavlja OtkrivenjarijeË za osvajanje (grË. nikôn, nikêsêi) takoer se uvijek odnosi naKrista i Njegov narod (vidi, na primjer, Otkrivenje 3,21). Jasno je daje jahaË na bijelom konju u devetnaestom poglavlju Otkrivenja Kristkao “RijeË Boæja”, i taj jahaË moæe se usporediti s jahaËem iz πestogpoglavlja.

Pojam krivotvorenja glavna je tema u Otkrivenju, ali kada se kri-votvorine pojave, to se Ëitatelju daje jasno do znanja. S druge strane,u Otkrivenju 6,1.2 nema naznaka zla. Dok jahaË na bijelom konju udevetnaestom poglavlju Otkrivenja nosi kraljevsku krunu (grË. dia-dêma), a ne vijenac pobjede, razlika se moæe objasniti na osnovi raz-liËitih stupnjeva sukoba. U πestom poglavlju Otkrivenja opisana je bor-bena Crkva, dok je u devetnaestom Crkva predstavljena kao pobje-donosna. »ini se da su Ëetiri jahaËa usredotoËena na Kristovu po-bjedu, napredovanje Evanelja i otpor Evanelju.


2. Glavna starozavjetna pozadina Ëetiri konja obuhvaÊa prokletstvaSaveza

Glavna je tema Ëetvrtog i petog poglavlja Otkrivenja klanjanjeBogu kao Stvoritelju i Janjetova dostojnost da se svojim posredova-njem na Nebu suprotstavi prijetnjama Boæjem kraljevstvu na Zemlji.Tema πestog poglavlja Otkrivenja jesu prokletstva Saveza. RijeË “pro-kletstvo” ovdje nije pogrdna, veÊ izraæava posljedice neposluπnosti(Levitski zakonik 26,21-26; Ponovljeni zakon 32,23-25.41-43; Ezekiel14,12-21). U Starom zavjetu ova prokletstva bila su maË, glad, kuga iπumske zvijeri. Prokletstva su Ëesto bila sedmerostruka (Levitski za-konik 26,21.24), a u Zaharijinom vienju donosila su ih Ëetiri konjarazliËitih boja (Zaharija 1,8-17; 6,1-8).

U Starom zavjetu bio je sklopljen Savez izmeu Boga i Izraela.Blagoslovi i prokletstva Saveza doslovno su se izlijevali na izraelskinarod. U Novom zavjetu vjernost izraelskom Savezu odreivana je uodnosu na Krista. Oni koji su vjerni Kristu blagoslovljeni su (Ivan12,32; Djela 13,32.33; 2. KorinÊanima 1,20), a oni koji Ga odbace po-nijet Êe prokletstvo smrti i vjeËnog uniπtenja (Matej 25,41).

3. Sudovi prikazani u πestom poglavlju Otkrivenja utjeËu na Boæjinarod

©esto poglavlje Otkrivenja temelji se na obeÊanjima Saveza i pri-jetnjama upuÊenim Izraelu u Levitskom zakoniku 26 i Ponovljenomzakonu 32. Dok sudovi u vrijeme sedam truba pogaaju sve zle (Ot-krivenje 9,4.20.21), sudovi u vrijeme sedam peËata pogaaju posebnonevjeran Boæji narod. Sotonino kraljevstvo sastoji se iz tri dijela uOtkrivenju (Otkrivenje 16,13.19), a sudovi truba padaju na pojedinetreÊine Zemlje (Otkrivenje 8,7-12).

4. Tekst u kojem se spominju “duπe pod ærtvenikom” (Otkrivenje6,9-11) ne odnosi se na stanje mrtvih

Pojedini Ëitatelji zakljuËuju da “duπe pod ærtvenikom” oznaËujubestjelesnu svijest nakon smrti. Ako se shvati doslovno, znaËenje ovogretka bilo bi u suprotnosti s tjelesnim uskrsnuÊem (1. KorinÊanima15,42-44.53) i tekstom u Postanku 2,7, prema kojem je duπa cjelo-kupna osoba, kao i tekstom u Propovjedniku 9,5, u kojem se tvrdida Ëovjek nije svjestan nakon πto umre. Meutim, jasno je da je tekstu Otkrivenju simboliËan i da upuÊuje na izvjeπtaj o Kajinu i Abelu(Postanak 4,10.11) i ærtveniku na kojem se spaljuje ærtva u hebrej-skom Svetiπtu, jedinom predmetu u Svetiπtu u Ëijem se podnoæju oba-vlja odreena sluæba (Levitski zakonik 5,9).


“Duπe pod ærtvenikom” nisu duπe koje su rastavljene od tijelana Nebu. Ærtvenik na kojem se spaljuje ærtva prikazuje Kristov kriæ iprogonstvo vjernika, dogaaje koji se odvijaju na Zemlji. MuËenici seponovno vraÊaju u æivot tek na poËetku milenija (Otkrivenje 20,4).Kao πto je bilo s Abelovom krvlju, reËeno je da se muËenici nalazena Zemlji, a ne na Nebu. Vapaj da Bog osveti njihovu krv metaforiËkiporuËuje da Bog do njihovog uskrsnuÊa o Isusovom drugom dolaskuËuva u svojem sjeÊanju ono πto im je uËinjeno.

5. Povijesno tumaËenje πestog peËata potvruje biblijski tekstU knjizi Velika borba i drugim djelima adventistiËkih pionira,

Otkrivenje 6,12-14 primjenjuje se na dogaaje iz razmjerno bliske pro-πlosti. U tekstu se opisuju dva potresa razdvojena nizom nebeskihznakova. Prvi je bio potres u Lisabonu 1755. godine. Ovaj dogaajbio je praÊen pomrËinom Sunca i crvenom bojom Mjeseca 1780., ipadanjem zvijezda 1833. godine. Potpuni poremeÊaj neba i Zemljinepovrπine smatrao se buduÊim dogaajem.

U vezi s ovim tumaËenjem teksta u Otkrivenju 6,12-14 javila suse dva razumljiva pitanja. 1) »itav tekst poËinje uvodnim izrazom “kadotvori πesti peËat”. Prema tome, najprirodniji zakljuËak na temeljugramatike jest da se svi dogaaji koji se spominju u tekstu javljaju uisto vrijeme, da nisu vremenski razdvojeni. 2) Treba li potrese i zna-kove na Suncu, Mjesecu i zvijezdama shvatiti doslovno, ili su to sim-boli neke vrste duhovne bolesti? Obje ove primjedbe mogu se objasnitipomnim prouËavanjem grËkog teksta.

Prvo, potres u dvanaestom retku ne javlja se u isto vrijeme kadi potres u Ëetrnaestom. Potres u dvanaestom retku (“nastade velikpotres zemlje”, grË. seismos megas) usporeen je s potresom u Ot-krivenju 11,13 (“nastade velik potres zemlje”, grË. seismos megas).Taj potres dogaa se prije svrπetka vremena kuπnje (na poËetku sedmetrube, vidi Otkrivenje 10,7). S druge strane, pokretanje planina i otoka(Otkrivenje 6,14) paralelno je s tekstom u Otkrivenju 16,20 i odvijase nakon zavrπetka kuπnje. Dakle, ako dva potresa razdvaja neodre-eno vremensko razdoblje, razumljivo je da i drugi dogaaji iz Otkri-venja 6,12-14 takoer mogu biti ispunjeni u razliËito vrijeme.

Drugo, u dvanaestom i trinaestom retku triput se javlja rijeË “kao”(grË. hos). U grËkom ovaj veznik uvijek najavljuje simbolizam, a onoπto prethodi rijeËi hos jest doslovno. Dakle, pravo Sunce postaje crnokao vreÊa od kostrijeti, a Mjesec kao krv. Opisi su simboliËni, ali sunebeska tijela stvarna.



1. AdventistiËki krπÊani razumiju da tekst u Otkrivenju 6,12-14najavljuje potres u Lisabonu 1755., pomrËinu 1780. i padanje zvijezda1833. — πto se odvija u razmaku od skoro stotinu godina. Kakousporedba s Matejem 24 pridonosi ovom tumaËenju?

Brojni prijevodi teksta u Mateju 24,30 poËinju rijeËima “i tadaÊe”, povezujuÊi sve znakove s neba s Isusovim drugim dolaskom, kojije joπ uvijek u buduÊnosti. Meutim, u grËkom jeziku upotrijebljenaje samo rijeË “i” (kai), tako da je izvorni tekst otvoren kao πto seispostavilo i za tekst u Otkrivenju 6,12-14. Matej 24 potvruje povije-sno tumaËenje Otkrivenja 6.

Povijesni pogled na proroËanstvo poruËuje nam sljedeÊe: 1) Bogupravlja povijeπÊu, 2) Njegova misija za posljednje vrijeme i Njegovnarod posljednjeg vremena je jasna i 3) On se duboko brine o svojemnarodu osveÊujuÊi muËenike i πtiteÊi narod u kaosu koji Êe Sotonaizazvati pred Isusov povratak (Otkrivenje 7,1-3).

2. Svrπetak πestog poglavlja pokreÊe pitanje: “Tko moæeopstati?” (Otkrivenje 6,17) Kakav je biblijski odgovor na topitanje i kakvo znaËenje taj odgovor ima danas? Bog ima narodkoji Êe se odræati u posljednjim danima kada Êe zlo na Zemlji dostiÊisvoj vrhunac. Kao πto se Isus suoËio sa svojim posljednjim danimaprije Golgote, tako Êe i Kristovi sljedbenici na sliËan naËin biti po-sveÊeni svojem pozivu. Danas se svi trebamo pripremati za taj zna-Ëajan trenutak. SljedeÊeg Êemo tjedna viπe razgovarati o tom pitanju.


Pouka 6 2.—9. veljaËe 2019.

Boæji narod zapeËaÊen



Srediπte prouËavanja: Sedmo poglavlje Otkrivenja odgovara napitanje iz Otkrivenje 6,17: Tko moæe opstati?

Uvod: Sedmo poglavlje Otkrivenja otkriva koliko je vaæno zapeËa-Êenje da bismo preæivjeli nevolje koje prate Isusov drugi dolazak.


1. ZnaËenje peËata i zapeËaÊenjaDokumenti se zapeËaÊuju da bi se sakrio ili potvrdio njihov sa-

dræaj. Ljudi se zapeËaÊuju kao znak vlasniπtva ili radi zaπtite.2. Efeæanima 4,30 i kozmiËki sukobU ovom kontekstu oæaloπÊivanje Duha suæena je inaËica koz-

miËkog sukoba.3. Je li broj sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe doslovan ili simbo-

liËan?U pouci se ovaj broj tumaËi na simboliËan naËin, πto je objaπ-

njeno u treÊoj temi u nastavku.4. Jesu li sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe i veliko mnoπtvo dvije

razliËite skupine ljudi ili dva naËina da se opiπe isti Boæji narodposljednjeg vremena?

U pouci su navedena dva dogovora na ovo pitanje. Pogledajte na-stavak rasprave o ovoj temi u drugom dijelu pod naslovom “Komen-tar”.

5. Rimljanima 3,19-24 i znaËenje “bez mane” (Otkrivenje14,5)

U pouci se navodi treÊe poglavlje Poslanice Rimljanima kao ar-gument protiv perfekcionistiËkog tumaËenja izraza “bez mane”. Ovajargument pobliæe je razraen u nastavku.


Primjena u æivotu: »lanovi razreda pozivaju se da razmiπljaju oBoæjem zadræavanju zla u danaπnjem svijetu i znaËenjima ratnog pri-zora u Otkrivenju 7,1-8 i nove pjesme koju mogu pjevati samo stoËetrdeset i Ëetiri tisuÊe (Otkrivenje 14,3).

DRUGI DIO: Komentar

Sedmo poglavlje umetnuto je izmeu πestog (Otkrivenje 6,12-17)i sedmog (Otkrivenje 8,1) peËata. ©esto poglavlje zavrπava izvjeπtajemo Boæjim protivnicima koji prizivaju kamenje i gore da ih sakriju odBoæjeg lica i Janjetove srdæbe (Otkrivenje 6,15.16), i snaænom izja-vom: “Jer doe veliki dan njihove srdæbe! Tko moæe opstati?” (Ot-krivenje 6,17) Na to je pitanje odgovoreno u sedmom poglavlju po-javljivanjem dvije skupine ljudi, sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe (Otkrive-nje 7,4-8) i velikog mnoπtva (Otkrivenje 7,9-14). Da bismo preæivjelinevolje koje prate Isusov drugi dolazak, moramo biti zapeËaÊeni (Ot-krivenje 7,1-3). KonaËan ishod je narod koji stoji bez mane pred Bo-æjim prijestoljem (Otkrivenje 14,5) i sluæi Mu u Njegovom hramu (Ot-krivenje 7,15). Svrha je sedmog i Ëetrnaestog poglavlja utvrditi unu-tar πireg konteksta kakav Êe biti Boæji narod uoËi Isusovog drugogdolaska.

Razrada glavnih tema πeste pouke

1. ZnaËenje peËata i zapeËaÊenjaU starom svijetu zapeËaÊenje knjige imalo je dvije glavne svrhe.

Knjiga je peËaÊena da bi se sakrio njezin sadræaj od javnosti (Izaija29,11; Otkrivenje 10,4) ili da bi se potvrdilo kako je njezin sadræajvjerodostojan ili sluæben (1. o kraljevima 21,8; Estera 8,8; Jeremija32,44). »ini se da je skrivanje osnovni cilj zapeËaÊenja knjige u Ot-krivenju 5. Pravovaljanost knjige veÊ je bila utvrena time πto je bilau Boæjim rukama. Lomljenjem peËata i otvaranjem knjige bio bi ob-javljen njezin sadræaj.

SimboliËna upotreba rijeËi “zapeËaÊenje” u veÊoj se mjeri odnosina ljude. ZapeËaÊenje osobe moglo je biti znak vlasniπtva (Efeæanima1,13; 4,30; 2. Timoteju 2,19; Otkrivenje 14,1) ili znak zaπtite (Ezekiel9,4-6). U ranom judaizmu zapeËaÊenje je bilo povezano s obrezanjem.Meu krπÊanima u drugom stoljeÊu zapeËaÊenje je bilo povezano skrπtenjem. Dakle, zapeËaÊenje ljudi od strane Boga znak je da pripa-daju Bogu (2. Timoteju 2,19; Otkrivenje 9,4) i da Bog poznaje onekoji Mu pripadaju. U duhovnom smislu, stavljanje peËata potvruje ukakvom je odnosu osoba s Bogom.


Meutim, zapeËaÊenje u sedmom poglavlju Otkrivenja ima drugusvrhu. Tu su “sluge Boga naπega” (Otkrivenje 7,3 — veÊ zapeËaÊeni uprvom smislu) zapeËaÊeni radi zaπtite od nevolja u posljednje vrije-me (Otkrivenje 6,15—7,3). Pogledajte u nastavku prvu toËku u dijelu“Primjena u æivotu”.

2. Efeæanima 4,30 i kozmiËki sukobU svjetlu prethodnog razgovora, pojedinci mogu biti iznenaeni

πto pouka ukazuje na tekst u Efeæanima 4,30 u kontekstu ovogzapeËaÊenja radi zaπtite u posljednje vrijeme. Okvir teksta u Efeæanima4,30 Ëine oblici ponaπanja koji æaloste Duha (Efeæanima 4,25-5,2).Meutim, na ovoj listi vladanja nalazi se jedan apokaliptiËni element.Vjernici se upozoravaju: “Ne dajite mjesta avlu!” (Efeæanima 4,27)Umjesto toga, trebaju se ugledati na Boga (Efeæanima 5,1). Prema to-me, æaloπÊenje Duha javlja se u kontekstu velike borbe izmeu Bogai Sotone. Vjernik se treba ugledati na Boæji karakter (istina, poπtenje,ljubazne i ohrabrujuÊe rijeËi, ljubaznost, suosjeÊanje, opraπtanje, lju-bav, samopoærtvovnost), a ne na Sotonin karakter (laæi, gnjev, kraa,uvredljive rijeËi, gorËina, okrutnost, klevetanje, mrænja). Kao i u Ot-krivenju, male bitke u svakidaπnjoj izgradnji karaktera povezane sus mnogo veÊim sukobom u svemiru.

3. Je li broj sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe doslovan ili simboliËan?Prednost treba dati simboliËnom tumaËenju broja. 1) Dvanaest

plemena ne navode se na ovaj naËin ni na jednom drugom mjestu; tonije doslovna lista. Dokaz je πto je Juda spomenut prvi, umjesto Ru-bena. Josip (otac Manaπea i Efrajima) zamjenjuje Efrajima. Na listinedostaje Danovo pleme, dok je spomenut Levi (usporedi Brojevi 1,5-15; 13,4-15). Oni nisu navedeni ni po redoslijedu roenja (Postanak49,3-28).

2) Otkrivenje 1,1 govori nam da je cijelo Otkrivenje “pokazano”(grË. esêmanen Ëesto se prevodi kao “objavljen”) simboliËnim jezi-kom ukazujuÊi na buduÊnost. Prema tome, najispravniji pristup tek-stu u Otkrivenju jest da se prema svemu ophodimo kao prema sim-bolu, osim ako nije jasno da je u pitanju doslovno znaËenje.

3) TumaËenje plemena kao doslovnih Jakovljevih nasljednikasuprotstavlja se Ëinjenici da je najmanje deset od tih plemena nestalotijekom povijesti. Pojedini Izraelci i dalje mogu pratiti svoje podrijetlodo Jude, Benjamina ili Levija, ali ne i ostalih.


4. Jesu li sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe i veliko mnoπtvo dvijerazliËite skupine ljudi ili dva naËina da se opiπe isti Boæjinarod posljednjeg vremena?

Neki smatraju da su to dvije razliËite skupine ljudi; neki smatrajuda je ista. U ovoj Êemo se pouci osvrnuti prvo na dvije tvrdnje da jeto ista skupina ljudi.

Izrazi koji se koriste za Boæji narod posljednjeg vremena Ëestosu zamjenjivi u Otkrivenju. Ivan u sedmom poglavlju ne vidi stoËetrdeset i Ëetiri tisuÊe. On Ëuje broj (Otkrivenje 7,4), ali kada “potom”pogleda, on vidi mnoπtvo koje nitko ne moæe izbrojiti, iz svakog na-roda i plemena, puka i jezika (Otkrivenje 7,9). To je karakteristiËanknjiæevni postupak u Otkrivenju. Ivan Ëuje jedno (lava), zatim vidinjegovu suprotnost (janje); ali oba pojma odnose se na istu stvarnost(Otkrivenje 5,5.6; vidi Otkrivenje 1,10-12; 17,1.3).

S druge strane, ima mnogo onih koji vjeruju da su sto Ëetrdeseti Ëetiri tisuÊe i veliko mnoπtvo dvije razliËite skupine ljudi — priËemu prva prikazuje Boæji narod posljednjeg vremena, a druga Boæjinarod iz svih vjekova. Oni koji podupiru ovo glediπte obiËno istiËurazlike izmeu ove dvije skupine. Mnoπtvo od sto Ëetrdeset i ËetiritisuÊe Ëini dvanaest Izraelovih plemena koja se vide na Zemlji i po-javljuju se prije puπtanja Ëetiri vjetra. Za razliku od njih, veliko mno-πtvo ne moæe se izbrojiti, potjeËe iz svih naroda, vieni su pred prije-stoljem i pojavljuju se nakon velike nevolje. Takoer, tekst u Otkri-venju 14,1-5 pravi daljnju razliku izmeu sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊei tog mnoπtva.

5. Rimljanima 3,19-24 i znaËenje “bez mane” (Otkrivenje 14,5)U treÊem poglavlju Poslanice Rimljanima jasno je istaknuto da

Ëovjek ne moæe niπta uËiniti kako bi se opravdao pred Bogom (Rim-ljanima 3,20). Svi su sagrijeπili i izgubili su Boæju slavu (Rimljanima3,23). Prezent glagola “sagrijeπiti” (grË. husterountai) oznaËava da Êenama uvijek trebati Spasitelj i oprost koji omoguÊuje Njegova ærtva.To se neÊe promijeniti sve dok naπi grijesi ne budu izbrisani i mi neprimimo konaËni dodir besmrtnosti. Prema tome, “bez mane” ne znaËi“bez potrebe za oprostom”. Izraz se odnosi na takvu posluπnost daÊe netko radije umrijeti nego da sagrijeπi. Sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊevjeruju da Êe Isus odræati njihove haljine Ëistima (Otkrivenje 7,14).Oni su postojani u posluπnosti Onome koji ih je otkupio (Otkrivenje14,4.5). Uostalom, pravednost je Njegova.



1. RazmiπljajuÊi o tekstu u Otkrivenju 7,1-3, πto misliteæivimo li u vrijeme kada Bog zadræava zle sile ili u vrijemekada su one puπtene? Ako je Bog Onaj koji ih zadræava, tkoje taj koji nanosi πtetu? Kada Bog donosi sud, zaπto to Ëini?MoguÊi odgovori:

Na mnogo naËina danaπnja vremena su toliko burna da nam seËini da se sve raspada. S druge strane, u usporedbi s uæasima holo-kausta i Drugoga svjetskog rata, ærtve terorizma su manje po opsegui u veÊini krajeva je priliËno sigurno; tako bismo mogli tvrditi da idalje æivimo u vrijeme zadræavanja vjetrova.

U Otkrivenju krivnja za zla u svijetu jasno pada na Sotonu (Otkri-venje 9,11; 12,12). On je taj koji uniπtava, a ne Bog.

Kada Bog donosi sud, Njegov cilj obiËno nije da uniπti, veÊ dadisciplinira svoj narod (Otkrivenje 3,19; Hebrejima 12,5-7) ili da gazaπtiti od nesreÊa koje izazivaju zle sile (Otkrivenje 20,7-10). Sotonaje nemilosrdan u nastojanju da uniπti. Da nema utjecaja Boæjega Du-ha koji zadræava vjetrove, prilike bi bile mnogo gore. Kada Bog izvrπisvoj konaËni sud radi uniπtenja grijeha i greπnika, to se naziva “dje-lom Ëudnovatim, naumom tajnovitim” (Izaija 28,21).

2. Zaπto u Bibliji ima mnogo slika rata? Prizori rata danassu poznati ljudima s obzirom na to da vijesti, akcijski filmovi i πpi-junski trileri obuzimaju ljudsku svijest. Bog prilazi ljudima tamo gdjese nalaze koristeÊi se poznatim jezikom dok prikazuje duhovne isti-ne. Pomnim promatranjem zapazit Êemo da se u Otkrivenju najvaæ-nije bitke Ëesto vode rijeËima i umom. Na Nebu se vodi rat izmeuKrista i “tuæitelja naπe braÊe” (Otkrivenje 12,10.11). Oni koji preæiveharmagedonsku bitku bit Êe oni koji su duhovno budni (Otkrivenje16,14-16).

3. ©to je “nova pjesma” u Otkrivenju 14,3? Zaπto nitkone moæe pjevati tu pjesmu osim sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe?Mnoπtvo od sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe steklo je jedinstveno iskustvoprolazeÊi kroz dogaaje posljednjeg vremena koji oblikuju karakter(Otkrivenje 7,1-3; 14,1-5). Nevolje na svrπetku vremena razvit Êe unjima jedinstven odnos prema Kristu, πto se inaËe ne bi dogodilo.Bog ne æeli nevolje posljednjeg vremena, ali ih koristi za razvijanjesliËnosti Kristu u svojim sljedbenicima. Vjernici posljednjeg vremenatada Êe imati jedinstvenu ulogu u vjeËnosti (Otkrivenje 7,14.15 — vidiËetvrtu temu u prethodnom dijelu “Komentar”)



Sedam truba



Srediπte prouËavanja: Izvjeπtaj o sedam truba (Otkrivenje 8,2—11,8) temelji se na vienju nebeske sluæbe i kadionog ærtvenika (Ot-krivenje 8,3.4) i sadræi “interludij” (Otkrivenje 10,1—11,14) u kojemje prikazan Boæji narod usred straπnih dogaaja u vrijeme πeste trube(Otkrivenje 9,13-21)

Uvod: Svrha truba razjaπnjena je na osnovi povezanosti s petimpeËatom (Otkrivenje 6,9-11). Ukazivanje na zlatni kadioni ærtvenik iærtvenik za ærtve paljenice, kao i na molitve svetaca u Otkrivenju 8,3.4,povezuje trube s prizorom iz teksta u Otkrivenju 6,9.10. Sedam tru-ba pojavljuju se kao odgovor na molitve svetaca u vezi sa sudom nadonima koji ih progone. Prema tome, dogaaji prikazani u izvjeπtaju otrubama pogaaju protivnike Boæjeg naroda u krπÊanskoj povijesti.

Teme: U pouci i tekstu koji Êemo prouËavati obrauju se sljede-Êe teme:

1. ZnaËenje truba u Bibliji2. Vrijeme poËetka truba3. ZnaËenje slika u prvih πest truba4. Odnos “interludija” i sedam truba5. UpuÊivanje na Daniela 12 u Otkrivenju 10

Primjena u æivotu: Nakon Ëitanja izvjeπtaja o trubama, razmotritekako trube i peti peËat nude ohrabrenje onima koji trpe radi Evaneljai otkrivaju sudbinu onih koji se protive Evanelju.

DRUGI DIO: Komentar

Sedam truba iz Otkrivenja (posebno Otkrivenje 8,2—9,21) jedanje od najteæih biblijskih tekstova za tumaËenje. AdventistiËki prouËa-


vatelji Biblije godinama raspravljaju o njihovom znaËenju. Meutim,postoje aspekti teksta koji su priliËno jasni i neki od njih su razraeniu nastavku.

Razrada glavnih tema sedme pouke

1. ZnaËenje truba u BiblijiGrËke rijeËi za trube i trubljenje javljaju se sto Ëetrdeset Ëetiri

puta u grËkom prijevodu Starog zavjeta. U velikom dijelu (105 od 144puta) odnose se na davanje znaka u ratu, bogosluæju ili molitvi, ili uspoju nekih od tih pojmova. O znaËenju truba najjasnije se govori uBrojevima 10,8-10. U starom Izraelu sveÊenici su uvijek trubili u trube(Brojevi 10,8), Ëak i u ratu. Prema tome, Izrael je trebao uoËiti duhov-no znaËenje u trubljenju u trube. Davanje znaka trubama bilo je mo-litva Bogu da se umijeπa u bitku (Brojevi 10,9). SliËno tome, u Hra-mu u vrijeme blagdana trubljenjem u trube upuÊivan je poziv Boguda u duhovnom smislu djeluje u æivotu svojega naroda (Brojevi 10,10).Dakle, osnovno znaËenje truba u Starom zavjetu je molitva zasno-vana na Savezu, pozivanje Boga da se sjeti svojeg naroda.

Trube i trubljenje u Novom zavjetu najviπe se spominju u Otkri-venju 8 i 9. Na prvi pogled Ëini se da je davanje znaka u ratu primarnoznaËenje sedam truba u Otkrivenju. Meutim, povezanost izmeu trubai petog peËata (vidi “Uvod”) pokazuje da je u ovom sluËaju primarnamolitva. Trube su odgovor na molitve Boæjih svetaca koji pate (Ot-krivenje 6,9.10; 8,2-6). Uvjereni su da je Bog primijetio njihovu patnjui da, iako se Ëini da πuti u njihovom iskustvu, On veÊ djeluje upovijesti protiv onih koji ih progone (usporedi Otkrivenje 6,10 i 8,13— vidi prvi odlomak u dijelu “Za primjenu u æivotu”).

2. Vrijeme poËetka trubaBacanje kadionice (ili ognja) u Otkrivenju 8,5 upuÊuje pojedine

adventistiËke istraæivaËe na svrπetak vremena kuπnje. Sedam trubapretkazuju zbivanja tijekom krπÊanske povijesti koja vode do tog do-gaaja. Brojne pojedinosti u tekstu potkrepljuju ovo tumaËenje.

Prvo, prema obrascu u prvoj polovini knjige, vienja poËinju snovozavjetnim razdobljem i obuhvaÊaju dogaaje tijekom krπÊanskepovijesti.

Drugo, πto god bacanje kadionice (ognja) u Otkrivenju 8,5 zna-Ëilo, jasno je da vrijeme kuπnje joπ nije zavrπeno u vrijeme πestogpeËata. Posredovanje na ærtveniku joπ uvijek traje (Otkrivenje 9,13).Evanelje se joπ objavljuje (Otkrivenje 10,11; 11,3-6). Da “interludij”


iz Otkrivenja 10,1—11,13 treba ukljuËiti u razumijevanje πestog peËatapokazano je u Ëetvrtoj temi u nastavku. KonaËno, objavljivanje Evane-lja zavrπava i vrijeme kuπnje se u potpunosti okonËava tek kada sezaËuje sedma truba (Otkrivenje 10,7). Tako se Ëini da sedam truba izOtkrivenja obuhvaÊaju Ëitav tijek povijesti od Ivanovih dana do svr-πetka vremena kuπnje i posljednjih dogaaja.

3. ZnaËenje slika u prvih πest truba1. Prva truba koristi se starozavjetnim jezikom Boæjih sudova

(grad, oganj i krv — Izlazak 9,23-26; Izaija 10,16-20; Ezekiel 38,22)usmjerenih protiv simbola Boæjeg starozavjetnog naroda (biljke idrveÊe, Psalam 1,1-3; Izaija 61,3; Jeremija 11,16,17): otuda nagovje-πtaj u pouci da prva truba prikazuje Boæji sud nad Jeruzalemom kojije odbacio Krista (Matej 23,37.38; Luka 23,28-31).

2. Druga truba priziva, uopÊeno govoreÊi, Boæje sudove na onekoji Mu se protive (Izlazak 7,19-21), a posebno pad starog Babilona(Jeremija 51,24.25.41.42). U pouci je, prema tome, ova truba povezanas padom Rimskog Carstva (usporedi Petrovo nazivanje Rima “Babilo-nom” u 1. Petrovoj 5,13).

3. Simbolizam treÊe trube podudara se s biblijskom slikom So-toninog djelovanja (Izaija 14,12-19; Luka 10,18; Otkrivenje 12,9). Me-utim, simbolizam svijeÊe, izvora, rijeka i vode ukazuje na duhovniæivot i rast (Psalam 1,3; 84,7.8; 119,105; Jeremija 2,13). Padanje zvi-jezda i gorke vode povezuju dvije ideje, ukazujuÊi na izopaËenje istinei uspon otpadniπtva. U pouci je, prema tome, ova truba povezana sastanjem Crkve u Srednjem vijeku.

4. U Ëetvrtoj trubi izvori svjetla (Sunce, Mjesec i zvijezde) su po-tamnjeli; simboli istine djelomiËno su pomraËeni. Ovo pomraËenje mo-æe prikazivati produbljivanje otpadniπtva u Crkvi (Izlazak 10,21-23; OJob 38,2; Izaija 8,22; Ivan 1,4-11; 3,18-21).

5. S petom trubom djelomiËna tama u Ëetvrtoj trubi postaje pot-puna i prekriva cijeli svijet (Otkrivenje 9,1.2). Ona prikazuje pobjeduvjerskog otpadniπtva i sekularizma u suvremeno doba. Kada su Bog iistina potpuno pomraËeni, greπni ljudski rod prepuπten je demonskommuËenju razornim æeljama (Otkrivenje 9,3-11; Luka 10,17-20). Jedinasigurnost nalazi se u iskrenom odnosu s Bogom (Otkrivenje 9,4; Efe-æanima 1,13.14).

6. Dok prvih pet truba u velikoj mjeri upuÊuju na stari Egipat,πesta truba posebno istiËe biblijske izvjeπtaje u vezi sa starim Babi-lonom. Ima nagovjeπtaja babilonske rijeke (Otkrivenje 9,14), babilon-skog idolopoklonstva (Otkrivenje 9,20; Daniel 5,4.23), i pada Babilona


(Otkrivenje 9,21; Izaija 47,9-12). Takoer ima mnogo paralela sa πestomËaπom (Eufrat, jezik borbe, slika avolskih duhova — Otkrivenje 16,12-16). Prema tome, πesta truba opisuje protivljenje Bogu sliËno pro-tivljenju Babilona posljednjeg vremena (Otkrivenje 17,4.5).

4. Odnos “interludija” i sedam trubaTrube se usredotoËuju na zle (Otkrivenje 9,4.20.21), a “interludij”

(Otkrivenje 10,1—11,13) usredotoËuje se na Boæji narod. Meutim, “in-terludij” nije odvojen od truba; on je dio πeste trube. U Otkrivenju8,13 opisuju se tri zla koja pogaaju one koji æive na Zemlji. Prvozlo je peta truba (Otkrivenje 9,12). Drugo zlo je πesta truba, ali se nezavrπava do Otkrivenja 11,14, tako da je velik dio desetog i jedanaes-tog poglavlja dio πeste trube. Dok se sile zla okupljaju za konaËnukrizu u vrijeme πeste trube (Otkrivenje 9,16), sile pravednika okupljajuse da im se suprotstave (Otkrivenje 7,4; 10,1-11,13).

5. UpuÊivanje na Daniela 12 u Otkrivenju 10Jednu od najjasnijih aluzija na Stari zavjet u cijelom Otkrivenju

nalazimo u Otkrivenju 10,5.6. Taj tekst i Daniel 12,7 imaju osam zajed-niËkih kljuËnih rijeËi. U oba teksta pojavljuju se nebeska biÊa kojastoje na vodenoj povrπini ili iznad nje. U oba sluËaja nebeska biÊapodiæu svoju ruku prema Nebu i zaklinju se Onim koji æivi u vijekevjekova. Povezanost izmeu “jednog vremena, dva vremena i pola vre-mena” iz Daniela 12,7 i rijeËi “vremena veÊ neÊe biti” iz Otkrivenja10,6 (Varaædinska Biblija), ukazuje da aneo iz Otkrivenja 10 objav-ljuje zavrπetak Danielovog vremenskog proroËanstva u kontekstu πe-ste trube (priprema za konaËne dogaaje, vidi prethodnu, Ëetvrtu te-mu).


Izvjeπtaj o sedam truba ne moæe se u velikoj mjeri primijeniti uæivotu, ali uËitelj moæe postaviti sljedeÊa pitanja i iznijeti moguÊeodgovore.

1. Kako povezanost izmeu uvoda u trube (Otkrivenje 8,3-5) i petog peËata (Otkrivenje 6,9-11) nudi ohrabrenje onimakoji danas stradaju zbog Evanelja? Vapaj muËenika za sudomu petom peËatu dobiva odgovor u pojavi sedam truba. Poruka je daBog vidi patnju svojega naroda i da odgovara na nepravdu ne samona svrπetku vremena, veÊ kroz Ëitavu povijest. Poput Joba, mi neÊemo


moæda uvijek shvatiti πto Bog Ëini, ali imamo Mu razloga vjerovatiËak i u najmraËnijim vremenima.

2. Sudovi prve dvije trube pogaaju one sile koje su ra-zapele Isusa (vjerske vlasti iz Jeruzalema pod Kaifom i rim-ska graanska vlast pod Pilatom). ©to nam ova Ëinjenica go-vori o protivljenju Evanelju? Protivljenje Evanelju javlja se udva razliËita oblika — kao protivljenje unutar Crkve i izvan nje. Isusje bio razapet kada su se izraelski voe (unutar) urotili sa silamaizvana (Rimom). NajveÊe protivljenje Ëesto potjeËe od onih koji ispo-vijedaju istu vjeru, ali su zapravo vukovi u janjeÊoj koæi.

SliËna dinamika uoËava se u usporedbi o izgubljenom sinu (Luka15,11-32). Oca je na kraju odbacio sin koji je ostao u domu. »inilose da je odan, ali na kraju biva nadahnut sebiËnim dobitkom.



Sotona, poraæeni neprijatelj



Srediπte prouËavanja: Dvanaesto poglavlje Otkrivenja obuhvaÊacjelokupnu krπÊansku povijest, s osvrtima na sveopÊi rat koji se nalaziu pozadini sukoba na Zemlji.

Uvod: Dvanaesto poglavlje Otkrivenja prikazuje povijest staro-zavjetnog i novozavjetnog Izraela u Ëetiri etape: 1) razdoblje prije Kri-stovog roenja, s osvrtom na Izrael prikazan Æenom (Otkrivenje 12,1.2)i izbacivanje Sotone s Neba (Otkrivenje 12,3.4); 2) Kristovo roenje,uzaπaπÊe i ustoliËenje, s prisjeÊanjem rata na Nebu, vienog u svjetlukriæa (Otkrivenje 12,5.7-11); 3) povijest krπÊanske Crkve izmeu dvaIsusova dolaska, s posebnim osvrtom na progonstvo Crkve u Srednjemvijeku (Otkrivenje 12,6.13-16); 4) iskustvo ostatka posljednjeg vreme-na u posljednjim danima zemaljske povijesti (Otkrivenje 12,17).


1. ©to se dogaa kada se u Otkrivenju pojave novi likovi?2. Narav kozmiËkog sukoba3. Primjena naËela “dan za godinu”4. Biblijski pojam ostatka5. Isusovo svjedoËanstvo

Primjena u æivotu:1. Kako svijest o kozmiËkom sukobu utjeËe na naπ pogled na

svijet i na razumijevanje znaËenja i svrhe u njemu? 2) Kakvo je zna-Ëenje kozmiËkog sukoba za naπe razumijevanje Boæjeg karaktera?

DRUGI DIO: Komentar

Dvanaesto poglavlje Otkrivenja prikazuje povijest i iskustvo Crkveod Kristovog roenja (Otkrivenje 12,5) do konaËne krize ovozemaljske


povijesti (Otkrivenje 12,17). Kao takvo, postavlja pozornicu za opisdogaaja posljednjih dana od trinaestog poglavlja nadalje (vidi poukuza sljedeÊi tjedan u vezi s detaljima iz Otkrivenja 13).

Razrada glavnih tema osme pouke

1. ©to se dogaa kada se u Otkrivenju pojave novi likovi?U Otkrivenju zapaæamo vaæan knjiæevni postupak. Kad god se u

izvjeπtaju pojavi novi lik, pisac prekida naraciju, daje vizualni opistog lika i navodi odreene pojedinosti iz njegovog æivota. Ovaj po-stupak, takozvana “zamrznuta slika”, Ëesto pomaæe Ëitatelju da pre-pozna taj lik. Nakon tog uvoda, lik ima odreenu ulogu u πirem iz-vjeπtaju.

Isus se prvi put pojavljuje u vienju u prvom poglavlju (Otkrive-nje 1,12-18; ranije je samo spomenut u Otkrivenju 1,5.9). Slijede vi-zualan opis (Otkrivenje 1,12-16) i pojedinosti o Njemu (Otkrivenje1,17.18) praÊene izvjeπtajem o Njegovim djelima u sljedeÊem vienju(Otkrivenje 2 i 3). U jedanaestom poglavlju dva svjedoka prikazanasu na sliËan naËin (Otkrivenje 11,3-6), nakon Ëega slijede njihova djelau kontekstu vienja (Otkrivenje 11,7-13).

Dva nova lika javljaju se na poËetku Otkrivenja 12 (1-4). Prvozapaæamo vizualni opis Æene (Otkrivenje 12,1) i pojedinosti iz njezi-nog æivota (Otkrivenje 12,2). Zatim nastupa Zmaj koji je predstavljenna sliËan naËin (Otkrivenje 12,3.4). Tek tada oba lika poËinju djelo-vati u kontekstu samog vienja (Otkrivenje 12,5-9). Muπko Dijete upetom retku, s druge strane, nije prikazano vizualnim opisom, vjero-jatno zato πto je veÊ ranije predstavljeno na drugaËiji naËin (Otkri-venje 1,12-18).

2. Narav kozmiËkog sukobaRat na Nebu opisan je vojniËkim jezikom. Koriste se rijeËi “rat”

(Otkrivenje 12,7 — grË. polemos) i “borba” (grË. polemêmesai, epo-lemêsen). Ove grËke rijeËi obiËno opisuju oruæani sukob. Meutim,mogu se upotrijebiti i u figurativnom smislu kako bi se pojaËala dra-matika sukoba i verbalnog neslaganja (Jakov 4,1). Nakon pomnijegprouËavanja, primjeÊujemo da je rat na Nebu viπe rat rijeËima negovojni dogaaj. U dvanaestom poglavlju navedena su Ëetiri glavna do-kaza za ovu tvrdnju.

Prvi dokaz: Zmaj odvlaËi treÊinu nebeskih zvijezda svojim repom(grË. oura). Rep je u Starom zavjetu simbol proroka koji uËi laæ (Izaija9,15). Drugi dokaz: Zmaj se u Otkrivenju 12,9 naziva “stara Zmija”,


πto jasno ukazuje na laæi o Bogu izgovorene Adamu i Evi u Vrtu(Postanak 3,1-6). TreÊi dokaz: Zmaj/Sotona je zbaËen s Neba kao “tu-æitelj naπe braÊe” u Otkrivenju 12,10. Njegove rijeËi optuæbe, a nefiziËko oruæje, dovodi to toga da bude zbaËen. I, konaËno, Zmaj/Soto-na je pobijeen “Janjetovom krvi” i “rijeËju svjedoËanstva” (Otkrive-nje 12,11). Prema tome, rat iz Otkrivenja 12 nije vojna bitka, veÊ ratrijeËi i ideja.

3. Primjena naËela “dan za godinu”NaËelo “dan za godinu” vrlo je vaæno za ispravno tumaËenje apo-

kaliptiËkog proroËanstva. Ono glasi otprilike ovako: “U apokaliptiË-kom proroËanstvu vremenska razdoblja su simboliËna, tako da nje-govo ispunjenje treba brojiti godinama.” Ovo naËelo nije izreËeno uPismu; meutim, Biblija nam nudi rjeπenje istiËuÊi izjednaËivanje da-na i godine. U Brojevima 14,34, Ëetrdeset dana u izraelskom narodukoji su prethodili pobuni odgovaraju proreËenom razdoblju od Ëetr-deset godina lutanja u pustinji. U Ezekielu 4,5.6 prorok treba leæatijedan dan za svaku godinu Izraelove i Judine neposluπnosti. U Le-vitskom zakoniku 25 koncept tjedna sa subotom proπiren je s danâna godine. Ljudi su obraivali zemlju πest godina, a zatim ostavljalida se zemlja “odmori” sedme, subotnje godine. U Danielu 9 spominjese sedamdeset sedmica ili Ëetiristo devedeset godina. Prema tome,subotnji koncept takoer istiËe naËelo “dan za godinu” u biblijskimvremenima.

Meutim, kada trebamo primijeniti proroËke dane kao godine?Valja razmotriti nekoliko vodeÊih naËela. 1) Poπto su apokaliptiËkaproroËanstva, kakva nalazimo u Danielu i Otkrivenju, puna simbola,treba razmotriti simboliËno znaËenje svakog broja u proroËanstvu. 2)NaËelo “dan za godinu” ne koristimo u svakidaπnjem govoru. Nijedanroditelj, na primjer, neÊe reÊi da je njegovo dijete staro 1260 dana,42 mjeseca, ili, πto je joπ manje vjerojatno, 2300 dana i noÊi. 3) AkoproroËanstvo u nizu proroËkih dogaaja ima viπe smisla ako se danibroje kao godine, tako treba postupiti. Na primjer, u Danielu 7, svakaod Ëetiri nemani vlada nekoliko desetljeÊa, Ëak stotinama godina. Me-utim, kada se pojavi glavni Boæji neprijatelj, on vlada samo tri i pol“vremena” ili godine (Daniel 7,25). S glediπta svrπetka povijesti, po-staje jasno da za ovo neobiËno proroËko vrijeme u Danielu 7 trebaprimijeniti naËelo “dan za godinu”.


4. Biblijski pojam ostatkaBoæji narod je u posljednjem sukobu u Otkrivenju 12,17 nazvan

“ostatkom” (grË. loipôn). Izvorno je znaËenje rijeËi “ostatak” “oni kojisu preæivjeli nesreÊu”. Zbog poplava, potresa ili osvajanja, odreenopleme ili narod mogu biti potpuno uniπteni. Preæivljavanje ostatkadonosilo je nadu da Êe pleme ili narod biti u velikoj mjeri obnovljeniu buduÊnosti (vidi Izaija 1,9). U Starom zavjetu moralno ili duhovnoznaËenje takoer je bilo povezano s “ostatkom”. Ostatak je oznaËavao“manji broj vjernika” preko kojih Êe Bog na kraju spasiti ljudski rodod izumiranja usprkos prisutnosti grijeha i zla u svijetu (Postanak7,23).

RijeË “ostatak” koristi se na tri razliËita naËina u Starom zavjetu.1) Povijesni ostatak. Ovo su oni koji su preæivjeli veliki Boæji sudu proπlosti, kao Æidovi koji su odvedeni u babilonsko suæanjstvo ilisu ostali u zemlji. Oni su vidljivi, imaju svoje ime i mogu se izbrojiti.2) Vjerni ostatak. Ovaj izraz odnosi se na pripadnike povijesnogostatka koji ostaju vjerni Boæjoj poruci i poslanju u tom povijesnomrazdoblju. To su oni za koje Bog zna da su Mu vjerni (2. Timoteju2,19). Oni nisu uvijek vidljivi kao povijesni ostatak (1. o kraljevima19,14-18). 3) Eshatoloπki ostatak. Eshatoloπki ostatak Ëine svi kojisu vjerni u posljednje vrijeme (Joel 2,31.32). Ovaj eshatoloπki ostatakobuhvaÊa one koji Êe “opstati” (Otkrivenje 6,17) i koji “ustraju dokonca (svrπetka, kraja)” (Matej 24,13).

Otkrivenje jasno ukazuje na najmanje dvije vrste ostatka. Vjerniostatak u Tijatiri Ëine oni koji nisu pali u otpadniπtvo u ono vrijeme(Otkrivenje 2,24). Eshatoloπki ostatak ili ostatak posljednjeg vremenajavlja se upravo pred zavrπetak vremena kuπnje (Otkrivenje 11,13;12,17). Boæja je namjera da ovaj posljednji ostatak vjerno pripremiput za Isusov drugi dolazak kao πto je Ivan Krstitelj pripremio put zaKristov prvi dolazak.

5. Isusovo svjedoËanstvoJedno od obiljeæja ostatka u Otkrivenju 12,17 jest πto “imaju”

(grË. echontôn) “Isusovo svjedoËanstvo” (grË. tên marturion Iêsou).To znaËi da je Ivan pretkazao buenje proroËkog dara u posljednjevrijeme koji je i njemu darovan (Otkrivenje 1,2). Ovo znaËenje “Isuso-vog svjedoËanstva” potvruje pomno usporeivanje tekstova u Otkri-venju 19,10 i 22,8.9. Oni koji su imali Isusovo svjedoËanstvo u Ot-krivenju 19,10, nazvani su “prorocima” u Otkrivenju 22,9. Adventis-tiËki krπÊani smatraju da se ovaj dar ispunio u sluæbi Ellen G. White.



1. Na koji naËin svijet promatrate drugaËije zbog koz-miËkog sukoba? Kako smo æivjeli bez tog znanja? KozmiËkisukob snaæno odgovara na tri velika filozofska pitanja: 1) Odakle po-tjeËem? 2) Kamo idem? i 3) Zaπto sam ovdje? Spoznaja o kozmiË-kom sukobu pruæa znaËenje i svrhu svemu πto Ëinimo. Povezuje nass neËim veÊim od nas samih i omoguÊava nam da se ne plaπimo bu-duÊnosti, znajuÊi da je u Boæjim rukama.

2. Kako velika borba u svemiru utjeËe na sliku Boga? Onikoji su na Boæjoj strani u kozmiËkom sukobu daju prioritet ljubavi,samopoærtvovnosti, poπtovanju slobode Boæjih stvorenja, nikoga neprisiljavaju ni na πto, veÊ su strpljivi i pruæaju uvjerljive dokaze. Sdruge strane, Sotona osvaja progonstvom (silom) i prijevarom (laæi-ma). Zbacivanje Sotone u Otkrivenju 12,9.10 znaËi da nebeske vojskeviπe ne shvaÊaju njegove laæi ozbiljno; njegove tvrdnje izgubile su navjerodostojnosti i on viπe tamo nije poæeljan.

Naπa slika Boga u velikoj mjeri odreuje kako Êemo æivjeti i kakoÊemo se ponaπati. Ako smatramo da je Bog okrutan i da osuuje,postajemo viπe nalik tome. Ako mislimo da je Bog milostiv i poærtvo-van, postajemo viπe nalik tome. Postajemo sliËni Bogu kojem sluæi-mo.


Pouka 9 23. veljaËe — 2. oæujka 2019.

Sotona i njegovi saveznici



Srediπte prouËavanja: Trinaesto poglavlje Otkrivenja razraujetemu Zmajevog rata protiv Boga, koji je opisan u dvanaestom poglavlju.

Uvod: U trinaestom poglavlju Otkrivenja Zmaj stjeËe dva savez-nika: Zvijer koja izlazi iz mora (Otkrivenje 13,1-10) i Zvijer koja izlaziiz zemlje (Otkrivenje 13,11-18). Svi zajedno tvore krivotvorinu pravogTrojstva: Oca, Sina i Duha Svetoga. Obje Zvijeri opisane su kroz po-vijest (Otkrivenje 13,1-7.11) prije nego πto Êe biti prikazana njihovadjela u posljednje vrijeme (Otkrivenje 13,8-10.12-18).


1. Osnova za povijesno tumaËenje Otkrivenja 13U ovom dijelu istraæuje se odnos dviju Zvijeri iz trinaestog po-

glavlja s vremenskom lentom iz Otkrivenja 12.2. Zvijer iz mora kao krivotvorina KristaBrojne karakteristike Zvijeri iz mora podsjeÊaju na Isusove oso-

bine i djela.3. SimboliËno znaËenje “zemlje”“Zemlja” je dvoznaËni simbol u Otkrivenju, katkad pozitivan, a

katkad negativan.4. Identitet Zvijeri iz zemljeIznosi se dokaz da u konaËnom sukobu Zvijer iz zemlje prikazuje

Sjedinjene AmeriËke Dræave.5. Otkrivenje 13,14-18 i Daniel 3Ukratko se izlaæe dokaz o jasnom upuÊivanju na Daniela 3.

Primjena u æivotu: U dijelu “Primjena u æivotu” prouËavat Êemoo 1) zajedniËkom problemu svih oblika izopaËene religije i 2) o tomekako se trebamo odnositi prema krπÊanima iz drugih vjerskih zajednica.


DRUGI DIO: Komentar

U Otkrivenju 13 opisuju se dva nova lika, spomenuta u Otkrive-nju 12: Zvijer iz mora (Otkrivenje 13,1-7) i Zvijer iz zemlje (Otkrivenje13,11). Nakon njihovog predstavljanja, ove Zvijeri imaju glavnu uloguu ratu spomenutom u Otkrivenju 12,17.

Razrada glavnih tema devete pouke

1. Osnova za povijesno tumaËenje Otkrivenja 13Prema adventistiËkom tumaËenju Otkrivenja, trinaesto poglavlje

govori o Srednjem vijeku (papinstvu) i kasnijem razdoblju (uspon Sje-dinjenih AmeriËkih Dræava). U trinaestom poglavlju nastavlja se iz-vjeπtaj iz Otkrivenja 12,17 o sukobu u posljednje vrijeme.

»injenica je da je vrhunac trinaestog poglavlja Otkrivenja opiskonaËne bitke u ovozemaljskoj povijesti, praÊene obmanama u oblikuognja, kipa Zvijeri, smrtnog proglasa i æiga Zvijeri (Otkrivenje 13,13-17). Meutim, pojedinim istraæivaËima zanimljiva su glagolska vreme-na upotrijebljena u poglavlju. Glavne reËenice u Otkrivenju 13,1-7.11izreËene su u proπlom vremenu. Glavne reËenice u Otkrivenju 13,8-10.12-18 veÊinom su u sadaπnjem i buduÊem vremenu. Prema tome,poglavlje sadræi dokaz o odreenom slijedu dogaaja u povijesti. Kadse pojavljuju dvije Zvijeri, u uvodu se opisuje njihov izgled, nakonËega slijedi kratak pregled prethodnih dogaaja u proπlom vremenu(Zvijer iz mora: Otkrivenje 13,1-7; Zvijer iz zemlje: Otkrivenje 13,11).U prvoj temi osme pouke pogledajte knjiæevni postupak koji se krijeiza ovog opisa. Dakle, opisu Sotoninih napada (Otkrivenje 13,12.18)prethode dogaaji vezani za dva glavna sudionika u toj borbi.

Trinaesto poglavlje Otkrivenja zatim obuhvaÊa dva posljednja po-vijesna razdoblja navedena u Otkrivenju 12. Tekstovi zabiljeæeni u pro-πlom vremenu u trinaestom poglavlju Otkrivenja (13,1-7.11) poduda-raju se sa srediπnjim razdobljem dvanaestog poglavlja Otkrivenja(12,13-16). Tekstovi u sadaπnjem i buduÊem vremenu iz trinaestogpoglavlja Otkrivenja (13,8-10.12-18) podudaraju se s posljednjim raz-dobljem iz teksta u Otkrivenju 12,17.

2. Zvijer iz mora kao krivotvorina KristaU odsjeku od nedjelje nagovijeπteno je da Zvijer iz mora oponaπa

Isusa Krista. Ovo potvruje tekst u trinaestom poglavlju Otkrivenja.1) Zvijer iz mora izgleda kao Zmaj (ima sedam glava i deset rogova).Isus je rekao: “Tko je vidio mene, vidio je i Oca.” (Ivan 14,9) 2) Zvijeriz mora prima vlast od Zmaja. Isus je rekao: “Dana mi je sva vlast,


nebeska i zemaljska.” (Matej 28,18) 3) Zvijer iz mora doæivljava smrti uskrsnuÊe kao Krist (Otkrivenje 13,3; usporedi 13,8). 4) Usklik: “Tkoje jednak Zvijeri?” (Otkrivenje 13,4) hebrejski um podsjeÊa na Kristovoime Mihael iz prethodnog poglavlja (Otkrivenje 12,7 — πto znaËi “Tkoje kao Bog?”). 5) »etrdeset dva proroËka mjeseca (Otkrivenje 13,5)ukazuju na tri i pol godine Isusove ovozemaljske sluæbe. Prema tome,vidimo da Zvijer iz mora oponaπa Isusa Krista. Ovu je ulogu na mnogonaËina ispunila srednjovjekovna RimokatoliËka crkva.

3. SimboliËno znaËenje “zemlje”U Otkrivenju 12,16 “zemlja” pomaæe Æeni tako πto guta rijeku

koju je Zmaj ispustio iz svojih usta za njom. U Otkrivenju “zemlja”je donekle dvoznaËna (Otkrivenje 1,5; 5,6; 6,4; 11,6.18; 13,12; 14,15-19; 18,1-3; 19,2). Kada se usporedi s Nebom, pojam zemlje je negativan(Otkrivenje 9,1; 14,3; osim, naravno, Otkrivenja 21,1). “Nebeski sta-novnici” uvijek su pozitivna strana u Otkrivenju (13,6; vidi 19,1.14),dok su “stanovnici zemlje” neprijatelji Boga i Njegovog naroda (vidiOtkrivenje 6,10; 8,13; 13,8; 17,8).

S druge strane, kada se zemlja usporedi s morem ili rijekama,zemlja je pozitivan, a ne negativan simbol (Otkrivenje 13,11; 21,1), atako je i ovdje. Zemlja pomaæe Æeni koja simbolizira Boæji vjerninarod. Razmjerno pozitivna povijest Zvijeri iz zemlje (Otkrivenje 13,11)u suprotnosti je Zvijeri iz mora (Otkrivenje 13,1-7). Prema tome,Otkrivenje 12,16 i moæda Otkrivenje 11,4 pruæaju pozitivan okvir zaspominjanje zemlje u Otkrivenju 13,11.

4. Identitet Zvijeri iz zemljeAdventistiËki krπÊani oduvijek poistovjeÊuju Zvijer iz zemlje sa

Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama. One su se pojavile kao dobrona-mjerna sila koja promiËe vjersku slobodu, ali Êe na svrπetku vremenagovoriti kao Zmaj. Razmotrimo stoga dokaze iz teksta u vezi sa Zvijeriiz zemlje.

1) Povijest Zvijeri iz zemlje u tekstu (Otkrivenje 13,11) mnogo jekraÊa od povijesti Zvijeri iz mora (Otkrivenje 13,1-7), πto ukazuje nanjezino razmjerno nedavno pojavljivanje na povijesnoj pozornici. 2)Izlaæenje iz zemlje (Otkrivenje 13,11) podsjeÊa na pozitivna djela “ze-mlje” iz Otkrivenja 12,16. 3) Zvijer iz zemlje javlja se u kontekstuzatoËeniπtva Zvijeri iz mora (Otkrivenje 13,10), πto se prema adven-tistiËkom shvaÊanju zbilo 1798. godine. 4) Za razliku od Zvijeri izmora, Ëije podrijetlo podsjeÊa na kraljevstva iz Daniela 7, Zvijer izzemlje ne potjeËe iz davne proπlosti. 5) Zvijer iz zemlje uzdiæe se na


drugom kraju svijeta u odnosu na Zvijer iz mora. 6) U staroj ne-biblijskoj mitologiji, Zvijer iz zemlje (behemoth) æivi u suhom, pus-tinjskom podruËju, daleko od ljudi. 7) Zvijer iz zemlje ne nosi krune,ukazujuÊi time da nema kralja ni papu; umjesto toga, ona nudi po-litiËku i vjersku slobodu. 8) Ona u poËetku govori kao janje, poka-zujuÊi blagu narav nalik Kristovoj. Meutim, ta blagost nije potraja-la. 9) Zvijer iz zemlje na kraju postaje nalik Zmaju, poput sile kojaje pokuπala ubiti Isusa kao novoroenËe (Otkrivenje 12,3-5). 10) Zvi-jer iz zemlje opisana je i kao vjerska, a ne samo politiËka sila (Otkri-venje 13,13-15). To je vjerska strana Sjedinjenih AmeriËkih Dræavakoja je posebno vaæna, jer je vjera — ono u πto vjerujemo — vrlovaæna.

Nijedna druga sila u povijesti ne ispunjava toliko pojedinosti ovogproroËanstva kao Sjedinjene AmeriËke Dræave.

5. Otkrivenje 13,14-18 i Daniel 3Ovaj dio trinaestog poglavlja sadræi jednu od najjasnijih aluzija

na Stari zavjet u Otkrivenju. Postoji mnoπtvo paralela s izvjeπtajem otri vaæne æidovske osobe i Nabukodonozorovog ispita vezanog za kla-njanje u ravnici Duri. 1) Ljudi iz cijelog svijeta primorani su pristu-piti Ëinu klanjanja. 2) Smrtna presuda povezana je za zapovijedi oklanjanju. 3) Oba su dogaaja povezana brojem πest (dimenzije kipau treÊem poglavlju Knjige proroka Daniela i broj 666 u Otkrivenju13). Otkrivenje 13 pokazuje da Êe se u posljednjoj krizi ovozemalj-ske povijesti prizor iz ravnice Dure ponoviti. Iskustvo iz treÊeg po-glavlja Daniela doæivjet Êe posljednji naraπtaj na Zemlji.


1) U odsjeku od ponedjeljka postavljeno je pitanje: Kako moæe-mo ostati vjerni proroËanstvu o crkvenoj povijesti, a ipak bi-ti ljubazni i oprezni kada iznosimo ove istine drugima? Svese svodi na to kakvu sliku Boga prikazujemo. Kakav bi to bio Bogkoji bi vjeËno muËio i præio ljude? Kakav bi to bio Bog koji bi seponaπao neodgovorno prema zakonima koje je dao? Kakvog Bogaprikazuje Crkva koja spaljuje ljude na lomaËi zbog doktrinarnih ra-zlika?

U suprotstavljanju izopaËenoj religiji, vrlo je vaæno da ne upad-nemo u zamku i prikaæemo gnjevnog, okrutnog Boga koji osuuje.Kada se Isus suprotstavio farizejima, “u Njegovu se glasu osjeÊalabol” (Ellen G. White, Put Kristu, str. 9). Drugim rijeËima, vjerski kri-


ticizam je prikladan jedino kada dolazi iz srca punog ljubavi kojemoæe uoËiti vrijednost koju Bog vidi u drugim ljudima. Uz pomoÊDuha Svetoga moæemo pozvati ljude da razmisle o tome kakvu slikuo Bogu prikazuje njihova vjera, pri Ëemu trebamo biti svjesni Ëinjeni-ce da i mi moæemo nekad pogreπno predstaviti Boga. Ljudi trebajuznati da im je Bog veÊ naklonjen i da Ga nije potrebno potkupiti iliumilostiviti odreenim ritualima.

2. SliËno tome, u odsjeku od petka postavlja se pitanje: DokËekamo svrπetak, kakav stav trebamo imati prema krπÊani-ma iz drugih vjerskih zajednica? Valja zapaziti da mnogi rimo-katolici, muslimani i ljudi drugaËijih vjerskih uvjerenja duboko voleBoga i nastoje Mu udovoljiti na svaki moguÊi naËin. Takvim ljudimatrebamo pristupati sa svijeπÊu da “nas” i “njih” ne odvaja crta izmeudobra i zla (1. Timoteju 1,15). Ako zauzmemo stav moralne nadmoÊi,nesvjesno ih moæemo uvjeriti da Bog nije s nama. S druge strane,ljude privlaËe oni koji su potpuno svjesni svojih slabosti i koji, poputIsusa, pokazuju ljubav i poniznost. Kada zauzmemo ovakav stav, su-oËavanje najËeπÊe zavrπi pridobivanjem druge osobe.


Pouka 10 2.—9. oæujka 2019.

Boæje vjeËno Evanelje



Srediπte prouËavanja: »etrnaesto poglavlje Otkrivenja razraujetemu sudjelovanja ostatka u ratu sa Zmajem, kako je objavljeno uOtkrivenju 12,17.

Uvod: U Ëetrnaestom poglavlju Otkrivenja ponovno se javljaostatak sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe, koji slijedi Janje kamo god Onopoe (Otkrivenje 14,1-5). Nakon ovog pojavljivanja slijedi najpoznatijibiblijski tekst meu adventistiËkim krπÊanima — trostruka aneoskavijest (Otkrivenje 14,6-13). Poglavlje zavrπava simboliËnim opisomIsusovog drugog dolaska i æetvama svetih i zlih (Otkrivenje 14,14-20). Pouka za ovaj tjedan prvenstveno je usmjerena na trostruku ane-osku vijest.


1. Ostatak i sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊeIspostavlja se da su to dva naziva za istu skupinu ljudi na svr-

πetku vremena.2. “Strah” BoæjiDaleko od znaËenja na kakvo pomislimo kad Ëujemo rijeË “strah”,

ovo je poziv na istinsko bogosluæje, oboæavanje i πtovanje Stvoritelja.3. Glavno pitanje u Otkrivenju 13 i 14: kome se poklonitiRijeË “pokloniti se” javlja se osam puta na kljuËnim mjestima u

izvjeπtaju.4. Kako je sud povezan s Evaneljem (Otkrivenje 14,6.7)?Jezik suda koristi se na tri razliËita naËina u Novom zavjetu.5. Otkrivenje 13 i 14 i prva ploËa Deset zapovijediMnogi tekstovi u Otkrivenju 13 i 14 upuÊuje na prve Ëetiri zapo-

vijedi.6. Prvi aneo i Ëetvrta zapovijed


Primjena u æivotu: U dijelu “Primjena u æivotu” prouËavat Êemo1) o vaænosti suda i 2) o vaænosti sedmog dana subote u danaπnjemsvijetu.

DRUGI DIO: Komentar

»etrnaesto poglavlje Otkrivenja bavi se sudjelovanjem ostatka ukonaËnoj bitci spomenutoj u Otkrivenju 12,17. U njemu se opisujeostatak (Otkrivenje 14,1-5), predstavljena je njegova poruka (Otkrive-nje 14,6-13), a ishod bitke prikazan je simboliËnim jezikom (Otkrive-nje 14,14-20).

Razrada glavnih tema desete pouke

1. Ostatak i sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊeBoæji vjerni narod nazvan je “ostatkom” u Otkrivenju 12,17 i “sto

Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe” u Otkrivenju 14,1. Radi li se ovdje o dvijerazliËite skupine ili se na dva razliËita naËina opisuje ista skupina?Otkrivenje 14,1 upuÊuje na tekst u Joelu 3,5, ukazujuÊi na ispunjenjeu vrijeme svrπetka osim primjene na “kasnu kiπu” (vidi Djela 2,21).U Knjizi proroka Joela Boæji vjerni su oni koji prizivaju Gospodnjeime, stoje na gori Sion i nazivaju se “ostatkom”. U Otkrivenju 14,1spomenuto je Janjetovo ime i gora Sion, a vjerni su nazvani sto Ëetr-deset i Ëetiri tisuÊe. UpuÊujuÊi na Knjigu proroka Joela, Ivan pokazujeda opisuje ulogu ostatka u konaËnom sukobu sa Zmajem u Ëetrna-estom poglavlju.

2. “Strah” BoæjiRijeË “strah” obiËno koristimo kada smo uplaπeni. Zbog toga mno-

gi Ëitatelji Biblije smatraju da se Boga trebamo bojati. Meutim, kadase rijeË “strah” u Bibliji povezuje s Bogom, ona ima mnogo blaæeznaËenje. U Starom zavjetu, na primjer, bojati se Boga znaËi oboæavatiGa ili njegovati poπtovanje prema Njemu: to obuhvaÊa osobno po-znavanje Boga (Izreke 9,10), izvrπavanje Njegovih zapovijedi (Psalam111,10; Propovjednik 12,13) i izbjegavanje zla (Izreke 3,7; 16,6). UNovom zavjetu “strah” oznaËava divljenje i uzbuenje puno poπtova-nja (Luka 7,16; Djela 2,43). Strah Boæji pruæa poticaj za poboæno pona-πanje (2. KorinÊanima 7,1). Moæe se usporediti s ËaπÊu koja se ukazujekralju (1. Petrova 2,17) i poπtovanjem koje se ukazuje nadreenom(1. Petrova 2,18).


ReËeno suvremenim jezikom, bojati se Boga znaËi shvatiti Ga do-voljno ozbiljno da stupimo u zajednicu s Njim, posluπamo Njegoveopomene i izbjegavamo zlo, da izvrπavamo Njegove zapovijedi, Ëak ione koje su nam neugodne. To je poziv da æivimo i postupamo kaooni koji znaju da Êe jednog dana dati izvjeπtaj Bogu. Prema ovomretku (Otkrivenje 14,7), takav ozbiljan poziv bit Êe dio iskustva Boæjegnaroda posljednjeg vremena.

3. Glavno pitanje u Otkrivenju 13 i 14: kome se poklonitiU Otkrivenju 13 i 14 stalno se javlja pitanje kome se pokloniti.

Sedam puta se u ova dva poglavlja spominje klanjanje Zmaju, Zvijeriili kipu Zvijeri (Otkrivenje 13,4.8.12.15; 14,9.11). »itav izvjeπtaj go-vori o laænom trojstvu koje poziva cijeli svijet da mu se klanja umje-sto Bogu. U srediπtu pozornosti je sveopÊa borba u vezi s Boæjimkarakterom i pitanje je li On stvarno dostojan da Mu se poklonimo.To je srediπnja tema ovog dijela knjige.

Dok se u Otkrivenju 13 i 14 na sedam mjesta govori o klanjanjuZmaju i njegovim saveznicima, samo jednom se spominje klanjanjeBogu, a radi se o pozivu da se poklonimo Stvoritelju u Otkrivenju14,7. Zbog toga je to srediπnji redak ovog dijela knjige. BuduÊi da sutrinaesto i Ëetrnaesto poglavlje u srediπtu Otkrivenja, poziv da se po-klonimo Stvoritelju srediπnja je toËka Ëitave knjige. S obzirom na toda je ovaj poziv upuÊen u kontekstu zapovijedi o suboti (Otkrivenje14,7; usporedi Izlazak 20,11), subota je kljuËno pitanje u zavrπnojkrizi ovozemaljske povijesti.

4. Kako je sud povezan s Evaneljem (Otkrivenje 14,6.7)?Sud je u Novom zavjetu usko povezan s Evaneljem. Kao prvo,

sud se javio na kriæu kada je Sotona bio poraæen (Ivan 12,31; Otkri-venje 5,5-10). Drugo, jezik suda blisko je povezan s propovijedanjemEvanelja u Ivanu 3,18-21 i 5,22-25. Kad god se propovijeda Evane-lje, ljudima se sudi na temelju njihovog odgovora na ono πto je KristuËinio na kriæu. Ovaj poziv na sud tvori pozadinu izvjeπtaja o ËetirijahaËa (Otkrivenje 6,1-8), kao πto smo vidjeli u petoj pouci. TreÊe,sud na svrπetku vremena istraæuje kako smo odgovorili kada smoËuli Evanelje (Ivan 12,48). Otkrivenje Ëuva jezik suda za posljednjevrijeme (Otkrivenje 11,18; 14,7; 17,1; 20,4).

5. Otkrivenje 13 i 14 i prva ploËa Deset zapovijediKlanjanje Zvijeri (Otkrivenje 13,4.8.12.15) spominje se u kontek-

stu krivotvorenja prve ploËe Zakona. Prva zapovijed zabranjuje kla-


njanje bilo kojem drugom bogu. Druga zapovijed zabranjuje idolo-poklonstvo. Zvijer iz zemlje poziva stanovnike Zemlje da naËine kipkojem Êe se klanjati (Otkrivenje 13,15). TreÊa zapovijed zabranjujeda se Gospodnje ime uzima uzalud. Zvijer nadmaπuje sve u huljenju(Otkrivenje 13,6). »etvrta zapovijed je peËat Saveza i sadræi naslov,podruËje i temelj Boæje vladavine (Izlazak 20,8-11). Suprotno tome,svijetu se nudi æig Zvijeri (Otkrivenje 13,16.17).

Ovaj dio Otkrivenja usmjeren je na Boæje zapovijedi (Otkrivenje12,17; 14,12). U trinaestom poglavlju posebna pozornost posveÊenaje prvoj ploËi Deset zapovijedi, gdje se nalaze Ëetiri zapovijedi kojeposebno govore o naπem odnosu s Bogom. Zvijer i njezini saveznicikrivotvore prve Ëetiri zapovijedi. Ovo krivotvorenje postavlja pozorni-cu za posebno naglaπavanje Ëetvrte zapovijedi u prvoj aneoskoj vije-sti (Otkrivenje 14,7; usporedi Izlazak 20,11).

6. Prvi aneo i Ëetvrta zapovijedVijest prvog anela neposredno ukazuje na Ëetvrtu zapovijed De-

kaloga. To je oËito iz tri razloga. 1) Postoji velika leksiËka podudar-nost izmeu Otkrivenja 14,7 i Izlaska 20,11. Oba teksta sadræe rijeËi“stvoriti”, “nebo”, “zemlja” i “more”. Oni takoer upuÊuju na Onogakoji je sve stvorio. 2) U Otkrivenju 14,6.7 nagovjeπtava se spasenje(Otkrivenje 14,6), sud i stvaranje (Otkrivenje 14,7). Sve tri teme uka-zuju na prvu ploËu Deset zapovijedi (Izlazak 20,2.5.6.11). 3) U ovomdijelu Otkrivenja ima mnogo uputnica na Deset zapovijedi (Otkrivenje12,17; 14,12, krivotvorine prvih Ëetiriju zapovijedi u Otkrivenju 3, pa-ralelne rijeËi u Otkrivenju 14,7). Posljednji Boæji poziv svijetu odvijase u kontekstu Ëetvrte zapovijedi.


1. Zaπto je prema vaπem miπljenju sud neprihvaÊen pojammeu mnogim krπÊanima u danaπnje vrijeme? Sud se danas Ëe-sto smatra hladnim i strogo pravnim pojmom. Sudovi su mjesta kojaæelite izbjeÊi ako je moguÊe. Meutim, u biblijskom smislu sud jeneπto Ëemu se Boæji narod treba radovati. To je vrijeme kada Êe sveπto je pogreπno na Zemlji biti ispravljeno. Da nema suda na svrπet-ku, na ovom svijetu nikada ne bi bilo pravde.

Biblijska pravda isto je toliko pozitivna koliko i negativna. Onaje preduvjet za nagradu kao i za negativne posljedice. Isus je rekaoda Êe i neznatni Ëin, poput davanja Ëaπe hladne vode djetetu, bitizapamÊen na sudu (Matej 10,42). OhrabrujuÊa je spoznaja da se biljeæisvako dobro djelo, svaka pokazana ljubaznost.


2. Zaπto subota ima srediπnju ulogu u posljednjim doga-ajima ovozemaljske povijesti? Kako jedan dan u tjednu mo-æe uËiniti toliku razliku? Bog postavlja subotu u srediπte svih svo-jih moÊnih djela kao znak sjeÊanja na Njega. Kada svetkujemo sedmidan subotu, prisjeÊamo se stvaranja (Izlazak 20,8-11). Bog nas je stvo-rio slobodnima po visokoj cijeni (imali smo slobodu da se pobuni-mo), da bismo Mu mogli iskreno uzvratiti ljubavlju i da bismo poka-zali ljubav i prema drugima. Ne samo subota, veÊ cijeli Dekalog donosislobodu (Jakov 1,25; 2,12). Prema tome, subota nas podsjeÊa na Bo-ga punog ljubavi, spremnog da nam podari slobodu.

Subota nas takoer podsjeÊa na izlazak (Ponovljeni zakon 5,15),Boæje veliko djelo spasenja svojeg naroda. On je milostivi Bog kojiπtiti svoj narod. Subota nas podsjeÊa i na kriæ. Isus je poËivao ugrobnici u subotu izmeu svoje smrti i uskrsnuÊa. Krist je najveÊaobjava Boæjeg karaktera, a subota nas podsjeÊa na to.

Subota upuÊuje na buduÊe spasenje na svrπetku vremena (Heb-rejima 4,9-11). Oni koji iskreno vjeruju u Boga, u suboti vide slikuodmora od grijeha koji Êe Ëitav svemir doæivjeti u vjeËnosti.


Pouka 11 9.—16. oæujka 2019.

Sedam posljednjih zala



Srediπte prouËavanja: U πesnaestom poglavlju Otkrivenja opisa-no je sedam posljednjih zala (Otkrivenje 15,1) ovozemaljske povije-sti. U okviru ovih zala u Bibliji se jedini put spominje ime “Harmage-don”.

Uvod: Ovaj dio Otkrivenja poËinje opisom Boæjeg naroda posljed-njeg vremena koji stoji na staklenom moru pjevajuÊi pjesmu Mojsijai Janjeta, πto upuÊuje na izlazak (Otkrivenje 15,1-4). Zatim se opisujesedam zala zajedno s vienjem hrama na Nebu u koji nitko nije mogaouÊi od Boæje slave, πto je znaËilo da je Kristova nebeska sluæba zavr-πila, da je ukinuta ta prvobitna duænost (Otkrivenje 15,5-8; usporediIzlazak 40,34.35). Ovaj prizor oznaËava zavrπetak vremena kuπnje. An-elima, kojih je bilo sedam, bilo je reËeno da izliju Ëaπe gnjeva naZemlju (Otkrivenje 16).


1. Boæji narod nazvan mnogim imenimaIznosi se dokaz da se imena “ostatak”, “sto Ëetrdeset i Ëetiri ti-

suÊe” i “sveti” odnose na istu skupinu ljudi posljednjeg vremena.2. Zaπto Bog πalje zla kada neÊe doÊi do pokajanja?3. SimboliËno znaËenje rijeke Eufrat u Otkrivenju 16,124. Dva evanelja u OtkrivenjuTri anela (Otkrivenje 14,6-12) i tri æabe (Otkrivenje 16,13.14) su-

protstavljeni su simboli Evanelja.5. Perzijski kralj Kir i druga polovina OtkrivenjaNeznaboæaËki kralj pretkazuje Mesiju.6. ZnaËenje Harmagedona


Primjena u æivotu: U ovom dijelu prouËavamo kako nas opisharmagedonske bitke u Otkrivenju potiËe na duhovnu pripremu zaposljednje vrijeme.

DRUGI DIO: Komentar

Prisjetite se kratkog pregleda petnaestog i πesnaestog poglavljau uvodu u prvom dijelu.

Razrada glavnih tema jedanaeste pouke

1. Boæji narod nazvan mnogim imenimaU prethodnoj pouci vidjeli smo da je Boæji vjerni narod posljednjeg

vremena nazvan “ostatkom” u Otkrivenju 12,17 i “sto Ëetrdeset i ËetiritisuÊe” u Otkrivenju 14,1. UpuÊivanje na tekst iz Joela 2,32 u Otkri-venju 14,1 jasno pokazuje kako Ivan smatra da je to ista skupina.Postoji joπ jedan dokaz u Otkrivenju da se razliËita imena za Boæjinarod odnose na istu skupinu posljednjeg vremena, a ne viπe.

Veliko mnoπtvo i sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe Ëini se kao da susuprotne skupine. Kao πto smo vidjeli u πestoj pouci (vidi Ëetvrtutemu), postoje dva glediπta o ovom predmetu. Boæji narod posljednjegvremena nazvan je “sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe” u Otkrivenju 14,1 i“sveti” u Otkrivenju 14,12, ali “sveti” iz svih vjekova, posebno oni uvrijeme tisuÊu dvjesto i πezdeset dana dana/godina, opisani su u Ot-krivenju 17,6. Prema tome, Boæji narod posljednjeg vremena nazvanje mnogim imenima u Otkrivenju: sto Ëetrdeset i Ëetiri tisuÊe, osta-tak, sveti (Otkrivenje 14,12). Oni stoje na staklenom moru (Otkrive-nje 15,2); saËuvali su svoje haljine (Otkrivenje 16,15); i nazvani suizabranima i vjernim Janjetovim sljedbenicima (Otkrivenje 17,14).

2. Zaπto se zla izlijevaju kada neÊe doÊi do pokajanja?Prijevare i zla u posljednjoj krizi otkrit Êe istinu o Sotoni i nje-

govim sljedbenicima (2. Solunjanima 2,10-12). Nije Boæja krivnja πtozli nisu otkupljeni. Ni Boæja milost (Rimljanima 2,4), ni zla posljed-njeg vremena (Otkrivenje 16,9.11.21) ne dovode do pokajanja. Neot-kupljeni su otvrdnuli na putu koji su izabrali. Dakle, Ëak i uniπtenjezlih proslavlja na kraju Boæji karakter (Otkrivenje 15,3.4). Oni su samisebe udaljili od spasenja i Bog ih æalosno napuπta (Hoπea 11,7.8).»ak i nakon tisuÊu godina i jasnog sagledavanja Boæjeg karaktera,niπta se u njihovom karakteru ne mijenja (Otkrivenje 20,7-10). Zlaotkrivaju njihovu nedostojnost za vjeËnost i opravdavaju Boæji sud usvakom sluËaju.


3. SimboliËno znaËenje rijeke Eufrat u Otkrivenju 16,12©to prikazuje rijeka Eufrat u Otkrivenju 16,12? Ne trebamo biti

u nedoumici kada sam tekst definira odreeni simbol. U Otkrivenju17,1 nalazi se objaπnjenje jednog od zala izlivenog iz Ëaπe, zla kojeje povezano s vodom. To je sigurno πesto zlo zato πto se Æena kojasjedi na vodama naziva Babilon (Otkrivenje 17,5), a “mnoge vode” Ba-bilona opisuju rijeku Eufrat (Jeremija 51,13).

ZnaËenje rijeke definirano je u Otkrivenju 17,15. Vode iz 1. retkajesu “puci i mnoπtva, narodi i jezici”: drugim rijeËima graanske isvjetovne vlasti Ëitavog svijeta. Ove sile kratko su odane Babilonu(Otkrivenje 17,3.12.13) stvarajuÊi u posljednje vrijeme savez πirom svi-jeta nasuprot Bogu i Njegovom narodu posljednjeg vremena.

4. Dva evanelja u OtkrivenjuTri anela iz Otkrivenja 14,6-12 zajedno objavljuju posljednju

evaneosku poruku svijetu. Mnogi Ëitatelji Otkrivenja previaju kri-votvoreno evanelje koje se takoer objavljuje svijetu prema Otkrive-nju 16,13.14.

Zmaj, Zvijer i Laæni prorok (krivotvorina Trojstva iz Otkrivenja13) ispuπtaju neËiste duhove poput æaba iz svojih usta (Otkrivenje16,13). Prema 14. retku (Varaædinska Biblija) ove æabe su “duhovi zlo-duha” koji obilaze kraljeve Ëitavog naseljenog svijeta da ih okupe zaharmagedonsku bitku (vidi Otkrivenje 16,16). Demoni su zli aneli;prema tome, tri sveta anela djeluju zajedno preko Boæje crkve ostatkanavjeπÊujuÊi pravo Evanelje u Ëetrnaestom poglavlju, a tri zla ane-la krivotvorina su Evanelja u trinaestom i πesnaestom poglavlju.

Oba “evanelja” objavljuju se cijelom svijetu (Otkrivenje 14,6;16,14). Ovo laæno evanelje opisano je i u 2. Solunjanima 2,9-12 iMateju 24,24-27. Oni koji se ne oslanjaju na rijeËi Pisma bit Êe pre-vareni u vrijeme posljednje krize.

5. Perzijski kralj Kir i druga polovina OtkrivenjaU Otkrivenju 16,12 isuπivanje Eufrata, babilonskog politiËkog i

vojnog sustava potpore (Jeremija 50,37.38; 51,35.36), priprema putza kraljeve s istoka. Kratak opis podsjeÊa na dolazak Kirove vojskesa sjevera i istoka Babilona. Njegovi struËnjaci iskopali su udubljenjeu blizini i skrenuli tok Eufrata prema tom niæem terenu omoguÊa-vajuÊi Kirovoj vojsci da ue ispod rijeËnih vrata u grad. PlanirajuÊinapad u vrijeme gozbe u gradu, Kirovi vojnici otkrili su da su pijanistraæari ostavili otvorena vrata duæ rijeËne obale. Vojnici su nagrnuliu grad, osvojili ga i ubili njegovog vladara Baltazara (kao πto je opisano


u Danielu 5). U mjesecima i godinama koje su uslijedile, Kir je po-krenuo proces povratka rasijanog ostatka Izraela u svoju domovinu iobnove hrama i Jeruzalema.

Zapazite joπ jednom slijed dogaaja: u starozavjetna vremena Kir,perzijski kralj, doslovno je isuπio rijeku Eufrat da bi osvojio Babiloni oslobodio Izrael. Dogaaj jasno postavlja temelj za posljednji dioOtkrivenja. U Otkrivenju vode rijeke Eufrata posljednjeg vremena isu-πene su da bi se pripravio put Kiru posljednjeg vremena (“kraljevimaod istoka”), koji osvaja Babilon posljednjeg vremena i oslobaa Izraelposljednjeg vremena. Harmagedonska bitka utemeljena je na staro-zavjetnom izvjeπtaju o Kiru i padu Babilona.

6. ZnaËenje HarmagedonaU Otkrivenju 16,16 objaπnjava se da se rijeË Harmagedon temelji

na hebrejskom jeziku. U hebrejskom har znaËi “gora”. Dakle, najpri-rodnije znaËenje rijeËi Harmagedon bilo bi “gora Megido”. Problem jeu tome πto u svijetu ne postoji planina po imenu Megido. Postoji“voda megidska” (Suci 5,19), “Megidsko polje” (2. Ljetopisa 35,22), igrad Megido (1. o kraljevima 9,15). Drugi predlaæu naziv “gora pokolja”(na temelju teksta u Zahariji 12,11) ili “zborna gora” (Izaija 14,13).

Prema biblijskom rjeËniku (Anchor Bible Dictionary) Harmage-don se najbolje moæe objasniti ako ga poveæemo s gorom Karmel kojase uzdiæe iznad voda, doline i grada Megida. Na gori Karmelu je Ilijaprizvao oganj s neba na zemlju da pokaæe tko je pravi Bog (Otkrivenje13,13.14). U posljednjim danima ovozemaljske povijesti doÊi Êe dosuoËavanja izmeu pravog Boga (Otkrivenje 4-5) i laænog trojstva (Ot-krivenje 16,13.14), izmeu tri anela (Otkrivenje 14,6-12) i tri æabe.U tom posljednjem suËeljavanju oganj Êe pasti na pogreπan ærtvenik(Otkrivenje 13,13.14), ali pravi Bog bit Êe na kraju opravdan (Otkrivenje15,3.4).


1. Usred izvjeπtaja o harmagedonskoj bitci (Otkrivenje 16,13-16)nalazi se blagoslov koji Êe se izliti na onoga koji bdije i Ëuva svojehaljine (Otkrivenje 16,15). U petoj temi treÊe pouke vidjeli smo da taslika jasno upuÊuje na Otkrivenje 3,18, Kristovu opomenu Laodiceji.Prema tome, postoji jasna povezanost izmeu laodicejske crkve i Bo-æjeg posljednjeg poziva svijetu u kontekstu Harmagedona. Crkva kojaÊe proÊi kroz posljednju krizu ovozemaljske povijesti ima nedostat-ke, ali je predmet Isusove skrbi i na kraju Êe pobijediti (Otkrivenje


3,21). Ovaj paradoks treba biti izvor opomene i ohrabrenja Boæjemnarodu u danaπnje vrijeme.

2. U jednom jedinom retku (Otkrivenje 16,15) Ivan upuÊuje mno-ge novozavjetne pozive u svjetlu svrπetka. Izjave “dolazim kao lopov”i “blago onome koji bdije” podsjeÊaju na Isusove rijeËi koje je poslijeponavljao Pavao (Matej 24,42-44; Luka 12,37-39; 1. Solunjanima 5,1-6). Sva tri teksta govore o spremnosti za Isusov dolazak. PonavljajuÊiove misli usred opisa harmagedonske bitke, Otkrivenje jasno kaæe daje sada vrijeme da posluπamo upozorenje kako tada ne bismo bili napogreπnoj strani. Naπa je duhovna zadaÊa da Ëuvamo svoje srce, mislii ponaπanje i da ostanemo vjerni bez obzira na prijevare ili prisilu skojima se moæda suoËavamo. Moramo biti vjerni, ustrajni i pronicavi,utvreni Pavlovim rijeËima i Isusovim rijeËima upuÊenim Laodiceji.Ako ostanemo vjerni danas usred raznih kuπnji, pripremamo se zajoπ veÊe bitke na svrπetku vremena.


Pouka 12 16.—23. oæujka 2019.

Sud nad Babilonom



Srediπte prouËavanja: Sedamnaesto i osamnaesto poglavlje Ot-krivenja opisuju pad Babilona posljednjeg vremena.

Uvod: Sedamnaesto poglavlje Otkrivenja opisuje uspon i pad Ba-bilona posljednjeg vremena simboliËki prikazanog kao Æena, velikaBludnica (Otkrivenje 17,18). Otkrivenje 18 takoer opisuje pad Babi-lona, ali ovog puta prikazan je kao veliki grad (Otkrivenje 18,10.16.18.19).


1. Tri svjetska saveza posljednjeg vremenaViπestruki simboli posljednjeg vremena u Otkrivenju mijeπaju se

u opisu tri velika svjetska saveza koji se sklapaju meu religijama,vlastima ili sekularno/politiËkim silama i kao zajedniËko tijelo “sve-tih”.

2. Razlika izmeu vienja i njihovih tumaËenjaU vienju prorok moæe biti odveden u bilo koje vrijeme i na bilo

koje mjesto, a njegovo vienje tumaËi se iz perspektive njegovog vre-mena i mjesta.

3. Identitet sedam kraljeva iz Otkrivenja 17,10Da bismo shvatili identitet sedam kraljeva iz Otkrivenja 17,10,

moramo odrediti vrijeme djelovanja πestog kralja.4. Sadræaj Otkrivenja 17Kratak pregled dogaaja posljednjih dana u svjetlu prve teme.

Primjena u æivotu: U ovom dijelu prouËavat Êemo o tome kakose trebamo ophoditi prema krπÊanima drugih vjera buduÊi da znamoda Bog ima mnogo vjernih sljedbenika kojima joπ nije upuÊen pozivda iziu iz Babilona. Takoer Êemo prouËavati sliËnosti i razlike iz-


meu æena u dvanaestom i sedamnaestom poglavlju Otkrivenja, ispremnosti Boæjeg naroda za Isusov drugi dolazak.

DRUGI DIO: Komentar

U sedamnaestom i osamnaestom poglavlju Otkrivenja Babilondobiva potporu sekularnih/politiËkih svjetskih sila u ratu protiv svetih(Otkrivenje 17,6), ali se na kraju one okreÊu protiv Babilona i uniπta-vaju ga (Otkrivenje 17,16). U osamnaestom poglavlju prikazano jetrostruko æaljenje sekularnih sila πto su to uËinile (Otkrivenje 18,9-19). Dok za padom Babilona svijet æali, sveti se raduju (Otkrivenje18,20).

Razrada glavnih tema dvanaeste pouke

1. Tri svjetska saveza posljednjeg vremenaU Otkrivenju 16—18 nalazi se zbunjujuÊi niz slika koje opisuju

sile i njihovo grupiranje na svrπetku vremena. Meutim, nakon pomneanalize, postaje jasno da su mnoge od ovih slika zapravo drugaËijinaËin da se opiπe ista pojedinost. Na primjer, sedam glava Zvijeritakoer su opisane kao sedam gora i sedam kraljeva (Otkrivenje17,9.10). SliËno tome, jasno je da je velika Bludnica (Otkrivenje 17,1)Æena koja sjedi na Zvijeri (Otkrivenje 17,3), kao i Veliki Babilon (Ot-krivenje 17,5). U prvoj temi jedanaeste pouke veÊ smo zapazili da jeBoæji narod u Otkrivenju nazvan brojnim imenima.

Mnoge slike u ovim poglavljima mogu biti povezane s tri velikasvjetska saveza nastala u posljednjem razdoblju ovozemaljske po-vijesti.

1. Nastaje veliki svjetski savez vjerskih ustanova koje se ujedi-njuju u protivljenju Bogu i Njegovom vjernom narodu. Ovaj savez na-ziva se mnogim imenima: Babilon, velika Bludnica, veliki grad, Æenakoja sjedi na Zvijeri.

2. Nastaje veliki svjetski savez sekularnih, politiËkih i vojnih sila.I ovaj savez se naziva mnogim imenima u Otkrivenju: kraljevi cijelogasvijeta (Otkrivenje 16,14), poganski gradovi (Otkrivenje 16,19), kraljevizemlje (Otkrivenje 17,2), Zvijer (Otkrivenje 17,3), sedam glava, sedamgora, sedam kraljeva (Otkrivenje 17,9.10) i deset rogova (Otkrivenje17,12.13). Ove svjetovne sile prikazane su takoer kao kraljevi (Otkri-venje 18,9), trgovci (Otkrivenje 18,11) i laari (Otkrivenje 18,17) uosamnaestom poglavlju.

3. U posljednje vrijeme nastaje i savez svetih πirom svijeta, kojiima sljedeÊa imena: zapeËaÊeni (Otkrivenje 7,1-3), sto Ëetrdeset i Ëetiri


tisuÊe (Otkrivenje 7,4-8), ostatak (Otkrivenje 12,17), sveti (Otkrivenje14,12), oni koji Ëuvaju svoje haljine (Otkrivenje 16,15), pozvani, iza-brani i vjerni Janjetovi sljedbenici (Otkrivenje 17,14). U Ëetvrtoj temiukratko Êemo prouËiti izvjeπtaj o ova tri saveza u posljednjim dani-ma ovozemaljske povijesti.

2. Razlika izmeu vienja i njihovih tumaËenjaU apokaliptiËkom proroËanstvu postoji vaæna razlika izmeu vi-

enja i tumaËenja. U vienju prorok moæe biti odnesen bilo kamo usvemir u bilo koje vrijeme. Dogaaji u vienju ne moraju nuæno bitismjeπteni u prorokovo vrijeme i mjesto; ali kada se vienje poslijetumaËi, tumaËenje uvijek odgovara prorokovom vremenu, mjestu i pri-likama.

Na primjer, u Danielu 2 Nabukodonozor je u vienju o velikomkipu i kamenu koji je postao velika gora koja je ispunila svu Zemljuodveden do svrπetka vremena (Daniel 2,31-36). Meutim, DanielovotumaËenje vienja Ëvrsto se temelji na vremenu i mjestu u kojem jeNabukodonozor æivio. On poËinje jasnom i nedvosmislenom tvrdnjom:“Ti si glava od zlata.” (Daniel 2,38) Nabukodonozoru je zatim reËeno,kada je rijeË o vremenu, da Êe nakon njega uslijediti niz kraljevstava(Daniel 2,39).

Poput Daniela 2, apokaliptiËko proroËanstvo u Danielu 7 takoerje podijeljeno na dva dijela: vienje (Daniel 7,2-14.21.22) i tumaËenjevienja (Daniel 7,15-20.23-27). Iako je Daniel iskusio sve elementevienja, ukljuËujuÊi zavrπne dogaaje, tumaËenje pojaπnjava da se vi-enje odnosi na buduÊe iskustvo Danielovog naroda (Daniel 7,17.18.23-27). Isti postupak zapaæamo u Danielu 8 i Zahariji 4.

»ini se da proroci obiËno ne razumiju otkrivenje samo na osnovivienja. Da bi se otkrivenje razumjelo, nuæno je tumaËenje. BuduÊida se tumaËenje iznosi radi proroka, ono se temelji na vremenu, mje-stu i okolnostima u kojima prorok æivi. Ovo naËelo ima duboke im-plikacije na tumaËenje teπkih apokaliptiËkih tekstova, kao πto jeOtkrivenje 17,7-11, πto Êemo vidjeti u treÊoj temi.

3. Identitet sedam kraljeva u Otkrivenju 17,10Druga tema pomaæe nam da rijeπimo vrlo zbunjujuÊe pitanje u

Ëitavom Otkrivenju. Tko su sedam kraljeva iz Otkrivenja 17,10?Jasno je da slijede jedan za drugim, ali kada se pojavljuju ikada “jedan jest” iz anelova opisa? Je li to sila koja sejavlja u Ivanovo vrijeme, na samom svrπetku vremena, ili jesmjeπtena u nekom drugom povijesnom trenutku?


Prema jednom rasprostranjenom glediπtu sedam kraljeva jesu se-dam uzastopnih papa. Niz obiËno poËinje 1929. godine, kada je Mus-solini vratio Vatikan vrhovnoj vlasti Crkve, a zavrπava posljednjim pa-pom u ovozemaljskoj povijesti. Ovo glediπte nagovjeπtava da je tre-nutaËni papa posljednji ili pretposljednji; stoga je ovo glediπte poticaloljude da odreuju datume.

Meu adventistiËkim struËnjacima prihvaÊenije je drugo glediπte.Prema njemu je vrijeme πestog kralja (“jedan jest” iz Otkrivenja 17,10)od 1798. do 1929. godine, kada papinstvo nije imalo svjetovnu vlast.Pet palih kraljeva u tom bi sluËaju bili Babilon, Perzija, GrËka, Rimi srednjovjekovno papinstvo. “Jedan jest” odnosi se na vrijeme kadacrkva nije imala svjetovnu vlast. Sedmi kralj bio bi danaπnja obnov-ljena vatikanska sila.

Meutim, oba bi tumaËenja bila odbaËena kad bi se ovdje primi-jenila druga tema. Tekst o sedam kraljeva ne nalazi se u okviru vienja(Otkrivenje 17,3-6), veÊ u tumaËenju vienja (Otkrivenje 17,7-18).Prema tome, kralj ili kraljevstvo “jedan jest” trebalo je postojati uvrijeme kada je Ivan dobio vienje da bi to tumaËenje imalo smisla.Ako je kraljevstvo “jedan jest” pogansko Rimsko Carstvo Ivanovogvremena (odnosno πesto kraljevstvo), onda su pet “palih” kraljevstavasupersile starozavjetnog svijeta: Egipat, Asirija, Babilon, Perzija i GrË-ka. Sedmo kraljevstvo je srednjovjekovno rimsko papinstvo, a “osmo”(Otkrivenje 17,11), koje je jedno od sedam, bilo bi obnovljeno rimskopapinstvo — Babilon iz Otkrivenja 17, koje obuhvaÊa i druga dva Ëla-na sotonskog trojstva (“Zmaja”, koji prikazuje poganstvo/spiritizam, i“Laænog proroka”, koji prikazuje otpali protestantizam). Ovaj globa-lizirani oblik Babilona koji jaπe na grimiznoj Zvijeri sekularne politiË-ke sile joπ uvijek pripada buduÊnosti.

4. Sadræaj Otkrivenja 17Kao πto smo vidjeli u prvoj temi, u posljednje vrijeme nastaju tri

svjetska saveza: savez svetih, koji Ëini uveÊana Crkva ostatka kojaobuhvaÊa one koji su iziπli iz Babilona i pridruæili im se, savez vjer-skih ustanova i savez sekularnih politiËkih sila. Nastanak posljednjadva saveza ubrzan je konaËnim objavljivanjem Evanelja πirom svije-ta od strane ostatka (Otkrivenje 14,6.7; 18,1-4). Preko laænog evanelja“nadahnutog” od strane zlih anela (Otkrivenje 16,13.14), Babilon (so-tonsko trojstvo, Otkrivenje 16,19) okuplja sekularne/politiËke silesvijeta na svojoj strani (Otkrivenje 16,14.16). On “sjedi” na Zvijeri(Otkrivenje 17,2-7). Kratko vrijeme ujedinjene vjerske ustanove uprav-ljaju svjetskim vlastima usmjeravajuÊi njihov gnjev prema svetima


(Otkrivenje 17,6; 13,15-17). Meutim, isuπivanje Eufrata (Otkrivenje16,12) simboliËki prikazuje vrijeme kada se sekularne/politiËke silekoje su podupirale bludnicu Babilon okreÊu protiv njega i uniπtavajuga (Otkrivenje 17,16). Bog Ëuva svoj ostatak posljednjeg vremena oduniπtenja (Otkrivenje 17,14). Nakon pada Babilona, sekularne svjet-ske sile doæivljavaju kraj o Isusovom drugom dolasku (Otkrivenje19,17-21).

TRE∆I DIO: Primjena u æivotuU tekstu koji je potpuno usredotoËen na dogaaje posljednjih

dana, teπko je pronaÊi primjenu u æivotu. Korisni mogu biti sljedeÊiprijedlozi:

1. Kakve su implikacije za nas danas buduÊi da znamoda kao Boæji vjerni ostatak trebamo pozvati ostale pripadni-ke Njegovog naroda da iziu iz Babilona (Otkrivenje 18,4)?To πto Babilon posljednjeg vremena ima naizgled krπÊansko lice, netreba nas prevariti u vezi s njegovom pravom naravi kao Boæjega glav-nog neprijatelja posljednjeg vremena. Ipak, iako su se vjerski voesuprotstavljali Isusovoj misiji, On se uvijek ophodio milostivo premapredstavnicima ovih skupina (Luka 6,15; Marko 12,28-34).

2. ©to moæemo nauËiti iz opisa æena u Otkrivenju 12 i17? Postoje odreene sliËnosti izmeu æena u Otkrivenju 12 i 17.Obje su poboæne (bludnica Babilon simbolizira laæni oblik krπÊanstva).Meutim, Æena iz dvanaestog poglavlja je Boæja vjerna Crkva tijekompovijesti, ukljuËujuÊi razdoblje krπÊanske povijesti tijekom tisuÊu dvje-sto i πezdeset dana/godina, i prema tome ostatak Æeninog potomstva.Ono πto Ivana Ëudi (Otkrivenje 17,6) jest da je neprijatelj Boga i Nje-govog naroda u posljednje vrijeme takoer Æena koja ima krπÊanskolice. Na osobnom planu, ova Ëinjenica treba otrijezniti sve koji slijedeIsusa. Oholost i tvrdoglavost mogu svakog od nas odvesti u uniπtenje,Ëak i kada mislimo da slijedimo Boga (Ivan 16,2).


Pouka 13 23.—30. oæujka 2019.

“Evo sve Ëinim novo”PRVI DIO: Saæeti pregled


Srediπte prouËavanja: Tekst od devetnaestog do dvadeset drugogpoglavlja Otkrivenja zapoËinje izvjeπtajem o posljednjim dogaajimaneposredno uoËi Isusovog drugog dolaska i tijekom Njegovog dolaska(Otkrivenje 19), a zatim pruæa Ëitateljima uvid u buduÊnost nakontih dogaaja; tijekom milenija (Otkrivenje 20) i tijekom vjeËnosti (Ot-krivenje 21; 22).

Uvod: Posljednja Ëetiri poglavlja Otkrivenja nude najjasniji i naj-opπirniji izvjeπtaj u Bibliji o dogaajima uoËi Isusovog drugog dolas-ka, tijekom dolaska i nakon njega. Iako postoje odreeni nagovjeπtajio mileniju na joπ nekim mjestima u Bibliji (1. KorinÊanima 15,20-22;Izaija 26,19-21), jedino je u ovim posljednjim poglavljima Otkrivenjato razdoblje jasno prikazano. Izvjeπtaj o mileniju nalazi se izmeuIsusovog drugog dolaska i Njegovog treÊeg i trajnog povratka na Ze-mlju.


1. HoÊe li Bog promijeniti staru Zemlju ili Êe stvoriti novu?2. Odnos pada Babilona i petog peËata3. Tri glediπta o mileniju4. HoÊe li u vjeËnosti biti dosadno? ©to Êe Boæji narod raditi

sve to vrijeme?5. Pozadina objaπnjenja novog Jeruzalema6. Oblik novog Jeruzalema

Primjena u æivotu: U dijelu “Primjena u æivotu” prouËavat Êemoo Boæjoj namjeri u vezi s milenijem iz Otkrivenja 20 i biblijskim proro-Ëanstvom. Na kraju ovog dijela razgovarat Êemo o tome kako treba-mo odgovoriti na nauk iz Otkrivenja.


DRUGI DIO: Komentar

Pogledajte uvod iz prvog dijela da biste se prisjetili kratkog pre-gleda teksta od devetnaestog do dvadeset drugog poglavlja Otkrive-nja.

Razrada glavnih tema trinaeste pouke

1. HoÊe li Bog promijeniti staru Zemlju ili Êe stvoriti novu?U Otkrivenju 20,11 reËeno je da stara Zemlja i nebo “iπËeznu”

(grË. efugen) pred prisutnoπÊu Onoga koji je sjedio na velikom bijelomprijestolju. BuduÊi da im nije “ostao ni trag” nakon πto su nestali,ovaj naËin izraæavanja moæe nagovijestiti da Êe Bog, kada bude stvarao“sve novo” (Otkrivenje 21,5), stvoriti potpuno novu Zemlju, a ne samo“reciklirati” materijale stare Zemlje u nove. S druge strane, odsjekod srijede istiËe da rijeË “nov” u grËkom (kainos) prije znaËi neπtonovo po kvaliteti nego po podrijetlu ili vremenu (vidi 2. KorinÊanima5,17). Meutim, zapazite, takoer tekst u Marku 2,21 u kojem se na-govjeπtava neπto novo u vremenu.

2. Odnos pada Babilona i petog peËataU odsjeku od subote reËeno je sljedeÊe: “S uniπtenjem Babilona,

molitva Boæjeg naroda u prizoru petog peËata konaËno je usliπana.”Zaπto je to reËeno? Tekst u Otkrivenju 19,1.2 snaæno upuÊuje naOtkrivenje 6,10. U tom retku duπe pod ærtvenikom vape Bogu: “DokleÊeπ ... odgaati sud i osvetu naπe krvi?” (Otkrivenje 6,10) U grËkomto doslovno znaËi: “Koliko dugo ... ne sudiπ (grË. krineis) i ne osve-Êujeπ (grË. ekdikeis)?” Iz perspektive metaforiËkih duπa pod ærtveni-kom, nema dokaza da Bog sudi ili osveÊuje njihov sluËaj.

Upadljivo je, dakle, da se u Otkrivenju 19 u opisivanju pada Ba-bilona koriste iste dvije rijeËi vezane za sud (“osuditi” i “osvetiti”) uproπlom vremenu. Veliko mnoπtvo na Nebu slavi Ëinjenicu da je Bog“osudio (grË. ekrinen) veliku Bludnicu ... i na njoj osvetio (grË. exe-dikêsan) krv svojih sluga” (Otkrivenje 19,2). Tu uviamo jasnu pove-zanost izmeu molitve iz petog peËata i pada Babilona.

3. Tri glediπta o mileniju1. Premilenarizam: Drugi Isusov dolazak slijedi prije milenija. 2)

Postmilenarizam: Drugi Isusov dolazak slijedi nakon milenija. 3) Ami-lenarizam: milenij je metafora za cjelokupno krπÊansko doba, nemadoslovnih tisuÊu godina. Prema posljednjem glediπtu prvo uskrsnuÊe(Otkrivenje 20,4.5) na poËetku milenija duhovne je naravi; to je novo


stvaranje koje donosi Evanelje (Ivan 5,22-25; 2. KorinÊanima 5,17).Koji je biblijski dokaz za premilenarizam, stav adventistiËkih krπ-

Êana o tisuÊu godina iz Otkrivenja 20? Biblija ukazuje na sljedeÊe:1) Struktura Otkrivenja. Zmaj (Otkrivenje 12), Zvijer (Otkrivenje13), Laæni prorok (Otkrivenje 13) i Babilon javljaju se u posljednjevrijeme tim redoslijedom. Odlaze, zatim, obrnutim redoslijedom: Ba-bilon (Otkrivenje 18), Laæni prorok (Otkrivenje 19), Zvijer (Otkrivenje19), i Zmaj (Otkrivenje20). Ako su Zvijer, Laæni prorok i Babilon nestalis pozornice do Otkrivenja 20,3, onda, logiËno, milenij mora otpoËetinakon Isusovog drugog dolaska. 2) UobiËajeno znaËenje rijeËi “oæi-vjeπe” (grË. ezêsan; Otkrivenje 20,4) i “uskrsnuÊe” (grË. anastasis;Otkrivenje 20,5) jest “tjelesno uskrsnuÊe”, ne duhovno (Ivan 11,25;Rimljanima 14,9; Otkrivenje 2,8). 3) UskrsnuÊe ljudi koji su “pogub-ljeni” (Otkrivenje 20,4) mora biti viπe od duhovnog uskrsnuÊa. 4) “Du-πe pogubljenih” pogubljene su zato πto su prihvatile Evanelje. Onenisu uskrsnule kada su primile Evanelje, veÊ nakon πto su pogu-bljene. Ne postoji duhovno znaËenje rijeËi “pogubljen” (grË. pepeleki-smenon).

4. HoÊe li u vjeËnosti biti dosadno? ©to Êe Boæji narod Ëiniti sveto vrijeme?

Biblija ukazuje na tri znaËajne uloge koje Êe otkupljeni greπniciimati tijekom vjeËnosti. Bit Êe kraljevi, sveÊenici i uËenici.

1. Biblija nagovjeπtava da Êe se otkupljeni greπnici pridruæiti Boguu vladavini nad svemirom (Otkrivenje 3,21; 7,15-17). To πto Êe sjeditis Isusom na Njegovom prijestolju znaËi da Êe sudjelovati u vladanjusvemirom.

2. Oni ne sluæe samo kao kraljevi, veÊ i kao sveÊenici. U staromsvijetu postojale su dvije skupine ljudi na visokim poloæajima. Najviπipoloæaj u politiËkom smislu imao je kralj, a najviπi poloæaj u vjerskomsmislu imao je sveÊenik. Vlast moæe pokvariti, ali onima koji su seponizili doæivjevπi patnju moæe se povjeriti vlast. Biti sveÊenik u vjeË-nosti znaËi preuzeti aktivnu ulogu u bogosluæju (Otkrivenje 5,9-13) iiznoπenju jedinstvenog svjedoËanstva utemeljenog na ovozemaljskomiskustvu s grijehom i njegovim posljedicama (Otkrivenje 14,3). Ono-me tko je vjeran u malom, bit Êe povjereni veÊi zadaci (Matej 25,21).

3. Iako πkola moæe postati rutina, pravo uËenje to nikada nije.Bog je usadio radoznalost u sræ naπeg biÊa, i malo je toga πto donositoliku radost kao otkriÊa. Kada uËimo brzinom koja nama odgovara,kada uËimo ono πto nas zanima, kada naπa radoznalost potiËe naπupozornost, uËenje je najradosnije moguÊe iskustvo. Postoji toliko toga


u svemiru o Ëemu se moæe uËiti. Provodit Êemo vjeËnost uËeÊi i ra-stuÊi, i to Êe biti istinsko zadovoljstvo.

5. Pozadina objaπnjenja novog JeruzalemaVienje o Jeruzalemu temelji se na ostatku Biblije. Rijeka koja

istjeËe iz prijestolja (Otkrivenje 22,1) i stablo æivota (Otkrivenje 22,2)podsjeÊaju na Edenski vrt. Svjetlo grada i njegov oblik kocke (Otkri-venje 21,11.16) podsjeÊaju na ©ator sastanka i hram (Izlazak 40,34.35;1. o kraljevima 6,20; 8,11). Postoje samo dvije kocke u Bibliji: Sveti-nja nad svetinjama u Svetiπtu i novi Jeruzalem. Ime “novi Jeruza-lem” podsjeÊa na glavni grad Davidovog kraljevstva. Izgled mnogihdijelova grada takoer podsjeÊa na hram iz Ezekielovog vienja (Eze-kiel 40-48); a mnoge pojedinosti o novom Jeruzalemu podsjeÊaju naobeÊanja dana pobjednicima iz tekstova o sedam crkava u Otkrivenju(na primjer stablo æivota — Otkrivenje 2,7; 22,2). Prema tome, vienjeo novom Jeruzalemu ima preteËe u povijesti Boæjeg vodstva u Bibliji.

6. Oblik novog JeruzalemaDuæina, πirina i visina novog Jeruzalema je ista, πto ukazuje na

savrπenu kocku (Otkrivenje 21,16). VeÊina ljudi zamiπlja ga kao kocku,i vjerojatno je toËno da je u pitanju taj oblik. U opisu Novog Jeruza-lema Ëesto se koristi broj dvanaest: dvanaest vrata, dvanaest temelja,zid visok sto Ëetrdeset i Ëetiri lakta, dimenzije iznose dvanaest tisu-Êa stadija (Otkrivenje 21,12-21). Kocka ima dvanaest rubova. Iako utekstu nije naveden oblik, kocka bi bila u skladu sa simbolima i pod-sjeÊa na Svetinju nad svetinjama.


1. Zaπto je milenij nuæan nakon πto o Isusovom drugomdolasku sve stvari dou svojem kraju?

a) Vrijeme oporavka za pravedne. Morat Êemo se naviknutina Ëinjenicu da su neki ljudi na Nebu, a neki ne. U Otkrivenju 22,2stoji da Êe se liπÊe stabla æivota koristiti za lijek svim narodima.Moæda Êe biti ljudi koji vam se ne sviaju ili koje niste oËekivali naNebu. Drugi koje ste oËekivali neÊe biti tamo. Razdoblje od tisuÊugodina bit Êe vrijeme kada Êemo uËiti i razvijati se kao vjeËna biÊa.

b) Vrijeme ispita za pravedne. Otkupljeni Êe moÊi istraæivati“nebeske knjige”, u kojima Êe pronaÊi odgovore na pitanja o Bogu, oonima koje smo voljeli a nisu na Nebu, na pitanja o velikoj borbi. BitÊe mnogo pitanja na koja treba odgovoriti.


c) Vrijeme da Sotona i njegovi sljedbenici pokaæu svojkarakter. Na kraju milenija Sotona i njegovi sljedbenici posljednjiÊe put pokazati razornu narav svojega karaktera. Ovo posljednje oËi-tovanje njihovog karaktera utvrdit Êe otkupljene u vjernosti Bogu zavjeËnost.

2. Koji je konaËni cilj Otkrivenja? Cilj proroËanstva nije dazadovolji naπu radoznalost o buduÊnosti, veÊ da nas nauËi kako daæivimo danas. Otkrivenje treba pripremiti narod za izazove na svrπetkuvremena i milijunima ljudi tijekom krπÊanske ere donijeti nadu, smi-sao i svrhu (Otkrivenje 1,3).


...........................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

........................................................................................................................................................../


...........................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

........................................................................................................................................................../


www.adventisti.hrwww.znaci-vremena.com

Naπe prouËavanje Otkrivenja temelji se na biblijskom ra-

zumijevanju biblijskog nadahnuÊa. Iako poruke u knjizi

potjeËu od Boga, one su prenesene na jezik ljudi. KoristeÊi

se jezikom i slikama iz povijesti Boæjeg naroda Staroga

zavjeta, otkrit Êemo kako je Ivan objavljivao ove poruke.

Pozorno Ëitanje proroËanstava iz Otkrivenja pokazuje da

njihovo ispunjenje moæemo na ispravan naËin shvatiti po-

vijesnom metodom tumaËenja proroËanstava zato πto ona

slijedi povijesni tijek od vremena proroka do svrπetka svi-

jeta. Ovo objaπnjava zaπto bismo trebali uloæiti svaki moguÊi

napor da izvuËemo smisao iz samog teksta, a ne da name-

Êemo unaprijed odreeno pogreπno tumaËenje.

Organizacijska struktura Otkrivenja na mnogo je naËina

vaæna za odgovornu primjenu proroËanstava iz knjige.

Smisleno tumaËenje proroËanstava iz Otkrivenja mora biti

kristocentriËno. »itava knjiga napisana je iz Kristove per-

spektive. Samo u Kristu simboli i slike iz Otkrivenja imaju

svoje konaËno znaËenje i smisao.

Documents

Otkrivenje - Adventisti Hrvatska · 2018-12-20 · Knjiga poËinje lancem otkrivenja u Ëijem je srediπtu Isus. On je prva Osoba spomenuta u knjizi i Onaj koji πalje otkrivenje