23
Otpornost bakterija na fizikalne i kemijske činitelje. Sterilizacija i dezinfekcija

otpornost bakterija

Embed Size (px)

DESCRIPTION

fizikalni i kemijski činitelji

Citation preview

Page 1: otpornost bakterija

Otpornost bakterija na fizikalne i kemijske činitelje.

Sterilizacija i dezinfekcija

Page 2: otpornost bakterija

Otpornost mikroorganizma - sposobnost njihova preživljavanja u nepovoljnim uvjetima

Štetni utjecaji iz okoline: Povišena ili snižena temperatura Isušivanje Promjene kiselosti Prirodna zračenja

Postupci i tvari kojima čovjek nastoji uništiti neželjene mikroorganizme u svojoj okolini

Page 3: otpornost bakterija

Otpornost mikroorganizama prema uvjetima okoline

Prioni Bakterijske endospore Mikobakterije Ciste protozoa Hidrofilni virusi Gljive Bakterije Lipofilni virusi Mikoplazme

otpornost

Page 4: otpornost bakterija

Opći pojmovi

ASEPSA – stanje bez prisutnosti mikroorganizama. STERILIZACIJA – postupak kojim se uništavaju ili uklanjaju sve

vrste i svi oblici mikroorganizama, uključujući i bakterijske endospore.

ANTISEPSA – postupak kojim se uništavaju ili uklanjaju mikroorganizmi na živom tkivu kako bi se spriječio njihov razvoj ili ograničila i liječila već postojeća.

DEZINFEKCIJA – postupak kojim se uništavaju, inhibiraju, ili uklanjaju vegetativni oblici mikroorganizama, ali ne nužno i bakterijske spore.

ANTISEPTIK – tvar koja uništava ili inaktivira mikroorganizme na živom tkivu.

BIOSTATIK – tvar koja sprečava mikroorganizme u rastu, ali ih ne ubija.

Page 5: otpornost bakterija

Ciljevi sterilizacije

1. Sprječavanje prenošenja i raznošenja patogenih mikroorganizama po čovjekovoj sredini, kao i njihovog unošenja u organizam

2. Sprječavanje prisustva mikroorganizama na materijalu, instrumentima i predmetima na kojima ne smije biti mikroorganizama

3. Sprječavanje kvarenja hrane zbog kontaminacije različitim mikroorganizmima

Page 6: otpornost bakterija

Sterilizacijski postupciFIZIKALNI FIZIKALNO-KEMIJSKI

Vlažna toplina Etilenoksid

Suha toplina Formaldehid, glutaraldehid

Ionizacijsko zračenje Peroksid-plazma

Filtriranje

Page 7: otpornost bakterija

Izbor metode sterilizacije uvjetovan je kvalitetom i karakteristikama predmeta, materijala ili pribora koji želimo sterilizirati.

Postupak sterilizacije ne smije utjecati i mijenjati osobine ili kvalitetu mateijala koji se sterilizira.

Svi predmeti, pribor i materijal predviđeni za sterilizaciju moraju se prije postupka sterilizacije temeljito očistiti.

Svi predmeti, pribor i materijal koji su sterilizirani moraju biti jasno označeni oznakom STERILNO.

Page 8: otpornost bakterija

Sterilizacija toplinom

1. Sterilizacija vlažnom toplinom (vrućom vodenom parom pod tlakom)

3 čimbenika: temperatura, tlak vodene pare i vrijeme

Standardne vrijednosti temperature za sterilizaciju vodenom parom pod tlakom:

121oC; 1,2 atm; 20 min 134oC; 2,5 atm; 5 min

Autoklav

Page 9: otpornost bakterija

Metoda dezinfekcije!

2. (Sterilizacija) vlažnom toplinom - zasićenom strujećom vodenom parom

Proces vrlo sličan kuhanju (~100oc)

Predmeti se nalaze na rešetci i preko njih struji vodena para

Trajanje: 30 – 60 min

Kochov lonac

Page 10: otpornost bakterija

Korištenje vlažne topline ispod 100oC

TINDALIZACIJA – frakcijska sterilizacija

Koristi se za uništavanje mikroorganizama u materijalu koji ne podnosi visoke temp.

Princip: vodena kupelj zagrijava se na 56oC /30 min. materijal se ostavlja u inkubatoru na 37oC preko noći postupak se ponavlja 2 do 3 puta

PASTERIZACIJA - je postupak izlaganja namirnica temperaturi 55-70°C radi produženja roka trajanja.

Pasterizacija općenito je proces uništavnja vegetativnih formi mikroorganizama uz istovremenu inaktivaciju enzima u hrani.

LTLT-proces 62,8oC/30’ HTST-proces 71,7oC/15 sek UHT-proces 141oC/2 sek

Metode dezinfekcije!

Page 11: otpornost bakterija

Sterilizacija suhom toplinom (suhim vrućim zrakom)

Trajanje sterilizacijskog procesa:

170oC; 1,5 sat 150oC; 2 sata

Suhi sterilizator

Page 12: otpornost bakterija

Sterilizacija ionizirajućim zračenjem - “hladna sterilizacija”

Provodi se elektronskim zračenjem beta čestica iz linearnih akceleratora ili gama-zračenjem iz kobalt 60 bombi u dozi od 2,5 M rad ili 25000 Gy.

Koriste je proizvođači razl. vrsta proizvoda koji na tržište dolaze sterilni, a ne mogu se sterilizirati toplinom (plastični ili gumeni predmeti za jednokratnu uporabu)

Sterilizacija tkiva za banku organa i tkiva

Page 13: otpornost bakterija

Dezinfekcija UV-zrakama

UV zračenje je oblik elektromagnetskih valova koje vrlo djelotvorno oštećuju stanične nukleinske kiseline i tako djeluju germicidno.

Zračenje koje ima sterilizacijsko djelovanje pripada spektru valne dužine 200 – 300 nm (UV-C)

Služi za održavanje sterilnosti ravnih površina i zraka.

Djelotvorna je na maloj udaljenosti od izvora.

UV lampe se postavljaju u operacijske dvorane, prostore za čuvanje sterilnog materijala, laboratorija i druge prostore s visokim zahtjevima u pogledu mikrobiološke čistoće.

Page 14: otpornost bakterija

Sterilizacija filtriranjem

Fizikalni postupak kojim se steriliziraju različite otopine koje se ne smiju izlagati povišenoj temperaturi

Princip: otopina se protiskuje kroz pore filtera, a mikroorg. zaostaju na filteru. Filtriranje se provodi u aseptičkim uvjetima na sterilnim filterima.

Propustljivost filtera ovisi o: a) veličini pora

b) električnom naboju čestica od kojih je građen

Protiskivanje tekućine kroz filter vrši se pomoću:a) povećanog tlakab) sniženog tlaka (vakum)

Page 15: otpornost bakterija

Vrste filtera

Porculanski filteri (Al-silikat uz dodatak kremenog pijeska; različite veličine pora i stupanj propustljivosti)

Berkefeldovi filteri (pročišćena dijatomejska zemlja uz dodatak azbesta i organskih materijala)

Azbestni filteri (od azbesta koji se preša u vidu diskova)

Stakleni filteri (usitnjeno staklo u vidu okruglih diskova)

Princip: staklo se zagrije do temp. koja je dovoljna da te diskove homogenizira u jednu poroznu masu; propusnost ovisi o vel. komadića stakla i temp.

Membranski filteri Uglavnom se danas koriste

(nitroceluloza, točno određena veličina pora - 0,20 i 0,45 m)

Page 16: otpornost bakterija

Plinska sterilizacija

Etilenoksid Vrlo toksičan plin, bez

boje i mirisa, eksplozivan

Sterilizacija se odvija u specijalno izrađenim sterilizatorima na temp od 45oC do 60oC uz relativnu vlažnost od 50-60% i trajanju od 2-4 sata

Peroksid plazma Koristi se vodikov

peroksid i visokofrekventna električna struja

Sterilizacija se odvija u posebnim komorama iz kojih se evakuira zrak. Nakon toga se puni plinovitim vodikovim peroksidom i visokofrekventnom energijom na temp od 40oC i traje 60 min

Page 17: otpornost bakterija

Praktična primjena sterilizacije

Žarenje: eze, razni metalni instrumenti

Sterilizacija u suhom sterilizatoru: stakleno posuđe, metalni pribor i instrumenti i dr.

Autoklav: kirurški instrumenti, zavojni materijal, kateteri, rukavice, kirurški mantili, bakterijske podloge i dr.

Pasterizacija: mlijeko, sokovi i dr.

Kochov lonac: bakterijske podloge, otopine šećera i dr.

Tindalizacija: otopine šećera, mikrobiološke podloge, krv, serum

Page 18: otpornost bakterija

KONTROLA STERILIZACIJE

a) Fizikalni postupci Mjerenje temperature, vremena, tlaka, koncentracije plina,

doze radioaktivnog zračenja.... Sticherove cjevčice – promjena agregatnog stanja tvari u

cjevčicama kod određene temperature

b) Kemijski postupci Reakcija kemijskih tvari sa sterilizacijskim sredstvom, pri

čemu dolazi do vidljive promjene boje kemijskog indikatora (vrpce, cjevčice)

c) Biološki postupci Koriste se bakterijske endospore apatogenih vrsta iz roda

Bacillus (B. stearotermophilus, B. subtilis)

Page 19: otpornost bakterija

Liofilizacija nije metoda sterilizacije već čuvanja mikroorganizama!

Liofilizacija: postupak konzerviranja bakerija i drugih mikroorganizama i tvari pomoću istovremenog isušivanja na niskim temp.

Koristi se za pohranjivanje mikroorganizama i njihovih struktura (LPS)

Održava se antigena struktura i biokemijske osobine

Page 20: otpornost bakterija

Dezinfekcija

Svrha: redukcija ukupnog broja mikroorganizama na prihvatljivu razinu

MEHANIČKI FIZIKALNI KEMIJSKI

PranjeČišćenjeFiltriranje

Toplina (iskuhavanje, autoklaviranje na 75oC, vruća voda u strojevima za pranje i dezinfekciju)

UV zračenje

Dezinficijensi

Page 21: otpornost bakterija

Mehanizam djelovanja dezinficijensa:

1. Denaturacija bjelančevina2. Oštećenje citoplazmatske opne3. Blokiranje esencijalnih enzimskih sustava

staničnog metabolizma4. Blokiranje sinteze stanične stijenke

Page 22: otpornost bakterija

Prema stupnju mikrobicidne djelotvornosti dijele se na:

Visokovrijedne (glutaraldehid, formaldehid, vodikov peroksid)

Srednje vrijedne (jodni preparati, klorni spojevi, alkohol, fenolski spojevi)

Nisko vrijedne (kvarterni amonijevi spojevi)

Page 23: otpornost bakterija

Antiseptici

Dezinficijensi koji se primjenjuju na koži i sluznicama 70% etanol, povidon-jodid, klorheksidin, hidrogen

peroksid, triklosan