otvori u zidovima i temelji.pdf

Predavanje br.5

OTVORI U ZIDOVIMA

Dr Dragan Kosti 26. mart 2012

3/26/20122

OTVORI U ZIDOVIMA za prozore i vrata

3/26/20123

OTVOROTVOR(prozor)(prozor)

NATPROZORNIKNATPROZORNIK

OTVOROTVOR(vrata)(vrata)

OTVORI U ZIDOVIMA

NANADVRATDVRATNIKNIK

3/26/20124

OTVORI U ZIDOVIMA za prozore

Prozori karakteristi ne mere

Modularne (irina / visina) irina 6M, 9M, 12M, 14M,

18M ... Visina 6M, 9M, 12M, 14M ...

PROZORI

3/26/2012

Namenaprozora:

Osvetljenje, Provetravanje, Otvaranje

vidika prema spoljanjem prostoru

3/26/20126

VORIVORI ZA PROZOREZA PROZORE

Poloaj prozora u odnosu na zid

parapet

3/26/20127

VORI ZA PROZOREPoloaj prozora u odnosu na zid

Nadprozornici: Izvedeni zajedno sa serklaom (prima

optere enje samo od parapeta sa sprata iznad)

Izvedeni odvojeno od serklaa (prima optere enje od parapeta sa sprata iznad i dela zida do horizontalnog serklaa)

3/26/20128

VORI ZA PROZOREVeli ina otvora u zidu u odnosu na prozor Otvor u zidu

za ugradnju prozora ve ih je dimenzija od samog prozora

3/26/20129

VORI ZA PROZOREVeli ina otvora u zidu u odnosu na prozor Veli ina otvora:

ZIDARSKA MERA =

=0.5cm+Modularna mera+0.5cm

Upisuje se na kotnoj liniji u osnovi

Upisuje se kao visinska kota u preseku

VORIVORI ZA PROZOREZA PROZOREVeli ina otvora u zidu u odnosu na prozor

3/26/201211

VORI ZA PROZOREVeli ina prozora u odnosu na otvor u zidu Prozor je manjih dimenzija od otvora u zidu (da

bi ugradnja bila mogu a) Veli ina prozora: PROIZVODNA MERA == -0.5cm+Modularna mera-0.5cm Modularna mera se upisuje u osnovi na osovini

prozora u obliku razlomka (irina / visina)

3/26/201212

PA

RA

PE

T

POD

!"

" #

3/26/2012

NADPROZORNIK ODVOJEN OD SERKLAZA

PRESEK KROZ PROZOR

PROZORPROZOR

3/26/201214

Horizontalni presek-osnova:OBLIK ZIDA KOD OTV RA

ZIDARSKA IRINA

ZIDARSKA IRINA

3/26/201215

$%

!$$ &$ !$ $ $&$

VERTIKALNI PRESEK

NATPROZORNIK BEZ ZUBA

3/26/201216

NATPROZORNICI SA ZUBOM

Visina zuba 3-5cm

irina zuba 12cm ili 1M

3/26/201217

Materijali za izradu nadprozornika

Opeka (ravan ili segmentni luk) Drvene grede Armirani beton: liven na licu mesta ili

prefabrikovan eli ni profili AB od opekarskih elemenata kao

izgubljena oplata AB od siporeks ili durisol elemenata

kao izgubljena oplata

3/26/201218

NATPROZORNICI OD AB - LIVENI NA LICU MESTA

VISINA I NALEGANJE min 15 cm

3/26/201219

OTVORI U ZIDOVIMA za vrata

Vrata karakteristi ne mere Modularne (irina / visina) irina 6M, 7M, 8M, 9M, 10M ... Visina 20M, 21M, 22M ...

3/26/201220

VORIVORI ZA VRATAZA VRATA

Poloaj unutranjih vrata u odnosu na zid

#

3/26/201221

VORI ZA VRATAPoloaj vrata u odnosu na zid

Nadvratnici: Izvedeni zajedno sa serklaom - kod balkonskih

i garanih vrata Izvedeni odvojeno od serklaa kod unutranjih

vrata (prima optere enje od dela zida do horizontalnog serklaa)

3/26/201222

VORI ZA VRATAVeli ina otvora u zidu u odnosu na vrata

Otvor u zidu za ugradnju vrata ve ih je dimenzija od samih vrata

Veli ina otvora po horizontali: ZIDARSKA MERA =0.5cm+Modularna mera+0.5cm Upisuje se na kotnoj liniji u osnovi Veli ina otvora po vertikali: ZIDARSKA MERA =0.5+Modularna mera+0.5cm Upisuje se kao visinska kota u preseku

VORIVORI ZA VRATAZA VRATAVeli ina otvora u zidu u odnosu na vrata

TVOR

u presek u

VORIVORI ZA VRATAZA VRATAVeli ina otvora u zidu u odnosu na vrata

3/26/201225

VORI ZA VRATAVeli ina vrata u odnosu na otvor u zidu Vrata su manjih dimenzija od otvora u zidu (da

bi ugradnja bila mogu a) Visina vrata: PROIZVODNA MERA=

=Modularna mera-1cm Modularna mera se upisuje u osnovi na osovini

vrata u obliku razlomka (irina / visina)

Svetla mera =Modularna mera-9cm

3/26/201226

Materijali za izradu nadvratnika Opeka (ravan ili segmentni luk) Drvene grede Armirani beton: liven na licu mesta ili

prefabrikovan eli ni profili AB od opekarskih elemenata kao

izgubljena oplata AB od siporeks ili durisol elemenata

kao izgubljena oplata

3/26/201227

VORI ZA VRATA

Tipovi nadvratnika

Tip zida sa zubom za ugradnju Tip zida sa zubom za ugradnju dovratnika dovratnika

3/26/2012

Predavanje br. 6Predavanje br. 6TEMELJI ZGRADATEMELJI ZGRADA

Dr Dragan kosti , docent

3/26/2012

TEMELJI ZGRADA

Temelji su konstruktivni elementi preko kojih se zgrada direktno ili indirektno oslanja na tlo, tj. zemljite.

Osobine zemljita dobijaju se istranim buenjem i laboratorijskim ispitivanjem izvadjenih uzoraka

3/26/2012

Gradjevinsko tlo

Vrste zemljita sa gledita pogodnosti za gradnju

- Dobro zemljite : homogene stene, ljunak, glina, les (u slojevima 3 do 4m)

- Loe zemljite : stene u kosim slojevima, stene podlone raspadanju ili su jako ispucale, humus, treset, mulj, ut

3/26/2012

Gradjevinsko tlo

Gradjevinska klasifikacija zemljanih materijala

- Prirodna zemljita : Stene, Nevezani materijali, Les, Vezani materijali, Muljevi i treset

- Nasuta zemljita : Homogeno od prirodnog nevezanog materijala, Nehomogeno od raznorodnih izmeanih materijala

3/26/2012

Gradjevinsko tlo

Prikaz istranih buotina pre izrade temelja

3/26/2012

Nosivost zemljita i naponi u tlu Nosivost zemljita

zavisi od :- Sastava slojeva tla,- Vlanost tla, gustina,

poroznost tla,- Stiljivost,

propustljivost, klizanje, bubrenje

- Nivo podzemne vode- Dubina smrzavanja

3/26/2012

Nosivost zemljita i naponi u tluirina temelja zavisi od:

vrste slojeva zemljita,

dubine fundiranja,

dubine smrzavanja,

Karakteristika objekta: oblik osnove, konstruktivni sistem, visina, materijala za gradnju, optere enja ...

Tehnologije gradjenja

3/26/2012

Raspodela pritiska na tlo ispod temelja

Naponi u zemljitu smanjuju se pove anjem dubine fundiranja, zavisno od vrste zemljita i irine temeljne stope

3/26/2012

Podela temelja

Prema dubini temeljenja Prema materijalu od kojih se izradjuju

temelji Prema obliku

3/26/2012

Podela temelja Prema dubini temeljenja-- Plitki Plitki temeljitemelji

-- Duboki Duboki temeljitemelji

3/26/2012

Plitki temelji Naj e i oblik temeljenja kod zgrada Optere enje od objekta prenosi se

direktno na tlo preko kontaktne povrine stope

Dubina fundiranja kre e se od 50cm do preko 4m

3/26/2012

Dubina plitkog temeljenja

Minimalna dubinafundiranja kod peskovitih, prainastih i glinovitih tla, je 70cm

MaxNivo podzemne vode treba da je >3m

3/26/2012


Minimalna dubinafundiranja kod peskovitih, prainastih i glinovitih tla, je 80cm do 100cm

MaxNivo podzemne vode je

3/26/2012


Minimalna dubinafundiranja kod ljunkovitih tla , je 50cm

3/26/2012

Podela plitkih temelja prema Podela plitkih temelja prema materijalumaterijalu

Kamen OpekaOpeka Nearmirani

beton Armirani

beton

3/26/2012

Podela plitkih temelja prema Podela plitkih temelja prema materijalumaterijalu

Kamen Opeka Nearmirani Nearmirani

betonbeton Armirani

beton

3/26/2012

plitki temelj od plitki temelj od nearmiranog betonanearmiranog betona

3/26/2012

plitki temelj od plitki temelj od armiranog betonaarmiranog betona

3/26/2012

Podela prema obliku temeljaPodela prema obliku temelja

Proirenje temeljnog zida u obliku stope kada optere enja od zgrade treba preneti na ve u povrinu da ne bi dolo do prekora enja dozvoljenog optere enja tla (p)

3/26/2012

Podela prema obliku temeljaPodela prema obliku temelja

Pravougaoni Stepenasti Trapezni

3/26/2012

Vrste temelja u zavisnosti od Vrste temelja u zavisnosti od konstruktivnog sklopa zgradekonstruktivnog sklopa zgrade

Trakasti Samci Kontra grede Kontra plo e Kontra plo e oja ane kontra gredama

3/26/2012


Trakaste temeljne stope, naj e e primenjivan kod masivnih konstruktivnih sklopova

3/26/2012


Temelji samci, naj e e primenjivan kod skeletnih konstruktivnih sklopova

3/26/2012

3/26/2012


Kontra plo eprimenjuju se kod:

- masivnih ali i kod

- skeletnih konstruktivnih sklopova

3/26/2012


Kontra greda u jednom pravcu

Primenjuje se kod skeletnih konstrukcija kada su temelji samci zbog male nosivosti tla veliki, pa je racionalnije spojiti ih u jednu celinu

3/26/2012

Kontra grede u jednom pravcuKontra grede u jednom pravcu

3/26/2012

Kontra grede u jednom pravcuKontra grede u jednom pravcu

Kontra grede sa vutama

3/26/2012

Kontra grede u dva pravcaKontra grede u dva pravca

3/26/2012

TEMELJI ZGRADA-kontra grede

Kontra grede u jednom pravcupovezane seizmi kim gredama

Kontra grede u dva pravca

3/26/2012

Kontra plo a sa kontra gredama Kontra plo a sa kontra gredama u jednom pravcuu jednom pravcu

3/26/2012

Kontra plo a sa kontra gredama Kontra plo a sa kontra gredama u dva pravcau dva pravca

3/26/2012

TEMELJENJE NA KONTRA PLO I

3/26/2012

TEREN

NE !!!

Dno temelja mora da bude horizonta -lno

TEMELJENJE NA TLU U NAGIBU

3/26/2012

TEREN

NE !!!

Dno temelja mora da bude horizontalno


Predubok temelj

3/26/2012


3/26/2012

TEMELJ I ZGRADATEMELJENJE UZ POSTOJE I OBJEKAT

NE !!!DNA TEMELJA MORA NA ISTOJ DUBINI

3/26/2012

TEMELJENJE UZ POSTOJE I OBJEKAT

3/26/2012


Na in obezbedjenja postoje eg objekta i na in podupiranja da bi se spre ila nepredvidjena sleganja

3/26/2012


Na in i ema podbetoniranja postoje eg temelja do dubine fundiranja novog objekta

3/26/2012

Duboko temeljenjeDuboko temeljenje Primenjuje se kada je povrinski sloj

zemljita slabe nosivosti, pa se moraju primeniti:

- ipovi , - Bunari

3/26/2012

ipoviipovi

5. Plivaju i (lebde i) ipoviPlivaju i (lebde i) ipovi 6. Stoje i ipoviStoje i ipovi dopiru do dubljih dobro

nosivih slojeva

3/26/2012

ipovi i Bunariipovi i Bunari Vrste ipova :- Gotovi (pobijaju

se)- Bueni (liveni na

licu mesta)- Bueni meoviti Vrste bunara:- Otvoreni- zatvoreni

3/26/2012

TEMELJITEMELJI

Pitanja ?

Documents

otvori u zidovima i temelji.pdf