REPUBLIKA CRNA GORA UNIJA POSLODAVACA

PORESKA UPRAVA CRNE GORE

PORESKA PRAKSAPITANJA I ODGOVORI

- vodič za poslodavce-

PODGORICA, april 2007.

SADRŽAJ

POREZ NA DODATU VRIJEDNOST Pitanja i odgovori iz PDV-a ……………………………………………… od strane 5 - 34

POREZ NA DOHODAK FIZIČKIH LICA

Pitanja i odgovori iz poreza na dohodak fizičkih lica…………………od strane 36 - 53

POREZ NA DOBIT PRAVNIH LICA

Pitanja i odgovori iz poreza na dobit pravnih lica…………………….. od strane 55 - 61

RAZNO

Pitanja i odgovori ………….…………………………………………….. od strane 63 - 71

2

P O Š T O V A N I,

U cilju uspostavljanja što bolje saradnje Poreske uprave sa poreskim obveznicima, koja bi se ogledala kroz uspostavljanje veće poreske discipline i obezbjeđivanje poštovanja prava poreskih obveznika u skladu sa poreskim propisima, Poreska uprava Crne Gore je u saradnji sa Unijom poslodavaca, sa kojom ima uspostavljen partnerski odnos, izdala krajem godine brošuru «PORESKA PRAKSA – pitanja i odgovori».

Navedenim materijalom obuhvaćen je značajan broj pitanja poreskih obveznika koja su često postavljana pojedinim službama Poreske uprave, i naravno, stručni odgovori koji su usklađeni sa važećim propisima.

Brošura je, prema pristiglim ocjenama i komentarima, imala izvanredan prijem kako poreskih obveznika, tako i službenika Poreske uprave, koji su kroz njen sadržaj mogli dobiti tačne i precizne odgovore na sva pitanja i dileme iz različitih poreskih zakona i propisa, a koji su proistekli iz sprovođenja poreskih zakona u praksi poreskih obveznika.

Kao što je rečeno u predgovoru tom izdanju, Poreska uprava i Unija poslodavaca time nijesu završili sa dobrom i nadasve korisnom praksom izdavanja ovakvih edukativnih materijala, već su dogovorili da ovaj način edukacije postane praksa i doživi nekoliko izdanja, tako da je sada pred vama drugo izdanje, u kome ćete pronaći mnogo novih pitanja kroz konkretne primjere iz prakse poreskih obveznika, koji su potražili pomoć i odgovor od stručnih službi Poreske uprave u proteklom periodu i integralne odgovore, zasnovane, naravno, na važećim propisima.

Poreska uprava će i dalje nastaviti da, kroz građenje dobrih odnosa sa poreskim obveznicima, kao klijent orjentisana institucija, pruža usluge i pomoć, edukuje poreske obveznike i javnost i sprovodi princip transparentnosti i informisanje poreskih obveznika, a u cilju postizanja strateškog cilja - dobrovoljnog plaćanja poreza, jer je funkcionisanje poreskog sistema jedan od bitnih uslova za funkcionisanje svake države i predstavlja opšti nacionalni interes.

Nadamo se da će i ovaj materijal doprinijeti zajedničkom cilju i biti od obostrane koristi za Poresku upravu i Uniju poslodavca, kao i sve poreske obveznike.

PORESKA UPRAVA UNIJA POSLODAVACA DIREKTOR PREDSJEDNIK

Mirjana Pešalj, dipl.ecc Predrag Mitrović

3

POREZ NA DODATU VRIJEDNOST

PDV

4

1. Koju stopu PDV-a treba primijeniti prilikom knjiženja avansa za usluge smještaja i ishrane?

Članom 31 stav 2 Zakona o porezu na dodatu vrijednost («Sl.list RCG», br.65/01,21/03...04/06), predviđeno je da poreski obveznik izda račun za svako pretplaćanje (pretplatu, avans) koje primi prije izvršenog prometa, odnosno usluga, kao i za svaku naknadnu promjenu poreske osnovice.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o PDV- u (Sl. list RCG br.76/05) u članu 24 a stav 1 tačka 6 propisuje da se PDV obračunava i plaća po sniženoj stopi od 7% od prometa proizvoda, usluga između ostalog i na usluge smještaja u hotelima, motelima, turističkim naseljima, kampovima, vilama itd.

Pravilnik o utvrđivanju proizvoda i usluga kojim se oporezuju po sniženoj stopi PDV- a («Sl. list RCG», br. 81/05....02/06) u članu 9 propisuje da uslugom smještaja u hotelima, motelima itd. u smislu 24 a stav 1 tačka 6 Zakona, smatra se samo usluga prenoćišta u ovim objektima, koji su razvrstani u kategorije u skladu sa propisima kojima se uređuje obavljanje turističke djelatnosti.

Ako se uz uslugu smještaja iz stava 1 ovog člana pruža i usluga konzumacije jela i pića na licu mjesta (noćenje sa doručkom, polupansion, pansion i sl.) snižena stopa se primjenjuje samo na uslugu smještaja .U slučaju iz stava 2 ovog člana obveznik je dužan da u računu posebno iskaže naknadu za uslugu smještaja, a posebno naknadu za uslugu konzumacije jela i pića na licu mjesta.

Prema tome prilikom ispostavljanja predračuna za avans potrebno je da utvrdite cijenu noćenja i istu razdvojite od ostalih usluga koje vam kupac plaća uz uslugu noćenja.

2. Kakav je tretman sa aspekta PDV-a u vezi preprodaje upotrebljavanih motornih vozila? U Zakonu o porezu na dodatu vrijednost («Sl.list RCG»; br. 65/01...04/06), u članu 3 propisano je da je predmet oporezivanja promet proizvoda i usluga koje poreski obveznik u okviru obavljanja svoje djelatnosti vrši uz naknadu i uvoz proizvoda u RCG. U članu 4 stav 4 istog Zakona navedeno je da se prometom proizvoda ne smatra promet zemljišta i promet upotrebljavanih putničkih automobila, motocikala i plovnih objekata, za koje poreski obveznik pri nabavci nije imao pravo na odbitak ulaznog PDV-a. U dijelu prava na odbitak ulaznog PDV kod upotrebljavanih motornih vozila u članu 41 stav 1 Zakona, određeno je da poreski obveznik koji nabavlja upotrebljavana motorna vozila radi dalje prodaje, na ime ulaznog PDV, može odbiti iznos koji utvrdi primjenom preračunate stope PDV na nabavnu cijenu upotrebljavanog motornog vozila. U stavu 2 ovog člana navodi se da pravo na odbitak poreskog preostatka nastaje ako preprodavac nabavi ili stekne upotrebljavano motorno vozilio:

1) od lica koje nije imalo pravo na odbitak ulaznog PDV na to motorno vozilo;2) od drugog poreskog obveznika koji, u skladu sa ovim zakonom, za te

proizvode nije imao pravo na odbitak ulaznog PDV;

5

3) od drugog preprodavca koji je ostvario pravo na odbitak poreskog preostatka za odnosno motorno vozilo.

Član 106 Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dodatu vrijednost (»Sl.list RCG», br.65/02...79/05) bliže definiše pravo na odbitak pretporeza kod isporuke upotrebljavanih motornih vozila, na način što ukazuje da poreski obveznik iz člana 41 Zakona smije odbiti kao pretporez iznos koji utvrdi primjenom preračunate stope PDV na nabavnu cijenu upotrebljavanih motornih vozila, ako raspolaže dokumentom iz kojeg se vidi po kojoj je stopi bio obračunat i plaćen porez na promet proizvoda kod kupovine motornog vozila. U stavu 2 ovog člana navedeno je i da poreski obveznik koji je nabavio motorno vozilo od preprodavca koji je za to vozilo ostvario pravo na odbijanje poreskog preostatka, shodno članu 41.stav 5 Zakona, ne može ostvariti pravo na odbitak pretporeza. Dakle, ako je u pitanju preprodavac - obveznik PDV-a koji kupi upotrebljavano motorno vozilo u zemlji radi njegove preprodaje ima pravo da na ime ulaznog PDV-a obračuna iznos od 14,53% nabavne cijene upotrebljavanog motornog vozila s tim da taj iznos ne može biti veći od iznosa obračunatog izlaznog PDV-a. Naglašavamo da je u ovom slučaju bitno utvrditi status preprodavca. Ukoliko neko lice ima status preprodavca, onda upotrebljavana vozila koja nabavlja radi dalje prodaje ne može registrovati na svoje ime i dalje preprodavati, a da pri tom obračunava izlazni PDV i koristi pravo na odbitak. Uredba o plaćanju poreza na promet upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica («Sl.list RCG», br. 25/03), primjenjuje se kada je u pitanju plaćanje poreza na promet putničkih i ostalih upotrebljavanih motornih vozila koja kupuju ili stiču pravna i fizička lica ako se taj promet ili sticanje ne oporezuju porezom na dodatu vrijednost.

3. Da li je preduzeće «XX» koje je izvodilo građevinske radove na projektu koji je finansirao inostrani donator bilo u obavezi da plati porez na dodatu vrijednost, te da li je preduzeće «YY» kao isporučilac proizvoda moglo da koristi poresku potvrdu koja nije glasila na to pravno lice? Članom 25 stav 12 Zakona o porezu na dodatu vrijednost ( «S.L. RCG»broj 65/01...04/06) je propisano da se PDV plaća po stopi 0 % na isporuku proizvoda, odnosno usluga kada je međunarodnim sporazumom, odnosno ugovorom o donaciji predviđeno da se iz dobijenih novčanih sredstava neće plaćati troškovi poreza, kao i da će se način i postupak za ostvarivanja prava na oslobođenje od plaćanja PDV-a urediti propisom Ministarstva finansija. U skladu sa navedenim, Uputstvom o načinu sprovođenja postupka u vezi sa ostvarivanjem prava na oslobađanje od plaćanja poreza na dodatu vrijednost u slučajevima kada je to predviđeno međunarodnim sporazumom odnosno ugovorom ( «Sl.list RCG», br. 34/03 ), je propisano da se prilikom uvoza proizvoda kao i kod isporuke proizvoda i obavljanja usluga u zemlji ne plaća porez na dodatu vrijednost u slučaju kada je to predviđeno međunarodnim sporazumom, odnosno ugovorom a što znači da se sredstva donatorskih pomoći ne mogu koristiti za plaćanje poreza u Republici Crnoj Gori. Pravo na poresko oslobođenje u skladu sa citiranim Uputstvom ostvaruje uvoznik, odnosno kupac proizvoda, odnosno usluga (međunarodna organizacija ili domaće lice). Kupcem proizvoda odnosno usluga kod realizacije projekta iz oblasti građevinarstva smatra se potpisnik ugovora o izvođenju radova sa inostranim

6

donatorom, odnosno nadležnim državnim organom, dakle u ovom slučaju isključivo preduzeće «XX» . Oslobađenje od plaćanja poreza na dodatu vrijednost se ostvaruje na osnovu poreske potvrde koju izdaje ministarstvo nadležno za oblast iz koje se realizuje projekat. Poreska potvrda iz stava 4 član 2 isporučiocu proizvoda, odnosno usluga (obvezniku PDV-a – preduzeću «XX» ) služi kao dokaz da je imao pravo da ne zaračuna PDV prilikom isporuke prizvoda , odnosno usluga korisniku poreske olakšice, dakle donatoru. Takođe, obveznik PDV-a (preduzeće «XX» ) shodno članu 3 stav 2 navedenog Uputstva ima pravo na povraćaj PDV-a koji se odnosi na proizvode i usluge na koje se odnosi poresko oslobođenje.

4. Koje je tumačenje odredbi Zakona o PDV-u u dijelu koji se odnosi na prodaju osnovnog sredstva između povezanih lica?

U Zakonu o porezu na dodatu vrijednost («Sl.list RCG», br. 65/01...04/06) u članu 3 stav 1 propisano je da je predmet oporezivanja PDV promet proizvoda i usluga koje poreski obveznik u okviru obavljanja djelatnosti vrši uz naknadu. Članom 4 stav 1 Zakona određeno je da promet proizvoda predstavlja prenos prava raspolaganja pokretnim, odnosno nepokretnim stvarima. U članu 24. Zakona o porezu na dodatu vrijednost propisano je da se PDV obračunava i plaća po opštoj stopi od 17% od svakog prometa proizvoda, usluga i uvoza proizvoda, osim od prometa proizvoda, usluga i uvoza proizvoda za koje je propisano da se PDV plaća po sniženoj stopi, kao i prometa proizvoda, usluga i uvoza proizvoda za koje je propisana nulta (0) stopa PDV. Shodno navedenim zakonskim propisima slijedi da ste obavezni prilikom prodaje osnovnog sredstva da obračunate PDV po stopi od 17%, bez obzira što se radi o pravnim licima koja imaju status povezanih lica, jer ista sa aspekta Zakona o PDV-u imaju tretman nezavisnih pravnih lica. Poreski obveznik ( kupac) može odbiti PDV koji je platio prilikom nabavke osnovnog sredstva u slučaju da se isto koristi za obavljanje djelatnosti za koje se plaća PDV.

5. Koje su poreske obaveze prilikom unosa imovine fizičkog lica u privredno društvo, ako je je fizičko lice kupilo hotel po određenoj cijeni prije šest mjeseci, a sada je procijenjena vrijednost nepokretnosti višestruko veća od nabavne?

U vezi sa navedenim pitanjem, moramo ukazati da nijeste naveli činjenice značajne za sačinjavanje preciznog odgovora. Naime, bitno je na koji način je fizičko lice ostvarilo sredstva kojima je kupljena predmetna nepokretnost, da li je pri njihovom ostvarenju plaćen odgovarajući porez, te da li je procjena vrijednosti nenovčanog uloga pri unosu u privredno duštvo izvršena u skladu sa članom 51 Zakona o privrednim društvima.

Pretpostavljamo da se pitanje odnosi samo na unos imovine u privredno društvo, te Vam možemo dati odgovor u odnosu na obavezu PDV-a na samu transakciju prilikom unosa imovine fizičkog lica u privredno društvo.

Shodno članu 7 Zakona o porezu na dodatu vrijednost ("Sl. list RCG", br. 65/01… 76/05, 04/06), unos privatne (lične) imovine u privredno društvo, ne smatra

7

se prometom proizvoda (u smislu člana 4 Zakona) i ne podliježe oporezivanju PDV-om. Naime, u smislu člana 7, prometom proizvoda ne smatra se prenos cjelokupne ili dijela imovine, sa ili bez naknade ili kao ulog, ukoliko sticatelj imovine koji je poreski obveznik, ili je izvršenjem prenosa postao poreski obveznik, nastavi da obavlja istu djelatnost. U tom slučaju sticatelj imovine stupa na mjesto njenog prenosioca.

Moramo naglasiti da samo u slučaju kada se u društvo unosi imovina fizičkog lica ne postoji obaveza plaćanja PDV-a, dok unos imovine privrednog društva u drugo društvo predstavalja oporezivu isporuku. Oporeziva isporuka je i u situaciji kada član društva izuzima imovinu društva, jer to predstavlja isporuku za vanposlovne namjene.

6. Kakvo je mišljenje Poreske uprave u vezi količine rashoda na koje se ne plaća porez na dodatu vrijednost, posebno kozmetičkih i higijenskih proizvoda, kao i ljekova?

Pravilnikom o količini rashoda na koji se ne plaća porez na dodatu vrijednost ("Sl. list RCG", br. 74/06 od 04.12.2006), utvrđena je količina rashoda nastala u vezi sa kalom, rasturom, kvarom i lomom na koje se ne plaća porez na dodatu vrijednost, ukoliko ta količina nije utvrđena aktom strukovnog udruženja. U svom aktu navodite da Pravilnikom nije predviđen rashod zbog isteka roka trajanja, te ukazujemo da je isti obuhvaćen pojmom kvar.

Rashodi se utvrđuju na način propisan Pravilnikom, a PDV se ne plaća na rashode do količine utvrđene prema Normativu za utvrđivanje rashoda na koje se ne plaća PDV, koji čini sastavni dio Pravilnika. Za proizvode koji nijesu obuhvaćeni Normativom rashoda, količina rashoda se utvrđuje prema normativu poreskog obveznika, ako nadležni poreski organ ne utvrdi drugu količinu.

Normativom je propisan procenat rashoda kozmetičkih i higijenskih proizvoda od 1%.

Napominjemo da ljekovi nijesu posebno navedeni u Normativu, ali da je u istom pod nazivom Trgovina na malo, u tački 12 – Ostalo, posljednjom stavkom ostalo ne spomenuto propisan procenat rashoda na koje se ne plaća porez na dodatu vrijednost od 0,5%, kao i da se procenat rashoda utvrđuje od prodajne vrijednosti proizvoda.

Shodno izloženom, mišljenja smo da nema potrebe donositi interni Pravilnik o utvrđivanju količine rashoda na koji se ne plaća PDV, jer se rashod proizvoda čijim se prometom bavite utvrđuje u skladu sa navedenim Pravilnikom, odnosno Normativom.

7. Kakvo je vaše mišljenje u vezi primjene čl. 37. stav 5 Zakona o porezu na dodatu vrijednost, a u vezi prava na odbitak ulaznog PDV-a kod nabavke goriva, maziva i rezervnih djelova za plovne objekte kojim se vrše usluge jednodnevnog prevoza putnika po Skadarskom jezeru?

Ukoliko posebno vršite naplatu usluge prevoza u slobodnoj plovidbi, onda se može smatrati da čamci koje posjedujete spadaju u kategoriju čamaca koji služe za obavljanje privredne djelatnosti iz čl. 21 Zakona o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi (¨Sl. List RCG¨br. 48/91).

8

Dakle, ako je ispunjen uslov da vršite naplatu i da se gotovinski promet evidentira preko fiskalizovane poreske registar kase, onda se može zaključiti da se radi o čamcima koji se koriste za privredne svrhe.

Pravo na odbitak ulaznog PDV-a na gorivo, mazivo i rezervne djelove možete ostvariti pod uslovom da posjedujete račune za izvršene nabavke koji su propisani čl. 32 Zakona o porezu na dodatu vrijednost.

Zasnivanje stalnog radnog odnosa sa licima koja upravljaju plovnim objektima je takodje uslov da se isti mogu tretirati kao plovni objekti za obavljanje privredne djelatnost.

8. Da li firma ima pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nepokretnosti, ako svoju imovinu unese u osnivački kapital ?

Zakon o porezu na promet nepokretnosti (“ Sl. List RCG”, br.69/03), u članu 4 propisuje da je predmet oporezivanja promet nepokretnosti, odnosno sticanje vlasništva na nepokretnosti. Sticanjem vlasništva na nepokretnost, između ostalog smatra se i kupoprodaja, razmjena, unošenje i izuzimanje nepokretnosti iz privrednog društva.

Obveznik poreza na promet nepokretnosti, u smislu člana 6 Zakona, je sticalac nepokretnosti.

Zakonom su propisana i oslobođenja od plaćanja ovog poreza. Tako je članom 11 propisano poresko oslobođenje kod unosa nepokretnosti u privredno društvo kao osnivački ulog ili povećanja osnovnog kapitala.

Međutim, samim Zakonom je napravljena razlika u terminima kupoprodaja i unos kao načinima sticanja nepokretnosti, tako da se poresko oslobođenje može ostvariti samo kod unosa nepokretnosti u privredno društvo kao osnivački ulog ili povećanja osnovnog kapitala.

Takođe, Zakonom o privrednim društvima (“Sl. list RCG”, br.6/02), u članu 64, propisano je da društvo sa ograničenom odgovornošću mogu osnovati fizička ili pravna lica, ulaganjem novčanih ili nenovčanih sredstava u društvo radi ostvarivanja profita, a njegovi osnivači odgovaraju za obaveze društva do iznosa svojih uloga. Ulozi osnivača čine početni kapital društva.

Zakon o privrednim društvima, u odjeljku koji se odnosi na društvo sa ograničenom odgovornošću, ne obrađuje pitanje povećanja osnovnog kapitala društva, već članom 79. upućuje da se u tim situacijama primjenjuju odredbe koje se odnose na uvećanje kapitala kod akcionarskih društava. Kao način uvećanja osnovnog kapitala, članom 57 Zakona propisano je da društvo može povećati osnovni kapital dodatnim ulozima svojih osnivača, odnosno članova.

Ako se predmetna nepokretnost stiče kupovinom sredstvima društva, a ne unosom te nepokretnosti u društvo od starane osnivača, odnosno člana, ne može se raditi o uvećanju osnovnog kapitala koje bi podlijegalo poreskom oslobođenju u smislu člana 11 Zakona o porezu na promet nepokretnosti.

9. Koje je vaše mišljenje u vezi oslobađanja od plaćanja poreza na promet za vozilo ( kombi) koje je kupljeno 2003. godine?

Uvoz putničkog motornog vozila- kombija je izvršen u martu 2003. godine, prema tada važećem Zakonu o porezu na promet proizvoda i usluga, plaćen je porez po povlašćenoj stopi od 3 % za opremu za obavljanje taksi djelatnosti. Navedenim Zakonom je bilo propisano da je poreski obveznik, ukoliko prije isteka roka od 5

9

godina od dana sticanja osnovnih sredstava otuđi ta sredstva, dužan platiti razliku do punog iznosa poreza koji bi bio zaračunat po osnovnoj poreskoj stopi.

Kako je u međuvremenu Zakon o porezu na promet prestao da važi stupanjem na snagu Zakona o porezu na dodatu vrijednost ("Sl. list RCG", br. 65/01… 76/05, 04/06), a kupac vozila prestao sa obavljanjem djelatnosti 05.08.2006.godine, dakle prije isteka roka od 5 godina, to je potrebno primijeniti odredbe Zakona o PDV. Dakle, u navedenom slučaju potrebno je prije registracije motornog vozila, na poresku osnovicu koju će utvrditi nadležni poreski organ, obračunati PDV po stopi od 17%.

10. Da li je moguće oslobađanje od plaćanja PDV-a na robu i usluge koje će se koristiti za potrebe realizacije projekta iz socio-humanitarne oblasti kroz koji se pomoć pruža starim osobama, osobama sa invaliditetom, socijalno ugroženom stanovništvu i slično, ako se projekat sprovodi iz sredstava dobijenih od Fonda Evropske unije u vidu donacije?

U vezi sa navedenim ukazujemo da je Zakonom o porezu na dodatu vrijednost ("Sl. list RCG", br. 65/01…04/06), u članu 25 stav 1 tačka 12 propisano da se PDV plaća po stopi od 0% na isporuku proizvoda, odnosno usluga kada je međunarodnim sporazumom, odnosno ugovorom o donaciji predviđeno da se iz dobijenih novčanih sredstava neće plaćati troškovi poreza.

Uputstvom o načinu sprovođenja postupka u vezi sa ostvarivanjem prava na oslobođenje od plaćanja poreza na dodatu vrijednost u slučajevima kada je to predviđeno međunarodnim sporazumom, odnosno ugovorom (SL. list RCG br.34/03), razrađen je postupak ostvarivanja prava na oslobođenje od plaćanja PDV-a u slučajevima primjene međunarodnog sporazuma kojim je predviđeno da se donatorska sredstva ne mogu koristiti za plaćanje poreza u Republici Crnoj Gori. Shodno članu 2 navedenog Uputstva, prilikom uvoza proizvoda, kao i kod isporuke proizvoda i obavljanja usluga u zemlji, ne plaća se porez na dodatu vrijednost u slučaju kada je to predviđeno međunarodnim sporazumom, odnosno ugovorom koji obavezuje Republiku Crnu Goru. Pravo na poresko oslobođenje ostvaruje uvoznik, odnosno kupac proizvoda, odnosno usluga (međunarodna organizacija ili domaće lice), na osnovu poreske potvrde, koju izdaje ministarstvo nadležno za oblast iz koje se realizuje projekat.Potvrda o oslobađanju od plaćanja PDV-a mora, shodno odredbama člana 4 predmetnog Uputstva, treba da sadrži najmanje sledeće podatke:

1. naziv međunarodnog sporazuma, odnosno ugovora,2. broj ugovora evidentiran kod Ministarstva inostranih poslova i potvrdu

da je ugovor na snazi,3. vrijednost projekta po ugovoru,4. specifikaciju proizvoda koji se uvoze, odnosno nabavljaju u zemlji i

usluga koje se koriste u zemlji,5. datum izdavanja potvrde,6. pečat i potpis ovlašćenog lica izdavaoca potvrde.

Iz navedenog slijedi da se uz poresko oslobođenje mogu nabavljati samo proizvodi i koristiti usluge koji su navedeni u specifikaciji Potvrde.

10

Poreska potvrda isporučiocu proizvoda, odnosno usluga (obvezniku PDV-a), služi kao dokaz da je imao pravo da ne zaračuna porez na dodatu vrijednost prilikom isporuke proizvoda, odnosno usluga korisniku poreske olakšice. Takođe, isporučilac proizvoda, odnosno usluga u PDV fakturi mora navesti osnov za oslobađanje od plaćanja poreza na dodatu vrijednost i broj poreske potvrde izdate od strane nadležnog ministarstva.

Shodno izloženom, ukoliko su ispunjeni Zakonom i Uputstvom propisani uslovi, u opisanoj proceduri možete ostvariti pravo na oslobađanje od plaćanja poreza na dodatu vrijednost prilikom nabavke proizvoda i usluga u svrhu ostvarivanja projekta finansiranog iz sredstava donacije.

11. Koje je vaše mišljenje o evidentiranju prometa preko poreske registar kase za naplaćenu proviziju po ugovoru o kupoprodaji, kada su korisnici usluga poreski obveznici i domaća i strana fizička lica?

Zakonom o porezu na dodatu vrijednost («SL. list RCG», broj 65/01 ... 76/05, 04/06), u članu 31. i 32., propisana je obaveza poreskog obveznika da za svaki izvršeni promet proizvoda, odnosno usluga kupcu izda račun, a ukoliko taj promet proizvoda, odnosno usluga naplaćuje u gotovini obavezan je taj promet iskazivati preko poreske registar kase.

Prema članu 8. stav 1. Odluke o platnom prometu u zemlji («Sl. list RCG», broj 78/04 i 33/05 ), pravna i fizička lica koja obavljaju registrovanu djelatnost, dužna su da otvore račun u banci i vrše plaćanje preko tog računa, u skladu sa propisima i ugovorom o otvaranju i vođenju tog računa zaključenim sa bankom.

Prema tome, Agencija za promet nepokretnosti, u obavezi je da drugim privrednim društvima i fizičkim licima koja obavljaju registrovanu djelatnost, ispostavlja fakturu za izvršene usluge i ta faktura, obzirom da je predmetna Agencija registrovana za PDV, mora biti sačinjen u skladu sa članom 32. Zakona o porezu na dodatu vrijednost na kojima će biti zaračunat PDV po propisanoj stopi.

Iz vašeg akta nije jasno da li agencija svoje uslugu pruža isključivo pravnim i fizičkim licima koja obavljaju registrovanu djelatnost, ili pak te usluge pruža i fizičkim licima koja nijesu registrovana za obavljanje djelatnosti. Za slučaj, da Agencija pruža usluge fizičkim licima koja po Zakonu o PDV nijesu u obavezi da se registruju za PDV i koji nijesu dužni da otvore račun u banci, a obaveze za izvršene usluge izmiruju gotovinski, u tom slučaju, shodno navedenim odredbama, dužni ste da ostvareni promet evidentirate preko poreske registar kase.

12. Da li smo u obavezi da obračunavamo i plaćamo PDV-a na prihode od naknada po osnovu izdavanja bankarskih sefova klijentima?

Zakonom o porezu na dodatu vrijednost ("Sl. list RCG", br. 65/01… 04/06), članom 27 stav 1 tačka 4, propisano je oslobođenje od plaćanja PDV-a za sljedeće bankarske i finansijske usluge:

a) odobravanje i upravljanje (rukovanje) kreditima, kao i odobravanje i upravljanje garancijama, odnosno drugim oblicima osiguranja kredita od strane kreditora;

b) usluge u vezi sa upravljanjem (rukovanjem) depozitima, štednim ulozima, bankarskim računima, obavljanjem platnog prometa, nalozima za isplatu

11

(doznakama), unovčavanjem dospjelih (prispjelih) obaveza, čekova ili drugih instrumenata, osim naplate (utjerivanja) i otkupa dugova;

c) promet, uključujući izdavanje novčanica (banknota) i kovanica, koje su zakonsko platežno sredstvo u nekoj državi, osim predmeta za zbirke (prim: numizmatičkih zbirki); predmetima za zbirke se po ovoj tački smatraju zlatne i srebrne kovanice (kovani novac) kao i kovanice od drugog materijala, novčanice (banknote), koje nijesu u opticaju kao zakonsko sredstvo plaćanja i kovanice numizmatičke vrijednosti;

d) promet dionicama, odnosno udjelima u društvima, obveznicama i drugim hartijama od vrijednosti, uključujući njihovo izdavanje, osim čuvanja (depozita) hartija od vrijednosti;

e) upravljanje investicionim fondovima;Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost ("Sl. list RCG",

br. 65/02…16/06), u članu 70, bliže je određen pojam finsijskih usluga:(1) Pod finansijskim uslugama iz člana 27 tačka 4 Zakona se, između ostalog, ne

smatraju poslovi prikupljanja informacija o kreditnoj sposobnosti koji nijesu vezani za odobravanje i upravljanje kreditima, garancijama i drugim oblicima osiguranja kredita.

(2) Pod garancijom iz člana 27 tačka 4 Zakona se podrazumijeva svaka vrsta garancije za osiguranje ispunjenja obaveze.

(3) Pod finansijskim uslugama iz člana 27 tačka 4) Zakona se smatraju i usluge odobravanja kredita kod isporuke proizvoda putem finansijskog lizinga, pod uslovima iz člana 46a ovog pravilnika.

Shodno navedenim odredbama, usluge izdavanja bankarskih sefova klijentima ne mogu se smatrati bankarskim i finansijskim uslugama koje bi podlijegale oslobađanju od plaćanja PDV-a, te shodno tome postoji i obaveza obračunavanja i plaćanja PDV-a na naknade ostvarene po tom osnovu.

13. Koje je vaše mišljenje i stav u dijelu obračunavanja i plaćanja poreza na dodatu vrijednost za usluge (konsalting usluge iz oblasti primjene standarda u proizvodnji medicinskih gasova) koje domaća firma pruža preduzeću registrovanom u Republici Srbiji?

Kada je u pitanju pružanje usluga, bitno je opredijeliti poreskog obveznika, odnosno poreskog dužnika, koji plaća porez na dodatu vrijednost na izvršene usluge.¸ Bitan elemenat za utvrđivanje nastanka poreske obaveze je i mjesto izvršenog prometa. Članom 17. stav 1. Zakona o porezu na dodatu vrijednost (“Službeni list RCG, broj 65701 … 04/06), propisano je da se mjestom izvršenog prometa usluga smatra mjesto u kojem poreski obveznik koji pruža usluge, ima svoje sjedište ili poslovnu jedinicu iz koje obavlja usluge ili stalno, odnosno uobičajeno prebivalište, ako nema sjedište ili poslovnu jedinicu. Istim članom su propisani i određeni izuzeci, tako da je u stavu 3. tačka 4. i 5. propisano da se, između ostalog, kod usluga savjetovanja, kao i pružanja informacija, uključujući i informacije o poslovnim postupcima i iskustvima, mjestom izvršenog prometa smatra mjesto sjedišta primaoca usluge. U istom stavu se propisuje da ako primalac usluge ima prebivalište u inostranstvu, mjestom izvršenog prometa se smatra mjesto njegovog prebivališta.

Članom 12. stav 1. tačka 3. Zakona o porezu na dodatu vrijednost je propisano da je poreski dužnik primalac usluge iz člana 17. stav 3. Zakona, osim u slučaju kada je primalac usluge lice koje nije obveznik PDV-a, u kom slučaju je obveznik davalac usluge.

12

Citirane odredbe ukazuju da se za sve usluge koje se pružaju na teritoriji Republike Crne Gore obračunava i plaća PDV prema sjedištu, odnosno prebivalištu davaoca usluge, bez obzira koje lice je primalac usluge. Član 17. stav 3. se odnosi na obavezu obračunavanja PDV-a od strane lica koje primi uslugu, ako je davalac usluge lice koje ima sjedište, odnosno prebivalište u inostranstvu.

U vezi sa vašim pitanjem, može se izvesti zaključak, da preduzeće sa sjedištem u Republici Crnoj Gori, ima obavezu obračunavanja i plaćanja PDV-a na sve usluge koje izvrši na teritoriji Crne Gore, bez obzira na sjedište odnosno prebivalište primaoca usluge.

14. Da li imamo pravo odbitka ulaznog PDV-a na troškove transporta vozila iznajmljenih na 3 mjeseca od firme iz Slovenije, ako je transport vozila izvršila šlep služba iz Ljubljane kojoj smo dužni uplatiti određeni iznos?

Mjestom oporezivanja kod usluga prevoza, , shodno članu 17. stav 2 Zakona o porezu na dodatu vrijednost, smatra se put ili dio puta kojim se vrši usluga prevoza. Ako se usluga prevoza obavlja dijelom u zemlji, a dijelom u inostranstvu, crnogorski Zakon o PDV-u se primjenjuje samo na dio usluge prevoza kroz Crnu Goru.

Ako naknada za prevoz do odredišta u Crnoj Gori nije uključena u carinsku osnovicu pri carinjenju vozila, na naknadu za domaću dionicu puta postoji obaveza obračunavanja i plaćanja PDV-a, srazmjerno broju kilometara koji obuhvata dionica puta kroz Crnu Goru. Porez obračunava i uplaćuje domaće lice kome je inostrano lice izvršilo uslugu prevoza. Primalac usluge, shodno članu 37 stav 1 Zakona, može prilikom obračunavanja svoje obaveze odbiti PDV ako je tu uslugu upotrijebio ili će je upotrijebiti u svrhe obavljanja djelatnosti za koje plaća PDV.

U slučaju da je usluga prevoza sadržana u carinskoj osnovici, ne postoji obaveza obračunavanja i plaćanja PDV-a.

15. Da li pravno lice koje je registrovano u Crnoj Gori i obveznik je PDV-a, na fakturisanu uslugu koja se obavlja u inostranstvu (registracija predstavništva u Velikoj Britaniji) drugom pravnom licu koje je takođe registrovano u Crnoj Gori obračunava i izkazuje na fakturi PDV?

Prema odredbama člana 17 stav 1 Zakona o porezu na dodatu vrijednost (Sl.RCG br.76/05,04/06) propisano je da se mjestom izvršenog prometa usluga smatra mjesto u kojem poreski obveznik koji pruža uslugu, ima svoje sjedište ili poslovnu jedinicu iz koje obavlja usluge ili stalno, uobičajeno prebivalište, ako nema sjedište ili poslovnu jedinicu.Istim članom su propisani i određeni izuzeci gdje se mjestom izvršenog prometa smatra mjesto sjedišta primaoca usluga,.Međutim, kako je u konkretnom slučaju sjedište primaoca usluge u Crnoj Gori dužni ste da na fakturi za izvršenu uslugu obračunate PDV po stopi od 17% iskažete ga, i uplatite.

Poreski obveznik primalac usluge može prilikom obračunavanja svoje poreske obaveze, odbiti PDV koji je dužan da plati ili je platio prilikom nabavke proizvoda, odnosno usluga od drugog poreskog obveznika, ako je te proizvode, odnosno usluge upotrijebio (iskoristio) ili će ih iskoristiti u svrhe obavljanja djelatnosti za koje se plaća PDV.

13

16. Kakva je primjena poreskih propisa RCG na dio stranog društva koje svoju djelatnost obavlja u Republici Crnoj Gori, u dijelu obračunavanja i plaćanja poreza na dodatu vrijednost za usluge koje dio stranog drušva u RCG pruža stranom društvu (osnivaču) po ugovoru o pružanju usluga na određenim projektima, kao i kakav poreski tretman imaju bruto naknade koje bi se isplaćivale za privremeno zaposlene radnike (po ugovoru o djelu), a kakav za stalno zaposlene u dijelu stranog društva, srazmjerno utrošenom vremenu na tim projektima?

Zakon o poreskoj administraciji definiše poreskog obveznika kao lice koje u skladu sa poreskim i drugim zakonima podliježe obavezi plaćanja poreza. Lice prema istom Zakonu je: pravno lice, dio pravnog lica, organizacija, preduzetnik i fizičko lice koje je dužno da postupa u skladu sa poreskim zakonima Republike Crne Gore, bez razlike na način i oblik organizovanja. Prava i obaveze poreskih obveznika propisani su u poglavlju IV Zakona o poreskoj administraciji. Pomenuto preduzeće, kao dio stranog društva, registrovano je u Republici Crnoj Gori za obavljanje djelatnosti – pružanje usluga za račun svog osnivača, a matično preduzeće u svojstvu osnivača, uplaćuje sredstva za te namjene. Iz vašeg dopisa nije moguće zaključiti, iz kojih razloga i za koje svrhe je Osnivač registrovao pomenuto društvo u RCG. Navodi se samo, da dio stranog društva namjerava da sa svojim osnivačem zaključi ugovor o pružanju usluga na “određenim projektima”. Takođe nije moguće prepoznati namjenu uplaćenih sredstava, (nedostaju fakture, ugovori, protokoli i dr.) na osnovu kojih je moguće utvrditi nastanak i zasnivanje dužničko povjerilačkog odnosa za sredstva uplaćena na račun dijela stranog društva u Republici. Pretpostavka je, da sredstva primljena od osnivača, nijesu uplaćena za svrhe povećanja osnivačkog uloga ( strana društva koja osnivaju djelove svojih društava, dužna su da svaku izmjenu podataka o osnivanju, dostave CRPS u roku od 20 dana od dana izvršenih izmjena), već da su sredstva upotrijebljena za obavljanje osnovne djelatnosti za koju je društvo i registrovano. To podrazumijeva da je dio stranog društva registrovano za obavljanje poslovne djelatnosti za koju se koristi materijalna i nematerijalna imovina (imovinska prava) u svrhe trajnog ostvarivanja prihoda. Predmetno preduzeće, kao dio stranog društva, obavljanjem djelatnosti ostvaruje prihode i rashode, a za svrhe oporezivanja, rješenja su data kroz pojedine poreske zakone i odgovarajuća podzakonska akta. Prema tome, mišljenja smo da je vaše preduzeće kao dio stranog društva koje svoju djelatnost obavlja u Republici Crnoj Gori, registrovano za obavljanje poslovne djelatnosti u svrhe trajnog ostvarivanja prihoda i dužno je da svoje poslovanje usaglasi sa odgovarajućim odredbama poreskih i drugih zakona u Republici. U smislu poreskih zakona Republike Crne Gore, navedeno preduzeće ima status poreskog obveznika koje je dužno da obračunava i plaća poreze saglasno tim zakonima kao i svi poreski obveznici u Republici. Kod obračuna i plaćanja PDV, kada je u pitanju pružanje usluga, bitno je opredijeliti poreskog obveznika, odnosno poreskog dužnika, koji plaća porez na dodatu vrijednost na izvršene usluge. Bitan elemenat za utvrđivanje nastanka poreske obaveze je i mjesto izvršenog prometa. Članom 17. stav 1. Zakona o porezu na dodatu vrijednost (“Službeni list

14

RCG, broj 65701 … 04/06), propisano je da se mjestom izvršenog prometa usluga smatra mjesto u kojem poreski obveznik koji pruža usluge, ima svoje sjedište ili poslovnu jedinicu iz koje obavlja usluge ili stalno, odnosno uobičajeno prebivalište, ako nema sjedište ili poslovnu jedinicu. Istim članom su propisani i određeni izuzeci, tako da se za usluge navedene u stavu 3. mjestom izvršenog prometa smatra mjesto sjedišta primaoca usluge. U istom stavu se propisuje da ako primalac usluge ima prebivalište u inostranstvu, mjestom izvršenog prometa se smatra mjesto njegovog prebivališta. Članom 12. stav 1. tačka 3. Zakona o porezu na dodatu vrijednost je propisano da je poreski dužnik primalac usluge iz člana 17. stav 3. Zakona, osim u slučaju kada je primalac usluge lice koje nije obveznik PDV-a, u kom slučaju je obveznik davalac usluge. Citirane odredbe ukazuju, da se za sve usluge koje se pružaju na teritoriji Republike Crne Gore obračunava i plaća PDV prema sjedištu, odnosno prebivalištu davaoca usluge, bez obzira koje lice je primalac usluge. Član 17. stav 3. se odnosi na obavezu obračunavanja PDV-a od strane lica koje primi uslugu, ako je davalac usluge lice koje ima sjedište, odnosno prebivalište u inostranstvu. U vezi sa vašim pitanjem, može se izvesti zaključak, da preduzeće sa sjedištem u Republici Crnoj Gori, ima obavezu obračunavanja i plaćanja PDV-a na sve usluge koje izvrši na teritoriji Crne Gore, bez obzira na sjedište odnosno prebivalište primaoca usluge. Po pitanju iz vašeg akta, kakav je poreski tretman i da li se plaća PDV na bruto naknade koje bi se isplaćivale za radnike zaposlene po ugovoru o djelu, možemo ukazati na sjedeće: Bez obzira da li je u pitanju rezidentno ili nerezidentno fizičko lice, kod ugovora o djelu, saglasno Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica ( sl. list RCG”, broj 065/01 … 004/07), obračunava se porez po odbitku po stopi od 15% na osnovicu 60% ugovorene bruto naknade. Za lica koji nijesu rezidenti RCG ne obračunavaju se doprinosi. Takve naknade ne oporezuju se porezom na dodatu vrijednost. Po pitanju stalno zaposlenih lica u dijelu stranog društva, ukazujemo na rješenja koja su propisana sljedećim Zakonskim odredbama: U članu 80. Zakona o prvrednim društvima (“Sl. list RCG”, broj 06/02), propisano je da strano društvo koje obavlja privrednu djelatnost preko svog dijela društva na teritoriji Republike, dužno je da svoje poslovanje usaglasi sa odgovarajućim odredbama tog Zakona i drugih Zakona u Republici. Članom 9. Zakona o radu, propisano je da je poslodavac dužan da sa licem koje se zapošljava zaključi ugovor o radu prije početka rada, a saglasno članu 11. istog Zakona, strani državljanin i lice bez državljanstva, može da zaključi ugovor o radu, pod uslovima utvrđenim posebnim Zakonom i međunarodnim konvencijama. Shodno članu 46. stav 7. Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica ( “Sl. list RCG”, broj 65/01 i 7/04 ) i članu 7. stav 4. Uputstva o načinu obračunavanja i plaćanja poreza i doprinosa iz i na lična primanja po osnovu zaposlenja ( “Sl. list RCG”, broj 43/04 ), rezidentni poreski obveznik koji ostvaruje primanja neposredno iz inostranstva sam obračunava porez i doprinose na taj dohodak i plaća ih u roku od 5 dana od dana prijema dohotka. Navedeni propisi sadrže i obavezu tog fizičkog lica da nadležnom poreskom organu dostavlja izvještaje (OPD 1) i druge evidencije koje su bitne za obračun poreza na lična primanja.Inače, prema članu 3. Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, rezidentnim fizičkim licem smatra se lice koje na teritoriji RCG ima prebivalište ili centar poslovnih i

15

životnih interesa, odnosno boravi na teritoriji Crne Gore više od 183 dana u poreskoj godini, što podrazumijeva, da pojam rezidentstva nije poistovjećen sa državljanstvom. Da bi se izbjegle situacije da se jedno te isto lice po osnovu istog primanja oporezuju u Crnoj Gori i matičnoj državi, Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica propisuje da međudržavni sporazumi o otklanjanju dvostrukog oporezivanja imaju pretežnu važnost u odnosu na odredbe ovog Zakona. Prema naprijed navedenom, jasna je situacija oko zakonskog regulisanja obračuna i plaćanja poreza na lična primanja rezidentnih fizičkih lica koja ostvaruju primanja iz druge države. Kada je u pitanju obračun doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, propisi koji regulišu tu materiju, ne tretiraju kao osiguranike rezidentna fizička lica koja ostvaruju primanja iz inostranstva, već jedino “prepoznaju” državljane Crne Gore koji su na teritoriji Crne Gore zaposleni kod stranih poslodavaca. U članu 10. stav 1. tačka 6. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ( “Sl. list RCG”, broj 54/03, 39/04 i 79/04 ) i članu 8. stav 1. tačka 6. Zakona o zdravstvenom osiguranju (“Sl. list RCG”, broj 39/04), istovjetno je propisao da osiguranici, zaposleni su i “državljani Srbije i Crne Gore koji su na teritoriji Republike zaposleni kod stranih ili međunarodnih organizacija i ustanova, stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava ili kod stranih pravnih ili fizičkih lica, ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno”. Ukoliko pođemo od pretpostavke da međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno, te da postoji obaveza obračuna i plaćanja doprinosa, u tom slučaju doprinose ( na teret isplatioca i na teret zaposlenog ) obračunava i uplaćuje poslodavac prilikom isplate zarade. Na obaveze obračunavanja i plaćanja PDV i poreza i doprinosa na i iz ličnih primanja dijela stranog društva registrovanog u RCG, nije od uticaja to što će pomenuto društvo zaključiti ugovor o pružanju usluga na određenim projektima sa preduzećem osnivačem iz inostranstva i istom ispostavljati fakture sa iskazanim PDV-om i ličnim primanjima, već su za utvrđivanje te obaveza od presudnog uticaja određenja iz Zakona o porezu na dodatu vrijednost kao što su određenja predmeta oporezivanja, poreskog dužnika i poreskog obveznika, mjesta oporezivanja, nastanka obaveze obračunavanja PDV, poreske osnovice, poreske stope, poreskih oslobođenja, kao i uslova za odbijanje ulaznog PDV, a za poreze i doprinose, određenja iz Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i Zakona o zdravstvenom osiguranju.

17. Kakav poreski status imaju usluge zajma uplaćenog preko poslovne banke u RCG, koji je strano pravno lice uplatilo pravnom licu registrovanom u RCG po Ugovoru o zajmu, u situaciji kada su i Ugovor i navedena transakcija uredno prijavljeni Centralnoj banci RCG?

Saglasno članu 3. stav 1. tačka 1. Zakona o porezu na dodatu vrijednost (“Sl. list RCG”, broj 65/01 … 76/05), predmet oporezivanja PDV je promet proizvoda i promet usluga koje poreski obveznik u okviru obavljanja svoje djelatnosti vrši uz naknadu.Poglavlje IX – Oslobođenja od plaćanja PDV, član 27. stav 1. tačka 4. istog Zakona, propisuje da su od plaćanja PDV oslobođene bankarske i finansijske usluge, između ostalih i odobravanje i upravljanje (rukovanje) kreditima.

16

Oblast rješavanja statusa bilo kojeg lica koje se bavi pružanjem bankarskih i/ili finansijskih usluga, uređena je Zakonom o bankama (“SL. list RCG”, broj 52/00 … 55/03).

Navedeni Zakon, u članu 4. propisuje da, nijedno lice ne smije da se bavi poslovima bankarstva, uključujući primanje depozita i sličnih povratnih sredstava i davanjem kredita, niti da na drugi način osnuje ili vodi predstavništvo u Republici Crnoj Gori, direktno ili indirektno, ukoliko nema potrebnu dozvolu Centralne banke Crne Gore, niti u nazivu koristi riječi banka ili izvedenicu od riječi banka.

U smislu člana 3. stav 1. tačka 15. Zakona o bankama, izraz “lice” koje se upotrebljava u ovom Zakonu, ima značenje domaćeg ili stranog fizičkog ili pravnog lica, uključujući banke, finansijske institucije, akcionarska društva, društva sa ograničenom odgovornošću, ortačka i komanditna društva, udruženja za uzajamno kreditiranje i afilijacije stranih banaka, bilo da ostvaruju profit ili da su neprofitne organizacije i bilo da su dobile dozvolu za rad na osnovu tog Zakona ili ne.

Imajući u vidu navedene zakonske odredbe, mišljenja smo da privredni subjekti koji nemaju potrebnu dozvolu Centralne banke Crne Gore za obavljenje bankarskih i finansijskih poslova, ne mogu se baviti tim poslovima, kao i ne mogu vršiti promet usluga primanja depozita i davanja kredita i sličnih povratnih sredstava kao što su zajmovi. Ukoliko posjeduju takvu dozvolu i vrše promet bankarskih i finansijskih usluga, za taj promet, saglasno članu 27. stav 1. tačka 4. Zakona o PDV, oslobođeni su plaćanja PDV.

Radi otklanjanja eventualnih nejasnoća u pogledu uslova i načina za dobijanje potrebne dozvole Centralne banke Crne Gore, za privredne subjekte koji namjeravaju da nedostajuća finansijska sredstva pribavljaju po osnovu Ugovora o zajmu kao uređenoj formi finansijske usluge, potrebno je za bliže informacije da se obratite Centralnoj banci Crne Gore kao jedino nadležnoj instituciji za davanje takve dozvole. 18. Kakav je poreski tretman unosa cjelokupne imovine društva u vidu uloga u novo društvo, kao i prava na odbitak ulaznog PDV-a kod preduzeća koje je izgradilo objekat a koji prenosi u drugo privredno društvo?

Shodno članu 3. Zakona o porezu na dodatu vrijednost ( “Sl. list RCG”, broj 65/01 … 04/06), predmet oporezivanja PDV je promet proizvoda i promet usluga koje poreski obveznik u okviru obavljanja svoje djelatnosti vrši uz naknadu, kao i uvoz proizvoda u Republiku Crnu Goru.

PDV se obračunava i plaća prema mjestu gdje je obavljen promet proizvoda, odnosno usluga, odnosno prema mjestu u kome se smatra da je taj promet obavljen.Članom 7. stav 1. Zakona o porezu na dodatu vrijednost, propisano je da se prometom proizvoda ne smatra prenos cjelokupne imovine ili dijela imavine sa ili bez naknade ili kao ulog, ukoliko sticatelj imovine koji je poreski obveznik ili je izvršenjem prenosa postao poreski obveznik nastavi da obavlja istu djelatnost. U tom slučaju smatra se da sticatelj imovine stupa na mjesto njenog prenosioca.

Saglasno stavu 2. istog člana, sticatelj iz stava 1. ovog člana dužan je da za stečene nepokretnosti izvrši ispravku ulaznog PDV, na način utvrđen članom 39. ovog Zakona.

Iz vašeg dopisa nije moguće zaključiti za koje svrhe vlasnik osniva drugo preduzeće i koju djelatnost će obavljati to novo preduzeće. Pretpostavka je da djelatnost novog preduzeća neće biti proizvodnja flaširane vode za koju je objekat građen, već neka druga djelatnost.

17

Imajući u vidu navedeno, može se izvesti zaključak, da novo društvo koje je poreski obveznik, kao sticatelj imovine nije stupilo na mjesto njenog prenosioca, kao i da ne obavlja istu djelatnost koju je trebalo da obavlja prenosilac. Na taj način, nije ispunjen osnovni uslov na osnovu kojeg se može smatrati da takva transakcija nije promet proizvoda, a koji je propisan članom 7. stav 1. Zakona o PDV.

Na osnovu navedenog, saglasno članu 10. Pravilnika o primjeni zakona o PDV, unos imovine u drugo društvo ima status posebnog slučaja prometa proizvoda i usluga na koji se obračunava i plaća porez na dodatu vrijednost.

Što se tiče prava na odbitak ulaznog PDV, koji je prenosilac platio na proizvode i usluge nabavljene za izgradnju predmetnog objekta, mišljenja smo da se takvo pravo saglasno članu 37. stav 1. Zakona o PDV, može ostvariti, obzirom da su proizvodi i usluge upotrijebljeni u svrhe djelatnosti za koje se plaća porez na dodatu vrijednost.

19. Koje su poreske obaveza za usluge koje pružamo članovima našeg Udruženja, kao i poreski tretman članarine?

Na osnovu vašeg zahtjeva ne možemo zaključiti o kojoj se vrsti usluga radi (oporezivi ili oslobođeni promet), pa vam shodno tome ne možemo ni dati precizan odgovor već samo uputiti na osnovne odredbe Zakona o PDV-u.

Članom 3 stav 1 Zakona o PDV-u ( «Sl.list RCG», br.65/01... 04/06) propisano je da je predmet oporezivanja PDV promet proizvoda i promet usluga koje poreski obveznik u okviru obavljanja svoje djelatnosti vrši uz naknadu.

Shodno članu 26 stav 10 navedenog Zakona nevladine organizacije koje su osnovane u skladu sa propisima kojima se uređuje poslovanje tih organizacija oslobođene su plaćanja PDV-a na usluge, ukoliko ne postoji vjerovatnoća da će to oslobođenje dovesti do narušavanja konkurencije.

Što se tiče vašeg drugog pitanja u vezi poreskih obaveza za članarinu, mišljenja smo da se članarina ne smatra naknadom koja podliježe oporezivanju ukoliko neko lice prima članarinu za obavljanje svoje djelatnosti, koju vrši u okviru svojih ovlašćenja, i ukoliko se članski doprinos utvrđuje pod određenim kriterijumima i ako je on isti za sve članove društva.

20. Da li je poreski obveznik koji uvozi softvere iz Srbije i ugrađuje ih u opremu za prijem tv signala u obavezi da plaća neki porez?

Članom 15 Zakona o porezu na dodatu vrijednost ( «S.L. RCG « broj 65/01...76/05,04/06 ), te članom 33 Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dodatu vrijednost (« S.L. RCG« broj 65/02...16/06), je propisano da se mjesto oprezivanja proizvoda određuje prema mjestu isporuke proizvoda i da se teritorija Crne Gore smatra jednim mjestom isporuke. Ovo znači, da svi proizvodi koji se upotrebljavaju (troše) u Crnoj Gori podliježu plaćanju poreza po stopi od 17% , nezavisno od mjesta njihove proizvodnje odnosno nezavisno od toga da li su proizvedeni ili pak uvezeni .

Znači, vaš klijent je dužan da na ugradnju – implementaciju softvera plati PDV po stopi od 17 % , a na uvoz odnosno nabavku softvera elektronskim putem plaća se takođe PDV po stopi od 17 %.

21. Kakav je poreski tretman kupovine udjela između članova privrednog društva i kupovinu udjela u kojoj se kao kupac javlja neko treće lice?

18

Prema odredbama člana 27 stav 1 tačka 4 podtačka d) Zakona o porezu na

dodatu vrijednost («Sl.list RCG», br.65/01... 76/05 ) u plaćanja PDV-a su oslobođeni promet dionicama, odnosno udjelima u društvima, obveznicama i drugim hartijama od vrijednosti, uključujući njihovo izdavanje, osim čuvanje (depozita) hartija od vrijednosti, te prema tome PDV se ne plaća bez obzira ko je kupac udjela u privrednom društvu. 22. Da li imamo prava na odbitak ulaznog PDV na avanse, u poreskom periodu u kojem je avans plaćen, a to plaćanje izvršeno na osnovu “avansne situacije” koja sadrži sve elemente PDV računa propisane članom 32. Zakona o PDV?

Uslovi za odbijanje ulaznog PDV propisani su članom 37. Zakona o porezu na dodatu vrijednost ( “Sl. list RCG”, broj 65/01 … 04/06). Stavom 1. toga člana, predviđeno je da poreski obveznik može, prilikom obračunavanja svoje poreske obaveze, odbiti PDV koji je dužan da plati ili je platio prilikom nabavke proizvoda, odnosno usluga od drugog poreskog obveznika, prilikom uvoza proizvoda i kao primalac (korisnik) usluge, ako je te proizvode, odnosno usluge upotrijebio (iskoristio) ili će ih iskoristiti u svrhe obavljanja djelatnosti za koje se plaća PDV.

Saglasno članu 40. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dodatu vrijednost (“Sl. list RCG”, broj 65/02 … 16/06), kod avansa , poreska obaveza nastaje na dan prijema avansa, nezavisno da li je izvršena isporuka proizvoda ili usluga i obračunava se primjenom preračunate stope.

Za izvršeni promet proizvoda, odnosno usluga, poreski obveznik je saglasno članu 31. stav 1. Zakona o PDV, dužan da izda račun ili drugi dokumenat koji služi kao račun. Pod računom za potrebe PDV, saglasno članu 72. stav 2. Pravilnika o promjeni zakona o PDV, smatra se svaki dokumenat, bez obzira na to u kakvom obliku i pod kakvim nazivom je izdat, ako sadrži propisane podatke iz člana 32. Zakona, kao što je i privremena situacija u građevinarstvu.

Članom 37 stav 6 tačka 1 Zakona o PDV-u propisano je da poreski obveznik smije odbiti ulazni PDV iskazan u računima iz člana 32 Zakona. Ukoliko avansni račun ispunjava uslove iz člana 32 Zakona, onda primalac računa može izvršiti odbitak ulaznog PDV-a, pod uslovom da je račun izdat na osnovu unaprijed plaćenog avansa.

23. Da li smo u obavezi da se registrujemo za porez na dodatu vrijednost, a po osnovu ostvarivanja prihoda od podzakupa u poslovnoj 2007.godini , iako nam je osnovna djeletnost pružanje finansijskih usluga?

Prema članu 27. Zakona o porezu na dodatu vrijednost (“Sl.list RCG”, br.

65/01…76/05) , plaćanja PDV su oslobođene bankarske i finansijske usluge ( bliže opisane u stavu 4. tačke a; b;c i d) .

Međutim, iako ste po osnovu vaše osnovne djelatnosti oslobođeni plaćanja PDV-a, ne znači da nemate obavezu da se registrujete za PDV ukoliko izvršite oporezivi promet iznad 18.000€. Na osnovu potpisanih ugovora o podzakupu, u kojima navodite ostvarenje prihoda iznad 18.000€, ispunjavate navedene uslove, a sa tim i obavezu da se registrujete za PDV. U članu 55 stav 3 Zakona o porezu na dodatu vrijednost propisano je da lice koje prvi put postaje, odnosno može postati poreski obveznik dužno je poreskom organu podnijeti prijavu za registraciju, najkasnije do 20 dana kalendarskog mjeseca

19

koji slijedi mjesecu u kojem je izvršilo, odnosno postoji vjerovatnoća da će izvršiti promet proizvoda, odnosno usluga u visini koja prelazi iznos iz člana 42 stav 1 ovog Zakona. Svojstvo poreskog obveznika se stiče danom koji poreski organ utvrdi u rješenju o registraciji za PDV, koje izdaje u roku od 15 dana od prijema prijave.

24. Kakav je poreski tretman poljoprivredne proizvodnje u situaciji, kada se djelatnost poljoprivredne proizvodnje obavlja u privrednim društvima i kada tu djelatnost obavljaju preduzetnici?

Članom13. Zakona o porezu na dodatu vrijednost, propisano je da je poreski obveznik svako lice koje na bilo kojem mjestu samostalno obavlja bilo koju poslovnu djelatnost, a što podrazumijeva između ostalog i poljoprivrednu djelatnost. Zakon o poreskoj administraciji definiše poreskog obveznika kao lice koje u skladu sa poreskim i drugim zakonima podliježe obavezi plaćanja poreza. Lice prema istom Zakonu je: pravno lice, dio pravnog lica, organizacija, preduzetnik i fizičko lice koje je dužno da postupa u skladu sa poreskim zakonima Republike Crne Gore, bez razlike na način i oblik organizovanja.

Ukoliko oporezivi promet prelazi granicu od 18.000,00€, za poslednjih 12 mjeseci ili kraći vremenski period, stiče se svojstvo poreskog obveznika koji se mora registrovati za PDV. U tom slučaju poreski obveznik je dužan da podnese prijavu za registraciju za PDV, najkasnije do 20-og u mjescu koji slijedi mjesecu u kojem je ostvaren limit za registraciju.

Za PDV se registruje lice, a ne poslovna djelatnost, i svaka registracija obuhvata sve poslovne djelatnosti registrovanog lica. Lice koje treba da se registruje može biti i privredno društvo i preduzetnik odnosno lice koje se bavi samostalnom djelatnošću, a koje ima opštu poresku registraciju.

Prava i obaveze poreskih obveznika propisani su u poglavlju IV Zakona o poreskoj administraciji ( «Sl.list RCG», broj 65/01 ... 29/05).Izuzetno od ovoga, lice koje za poslednjih 12 mjeseci ostvari promet proizvoda, odnosno usluga u vrijednosti koja ne prelazi, odnosno nije vjerovatno da će preći iznos od 18.000,00€ nije poreski obveznik, te na svojim računima ne smije obračunavati i iskazivati PDV, nema pravo na odbitak ulaznog PDV i ne vodi knjigovodstvo u skladu sa Zakonom o PDV. Ovo lice može nadležnom poreskom organu, po svom nahođenju, podnijeti zahtjev za otpočinjanje obračunavanja i plaćanja PDV. Poreski organ na osnovu pisanog zahtjeva, donosi rješenje o upisu u registar za plaćanje PDV za period koji ne može biti kraći od tri godine.

Poreski obveznik obračunava PDV na osnovu iznosa koje zaračunava na oporezivi promet iz izdatih računa za isporučene proizvode, odnosno izvršene usluge u poreskom periodu. Poreski period je period od prvog do zadnjeg dana u mjesecu (kalendarski mjesec). Poreska obaveza se iskazuje u mjesečnoj prijavi za obračun PDV i podnosi se nadležnom poreskom organu do 15 dana narednog mjeseca po isteku poreskog perioda, a tako iskazana obaveza PDV-a, dospijeva za plaćanje 15. dana u mjesecu po isteku poreskog perioda.

Što se tiče poljoprivrednika koji nije obveznik PDV po osnovu isporuke poljoprivrednih i šumskih proizvoda, odnosno usluga, saglasno članu 43. Zakona o PDV, takav poljoprivrednik ima pravo na paušalnu nadoknadu ulaznog PDV i ista se priznaje samo poljoprivrednicima koji izvrše promet poljoprivrednih i šumskih proizvoda, odnosno usluga poreskim obveznicima. Poreski obveznici za koje je izvršen promet proizvoda, odnosno usluga od strane poljoprivrednika, dužni su u vrijednost (cijenu) tog prometa uračunati iznos paušalne nadoknade u visini 5% od

20

otkupne vrijednosti proizvoda, odnosno usluga i ti poreski obveznici imaju pravo da paušalnu nadoknadu odbiju kao ulazni PDV, ukoliko prethodno pribave saglasnost nadležnog poreskog organa.

Odobrenje poreskog organa izdato poljoprivredniku (koji nije obveznik PDV) za ostvarenje paušalne nadoknade od 5% za isporuke poljoprivrednih i šumskih proizvoda važi od datuma izdavanja do isteka kalendarske godine za koju je izdato. Pri isporuci proizvoda obvezniku PDV, imaoci odobrenja, ako žele da ostvare pravo na paušalnu nadoknadu, moraju podnijeti kopiju odobrenja koju kupac mora čuvati zajedno sa računom. Račun mora da sadrži sve podatke propisane članom 32. Zakona o PDV. Paušalna naknada se na računu iskazuje isto kao PDV.

Iz svega navedenog proizilazi da vi koji obavljate poljoprivrednu djelatnost, a ukoliko obavljate oporezivi promet koji prelazi granicu od 18.000,00€ za poslednjih 12 mjeseci, ili kraći vremenski period, dužni ste da se registrujete za PDV bez obzira za koji oblik organizovanja ste se opredijelili, da li kao privredno društvo ili kao preduzetnik.Ukoliko u vašem poslovanju ostvarujete promet manji od 18.000,00€ za poslednjih 12 mjeseci, odnosno, procjenjujete da ne postoji vjerovatnoća da će taj promet preći tu granicu, u tom slučaju vi nijeste poreski obveznik i nemate obavezu da se registrujete kao PDV obveznik. U tom slučaju ,vi nećete moći da koristite pravo na odbitak ulaznog PDV, na svojim računima ne smijete obračunavati i iskazivati PDV, a kao prednost možete imati to što nećete biti u obavezi da vodite knjigovodstvo u skladu sa Zakonom o PDV. Ukoliko ne ispunjavate uslove za obaveznu registraciju za PDV u smislu kako je gore navedeno, na vama ostaje odluka hoćete li nadležnom poreskom organu podnijeti prijavu za registraciju za PDV obveznika i po tom osnovu koristiti privilegije koje proizilaze iz Zakona o PDV, ili to zakonsko pravo nećete iskoristiti. 25. Kakve su obaveze za slučaj pogrešnog knjiženja koje se može dokumentovati?

U članu 20 stav 11 Zakona o porezu na dodatu vrijednost («Sl.list RCG», br. 65/01...04/06) navedeno je da se ispravka poreske osnovice može vršiti samo u obračunskom periodu u kojem je došlo do promjene poreske osnovice.

U Pravilniku o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost («Sl.list RCG», br.65/02...79/05), u članu 19, propisano je da se manjkom proizvoda smatra korišćenje proizvoda u neposlovne svrhe, osim u slučajevima:manjka i gubitaka nastalih zbog više sile,manjka koji je neodvojivo povezan sa procesom izrade i prerade proizvoda,manjka i uništenja po osnovu kala, rastura, loma i kvara proizvoda koji su neodvojivo povezani sa skladištenjem i prevotzom proizvoda u stvarnom obimu, a koji ne smiju biti veći od uobičajenog, koji određuje strukovno udruženje, odnosno poreski organ, ako to nije uradilo strukovno udruženje.U članu 48 Pravinika navedene su mogućnosti naknadne promjene poreske osnovice.

Poreski obveznik koji otkrije da poreska prijava, koju je podnio, sadrži grešku ili propust ima pravo da podnese izmijenjenu poresku prijavu u kojoj je ta greška ili propust ispravljen. Izmijenjena poreska prijava podnijeta u roku od 10 dana od dana isteka roka za njeno podnošenje smatra se blagovremeno podnijetom ( član 38 Zakona o poreskoj administraciji, «Sl.list RCG», br.65/01 i 80/04).

21

Iz Vašeg pitanja i dalje nije jasno zbog čega se ne slaže stanje zaliha sa finansijskom karticom, te ukoliko je utvrđen manjak, na isti ste dužni da platite PDV bez obzira da li se može «dokumentovati».

26. Na koji način bi mogli podići, odnosno, da li postoji mogućnost za podizanje pozajmice osnivača, koja datira od 2002 i 2003. godine?Da li ona podliježe oporezivanju, s obzirom da tada nijesu postojale nikakve obaveze prilikom uplate, sem sklapanje ugovora sa osnivačem?

U praksi su često prisutne neuobičajene pojave finansiranja likvidnosti putem pozajmica koje najčešće vrše osnivači privrednih društava, pa Vam ukazujemo na poreski aspekt ovakvih transakcija. Prema odredbama Zakona o bankama («Službeni list RCG», broj 52/00...55/03) ovlašćenje za obavljanje kreditnih poslova mogu imati samo banke i finansijske institucije koje se osnivaju i dobijaju odobrenje za rad u skladu sa ovim Zakonom, a članom 4 Zakona o bankama je propisano da nijedno lice ne smije da se bavi poslovima bankarstva direktno ili indirektno, ukoliko nema potrebnu dozvolu Centralne banke Crne Gore. Proizilazi da ovakve transakcije ne mogu imati karakter kreditnih transakcija, odnosno davanja kredita, te se ne može vršiti ni povraćaj ovako uplaćenih sredstava. Ovakve uplate ne predstavljaju ni povećanje osnivačkog uloga, jer se ne vrše na način propisan odredbama člana 57 Zakona o privrednim društvima («Službeni list RCG», broj 6/02). Ovim članom je propisan način povećanja osnovnog kapitala kod akcionarskih društava, a članom 79 istog zakona je propisano da se odredbe propisane za akcionarska društva, shodno primjenjuju i na društva sa ograničenom odgovornošću. Obično se radi u uplatama gotovog novca na račun privrednog društva iz kojih se finansiraju rashodi istog. Ovakve transakcije se najčešće u poslovnim knjigama vodi kao obaveza prema osnivačima ili trećim licima, te se na iste i ne utvrdi nikakva poreska obaveza. S obzirom da se u ovom slučaju ne radi o kreditnim poslovima smatramo da se kod utvrđivanja poreske osnovice primjenjuje odredba iz člana 20, stav 1 Zakona o PDV-u, koja propisuje da je «osnovica PDV-a sve što predstavlja plaćanje (u novcu, stvarima ili uslugama), koje je poreski obveznik primio ili će primiti od kupca, naručioca ili trećeg lica za izvršen promet proizvoda, odnosno usluga, uključujući i subvencije koje su neposredno povezane sa cijenom takvog prometa». Pretpostavljamo na osnovu vašeg pitanja da su pozajmice izvršene u periodu prije stupanja na snagu Zakona o porezu na dodatu vrijednost i da pri tom nije plaćen nikakav porez. Međutim, nesporno je da je došlo do uvećanja novčanih sredstava preduzeća i ovakva uplata je mogla imati karakter prihoda. Nesporno je da je privredno društvo koristilo ova sredstva u cilju sticanja novih prihoda, te postoji mogućnost da je ostvarena dobit, odnosno da je osnivač koristio pravo da ostatak dobiti podigne kao novac po osnovu udjela u društvu, a moguće je i da se eventualno ostvarena dobit transformisala u kapital društva. Zakon o privrednim društvima propisuje i mogućnost smanjenja kapitala, ali Poreska uprava nije nadležna da daje uputstva u tom pogledu, jer se radi o poslovnim odlukama koje donosi organ upravljanja društva.

22

Eventualna uputstva u pogledu plaćanja poreske obaveze je moguće dati samo na osnovu konkretnih činjenica o izvršenim transakcijama, te nijesmo u mogućnosti da na neki simulirani način predstavimo postupak koji bi trebalo sprovesti.

27. Koje poreske obaveze ima Banka koja nije obveznik PDV, u situaciji kada će po ugovoru o zakupu zaključenim sa fizičkim licem, za imovinu uzetu u zakup, tokom narednih 12 mjeseci, tom licu – zakopodavcu , na ime zakupnine platiti iznos veći od 18.000,00€?

Shodno članu 13. Zakona o porezu na dodatu vrijednost ( “SL. list RCG”, broj 65/01 … 04/06), poreski obveznik PDV je svako lice koje obavlja djelatnost u skladu sa propisima, nezavisno od toga je li upisano u odgovarajući registar ili drugu propisanu evidenciju. Takođe, stavom 2. ovog člana je propisano da se pod djelatnošću koju obavlja poreski obveznik, podrazumijeva i korišćenje imovine i imovinskih prava.

Porez na dodatu vrijednost se plaća na izdavanje u zakup poslovnog prostora za obavljanje djelatnosti i opreme, a plaćaju ga lica koja su registrovana za PDV u skladu sa čl. 13. i čl. 55. Zakona, bez razlike je li u pitanju proizvodna djelatnost ili izdavanje imovine u zakup. U ovom slučaju, zakupodavac, fizičko lice je za poslednjih 12 mjeseci ostvario oporezivi promet veći od 18.000,00€ i on je dužan da se regisreuje za PDV, da podnosi PDV prijave u skladu sa Zakonom, kao i da na izlaznim fakturama posebno iskazuje PDV. Prihodi od izdavanju u zakup pokretne i nepokretne imovine, su prihodi koji se oporezuju po Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica ( “Sl. list RCG”, broj 65/01 … 04/07 ), a obveznik tog poreza je rezidentno, odnosno nerezidentno fizičko lice koje ostvari dohodak po tom osnovu.Porez na prihod od imovine i imovinskih prava, saglasno članu 49a. istog Zakona, se plaća akontativno tokom godine, a obračunava ga, obustavlja i uplaćuje isplatilac prihoda (pravno lice ili preduzetnik), istovremeno sa uplatom prihoda, primjenom stope od 15% na oporezivi prihod.

Na iznos poreza, obračunatog na prihode od izdavanja u zakup pokretne i nepokretne imovine, saglasno čl. 5. i čl. 6. Zakona o finansiranju lokalne samouprave (“Sl. list RCG”, broj 42/03 i 44/03), obračunava se i plaća opštinski prirez, koji je takođe, isplatilac dužan da obustavi i uplati zajedno sa uplatom prihoda, po stopi koju utvrdi opština svojim propisom.Imajući u vidu navedene zakonske odredbe, mišljenja smo da vi u svojstvu zakupoprimca pokretne i nepokretne imovine uzete u zakup od fizičkog lica, PDV obveznika, nijeste obveznik poreza na dodatu vrijednost i nijeste u obavezi za taj promet da obračunavate i plaćate PDV. Vaša poreska obaveza je samo, da u svojstvu isplatioca, istovremeno sa plaćanjem zakupnine, obračunavate, obustavite i na propisane uplatne račune uplatite pripadajući porez na prihod od imovine i imovinskih prava, kao i prirez na taj porez, bez obzira na to, da li će vam zakupodavac ispostaviti fakturu sa ili bez iskazanog PDV.

28. Ako firma kupi stan ili ga izgradi, pa ga nakon toga da na korišćenje radniku firme a pri tome stan ostaje u vlasništvu firme, da li je dozvoljeno odbiti PDV iskazan pri kupovini stana, tj. odbiti PDV sa faktura materijala i usluga uloženih u izgrađeni stan?

23

Odredbama člana 3 Zakona o porezu na dodatu vrijednost («Sl.list.RCG», br.65//01...76/05) propisano je da je predmet oporezivanja PDV promet proizvoda i usluga koje poreski obveznik u okviru obavljanja svoje djelatnosti vrši uz naknadu, kao i uvoz proizvoda.

Shodno odredbama člana 4 stav 2 tačka 4 Zakona PDV se plaća na isporuku novoizgrađenih objekata i prenos stvarnih prava i udjela na nepokretnostima koji imaocu (vlasniku) daju svojinsko pravo, odnosno pravo posjeda na nepokretnosti ili dijelu nepokretnosti.

U članu 37 Zakona određeno je da poreski obveznik može, prilikom obračunavanja svoje poreske obaveze, odbiti PDV koji je dužan da plati ili je platio prilikom nabavke proizvoda, odnosno usluga od drugog poreskog obveznika, ako je te proizvode , odnosno usluge upotrijebio ili će ih upotrijebiti u svrhe obavljanja djelatnosti za koje se plaća PDV.

S obzirom da se u navedenom slučaju građevinski objekat (stan) nabavlja za potrebe obavljanja djelatnosti koje su oslobođene plaćanja PDV (izdavanja u zakup kuća za stanovanje, stanova, odnosno stambenih prostora za stalno stanovanje duže od 60 dana, član 27.stav 3 Zakona), firma u tom slučaju nema pravo na odbitak PDV-a.

29. Ako vlasnik objekta u izgradnji potpiše ugovor o zakupu sa firmom na 20 godina, a firma se po ugovoru obaveže da će ulagati u izgradnju, objekat završiti, privesti ga namjeni te u istom objektu obavljati djelatnost, da li društvo-firma ima pravo odbiti ulazni PDV sa faktura za materijal i usluge uloženih za izgradnju i opremanje objekta?

Porez na dodatu vrijednost obračunavaju i plaćaju lica koja su registrovana za PDV u skladu sa članom 13 i 55 Zakona a nema razlike kada je u pitanju privredna djelatnost ili izdavanje imovine.

Uslovi za odbijanje ulaznog PDV-a su propisani članom 37 Zakona, a ulazni PDV se može odbiti samo ako je iskazan u računu kao osnovnom dokumentu u kojem se obračunava porez a na način propisan članom 32 Zakona ili u carinskim deklaracijama i odbijanje se vrši u poreskom periodu u kojem je poreski obveznik primio račun za njemu izvršeni promet proizvoda i usluga, odnosno carinske deklaracije.

Takođe su Zakonom propisani i uslovi kada poreski obveznik ne smije odbiti ulazni PDV.

Dakle, ako se radi o ulaganju u svrhe obavljanja poslovne djelatnosti koja je opreziva sa stanovišta zakona o PDV-u, tada zakupoprimac ima pravo da iskaže kao ulazni PDV onaj sa faktura za materijal i usluge za izgradnju i opremanje objekata ili koji je iskazan od strane izvođača radova koji su takođe registrovani PDV obveznici. Sve ovo proizilazi iz razloga što je generalno pravilo u sistemu PDV-a da pravo na odbitak pretporeza imaju samo poreski obveznici koji obavljaju oprezive isporuke proizvoda i usluga.

30. Vlasnik firme je iz ličnih sredstava u drugoj državi platio u gotovini projekat zgrade koju je izgradio. Da li je moguće da se ovaj trošak izrade projekta evidentira kao investicija u objekat te da se ista sredstva podignu sa računa firme?

24

Štro se tiče ovog pitanja, prije svega treba razgraničiti što su to lična sredstva vlasnika firme a što je kapital društva. Zakonom o privrednim društvima( “S.L. RCG» broj 06/02 ) je propisan način osnivanja privrednih društava kao i da se struktura i djelovi kapitala društva utvrđuju u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima, kao i načini povećanja i smanjenja osnovnog kapitala.

Iz vašeg akta se može zaključiti da je vlasnik firme ličnim sredstvima platio projekat te postavljate pitanje da li se trošak izrade projekta može evidentirati kao investicija od strane firme, a da ista vlasniku isplati ta sredstva.

Smatramo da bi u ovom slučaju došlo do miješanja imovine firme i vlasnika , da nijesu zasnovani obligacioni odnosi na zakonom propisani način, te da se dakle vlasniku ne može izvršiti isplata od strane firme na ime izrade projekta koju je platio u inostranstvu.

31. Da li se PDV koji je plaćen po fakturi, a po osnovu operativnog lizinga priznaje kao ulazni PDV ?

U Crnoj Gori se kada se radi o poslovima lizinga primjenjuje Zakon o finansijskom lizingu ( «S.L. RCG « broj 81/05), i u istom nema odredbi koje bi se odnosile na operativni lizing.

Što se tiče poreza na dodatu vrijednost, promet proizvoda po osnovu operativnog lizinga je opreziv shodno članu 4 stav 2 tačka 3 Zakona o porezu na dodatu vrijednost(“S.L. RCG” broj 65/01…04/06), a kada se radi o uslugama iste su oporezive u skladu sa članom 8 Zakona.U članu 38 stav 1, je propisano da poreski obveznik koji obavlja dijelom oporezivi a dijelom oslobođeni promet proizvoda , odnosno usluga ,ima pravo na odbitak ulaznog PDV–a samo u dijelu koji se odnosi na oporezivi promet, a članom 94 Pravilnika su propisani uslovi za ostvarivanje prava na odbitak PDV-a koji moraju biti kumulativno ispunjeni, I to za obveznike koji obavljaju oporezivie isporuke proizvoda I usluga I isporuke za koje je zakonom priznato pravo na odbitak pretporeza.

Sam operativni lizing u suštini predstavlja zakup nepokretne i pokretne imovine, te se s obzirom da se radi o prometu usluga PDV plaća prilikom plaćanja svake mjesečne rate na osnovicu koja predstavlja iznos rate. U slučaju kada se izdaju uzastopni računi i vrše uzastopna plaćanja, PDV se obračunava posljednjeg dana perioda na koji se odnosi račun , odnosno plaćanje naknade a što je propisano članom 18 stav 5 Zakona o porezu na dodatu vrijednost.

Napominjemo da termin operativni lizing ne postoji ni u Zakonu o obligacionim odnosima, već se u istom koristi izraz «zakup», dok se termin «operativni. lizing» koristi u Međunarodnom računovodstvenom standardu 17. Prema MRS 17 klasifikacija lizinga zavisi od suštine događaja, a ne od forme ugovora. Suština događaja se zasniva na mjeri u kojoj rizici i koristi svojstveni vlasništvu nad sredstvom uzetim u lizing pripadaju davaocu ili korisniku lizinga. Lizing se klasifikuje kao operativni ukoliko se njime u suštini ne prenose svi rizici i koristi svojstveni vlasništvu.Dakle, operativni lizing je oblik lizing posla kod koga je uobičajeno da vlasništvo opreme ostaje davaocu lizinga i poslije isteka ugovora o lizingu i da je vrijeme trajanja ugovora značajno kraće od procijenjenog ekonomskog vijeka trajanja opreme, što znači da se radi u stvari o klasičnom iznajmljivanju ili zakupu.

Znači, ukoliko su ispunjeni prethodno uslovi i ukoliko je u pitanju poslovna djelatnost, PDV plaćen po fakturi po osnovu operativnog lizinga se može priznati kao ulazni , a ukoliko bi primalac lizinga nakon isteka ili u toku trajanja ugovorenog

25

perioda otkupio predmet lizinga, tada bi se radilo o potpuno novoj i sa stanovišta poreza na dodatu vrijednost oprezivoj transakciji.

32. Kakav poreski tretman imaju usluge, koje domaćem poreskom obvezniku, koji se bavi prevozom robe u međunarodnom transportu, pružaju razne firme u inostranstvu, a koje se stranom dobavljaču plaćaju, gotovinski i preko banke na osnovu primljene fakture?

Kada je u pitanju pružanje usluga, bitno je opredijeliti poreskog obveznika, odnosno poreskog dužnika, koji plaća porez na dodatu vrijednost na izvršene usluge.

Bitan elemenat za utvrđivanje nastanka poreske obaveze je i mjesto izvršenog prometa. Članom 17. stav 1. Zakona o porezu na dodatu vrijednost (“Službeni list RCG, broj 65/01 … 04/06), propisano je da se mjestom izvršenog prometa usluga smatra mjesto u kojem poreski obveznik koji pruža usluge, ima svoje sjedište ili poslovnu jedinicu iz koje obavlja usluge ili stalno, odnosno uobičajeno prebivalište, ako nema sjedište ili poslovnu jedinicu. Istim članom u stavu 3., propisani su i određeni izuzeci, a koji nijesu od uticaja za vaše pitanje.

Kako su u inostranstvu, strana lica, preduzeću sa sjedištem u Republici Crnoj Gori izvršila promet usluga (putarine, tunela, carinskog terminala, prevoz brodom, parking, servisiranje auto guma, ugradnju rezervnih djelova u slučaju kvara auta, mehaničarskih radionica, ulje, gorivo i dr.), to te usluge saglasno navedenim propisima, imaju tretman usluga izvršenih van Republike Crne Gore i za njihovo oporezivanje se ne može primijeni Zakon o porezu na dodatu vrijednost RCG, bez razlike kako su te usluge plaćene, gotovinom ili na računu preko banke.

Iz gore navedenog proizilazi, da poreski obveznik koji se bavi prevozom robe u međunarodnom saobraćaju i koristi usluge stranih lica na način kako je gore opisano, prilikom obračunavanja svoje poreske obaveze ne može koristiti pravo na odbitak ulaznog PDV koji je platio stranom licu za korišćenje tih usluga u inostranstvu.

Pravo na odbitak ulaznog PDV-a, poreski obveznik može koristiti za PDV koji je platio na računu za gorivo, ali samo ono koje je kupio u Republici Crnoj Gori.

33. Da li imamo prava na odbitak ulaznog PDV-a za račune koje smo dobili sa zakašnjenjem?

U članu 37 stav 7 Zakona o PDV-u («Sl.list RCG», 65/01...76/05), propisano je da poreski obveznik može odbiti ulazni PDV u poreskom periodu u kojem je primio račun za njemu izvršen promet proizvoda i usluga, odnosno carinske deklaracije za uvezene proizvode.

U Pravilniku o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost («Sl.list RCG»,br. 65/02...79/05), u članu 94 stav 3 određeno je da poreski obveznik ima pravo na odbitak pretporeza u onom poreskom periodu u kojem su ispunjena oba uslova, u slučaju da su proizvodi, odnosno usluge primljene u jednom, a račun u drugom poreskom periodu.

Dakle, u vašem slučaju pravo na odbitak pretporeza – ulaznog PDV-a ostvarićete u poreskom periodu kada vam je ispostavljen račun za izvršene usluge.

34. Kako se može vršiti prenos sredstava sa jednog rezidentnog pravnog lica (domaća NVO) na račun krajnjeg korisnika za date aktivnosti ( drugo rezidentno

26

pravno lice, takođe domaća NVO)?Da li bi Ugovor o donaciji između naše organizacije i krajnjeg korisnika ( druge NVO) u kome se pozivamo na međunarodnu donaciju za datu razmjenu bio način da to uradimo?Ako ne, koji je najpogodniji modalitet u ovom slučaju?

Prije svega ukazujemo Vam na to da u vašem aktu nije konkretno navedeno što podrazumijeva međunarodna razmjena volontera i o kakvom se konkretno projektu radi, osim što navodite da je u pitanju specifična oblast koja se teško uklapa u bilo koji od postojećih modela. Iako nijeste naveli konkretne činjenice ukazujemo vam na sljedeće:

Bilo koja NVO danom upisa u registar stiče svojstvo pravnog lica što u suštini znači da je i pravni poredak kao takvu priznaje i da ona, u okviru djelatnosti radi koje je osnovana , od toga dana postaje nosilac prava, obaveza i odgovornosti sa pravnim posljedicama prema trećim licima , a sve to podrazumijeva i obavezu obavještavanja javnosti. Finansijski izvješataji NVO su namijenjeni izabranim članovima koji mogu biti pojedinci ili izabrane grupe, a sve NVO su u obavezi da satavljaju bilans uspjeha, bilans stanja i odgovarajuće bilješeke-napomene uz finansijske izvještaje. Takođe, sve NVO moraju voditi i knjige prema zahtjevima dvojnog knjigovodstva i skladu sa Zakonom o računovodstvu i reviziji.Kada osim redovne NVO obavlja i djelatnost na tržištu, gdje se javlja i kao obveznik dobiti, tada i za takvu djelatnost i za praćenje vlastite djelatnosti koju samostalno obavlja koristi isti računski plan.

Osnivačkim aktom NVO mora precizno biti definisana njena organizacija, ciljevi, djelatnost, način finansiranja i sl.Poznato je da NVO imovinu stiču od materijalne pomoći države, članarine, dobrovoljnih priloga, finansijskih subvencija, ostavine, kamata na uloge, dividendi, zakupnine i na drugi zakonom dozvoljeni način . Poreskim zakonima je regulisan poreski status NVO i definisani su slučajevi u kojima i kako su NVO oslobođene plaćanja pojedinih poreskih obaveza( a prije svega Zakonom o porezu na dobit, Zakonom o porezu na dodatu vrijednost i Zakonom o porezu na promet nepokretnosti) .

Napominjemo i da je, kada se radi o porezu na dodatu vrijrednost, Uputstvom o načinu sprovođenja postupka u vezi sa ostvarivanjem prava na oslobađanje od plaćanja poreza na dodatu vrijednost u slučajevima kada je to predviđeno međunarodnim sporazumom odnosno ugovorom ( «Sl.list RCG», br. 34/03 ), propisano da se prilikom uvoza proizvoda kao i kod isporuke proizvoda i obavljanja usluga u zemlji ne plaća porez na dodatu vrijednost u slučaju kada je to predviđeno međunarodnim sporazumom, odnosno ugovorom da se sredstava donatorskih pomoći ne mogu koristiti za plaćanje poreza u Republici Crnoj Gori.

Kada se radi o poreskom oslobađanju na iznos inostarnih donacija, pravo na oslobođenje u skladu sa citiranim Upustvom ostvaruje uvoznik, odnosno kupac proizvoda, odnosno usluga (međunarodna organizacija ili domaće lice). Oslobađenje od plaćanja poreza na dodatu vrijednost se ostvaruje na osnovu poreske potvrde koju izdaje ministarstvo nadležno za oblast iz koje se realizuje projekat, a pravo na poresko oslobođenje ima samo neposredni isporučilac proizvoda, odnosno usluga korisniku poreske olakšice.

Dakle, ukoliko se u vašem slučaju stvarno radi o međunarodnim donacijama koje su u skladu sa navedenim propisima, tada su iste uz valjanju dokumentaciju (projekat, ugovore, potvrde o oslobađanju i sl. )neoporezive, s tim što moraju i realno

27

biti prikazane u vašim bilansima, a o namjenskoj upotrebi sredstava svakako trebate obavijestiti i vaše donatore.

35. Da li imamo prava na odbitak ulaznog PDV-a, kada se poreska osnovica na osnovu knjižnog odobrenja naknadno izmijeni, kao i uslovi za ispravku iskazanog i obračunatog PDV?

Zakonom o porezu na dodatu vrijednost («SL. list RCG», broj 65/01 ... 76/05, 04/06), u članu 20. stav 1., propisana je osnovica za obračun poreza na dodatu vrijednost, a koju čini sve što predstavlja plaćanje (u novcu, u stvarima ili uslugama), koje je poreski obveznik primio od kupca, naručioca ili trećeg lica za izvršeni promet proizvoda, odnosno usluga, uključujući subvencije koje su neposredno povezane sa cijenom takvog prometa, osim PDV.

U stavu 9. istog člana propisano je da, ako se poreska osnovica naknadno izmijeni usled povraćaja, popusta ili nemogućnosti plaćanja, poreski obveznik koji je izvršio promet proizvoda, odnosno usluga može ispraviti, odnosno umanjiti iznos PDV, ako poreski obveznik za koga se obavlja promet proizvoda, odnosno usluga, ispravi (umanji) odbitak ulaznog PDV i ako o tome u pisanoj formi obavijesti isporučioca tih proizvoda, odnosno usluga. Ako se poreska osnovica naknadno izmijeni usled povraćaja, različitih vrsta popusta ( rabat i druge vrste bonifikacija), ili zbog nemogućnosti naplate, saglasno članu 48. Pravilnika o primjeni zakona o PDV («Sl. list RCG», broj 65/02 ... 16/06), tada se može izvršiti ispravka PDV-a. U ovom slučaju isporučilac i primalac ispravljaju poresku osnovicu, odnosno porez i pretporez. Smanjenje poreske osnovice po osnovu naknadnih umanjenja može se sprovesti kod isporučioca (dobavljača) tek nakon ispravke pretporeza kod primaoca (kupca) o čemu je primalac obavezan u pisanoj formi obavijestiti isporučioca. Naknadni popusti umanjuju poresku osnovicu samo ako su dati u direktnom međusobnom odnosu isporučioca i primaoca. Ako isporučilac mora primaocu platiti ugovorenu kaznu, ta kazna ne umanjuje poresku osnovicu.

Za svaku naknadnu promjenu poreske osnovice, poreski obveznik je saglasno članu 31. stav 2. i stav 3. Zakona o porezu na dodatu vrijednost dužan da izda račun, bez obzira na to u kakvom obliku i pod kakvim nazivom je izdat, na kome je zaračunat promet proizvoda, odnosno usluga. Imajući u vidu navedene zakonske odredbe, mišljenja smo da se naknadnom izmjenom poreske osnovice nastalom usled povraćaja, popusta ili nemogućnosti plaćanja, na osnovu knjižnog odobrenja može ispraviti odbitak ulaznog PDV-a pod uslovom da i isporučilac i primalac isprave poresku osnovicu, odnosno porez i pretporez. Smanjenje poreske osnovice po navedenom osnovu kod isporučioca (dobavljača), može se sprovesti tek nakon ispravke pretporeza kod primaoca (kupca), o čemu je kupac obavezan da u pisanoj formi obavijesti isporučioca (dobavljača). Pod uslovima iz člana 20. stav 9. Zakona o PDV, saglasno članu 81. stav 2. Pravilnika o primjeni zakona o PDV, poreski obveznik može vršiti i ispravke pogrešno iskazanog poreza u računu, ako je primalac prije ispravljanja računa već bio odbio pretporez u svom obračunu poreza. 36. Dio stranog društva osnovanog u Crnoj Gori i upisanog u Centralni registar Privrednog suda 9. januara 2007. godine pruža usluge ekonomske propagande matičnoj kompaniji. Da li su te usluge oporezive?

28

Uslugama iz oblasti ekonomske propagande smatraju se reklamni konsalting, priprema i planiranje reklama, uređivanje, stvaranje, organizavanje i sprovođenje reklama i slično.

Odredbama člana 3 Zakona o porezu na dodatu vrijednost ("Sl. list RCG", br. 65/01… 76/05, 04/06) propisano je da je predmet oporezivanja PDV-om promet proizvoda i promet usluga koje poreski obveznik u okviru obavljanja svoje djelatnosti vrši uz naknadu.

Osnovno načelo kod određivanja mjesta oporezivanja usluga je da se PDV plaća prema mjestu obavljene usluge. Mjestom izvršenog prometa usluga, shodno članu 17 stav 1 Zakona, smatra se mjesto u kojem poreski obveznik, koji pruža oporezive usluge, ima svoje sjedište ili poslovnu jedinicu iz kojeg obavlja usluge ili stalno, odnosno uobičajeno prebivalište, ako nema sjedište ili poslovnu jedinicu.

Izuzetno od stava 1 člana 17 Zakona, mjestom izvršenog prometa određenih usluga, među kojima su i usluge ekonomske propagande, shodno stavu 3 navedenog člana, smatra se mjesto sjedišta primaoca usluge.

Međutim, istim članom i stavom propisano je da ako se usluge obavljaju u poslovnoj jedinici, mjestom izvršenog prometa smatra se mjesto poslovne jedinice primaoca usluge. U ovom slučaju se radi o obavljanju usluga u poslovnoj jedinici u Crnoj Gori, te se mjestom izvršenog prometa smatra njeno sjedište u Crnoj Gori, a samim tim poslovna jedinica ima obavezu da obračunava i plaća PDV, bez obzira što izvršene usluge fakturiše matičnoj kompaniji.

37. Strana kompanija je osnovala svoje predstavništvo u Crnoj Gori u skladu sa članom 80 Zakona o privrednim društvima i registrovala ga kao dio stranog društva. Ovo društvo, zbog prirode svoje djelatnosti (istraživanje tržišta i promocije osnivača), neće ostvarivati bilo kakve prihode na crnogorskom tržištu, već će radi pokrivanja tekućih troškova biti finansirano od strane osnivača. Da li su novčana sredstva koja strana kompanija-osnivač prenosi dijelu stranog društva, radi pokrivanja tekućih troškova, oslobođena plaćanja PDV-a?”

Prema Zakonu o porezu na dodatu vrijednost nije propisano poresko oslobođenje za transakcije koje navodite u pitanju. Postavlja se pitanje da li se u ovom slučaju radi o poslovnim transakcijama, jer navodite da poslovna jedinica obavlja određene aktivnosti za matičnu kompaniju, ali da za to ne ostvaruje nikakvu naknadu. Pretpostavljamo da je poslovna jedinica registrovana kao dio stranog društva sa ciljem da ostvaruje određene prihode, te ukoliko ih ostvaruje ista je dužna da za izvršene usluge ispostavlja račun matičnoj kompaniji sa obračunatim PDV-om, s obzirom da djelatnost obavlja na teritoriji Crne Gore. Na osnovu postavljenog pitanja se može zaključiti da strana kompanija namjerava da vrši prenos sredstava na račun poslovne jedinice, a da poslovna jedinica ne ispostavlja račun za izvršene usluge. Prema tome, ovakve transakcije se ne mogu tretirati kao oslobođene od plaćanja PDV-a, nego mora biti zastupljena procedura fakturisanja usluga, bez obzira što poslovna jedinica obavlja aktivnosti za svoju matičnu kompaniju.

38. Kakav je tretman usluga komercijalnog savjetovanja koje se vrše korisnicima koji imaju sjedište van Crne Gore ?

29

Odredbama člana 3 Zakona o porezu na dodatu vrijednost ("Sl. list RCG", br. 65/01… 76/05, 04/06), propisano je da je predmet oporezivanja PDV-om promet proizvoda i promet usluga koji poreski obveznik u okviru obavljanja svoje djelatnosti vrši uz naknadu.

Osnovno načelo kod određivanja mjesta oporezivanja usluga je da se PDV plaća prema mjestu obavljene usluge. Mjestom izvršenog prometa usluga, shodno članu 17 stav 1 Zakona, smatra se mjesto u kojem poreski obveznik, koji pruža oporezive usluge, ima svoje sjedište ili poslovnu jedinicu iz kojeg obavlja usluge ili stalno, odnosno uobičajeno prebivalište, ako nema sjedište ili poslovnu jedinicu.

Članom 17, stav 3 Zakona o porezu na dodatu vrijednost je propisano da se za određene usluge mjestom izvršenog prometa smatra sjedište, odnosno prebivalište primaoca usluge i to kod usluga:

prenosa, ustupanja i korišćenja autorskih prava, patenata, licenci, zaštitnih znakova i drugih prava intelektualne svojine;

telekomunikacija; u oblasti ekonomske propagande; inženjera, advokata, notara, revizora, računovođa, tumača, prevodilaca i

drugih sličnih usluga savjetovanja; elektronske obrade podataka i pružanja informacija, uključujući i informacije o

poslovnim postupcima i iskustvima; banaka, osiguranja i reosiguranja; posredovanja u zapošljavanju radne snage; iznajmljivanja pokretnih dobara, osim prevoznih sredstava; odustajanja od obavljanja poslovne djelatnosti; posredovanja u vezi sa navedenim uslugama.

Dakle, na osnovu izloženog slijedi da ukoliko firma čije je sjedište u Crnoj Gori pruža navedene usluge korisnicima, odnosno licima koja imaju sjedište van Crne Gore, iste nemaju obavezu obračunavanja i plaćanja PDV-a, jer bi ta pravna lica trebala obračunati i platiti porez u toj zemlji.

Međutim, kako u vašem dopisu nijeste precizno naveli vrstu usluga koje će pravno lice sa sjedištem u Podgorici obavljati za korisnike iz inostranstva, i s obzirom da se pod pojmom menadžmenta i komercijalnog savjetovanja podrazimijeva širok spektar usluga, upućujemo vas da utvrdite da li se radi o uslugama koje se mogu podvesti pod usluge iz člana 17. stav 3. kod kojih se oporezivanje vrši prema mjestu primaoca usluge.

Označene usluge podliježu oporezivanju u smislu Zakona o porezu na dodatu vrijednost, a navedeni član samo opredeljuje koji je učesnik u određenim poslovnim transakcijama obveznik plaćanja PDV-a. S apekta obaveze registracije za PDV opredeljujuća je činjenica da prihod ostvaren od pružanja oporezivih usluga prelazi iznos od 18.000,00€ bez obzira da li se pružaju domaćim ili stranim korisnicima.

39. Kakav je poreski tretman prilikom povraćaja sredstava koja je osnivač pozajmio privrednom društvu?

Formiranje, održavanje, povećanje i smanjenje osnovnog kapitala je propisano kroz više odredbi Zakona o privrednim društvima ( Sl. list RCG 6/02), te se odredbe koje se odnose na akcionarska društva shodno primjenjuju i na društava sa ograničenom odgovornošću.

Navedenim Zakonom je propisano da društvo osnovni kapital može povećati dodatnim ulozima svojih akcionara ili drugih lica kojima izdaje nove akcije. S obzirom

30

da se ova odredba shodno primjenjuje i na društva sa ograničenom odgovornošću, proizilazi da se osnovni kapital može povećati dodatnim ulozima postojećih valasnika ili drugih lica.

Prema tome osnivački ulog se ne može privremeno povećavati pozajmicama vlasnika kako navodite u vašem pitanju, a da vlasnik poslije određenog vremena vrši povraćaj ovako uplaćenih sredstava. Ovakve transakcije mogu imati sličnosti sa kreditnim poslovima, ali vlasnik odnosno osnivač nije ovlašćen da vrši kreditne poslove, koje prema Zakonu o bankama mogu vršiti samo banke i druge finansijske organizacije koje su osnovane u skladu sa ovim Zakonom.

U vašem pitanju navodite da su sredstva uplaćena kao pozajmica «ispunila svoju ulogu i generisala prihode, te je preduzeće dužno da izvrši povraćaj istih». U vezi sa navedenom konstatacijom možemo odgovoriti da akcionar ili vlasnik ne može vršti povlačenje svog udjela u privrednom društvu i na taj način smanjivati osnovni kapital. Vlasnik ili akcionar može vršiti prodaju svojih udjela, odnosno akcija , a što neće dovesti do smanjenja kapitala.

Pozajmice osnivača se ne mogu svrstati u zakonite transakcije, jer privredno društvo novčana sredstva može pribavljati prodajom proizvoda i usluga, imovine ili dokapitalizacijom. U ovom slučaju se radi o uplatama od strane vlasnika, a da pri tom nije izvršeno povećanje osnovnog kapitala u skladu sa Zakonom o privrednim društvima.

Poreska uprava nije nadležan organ koji može dati sud o tome da li po ovom osnovu privredno društvo ima obaveze prema osnivaču. Sa aspekta poreskih zakona ovakve uplate mogu imati samo karakter prihoda koje ulaze u ukupan prihod i podliježu oporezivanju shodno propisima kojima se uređuje porez na dobit i porez na dodatu vrijednost.

Postavlja se pitanje koji su motivi vlasnika da na ovakav način finansira poslovanje privrednog društava, s obzirom da ima mogućnost da putem kredita ili dodatnog povećanja kapitala obezbijedi sredstva za normalno poslovanje.

Shodno navedenom, mišljenja smo da vlasnik ne može izvršiti povraćaj uplaćenih sredstava, a da pri tom ne plati poreske obaveze. U ovom slučaju bi se radilo o isplatama fizičkom licu koje se oporezuju shodno odredbama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica.

40. Da li se obračunava PDV-a na usluge pripreme za štampu naučnih publikacija ?

U smislu člana 3 stav 1 Zakona o PDV-u ( Sl. list RCG br. 65/01...04/06), predmet oporezivanja PDV je promet proizvoda i promet usluga koji poreski obveznik u okviru obavljanja svoje djelatnosti vrši uz naknadu.

Članom 24 stav 1 tačka 5 je propisano da se PDV obračunava i plaća po sniženoj stopi od 7 % od prometa knjiga, monografskih i serijskih publikacija. Knjigama odnosno monografskim publikacijama se u smislu člana 8 stav 2 Pravilnika o utvrđivanju proizvoda i usluga koji se oporeziju po sniženoj stopi PDV ( Sl. list RCG br. 81/05, 02/06 i 11 /06), smatraju publikacije u tekstualnoj ili ilustrovanoj formi na štampanom ili elektronskom mediju, u jednom ili više djelova, čije je izdavanje unaprijed utvrđeno i ograničeno, a koje ima CIP zapis uključujući međunarodni knjižni broj ISBN kao njegov sastavni dio. Kako u vašem dopisu ističete da vršite pripreme za štampu naučnih publikacija, a što ne podrazumijeva promet istih, to je vaša obaveza da na izvršene usluge obračunate PDV po stopi od 17% u skladu sa članom 24 navedenog Zakona.

31

41. Kakav je postupak oporezivanja fizičkog lica kao suinvestitora u izgradnji stambene zgrade radi dalje prodaje?

U Zakonu o porezu na dodatu vrijednost («Sl.list RCG», br. 65/01...04/06) u članu 3 stav 1 propisano je da je predmet oporezivanja PDV promet proizvoda i usluga koje poreski obveznik u okviru obavljanja djelatnosti vrši uz naknadu. Članom 4 stav 1 Zakona određeno je da promet proizvoda predstavlja prenos prava raspolaganja pokretnim, odnosno nepokretnim stvarima. Prometom proizvoda, u smislu stava 1 ovog člana, smatra se i prodaja novoizgrađenih objekata i prenos stvarnih prava i udjela na nepokretnostima koji imaocu (vlasniku) daju svojinsko pravo, odnosno pravo posjeda na nepokretnosti ili dijelu nepokretnosti.

U smislu člana 13 stav 1 i 3 navedenog Zakona, poreski obveznik je svako lice koje na bilo kojem mjestu samostalno obavlja bilo koju poslovnu djelatnost, odnosno koje povremeno obavlja djelatnost koja se odnosi na isporuku novoizgrađenih građevinskih objekata ili djelova građevinskih objekata. Shodno navedenom, fizičko lice koje je za poslednjih dvanaest mjeseci ostvari ili namjerava da ostvari oporezivi promet koji je veći od 18.000€, u smislu Zakona o porezu na dodatu vrijednost, smatra se poreskim obveznikom i dužno je da na taj promet obračuna PDV po stopi od 17%.

Što se tiče Vašeg pitanja koje se odnosi na oporezivanje prihoda u smislu Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, ukazujemo na zakonske odredbe koje regulišu tu materiju.

U smislu člana 2 stav 1 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica ( Sl. list RCG br. 65/01...29/05), poreski obveznik poreza na dohodak je rezidentno, odnosno nerezidentno fizičko lice koje ostvari dohodak iz izvora utvrđenih ovim zakonom.

Predmet oporezivanja rezidenta je dohodak koji rezident ostvari u Crnoj Gori i izvan Crne Gore, član 4 stav 1 navedenog Zakona.

Prihod ostavaren od isporuke novoizgrađenih objekata, shodno odredbama navedenog zakona smatra se oporezivim prihodom fizičkog lica. Osnovica za obračun poreza na dohodak, odnosno oporezivi dohodak u smislu člana 13 navedenog Zakona, utvrđuje se kao razlika između ostvarenog dohodka i priznatih rashoda koje je poreski obveznik imao pri njegovom ostvarivanju (kada se radi o prometu nepokretnosti oporezivi dohodak se utvrđuje kao razlika između nabavne cijene nepokretnosti i ostvarene tržišne cijene). Obaveza poreza na dohodak obračunava se primjenom poreskih stopa iz člana 10 navedenog zakona na utvrđenu osnovicu, i shodno članu 42 Zakona plaća istovremeno sa podnošenjem poreske prijave.

42. Po kojoj stopi se oporezuje promet knjiga, monografija i serijskih publikacija?

Članom 24a stav 1 tačka 5 Zakona, i članom 8 Pravilnika o utvrđivanju proizvoda i usluga koje se oporezuju po sniženoj stopi PDV ("Sl. list RCG", br. 81/05, 02/06 i 11/06), PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi od 7% od prometa proizvoda, usluga i uvoza knjiga, monografskih i serijskih publikacija.

32

43. Da li strani osnivači preduzeća u Crnoj Gori mogu, bilo kao fizička ili kao pravna lica, da upute doznaku iz inostranstva radi finansiranja likvidnosti svog preduzeća u RCG, bez namjere da povećavaju osnivački ulog preduzeća?

Odredbe člana 4 Zakona o bankama («Sl.list RCG»,br.52/00...55/03) propisuju da se nijedno lice ne smije baviti poslovima bankarstva, uključujući primanje depozita i sličnih povratnih sredstava i davanjem kredita, niti da na drugi način osnuju ili vode predstavništvo u Republici Crnoj Gori, direktno ili indirektno, ukoliko nema potrebnu dozvolu Centralne banke Crne Gore.

S obzirom da se prema važećim propisima kreditnim poslovima mogu baviti samo banke, odnosno finansijske institucije, nije moguće zaključiti ugovor o pozajmici između dva privredna društva, ili pak privrednog društva i fizičkog lica. Takva sredstva bi se, s aspekta poreskih propisa, smatrala oporezivim prihodom poreskog obveznika koji je primio novčana sredstva.

U praksi je čest slučaj finansiranja likvidnosti putem pozajmica koje vrše osnivači privrednih društava, međutim, ovakve uplate najčešće ne predstavljaju ni kreditne transakcije (jer ih zakonski mogu vršiti samo banke), niti povećanje osnivačkog uloga, jer se ne vrše u skladu sa postupkom propisanim članom 57 Zakona o privrednim društvima.

Kako se uplate raznih pozajmica vrše najčešće da bi se na jednostavniji način privrednom društvu obezbijedila novčana sredstva, propisana procedura uvećanja osnivačkog uloga se, u takvim situacijama, ne primjenjuje iz razloga što se upisivanjem povećanja osnivačkog uloga u CRPS ograničava mogućnost njegovog povlačenja od strane uplatioca.

Suština vašeg pitanja je u tome da li strana lica (pravna I fizička) mogu upućivati doznaku iz inostranstva radi finansiranja likvidnosti svog preduzeća u Crnoj Gori. Dalje navodite da pojedine zemlje dozvoljavaju beskamatne pozajmice, te da je onemogućavanje beskamatnih pozajmica sopstvenim firmama od strane stranih osnivača vrlo destimulativan faktor u privlačenju stranog kapitala u Crnu Goru.U vezi sa ovim pitanjem možemo odgovoriti da po zakonskim propisima sva privredna društva nogu poslovati pod istim uslovima. Prema tome, privredno društvo može sticati sredstva povećanjem kapitala iz kredita ili dokapitalizacijom. Sticanje sredstava na bilo koji drugi način predstavlja prihode privrednog društva koji su oporezivi, bilo da se uplate vrše iz zemlje ili iz inostranstva. 44. Da li podliježu plaćanju PDV-a naknade koje se isplaćuju posrednicima (agentima) za poslove osiguranja?

Shodno članu 27 stav 1 tačka 1 Zakona o porezu na dodatu vrijednost (“Sl.list RCG”, br. 65/01…76/05) plaćanje PDV-a su oslobođene usluge osiguranja i reosiguranja, uključujući usluge koje obavljaju posrednici i agenti u osiguranju.

Usluge osiguranja i reosiguranja iz člana 27 tačka 1 Zakona prema članu 67 stav 1 Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost(“Sl. list RCG”, br. 65/02…79/05), su ugovaranje i sprovođenje ugovora o imovinskom i ličnom osiguranju, reosiguranju i suosiguranju.

Prema stavu 2 istog člana Pravilnika usluge koje obavljaju posrednici osiguranja i agenti su poslovi posredovanja u osiguranju sa kojima osiguravajuće društvo posreduje u osiguranju preko drugih privrednih društava i pojedinaca.

Dakle, prema naprijed navedenim zakonskim odredbama usluge osiguranja koje pružaju posrednici u osiguranju su oslobođene oporezivanja.

33

45. DOO pruža taxi usluge vozilima koja su još uvijek registrovana na davaoca lizinga. Da li DOO ima pravo na odbitak ulaznog PDV-a koji su im zaračunali dobavljači goriva ili pružaoci usluga održavanja?

Shodno članu 37 stav 1 Zakona o porezu na dodatu vrijednost(“Sl.list RCG”, br.65/01…76/05) poreski obveznik može, prilikom obračunavanja svoje poreske obaveze, odbiti PDV koji je dužan da plati ili je platio prilikom nabavke proizvoda, odnosno usluga od drugog poreskog obveznika, ako je te proizvode, odnosno usluge iskoristio (upotrijebio) ili će ih iskoristiti u svrhe obavljanja djelatnosti za koje se plaća PDV. U stavu 5 tačka 1 pomenutog člana propisano je da poreski obveznik može odbiti ulazni PDV od vozila koja su namijenjena za prevoz lica i dobara (taxi), kao i od goriva, maziva, rezervnih djelova i usluga usko povezanih sa njima.

Imajući u vidu navedene odredbe, te činjenicu da nabavku goriva i troškove održavanja vršite za vozila kojima se obavlja taxi djelatnost, koja je oporeziva, zaključujemo da imate pravo odbitka ulaznog PDV-a koji su vam zaračunali dobavljači goriva, odnosno pružaoci usluga održavanja vozila. Pri tome nije od uticaja činjenica da li su vozila registrovana na DOO”XY”, koje pruža taxi usluge, ili na davaoca lizinga, pošto važeći propisi ne prave razliku po tom osnovu vezano za pravo odbitka ulaznog PDV.

46. Da li podliježu plaćanju PDV-a usluge koje svojim korisnicima pružaju nevladine organizacije?

Shodno članu 26 stav 1 tačka 10 Zakona o porezu na dodatu vrijednost («Sl.list RCG», br.65/01...76/05) plaćanja PDV-a su oslobođene usluge koje obavljaju nevladine organizacije osnovane u skladu sa propisima kojim se uređuje poslovanje tih organizacija, ukoliko ne postoji vjerovatnoća da će to oslobođenje dovesti do narušavanja konkurencije.

Navedena oslobođenja se odnose na isporuke proizvoda i usluga koje vrše same institucije iz oblasti u okviru svojih djelatnosti, prema korisnicima svojih usluga, dok nabavka oporezivih proizvoda i usluga, kada se kao dobavljači pojavljuju PDV registrovani obveznici, podliježe plaćanju PDV-a.

47. Da li pošta ima pravo da prilikom naplate računa svojih korisnika (elektrodistribucije,vodovoda i dr.) da oslobodi od plaćanja PDV-a nosioce identifikacionih poreskih kartica?

Pošta Crne Gore, prilikom šalterske naplate računa svojih korisnika, nije ovlašćena da vrši oslobađanje od plaćanja obračunatog PDV-a i pored toga što im lica na koje glase računi dostavljaju na uvid poreske identifikacione kartice.

Prema članu 8 stav 3 Pravilnika o načinu ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja akcize i poreza na dodatu vrijednost za diplomatska i konzularna predstavništva i međunarodne organizacije (“Sl.list RCG”, br.74/04 ) samo je isporučilac proizvoda, odnosno usluga, ovlašćen da nosiocu prava na oslobođenje izda račun za izvršenu isporuku bez PDV-a i na istom upiše broj poreske identifikacione kartice i napomenu da isporuka ne podliježe plaćanju poreza.

U cilju uspješne inplementacije pomenutog Pravilnika, a što je od značaja i za međunarodni kredibilitet Republike Crne Gore, potrebno je da nosioce poreske

34

identifikacione kartice uputite na isporučioce proizvoda, odnosno usluga, radi izmjene računa u svrhu oslobađanja od plaćanja PDV-a. Možete i da ta lica uputite na Poresku upravu – Sektor za pružanje usluga poreskim obveznicima i registraciju u Podgorici, Put Radomira Ivanovića br.2, gdje će im u neposrednom kontaktu sa ovlašćenim službenicima biti date potrebne informacije o načinu za ostvarenje prava na oslobađanje od plaćanja PDV-a.

POREZ NA DOHODAKFIZIČKIH LICA

35

1. Kakav poreski tretman imaju bruto naknade koje se isplaćuju privremeno zaposlenim radnicima (nerezidentnim fizičkim licima), po osnovu ugovoru o djelu?

Bez obzira da li je u pitanju rezidentno ili nerezidentno fizičko lice, kod ugovora o djelu, saglasno Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica ( sl. list RCG”, broj 065/01 … 04/07), obračunava se porez po odbitku po stopi od 15% na osnovicu 60% ugovorene bruto naknade. Za lica koji nijesu rezidenti RCG ne obračunavaju se doprinosi. Takve naknade ne oporezuju se ni porezom na dodatu vrijednost.

Navedeno oporezivanje se vrši akontativno, a plaćene akontacije predstavljaju i konačno utvrđenu obavezu. Kod akontativnog oporezivanja utvrđuje se porez po odbitku, tj. isplatilac obračunava, obustavlja i uplaćuje porez na odgovarajući uplatni račun, a izvršiocu – poreskom obvezniku isplaćuje razliku ugovorene bruto naknade.

2. Kakav je poreski postupak kod obračuna mjesečnih zarada u slučaju kada je nerezident imenovan za izvršnog direktora u pravnom licu?

Shodno članu 2 Zakona o porezu na dohodak građana («Sl.list RCG», br. 65/01 i 37/04) propisano je da je poreski obveznik poreza na dohodak rezidentno, odnosno nerezidentno fizičko lice koje ostvari dohodak iz izvora utvrđenih ovim zakonom. U članu 4 istog Zakona navodi se da je predmet oporezivanja nerezidentnog fizičkog lica dohodak koji nerezident ostvari po osnovu aktivnosti obavljenih preko stalnog mjesta poslovanja u Crnoj Gori. Stalnim mjestom poslovanja smatra se mjesto preko kojeg nerezident obavlja svoje aktivnosti u Crnoj Gori, u cjelini ili djelimično, sam ili preko ovlašćenog predstavnika. Predmet oporezivanja nerezidenta koji nema stalno mjesto poslovanja u Crnoj Gori je i dohodak koji ostvari po osnovu autorskih naknada, kamata, kapitalnih dobitaka i naknada po osnovu zakupnine nepokretnosti koje se nalaze u RCG.

U ovom slučaju se radi o nerezidentnom licu koje je kao izvršni direktor društva sa ograničenom odgovornošću registrovano u Crnoj Gori faktički zasnovalo radni odnos, s obzirom da izvršni direktor radni odnos zasniva na osnovu posebnog ugovora o radu, tj. odlukom organa upravljanja akcionarskog društva ili vlasnika društva sa ograničenom odgovornošću.

Članom 34 stav 5 Zakona o privrednim društvima propisana je obaveznost izbora izvršnog direktora za akcionarska društva i ista se primjenjuje i na društva sa ograničenom odgovornošću shodno članu 79 istog zakona.

Prema tome, izvršni direktor ima status zaposlenog lica u bilo kojem privrednom društvu, te ostvaruje prava i obaveze iz radnog odnosa u skladu sa Zakonom o radu i Opštim kolektivnim ugovorom.

Opštim kolektivnim ugovorom («Sl.list RCG», br. 1/04) u članu 9 određeno je da se zarada zaposlenog sastoji od: zarade za obavljeni rad i vrijeme provedeno na

36

radu u propisanim radnim uslovima, uvećanja zarade, zarade po osnovu ostvarenih rezultata u radu i naknade zarade. U članu 28 istog Ugovora navodi se da se zarade odnosno naknade isplaćuju u novcu i da poslodavac prilikom isplate zarade, odnosno naknade zarade, istovremeno vrši uplatu poreza i doprinosa na zarade.

3. Kakav je poreski tretman kod isplate jubilarnih nagrada?

Shodno važećim propisima, zaposleni samo jednom u toku radnog vijeka može ostvariti pravo na isplatu jubilarne nagrade za 10, 20 i 30 godina rada, a iste se isplaćuju u skladu sa propisima koji važe u trenutku isplate.

Uredbom o određivanju iznosa prihoda na koje se ne plaća porez na dohodak fizičkih lica za 2006. godinu ("Sl. list RCG", br. 01/06 od 10.01.2006), u članu 2 stav 1 tačka 15, propisano je da se ne plaća porez na dohodak fizičkih lica za 2006. godinu, na prihode po osnovu ličnih primanja zaposlenog, odnosno po osnovu jubilarnih nagrada i to: za 10 godina rada do 100 €, za 20 godina rada do 200 €, za 30 godina rada do 300 € i za 40 godina rada do 400 €. Na lična primanja isplaćena u iznosu većem od iznosa utvrđenog Uredbom, plaća se porez na dohodak fizičkih lica primjenom poreske skale propisane Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica ("Službeni list RCG", br. 65/01 i 37/04) i doprinosi za obavezno socijalno osiguranje, koji su propisani posebnim zakonima.

4. Molim vas za mišljenje Poreske uprave kada je u pitanju isplata zaostalih ličnih primanja zaposlenima u stranoj ambasadi u Crnoj Gori?

Pretpostavljamo da se Vaša pitanja ne odnose na lica koja uživaju doplomatski imunitet, već na lica koja su državljani Crne Gore, a nalaze se u radnom odnosu kod ambasade u Podgorici.

U Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica («Sl.list RCG», br. 65/01...78/06), u članu 46 stav 6, propisano je da rezidentni poreski obveznik zaposlen u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu strane države, u međunarodnoj organizaciji, u kancelariji ili organizaciji koja na teritoriji Crne Gore uživa diplomatski imunitet, je dužan da sam obračuna porez na ta primanja, na način utvrđen u st. 1 do 3 ovog člana i uplati ga u roku od pet dana od dana njihovog primanja. Ukoliko to ipak radi ambasada ukazujemo na zakonsku odredbu da se porez, doprinosi i prirez uplaćuju istovremeno sa uplatom ( isplatom) ličnih primanja na propisane uplatne račune.

Iz Vaših pitanja se može zaključiti da je izvršena isplata, a da su plaćeni samo porezi bez plaćanja doprinosa. Smatramo da je u tom slučaju najbolje da svoju poresku obavezu utvrde lica koja su ostvarila primanja, a na osnovicu koju čini iznos izvršene isplate i po stopama koje su važile na dan isplate.

U aktu navodite da su lična primanja zaposlenih ugovorom definisana kao fiksne bruto zarade, te ukoliko ambasada vrši obustavu i plaćanje poreza i doprinosa, a imate još neisplaćenih zaostalih zarada, onda se primjenjuju stope koje važe na dan isplate.

5. Da li razlika nastala po osnovu smanjenja stope poreza na lična primanja, koja se primjenjuje od 01.01.2007.godine, pripada poslodavcu ili zaposlenom?

Lična primanja po osnovu zaposlenja obuhvataju zaradu, naknadu zarade i druga primanja propisana Zakonom o radu («»Sl.list RCG», br. 43/03 i 79/04),

37

ostvarena u novcu ili u nenovčanom obliku. Navedena lična primanja se iskazuju u bruto iznosu koji obuhvata neto lično primanje, porez i doprinose koje plaća osiguranik ( zaposleni).

Odredbama člana 28 Opšteg kolektivnog ugovora («Slist RCG», br. 01/04...24/06), propisano je da ukoliko, izmjenom zakonskih propisa, dođe do smanjenja poreskih stopa na lična primanja zaposlenih, poslodavac je dužan da efekte takvog smanjenja usmjeri na zarade, odnosno naknade zaposlenih u skladu sa zakonom. S aspekta važećih poreskih propisa, odnosno Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica («Sl.list RCG», br.65/01 ...78/06 ), oporezivi dohodak od prihoda po osnovu ličnih primanja predstavlja iznos bruto primanja iz člana 14 ovog zakona. Članom 46 istog Zakona propisano je da porez na lična primanja obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, odnosno isplatilac tih primanja. Porez na lična primanja se obračunava, obustavlja i uplaćuje prilikom svake isplate primanja, prema propisima koji važe na dan isplate.

Mjesečna akontacija poreza na lična primanja obračunava se primjenom poreske stope, od 1. januara 2007.godine, u iznosu od 15% od poreske osnovice, koju čini iznos bruto ličnih primanja ostvarenih u tom periodu, umanjen za iznos mjesečnog ličnog odbitka od 70€.

Dakle, shodno važećim zakonskim propisima, slijedi da je poslodavac dužan da efekat smanjenja poreske stope na lična primanja zaposlenih usmjeri na zarade, odnosno naknade zaposlenih u skladu sa zakonom.

U prilog navedenom tumačenju ukazujemo i na Mišljenje br. 01-37/1 od 11.01.2007.godine Ministarstva finansija, da se kod obračuna poreza na lična primanja po osnovu zarada polazi od postojećih bruto ličnih primanja, tako da efekat smanjenja poreskih stopa ide u korist zaposlenog ( povećava se neto zarada), saglasno sa rješenjima iz člana 28 Opšteg kolektivnog ugovora.

6. Molim vas za vaše mišljenje u primjeni Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, u dijelu obračuna i plaćanja poreza za člana upravnog odbora koji je osiguran u jednom preduzeću, a osnivač je drugog preduzeća, za slučaj da mu se primanja isplaćuju u firmi gdje je osnivač?

Shodno članu 14. Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica ( “Sl. list RCG”, broj 65/01 i 37/04), primanja po osnovu članstva u upravnom odboru u pravnom licu, imaju karakter ličnih primanja po osnovu zaposlenja. To podrazumijeva, da samo ukoliko osnivač ili vlasnik društva ima status zaposlenog u društvu, on po tom osnovu može ostvariti zaradu u skladu sa propisima koji uređuju radni odnos.

Oporezivanje člana upravnog odbora, iako je taj član osiguran po nekom drugom osnovu, on je po osnovu isplaćene naknade za angažman u upravnom odboru, takođe, obveznik poreza na dohodak fizičkih lica i doprinosa za PIO, s tim što te dažbine obračunava, obustavlja u uplaćuje isplatilac naknade, koji je u tom slučaju poreski posrednik. Naknada za članstvo u upravnom odboru je oporezivo lično primanje shodno članu 12. i članu 14. Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica.

Porez se obračunava po stopama iz člana 46. stav 4. pomenutog Zakona na osnovicu koju čini bruto naknada. Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ( “Sl. list RCG”, broj 54/03 … 79/04) u članu 168 propisuje da lica koja ostvaruju prihode po više osnova iz tog Zakona, plaćaju doprinos za PIO na sve te prihode, pa i na naknadu za članstvo u upravnom odboru, stim što ukupan iznos na koji se plaća taj doprinos ne može biti veći od najviše osnovice propisane Zakonom. Ta osnovica se

38

usklađuje godišnje prema kretanju prosječne zarade u Republici u prethodnoj kalendarskoj godini, a akt o njenom usklađivanju donosi Republički Fond PIO.

Doprinos za PIO se obračunava na teret člana upravnog odbora po stopi od 12% i na teret poslodavca po stopi od 9,6% na osnovicu koju čini novčana naknada za rad u upravnom odboru, a sve u skladu sa članom 166. stav 1. tačka 1. i članom 154. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Dakle kompletna naknada podliježe obračunu doprinosa za PIO po navedenim stopama. Na teret poslodavca obračunava se prirez na porez po stopi utvrđenoj Odlukom jedinice lokalne samouprave.

Ukoliko je član upravnog odbora nerezidentno lice koje nije zaposleno u tom pravnom licu, tada se od njegove naknade obustavlja samo porez, a ne i doprinos za PIO.

7. Da li se na odborničke naknade ukoliko bi ista bila utvrđena u iznosu većem od 110€, obračunava i plaća porez?

S aspekta važećih poreskih propisa, odnosno Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica («Sl.list RCG», br.65/01 ...78/06 ), ličnim primanjima se smatraju prihodi koje poreski obveznik ostvari od zaposlenja, kao i prihodi ostvareni po drugom osnovu koji su u skladu sa pomenutim zakonom upodobljeni sa radnim odnosom. Shodno članu 14.stav 3.tačka 6.ovog Zakona ličnim primanjima naročito se smatraju i primanja članova skupština, upravnih odbora, nadzornih odbora i drugih njima sličnih tijela u pravnim licima, članova povjereništva i odbora koje imaju ta tijela, stečajnih upravnika i sudija porotnika koji nemaju svojstvo službenika suda. Oporezivi dohodak od prihoda po osnovu ličnih primanja predstavlja iznos bruto primanja iz člana 14 navedenog zakona. Članom 46 istog Zakona propisano je da porez na lična primanja obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, odnosno isplatilac tih primanja prema propisima koji važe na dan isplate. Porez na lična primanja obračunava se od poreske osnovice koju čini iznos bruto ličnih primanja u toku jednog mjeseca, umanjen za iznos srazmjernog ličnog odbitka ( 70 € mjesečno). Stopa poreza na dohodak za 2007. i 2008.godinu iznosi 15%.Na teret isplatioca obračunava se i prirez po stopama koje su utvrđene odgovarajućim odlukama jedinica lokalne samouprave ( za Podgoricu 15%). Osnovica za obračun prireza je obračunati porez na dohodak.

8. Kakva je poreski postupak u dijelu obračuna poreza i doprinosa kod naknada za vrijeme privremene spriječenosti za rad?

Način obračuna poreza, doprinosa i prireza na lična primanja zaposlenih, regulisan je sledećim propisima:

Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica («Sl.list RCG», br. 65/01 i 37/04);Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju («Sl. list RCG», br. 54/03, 39/04 i 79/04);Zakonom o zdravstvenom osiguranju («Sl. list RCG», br. 39/04);Zakonom o doprinosima za socijalno osiguranje («Sl. list RCG», br. 23/93 ... 45/98);Zakonom o finansiranju lokalne samouprave («Sl. List RCG « br.42/03 i 44/03);Uputstvom o načinu obračunavanja i plaćanja poreza i doprinosa iz i na lična primanja po osnovu zaposlenja («Sl. list RCG» br. 43/04).

39

Obračun doprinosa naknada za vrijeme privremene spriječenosti za rad (bolovanje), razlikuje se od obračuna doprinosa za vrijeme provedeno na radu i obavljeni rad.

Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju je propisano da se doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje obračunava i plaća na teret poslodavca po stopi od 21,6%. Pored toga na teret poslodavca obračunava se doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 6% i doprinos za osiguranje od nezaposlenosti po stopi od 0,5%. Na teret zaposlenog za vrijeme trajanja bolovanja, obračunava se samo doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 7,5%.

Zakonom o zdravstvenom osiguranju je propisano da naknadu za prvih 60 dana spriječenosti za rad plaća poslodavac, a nakon toga Fond za zdravstveno osiguranje. Osnov za naknadu predstavlja prosjek bruto zarade koji je zaposleni ostvario za poslednjih tri mjeseca koji prethode mjesecu u kojem je nastupila privremena spriječenost za rad. Sami iznos naknade ne može biti manji od 70% osnova za naknadu.

Vlada Republike Crne Gore je u članu 3. Uredbe o naknadama i drugim primanjima državnih službenika i namještenika («SL. list RCG», br.24/05), propisala da državni službenici i namještenici za vrijeme odsustvovanja sa rada u slučaju privremene spriječenoste za rad zbog bolesti i porodiljskog odsustva, ostvaruju naknadu zarade u visini od 100% njihove zarade po času kao da su na radu.

Imajući u vidu navedene zakonske odredbe, kao i to da se radi o licu koje nije zasnovalo radni odnos u državnom organu, mišljenja smo da osnov naknade za vrijeme privremene spriječenosti za rad (bolovanje), predstavlja prosijek bruto zarade koji je zaposleni ostvario za poslednjih tri mjeseca koji prethode mjesecu u kojem je nastupila privremena spriječenost za rad, a sami iznos naknade ne može biti manji od 70% osnova za naknadu. To podrazumijeva, da se obračun naknade za privremenu spriječenost za rad, vrši na osnovu gore navedenih propisa, a koji isključuju primjenu Uredbe o naknadama i drugim primanjima državnih službenika i namještenika.

9. Kakva su prava i obaveze osiguranika – zaposlenih za vrijeme privremene spriječenosti za rad, porodiljskog odsustva?

U članu 82. Zakona o radu ( «Sl. list RCG», broj 43/03 ... 25/06 ) koji uređuje zaštitu materinstva i prava zaposlenih koji se staraju o djeci, propisano je da za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta, zaposlena žena ima pravo na porodiljsko odsustvo u trajanju od 365 dana od dana početka korišćenja tog odsustva, s tim što na osnovu nalaza nadležnog zdravstvenog organa, zaposlena žena može da otpočne porodiljsko odsustvo 45 dana, a obavezno 28 dana prije porođaja.

Treba napomenuti, da privremena spriječenost za rad prije porođaja, može nastupiti kako po osnovu bolovanja za vrijeme održavanja trudnoće, u kojem slučaju se za obračun naknade primjenjuje Zakon o zdravstvenom osiguranju, tako i otpočinjanje bolovanja za period koji prethodi porođaju u smislu člana 82. Zakona o radu, a koji ima karakter porodiljskog odsustva, u kojem slučaju se za obračun naknade primjenjuje Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti ( «SL. list RCG», broj 78/05 ).

Saglasno navedenom, mišljenja smo da se pravo na naknadu zarade za vrijeme porodiljskog odsustva ne ostvaruju na isti način kao ostale naknade za

40

vrijeme privremene spriječenosti za rad za čije ostvarenje se primjenjuju odredbe Zakona o zdravstvenom osiguranju, već se ta naknada ostvaruje u skladu sa odredbama Zakonu o socijalnoj i dječjoj zaštiti.

Saglasno odredbama čl. 51. čl. 52. čl. 53. i čl. 55. Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, zaposleni ima pravo na naknadu zarade za vrijeme porodiljskog odsustva i to pravo se ostvaruje kod poslodavca koji vrši obračun i isplatu te naknade, istovremeno sa obračunom i isplatom zarade zaposlenim.

Visinu naknade zarade za porodiljsko odsustvo, predstavlja zarada koju bi zaposleni ostvario na poslovima i zadacima na kojima je raspoređen, a ukoliko nije moguće iskazati ostvareni radni učinak zaposlenog, uzima se ostvareni radni učinak najuže organizacione jedinice u kojoj je zaposleni radio na istim ili sličnim poslovima i zadacima za koje se ovaj podatak može iskazati.

Visina naknade zarade za vrijeme porodiljskog odsustva ne može se utvrditi u iznosu manjem od najniže cijene rada, u skladu sa Zakonom i Opštim kolektivnim ugovorom.

Treba imati u vidu i to, da pravo na naknadu zarade po osnovu porodiljskog odsustva, može ostvariti zaposleni koji je prije ostvarivanja ovog prava bio u radnom odnosu najmanje šest mjeseci neprekidno. Zaposleni koji je bio u radnom odnosu neprekidno manje od šest mjeseci prije ostvarivanja ovog prava, pripada 70% od iznosa naknade zarade utvrđene u čl. 53. pomenutog Zakona.

10. Kakva je obaveza poslodavca kod isplate ličnih primanja pripravnicima?

Saglasno članu 2. Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica ( “Sl. list RCG”, br. 65/01 i 7/04), poreski obveznik poreza na dohodak je rezidentno odnosno nerezidentno fizičko lice koje ostvari dohodak iz izvora utvrđenih tim Zakonom. U izvore prihoda spadaju i prihodi ostvareni po osnovu ličnih primanja, a između ostalih, čine ih zarade, odnosno naknade zarada ostvarene u skladu sa propisima kojima se uređuje radni onos. Uputstvom o načinu obračunavanja i plaćanja poreza i doprinosa iz i na lična primanja po osnovu zaposlenja ( “Sl. list RCG”, br. 43/04), propisano je da se lična primanja iskazuju u bruto iznosu, koji obuhvata neto lična primanja, porez i doprinose koje plaća osiguranik (zaposleni), kao i da ih obračunava i obustavlja i na propisane uplatne račune uplaćuje poslodavac, odnosno isplatilac, istovremeno sa isplatom ličnih primanja. Imajući u vidu navedene zakonske odredbe, mišljenja smo, da poslodavac koji upošljava pripravnike i isplaćuje im lična primanja, je dužan da istovremeno sa isplatom tih primanja, obustavi poreze i doprinose za socijalno osiguranje i da ih uplati na propisane uplatne račune, bez obzira na vrijeme kada će Zavod za zapošljavanje izvršiti uplatu bruto zarade.

11. Molim vas za vaše tumačenje u vezi obaveze obračuna poreza i doprinosa na dohodak fizičkih lica ako je fizičko lice zaposleno u ortačkom društvu i ujedno je ortak tog društva?

Članom 153 Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju («Sl.list RCG», br.54/03, 39/04 i 79/04), određeno je da osnovicu na koju se obračunava i plaća doprinos za osiguranike zaposlene čini zarada i naknada zarade u skladu sa ovim zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.

41

Osnovica iz stava 1 navedenog člana ne može biti niža od osnovne cijene rada propisane opštim kolektivnim ugovorom za odgovarajuću kategoriju stručnosti. Članom 158 istog zakona određeno je da osnovicu na koju se utvrđuje i plaća doprinos za osiguranike iz člana 11 tačka 1 ( lica koja u skladu sa zakonom, samostalno obavljaju privrednu ili drugu djelatnost, ako nijesu obavezno osigurana po osnovu zaposlenja) čini oporezivi dohodak od samostalne djelatnosti u skladu sa propisima o porezu na dohodak fizičkih lica. Osnovica iz stava 1 ovog člana ne može biti manja od prosječne zarade za mjesec za koji se doprinos plaća. U članu 168. propisano je da osiguranici - zaposleni, odnosno osiguranici samostalnih djelatnosti koji ostvaruju prihode po više osnova iz člana 10. i 11.ovog zakona plaćaju doprinose na sve prihode, s tim što ukupan iznos na koji se plaćaju doprinosi ne može biti veći od osnovice iz člana 164. ovog zakona.

12. Molim vas za vaše mišljenje vezano za način obračuna svih poreskih obaveza za primanja sudija porotnika?

S aspekta važećih poreskih propisa, odnosno Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica («Sl.list RCG», br.65/01 ...78/06 ), ličnim primanjima se smatraju prihodi koje poreski obveznik ostvari od zaposlenja, kao i prihodi ostvareni po drugom osnovu koji su u skladu sa pomenutim zakonom upodobljeni sa radnim odnosom. Shodno članu 14.stav 3.tačka 6.ovog Zakona ličnim primanjima naročito se smatraju i primanja članova skupština, upravnih odbora, nadzornih odbora i drugih njima sličnih tijela u pravnim licima, članova povjereništva i odbora koje imaju ta tijela, stečajnih upravnika i sudija porotnika koji nemaju svojstvo službenika suda. Oporezivi dohodak od prihoda po osnovu ličnih primanja predstavlja iznos bruto primanja iz člana 14 navedenog zakona. Članom 46 istog Zakona propisano je da porez na lična primanja obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, odnosno isplatilac tih primanja prema propisima koji važe na dan isplate. Porez na lična primanja obračunava se od poreske osnovice koju čini iznos bruto ličnih primanja u toku jednog mjeseca, umanjen za iznos srazmjernog ličnog odbitka. Stopa poreza na dohodak za 2007. i 2008.godinu iznosi 15%.Na teret isplatioca obračunava se i prirez po stopama koje su utvrđene odgovarajućim odlukama jedinica lokalne samouprave ( za Podgoricu 15%). Osnovica za obračun prireza je obračunati porez na dohodak. Zakonom o penzijsko-invalidskom osiguranju («Sl.list RCG», br.54/03...29/05), koji je u primjeni od 1.januara 2004. godine, u članu 168. propisano je da ukoliko osiguranici ostvaruju prihode po više osnova iz člana 10. i 11.ovog zakona plaćaju doprinose na sve prihode, s tim što ukupan iznos na koji se plaća doprinos ne može biti veći od osnovice iz člana 164. ovog zakona. Doprinos za PIO obračunava se na istu osnovicu na koju se obračunava porez ( bruto primanje) i to na teret sudija porotnika po stopi od 12 % i na teret poslodavca po stopi od 9,6 % . Pravilnikom o načinu i postupku povraćaja više plaćenog doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje (Sl. list RCG br.24/05), u članu 5 propisano je da osiguranik, odnosno obveznik doprinosa koji je u toku godine obračunao i uplatio doprinos na osnovicu koja je dostigla iznos najviše godišnje osnovice za kalendarsku godinu utvrđene u skladu sa Zakonom, može da podnese zahtjev za obustavu plaćanja doprinosa u toku tekuće godine. Obustavu obračuna i plaćanja doprinosa

42

poslodavac ne može prekinuti samoinicijativno, već će to pravo ostvariti u redovnoj proceduri i po dobijanju rješenja od strane Poreske uprave.Shodno odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju, doprinos za zdravstvo se obračunava samo ukoliko lice nije osigurano po nekom drugom osnovu.U ovoj situaciji ne obračunava se doprinos za osiguranje od nezaposlenosti. Isplatilac je nakon izvršene isplate i obustave poreza i doprinosa za PIO, dužan da sačinjava i dostavlja poreskom organu i poreskom obvezniku izvještaj IPPO-1 do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec i IPPO-2 do 31.januara tekuće za prethodnu godinu.

Dakle, kod navedenih isplata porez i doprinosi za PIO obračunavaju se na isti način kao na lična primanja.

13. Koliko iznosi stopa poreza na prihode od kapitala za 2007. godinu?

Prihodima od kapitala, saglasno članu 37. Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica ( “Sl. list RCG”, broj 65/01, 12/02, 37/04, 29/05, 78/06, 04/07), smatraju se prihodi od kamata, udjeli u dobiti koje ostvare članovi uprave i zaposleni u novcu ili akcijama, prihodi od korišćenja imovine i usluga od strane vlasnika i suvlasnika kapitala za njihove privatne potrebe. Prihodom od kapitala smatraju se i primanja po osnovu akcija i učešća u kapitalu članova uprave i zaposlenih u društvu kapitala, a koje dobiju ili kupe pod povlašćenim uslovima.

Kod utvrđivanja oporezivog dohotka od kapitala troškovi se ne priznaju.Članom 50. istog Zakona, propisano je da je isplatilac prihoda od kapitala

dužan da obračuna, obustavi i uplati porez na prihod od kapitala istovremeno sa isplatom prihoda, koji obračunava po stopi od 9% na osnovicu koja predstavlja oporezivi dohodak bez umanjenja ličnog odbitka iz čl. 8. tog Zakona.

Izuzetno, stopa poreza na prihode od kamata koje se isplaćuju nerezidentu iznosi 5%.

Prelaznim i završnim odredbama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, u članu 30. propisano je između ostalog, da izuzetno od člana 27. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica ( “Sl. list RCG”, broj 78/06 i 04/07 ), stopa poreza na dohodak za 2007. i 2008. godinu iznosi 15%, a za 2009. godinu 12%.

Imajući u vidu navedene zakonske odredbe, mišljenja smo da ste vi u svojstvu isplatioca prihoda od kapitala, dužni da obračunavate, obustavljate i uplaćujete porez na prihod od kapitala istovremeno sa isplatom prihoda i to u 2007. i 2008. godini po stopi od 15%, u 2009. godini po stopi od 12%, a u narednim godinama po stopi od 9%.

14. Kakav je poreski postupak kod obračuna poreza i doprinosa na ugovorene naknade po privremenim i povremenim poslovima?

Članom 16 stav 1 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica («Sl.list RCG», br. 65/01...78/06) propisano je da se prihodom od samostalne djelatnosti smatra prihod ostvaren od privredne djelatnosti, slobodnih zanimanja, profesionalnih i intelektualnih usluga i prihod od drugih samostalnih djelatnosti koje nijesu osnovna djelatnost poreskog obveznika, a povremeno se obavljaju radi ostvarivanja prihoda, ukoliko se, u skladu sa ovim zakonom ne oporezuju po drugom osnovu. U navedenom Zakonu u članu 48 stav 5 određeno je da, izuzetno od stava 1 ovog člana, porez na prihode ostvarene od drugih samostalnih djelatnosti iz člana 16

43

stav 1 Zakona obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatilac prihoda pri svakoj isplati, po stopi od 15% na poresku osnovicu, koja predstavlja razliku između ostvarenih prihoda i rashoda iz člana 20 stav 2 Zakona. Navedeni član propisuje da se poreskom obvezniku koji ostvaruje prihod od drugih samostalnih djelatnosti koje nijesu njegova osnovna djelatnost, koji ne dokumentuje rashode, standardni rashodi priznaju u visini 40% od ostvarenih prihoda.

Dakle, kod obavljanja povremenih poslova osnovicu za obračun poreza čini bruto naknada umanjena za iznos navedenih standardnih troškova i na tako utvrđenu osnovicu obračunava se porez po stopi od 15%.

Prema Zakonu o PIO-u propisana je obaveza da se licima koja ostvaruju prihode po osnovu povremenog obavljanja samostalne djelatnosti, prilikom svake isplate, obavezno obračunava doprinos za PIO po važećoj stopi od 21,6%. Osnovica za obračun doprinosa je ista kao i osnovica za obračun poreza ( bruto naknada umanjena za 40%).

Shodno odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju, doprinos za zdravstvo se obračunava samo u slučaju da izvršilac ugovora nije osiguran po drugom osnovu.

Na teret isplatioca obračunava se prirez po stopama koje su utvrđene odgovarajućim odlukama jedinica lokalne samouprave. Osnovica za obračun prireza je obračunati porez na dohodak.

Isplatilac je dužan da, nakon izvršene isplate i obustave poreza i doprinosa, sačinjava i dostavlja poreskom organu i poreskom obvezniku izvještaj IPPO-1 do desetog u mjesecu za prethodni mjesec i IPPO-2 do 31. januara tekuće za prethodnu godinu.

Preporučujemo vam da naknade ugovorate u bruto iznosu, ali ukoliko želite da neto iznos preračunate u bruto možete koristiti formulu B = N : 0,7804.

15. Kakav je poreski postupak kod isplate ličnih primanja za novembar 2006. godine za A.D. «XY», s obzirom da je isplata ličnog primanja izvršena iz dva dijela?

Članom 46 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica («Sl.list RCG», br.65/01 ...78/06 ), propisano je da porez na lična primanja obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, odnosno isplatilac tih primanja. Porez na lična primanja se obračunava, obustavlja i uplaćuje prilikom svake isplate primanja, prema propisima koji važe na dan isplate.

Mjesečna akontacija poreza na lična primanja obračunava se primjenom poreske stope, koja će se primjenjivati od 1. januara 2007.godine do kraja 2008.godine, u iznosu od 15% od poreske osnovice, koju čini iznos bruto ličnih primanja ostvarenih u tom periodu, umanjen za iznos mjesečnog ličnog odbitka od 70€.

Odredbama člana 28 Opšteg kolektivnog ugovora («Slist RCG», br. 01/04...24/06), propisano je da ukoliko, izmjenom zakonskih propisa, dođe do smanjenja poreskih stopa na lična primanja zaposlenih, poslodavac je dužan da efekte takvog smanjenja usmjeri na zarade, odnosno naknade zaposlenih u skladu sa zakonom.

U članu 8 Uputstva o načinu obračunavanja i plaćanja poreza i doprinosa iz i na lična primanja po osnovu zaposlenja («Sl. list RCG», br. 81/06) propisana je obaveza poslodavca, odnosno isplatioca ličnih primanja da sastavlja mjesečni izvještaj o obračunatim ličnim primanjima, porezu, doprinosima iz i na ta primanja i

44

prirezu. Izvještaj se dostavlja na obrascu «OPD-1». Izvještaj se sačinjava u dva primjerka i prije isplate ličnih primanja dostavlja se na ovjeru nadležnom poreskom organu. Bez ovjere izvještaja nosilac platnog prometa neće dozvoliti isplatu ličnih primanja. Dakle, mišljenja smo da je poreski obveznik kao isplatilac prvog dijela novembarskih ličnih primanja postupio u skladu sa postojećim propisima koji su važili u momentu isplate do 01.01.2007.godine i da ne može vršiti korekciju obračuna istih. Isplata drugog dijela ličnog primanja za novembar 2006. godine izvršena je 05.01.2007 i ista se trebala obračunati po važećim stopama poreza (15 %) koji su u primjeni od 01.01.2007.godine, a u skladu sa odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica («Sl.list RCG», br.78/06).

Dakle, s obzirom da se radi o specifičnom slučaju isplate mjesečnog ličnog primanja u dva dijela, a u vrijeme važenja različitih poreskih propisa za obračun poreza po osnovu ličnih primanja, upućujemo na sljedeći postupak:

Uvidom u analitičku karticu poreskog obveznika AD «XY» konstatovano je da nijesu unijete OPD-1 prijave za 10., 11. i 12. mjesec 2006.godine, a da su uplaćene obaveze po osnovu poreza i doprinosa, odnosno da je poreski obveznik u pretplati po osnovu uplata poreza i doprinosa po osnovu lična primanja.

Utvrđeno knjigovodstveno stanje upućuje na činjenicu da je poreski obveznik vršio isplatu ličnih primanja za uposlene radnike, a prije ovjere obrasca OPD-1 kod nadležnog poreskog organa. Bez ovjere izvještaja nosilac platnog prometa nije smio dozvoliti isplatu ličnih primanja.

Kako je navedeno u zahtjevu poreskog obveznika, na ukupnu zaradu za 11 mjesec 2006.godine su primijenjene progresivne poreske stope. Na drugi dio zarade, koja je isplaćena u januaru 2007.godine trebalo je primijeniti važeću stopu od 15%, te je potrebno kumulirati obračun prvog i drugog dijela ličnog primanja.

Korekcija će se izvršiti na način što će se stornirati stari obrazac ( ukoliko je u međuvremenu podnijet i unijet u sistem) i unijeti izmijenjeni obrazac za 11 mesec 2006, sa podacima koji će stornirati prethodni obračun.

U zavisnosti od situacije ( da li je, ili nije unijeta prijava za ovaj mjesec) izmijenjenu prijavu treba podnijeti na starom ili novom obrascu OPD-1. Radi dobijanja detaljnijeg uputstva potrebno je da kontaktirate Poresku upravu - Sektor za informacioni sistem. 16. Fizičko lice je osnivač pravnog lica i nije u radnom odnosu kod istog. Osnivač ima pravo u skladu sa sa ovlašćenjem iz Statuta( a koji je u skladu sa Zakonom o privrednim društvima) da odlučuje o trajnoj poslovnoj saradnji.Radi se o pregovorima sa strateškoim partnerom iz inostranstva, koji ako budu uspješno okončani, dovešće do sklapanja dugoročnog ugovora o poslovnoj saradnji.Ima li pravo na naknadu troškova puta-prevoz, noćenje i dnevnice?

Iz vašeg pitanja se može zaključiti da imate dilemu da li se licu koje nije u radnom odnosu mogu isplaćivati naknade za dnevnice i ostale troškove u vezi sa službenim putovanjem.

Vaša konstatacija da je osnivač uplatio novac namijenjen za poslovanje kao osivački kapital ne može se dovesti u vezu sa ostvarivanjem prava iz radnog odnosa.

Dnevnice i drugi troškovi uvezi sa putovanjem mogu se isplaćivati na način propisan Opštim kolektivnim ugovorom( “S.L.RCG» broj 1/04...24/06) t.j. samo zaposlenim licima.Osnivač koji nije u radnom odnosu ima za cilj da ostvari profit, te

45

eventualno svoje troškove može nadoknaditi iz ostvarenog profita koji je prethodno oprezovan.

Logično je svakako da bilo koje pravno lice treba da uskladi svoje poslovanje i planove sa izvorima sredstava, a ekonomska snaga pravnog lica i eventualne finansijske teškoće u kojima se nalazi ne mogu predstavljati osnov za isključivanje odgovornosti prilikom eventualne povrede propisa, već ta okolnost može biti od uticaja pri odmjeravanju eventualne kazne.

Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica ( «Sl. list RCG» broj 65/01...78/06) i podzakonskim aktima donijetim na osnovu istog je regulisano na koja se lična primanja ne plaća porez na dohodak fizičkih lica, pa dakle sve isplate van predviđenog maksimuma podliježu oporezivanju.

Znači, vršenje isplata putnih troškova suprotno zakonskim propisima nema tretman materijalnih troškova poslovanja , pa bi se ovakvi troškovi mogli pokrivati isključivo iz čistog dohotka - dijela za lične dohotke i to samo licima koja su u radnom odnosu kod pravnog lica.

17. Da li sredstva od doprinosa za PIO, koja se obustavljaju iz razloga što je dostignut iznos godišnjeg limita primanja na koje se obračunava ovaj doprinos, pripadaju zaposlenom ili poslodavcu?

Pravilnikom o načinu i postupku povraćaja više plaćenog doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje ("Sl. list RCG", br. 24/05 od 15.04.2005), propisana je procedura za povraćaj više plaćenog doprinosa, kao i to da poreski obveznik koji je u toku godine obračunao i platio doprinos na osnovicu koja je dostigla iznos najviše godišnje osnovice za kalendarsku godinu utvrđene u skladu sa Zakonom, može da podnese zahtjev za obustavu plaćanja doprinosa u toku tekuće godine, o čemu Poreska uprava odlučuje u formi rješenja.

Po pribavljenom rješenju kojim je odobrena obustava plaćanja doprinosa, poslodavac iz i na bruto primanja zaposlenog ne obustavlja doprinos za PIO.

18. Da li je dio stranog društva koje je registrovano i ima poslovnu jedinicu u RCG, obavezno da isplaćuje zarade za izvršnog direktora te poslovne jedinice?

Zakon o poreskoj administraciji definiše poreskog obveznika kao lice koje u skladu sa poreskim i drugim zakonima podliježe obavezi plaćanja poreza. Lice prema istom Zakonu je: pravno lice, dio pravnog lica, organizacija, preduzetnik i fizičko lice koje je dužno da postupa u skladu sa poreskim zakonima Republike Crne Gore, bez razlike na način i oblik organizovanja.

Prava i obaveze poreskih obveznika propisani su u poglavlju IV Zakona o poreskoj administraciji.

Članu 80. Zakona o prvrednim društvima (“Sl. list RCG”, broj 06/02), propisano je da strano društvo koje obavlja privrednu djelatnost preko svog dijela društva na teritoriji Republike, dužno je da svoje poslovanje usaglasi sa odgovarajućim odredbama tog Zakona i drugih Zakona u Republici.

Članom 9. Zakona o radu, propisano je da je poslodavac dužan da sa licem koje se zapošljava zaključi ugovor o radu prije početka rada, a saglasno članu 11. istog Zakona, strani državljanin i lice bez državljanstva, može da zaključi ugovor o radu, pod uslovima utvrđenim posebnim Zakonom i međunarodnim konvencijama.

Saglasno članu 12. navedenog Zakona, lice koje obavlja funkciju direktora, odnosno izvršnog direktora, zasnivanjem radnog odnosa ostvaruje prava iz rada i po

46

osnovu rada, u skladu sa ugovorom o radu koji zaključuje sa nadležnim organom poslodavca.

Shodno članu 46. stav 7. Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica ( “Sl. list RCG”, broj 65/01 i 78/06 ) i članu 7. stav 4. Uputstva o načinu obračunavanja i plaćanja poreza i doprinosa iz i na lična primanja po osnovu zaposlenja ( “Sl. list RCG”, broj 81/06 ), rezidentni poreski obveznik koji ostvaruje primanja neposredno iz inostranstva sam obračunava porez i doprinose na taj dohodak i plaća ih u roku od 5 dana od dana prijema dohotka. Navedeni propisi sadrže i obavezu tog fizičkog lica da nadležnom poreskom organu dostavlja izvještaje (OPD 1) i druge evidencije koje su bitne za obračun poreza na lična primanja.

Inače, prema članu 3. Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, rezidentnim fizičkim licem smatra se lice koje na teritoriji RCG ima prebivalište ili centar poslovnih i životnih interesa, odnosno boravi na teritoriji Crne Gore više od 183 dana u poreskoj godini, što podrazumijeva, da pojam rezidentstva nije poistovjećen sa državljanstvom.

Da bi se izbjegle situacije da se jedno te isto lice po osnovu istog primanja oporezuju u Crnoj Gori i matičnoj državi, Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica propisuje da međudržavni sporazumi o otklanjanju dvostrukog oporezivanja imaju pretežnu važnost u odnosu na odredbe ovog Zakona.

Prema naprijed navedenom, jasna je situacija oko zakonskog regulisanja obračuna i plaćanja poreza na lična primanja rezidentnih fizičkih lica koja ostvaruju primanja iz druge države.

Kada je u pitanju obračun doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, propisi koji regulišu tu materiju, ne tretiraju kao osiguranike rezidentna fizička lica koja ostvaruju primanja iz inostranstva, već jedino “prepoznaju” državljane Crne Gore koji su na teritoriji Crne Gore zaposleni kod stranih poslodavaca. U članu 10. stav 1. tačka 6. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ( “Sl. list RCG”, broj 54/03, 39/04 i 79/04 ) i članu 8. stav 1. tačka 6. Zakona o zdravstvenom osiguranju (“Sl. list RCG”, broj 39/04), istovjetno je propisao da osiguranici, zaposleni su i “državljani Srbije i Crne Gore koji su na teritoriji Republike zaposleni kod stranih ili međunarodnih organizacija i ustanova, stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava ili kod stranih pravnih ili fizičkih lica, ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno”.

Ukoliko pođemo od pretpostavke da međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno, te da postoji obaveza obračuna i plaćanja doprinosa, u tom slučaju doprinose ( na teret isplatioca i na teret zaposlenog ) obračunava i uplaćuje poslodavac prilikom isplate zarade.

19. Kakve su poreske procedure i načina plaćanja poreza za zakup poslovnih prostorija koje su iznajmljene od strane stanodavca, a na osnovu ugovora koji je stupio na snagu 01.01.2007.godine?

U članu 12 Zakona o porezu na dohodak građana propisano je da se porez na dohodak plaća na prihode iz svih izvora, osim onih koji su izuzeti ovim zakonom. Izvore prihoda iz stava 1 ovog člana čine i prihodi ostvareni po osnovu imovine i imovinskih prava. Prihodima od imovine, kao jednog od izvora oporezivog dohotka, smatraju se prihodi ostvareni od izdavanja u zakup pokretne i nepokretne imovine.

Rashodima po osnovu imovine smatraju se stvarni troškovi nastali u vezi sa ostvarivanjem tih prihoda, pod uslovom da su dokumentovani. Ukoliko se rashodi ne

47

dokumentuju priznaju se standarni rashodi u visini 40% ostvarenih prihoda od imovine.

Oporezivi prihod od imovine predstavlja razliku između ugovorene bruto naknade i rashoda u svrhu održavanja i očuvanja imovine koji se mogu priznati u stvarnom ili standardnom iznosu u visini od 40% ostvarenih prihoda od imovine.

Shodno Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica, a u skladu sa principom samooporezivanja, porez na prihod od imovine obračunava poreski obveznik. Poreski obveznik je izdavalac nepokretnosti. Obračunski period je kalendarska godina. Međutim, tokom godine uplaćuje se akontacija poreza na prihod od imovine koji obračunava i obustavlja isplatilac, odnosno sam poreski obveznik pri svakoj isplati odnosno naplati ( kod neposrednog ostvarivanja prihoda). U slučaju kada je zakupac pravno lice ili preduzetnik, akontaciju poreza na prihod od imovine tokom godine obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatilac prihoda ( pravno lice ili preduzetnik). Stopa poreza na prihod od imovine od 15% primjenjuje se na oporezivi prihod iz člana 36 Zakona.

Prilikom isplate prihoda ostvarenih po ugovoru o zakupu, obračunava se prirez na obračunati porez po stopama utvrđenim odlukama jedinica lokalne samouprave ( za Podgoricu 15%).

Dakle, u navedenom slučaju, kako navodite u dopisu vi ste preuzeli obavezu obračuna poreza, pa samim tim preuzimate i ulogu poreskog posrednika, koji ima obavezu da obračuna, obustavi i uplati porez na prihod od imovine, a zakupodavcu isplati razliku ugovorene bruto naknade.

Zakupac (poreski posrednik), nakon izvršene isplate i obustave poreza, dužan je da sačinjava i dostavlja poreskom organu i zakupodavcu ( fizičkom licu) izvještaje: IPPO-1 ( do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec) i IPPO-2 ( do 31. januara tekuće za prethodnu godinu). Fizičko lice, koje je ostvarilo prihode po osnovu davanja imovine u zakup, izvještaj IPPO-2 uz godišnju prijavu (PP-FL) dostavlja poreskom organu, do kraja aprila tekuće godine za prethodnu godinu. U toj prijavi će, računajući i eventualne druge oporezive prihode, utvrditi poresku osnovicu i poresku obavezu. Od utvrđene godišnje obaveze oduzima se iznos akontativno plaćenog poreza i utvrđuje obaveza za uplatu koja se izmiruje u roku za podnošenje prijave.

20. Da li je dio stranog društva koje je registrovano i ima poslovnu jedinicu u RCG, obavezno da za isplaćena primanja predsjedniku Upravnog odbora koji ima svojstvo nerezidenta, osim poreza, plaća i doprinose za obavezno socijalno osiguranje?

Zakon o poreskoj administraciji definiše poreskog obveznika kao lice koje u skladu sa poreskim i drugim zakonima podliježe obavezi plaćanja poreza. Lice prema istom Zakonu je: pravno lice, dio pravnog lica, organizacija, preduzetnik i fizičko lice koje je dužno da postupa u skladu sa poreskim zakonima Republike Crne Gore, bez razlike na način i oblik organizovanja.

Prava i obaveze poreskih obveznika propisani su u poglavlju IV Zakona o poreskoj administraciji.

Članu 80. Zakona o prvrednim društvima (“Sl. list RCG”, broj 06/02), propisano je da strano društvo koje obavlja privrednu djelatnost preko svog dijela društva na teritoriji Republike, dužno je da svoje poslovanje usaglasi sa odgovarajućim odredbama tog Zakona i drugih Zakona u Republici.

48

Članom 9. Zakona o radu, propisano je da je poslodavac dužan da sa licem koje se zapošljava zaključi ugovor o radu prije početka rada, a saglasno članu 11. istog Zakona, strani državljanin i lice bez državljanstva, može da zaključi ugovor o radu, pod uslovima utvrđenim posebnim Zakonom i međunarodnim konvencijama.

Saglasno članu 12. navedenog Zakona, lice koje obavlja funkciju direktora, odnosno izvršnog direktora, zasnivanjem radnog odnosa ostvaruje prava iz rada i po osnovu rada, u skladu sa ugovorom o radu koji zaključuje sa nadležnim organom poslodavca.

Shodno članu 46. stav 7. Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica ( “Sl. list RCG”, broj 65/01 i 78/06 ) i članu 7. stav 4. Uputstva o načinu obračunavanja i plaćanja poreza i doprinosa iz i na lična primanja po osnovu zaposlenja ( “Sl. list RCG”, broj 81/06 ), rezidentni poreski obveznik koji ostvaruje primanja neposredno iz inostranstva sam obračunava porez i doprinose na taj dohodak i plaća ih u roku od 5 dana od dana prijema dohotka. Navedeni propisi sadrže i obavezu tog fizičkog lica da nadležnom poreskom organu dostavlja izvještaje (OPD -1) i druge evidencije koje su bitne za obračun poreza na lična primanja.

Inače, prema članu 3. Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, rezidentnim fizičkim licem smatra se lice koje na teritoriji RCG ima prebivalište ili centar poslovnih i životnih interesa, odnosno boravi na teritoriji Crne Gore više od 183 dana u poreskoj godini, što podrazumijeva, da pojam rezidentstva nije poistovjećen sa državljanstvom.

Da bi se izbjegle situacije da se jedno te isto lice po osnovu istog primanja oporezuju u Crnoj Gori i matičnoj državi, Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica propisuje da međudržavni sporazumi o otklanjanju dvostrukog oporezivanja imaju pretežnu važnost u odnosu na odredbe ovog Zakona.

Prema naprijed navedenom, jasna je situacija oko zakonskog regulisanja obračuna i plaćanja poreza na lična primanja rezidentnih fizičkih lica koja ostvaruju primanja iz druge države.

Kada je u pitanju obračun doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, propisi koji regulišu tu materiju, ne tretiraju kao osiguranike rezidentna fizička lica koja ostvaruju primanja iz inostranstva, već jedino “prepoznaju” državljane Crne Gore koji su na teritoriji Crne Gore zaposleni kod stranih poslodavaca. U članu 10. stav 1. tačka 6. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ( “Sl. list RCG”, broj 54/03, 39/04 i 79/04 ) i članu 8. stav 1. tačka 6. Zakona o zdravstvenom osiguranju (“Sl. list RCG”, broj 39/04), istovjetno je propisao da osiguranici, zaposleni su i “državljani Srbije i Crne Gore koji su na teritoriji Republike zaposleni kod stranih ili međunarodnih organizacija i ustanova, stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava ili kod stranih pravnih ili fizičkih lica, ako međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno”.

Ukoliko pođemo od pretpostavke da međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno, te da postoji obaveza obračuna i plaćanja doprinosa, u tom slučaju doprinose ( na teret isplatioca i na teret zaposlenog ) obračunava i uplaćuje poslodavac prilikom isplate zarade.

Na osnovu gore navedenog, mišljenja smo, da licima koji nijesu rezidenti, obračunava se i obustavlja porez od bruto naknade za članstvo u Odboru direktora, Upravnom odboru ili Nadzornom odboru i uplaćuje na odgovarajući uplatni račun. Isplatilac takođe, obračunava i uplaćuje i prirez na obračunati porez, na tert svojih troškova poslovanja. Za nerezidentne članove Upravnog odbora koji nijesu zaposleni u tom pravnom licu ne obračunavaju se doprinosi.

49

21. Da li obračunavati dnevnicu za Srbiju kao službeni put u inostranstvo?

Vlada Republike Crne Gore donijela je Uredbu o dopuni Uredbe o naknadama i drugim primanjima državnih službenika i namještenika («Sl.listRCG», br. 70/06), u kojoj je u Spisku zemalja s odgovarajućim iznosom dnevnice, pod rednim brojem 15a utvrđen iznos dnevnice za Srbiju od 135€. U skladu sa članom 26 stav 1 tačka 2 Opšteg kolektivnog ugovora ( «SL.list RCG»,br.01/04...24/06), poslodavac zaposlenom nadoknađuje dnevnicu za službeno putovanje u inostranstvo u iznosu i na način propisan od strane državnog organa, pa je shodno tome potrebno primijeniti navedenu Uredbu. 22. Na kom obrascu se podnose mjesečni izvještaji o obračunatim ličnim primanjima za novozaposlene radnike za neisplaćena lična primanja iz 2006. godine?

Zakonom o radu ( Sl. list RCG br. 43/03 i 79/04 ) je propisana je obaveza poslodavca da zarade isplaćuje u rokovima i na način utvrđen kolektivnim ugovorom, a najmanje jednom mjesečno. – član 67.

Uredbom o poreskim olakšicama za zapošljavanje određenih kategorija nezaposlenih lica (Sl. ist RCG br 27/06 i 33/06), utvrđene su poreske olakšice za pravna lica i preduzetnike koji zaposle određene kategorije nezaposlenih lica.

Članom 5 navedene Uredbe propisano je da se obračun zarade, poreza i doprinosa iz zarade zaposlenog vrši na na obrascu OPD1-N.

Stavom 2 navedenog člana propisano je da obračun poslodavac podnosi nadležnom poreskom organu istog dana kada vrši isplatu zarada. Poslodavac koji u zakonskom roku ne izvrši isplatu zarada, dužan je da obračun zarada dostavi poreskom organu najkasnije do kraja tekućeg za prethodni mjesec - stav 3. Shodno navedenom, obaveza poslodavca je da izvrši isplatu zaostalih ličnih primanja bez obzira na činjenicu vremenskog ograničenja Uredbe. Što se tiče drugog dijela pitanja, koje se odnosi na obrazac OPD1N, obaveza je poslodavaca da obračun ličnih primanja novozaposlenih radnika dostavi na već postojećem obrascu OPD1N, s tim što će u istom na utvrđenu osnovicu umjesto stopa iz poreske skale primijeniti sada važeću stopu poreza od 15%, a obračun pripadajućih doprinosa vršiti na dosadašnji način.

Preporučujemo Vašoj pažnji i posebno ukazujemo na odredbe člana 8 stav 1 tačka 6 navedene Uredbe, kojim je propisana novčana kazna za poslodavca ako ne sačini i u propisanom roku ne podnese izvještaj o obračunu zarade za zaposlene na obrascu OPD1N.

23. Pojasnite oporezivanje prihoda ostvarenih po osnovu ugovora o djelu i prihoda od imovine. Koji su koeficijenti za preračun ovih prihoda iz neto u bruto?

Shodno članu 48 stav 5 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica (Sl.list RCG,br 65/01,37/04 i 78/06) porez na prihode ostvarene po osnovu ugovora o djelu obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatilac prihoda pri svakoj isplati,po stopi od 15% na poresku osnovicu, koja predstavlja razliku između bruto prihoda i standardnih rashoda koji se priznaju u visini 40% od ugovorenih bruto prihoda.

Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju (Sl.list RCG, br.54/03…79/04) u članu 168 propisano je da se na ovu vrstu prihoda, bez obzira da li je lice koje

50

ostvaruje te prihode osigurano po nekom drugom osnovu ili ne,obračunava, obustavlja i uplaćuje doprinos za PIO.Stopa za obračun ovog doprinosa iznosi 21,6% i primjenjuje se na osnovicu koju čini oporezivi dohodak (60% ugovorene bruto naknade),kako je i propisano članom 159 i članom 166 stav 1 tačka 2 pomenutog Zakona.

Imajući u vidu naznačene osnovice i stope poreza i doprinosa za PIO, preračun neto naknade u bruto naknadu kod ugovora o djelu možete izvršiti primjenom sljedeće formule:

NetoBruto = --------------

0,7804

Kod ugovora o zakupu, za preračun neto naknade u bruto naknadu, možete primijeniti sledeću formulu:

NetoBruto = -----------------

0,91

Napominjemo da akontaciju poreza na prihode od imovine i imovinskih prava obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatilac prihoda ( pravno lice ili preduzetnik ), pri svakoj isplati prihoda i istovremeno sa isplatom, primjenom stope od 15% na oporezivi prihod koji čini ugovorena bruto naknada umanjena za standardne troškove održavanja u iznosu od 40 % od bruto naknade,kako je i propisano članovima 35, 36 i 49a Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica.

Ova vrsta prihoda ne podliježe plaćanju doprinosa za socijalno osiguranje.Inače, prilikom isplate prihoda ostvarenih po osnovu ugovora o djelu ili

ugovora o zakupu, obračunava se, na teret isplatioca, prirez na obračunati porez po stopama utvrđenim odlukama jedinica lokalne samouprave.

24. Ko se smatra rezidentnim fizičkim licem u smislu poreskih propisa?

Shodno članu 3 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica (“Sl.list RCG”; br.65/01…37/04 i 78/06 )rezidentno fizičko lice, u smislu ovog zakona , je fizičko lice koje:

1. na teritoriji Republike Crne Gore ima prebivalište ili centar poslovnih i životnih interesa;

2. boravi na teritoriji Crne Gore više od 183 dana u poreskoj godini.

Takođe, rezident Crne Gore je i fizičko lice koje je upućeno izvan Crne Gore radi obavljanja posla za fizičko ili pravno lice rezidenta Crne Gore ili za međunarodnu organizaciju.

25. Da li se primanja po osnovu dividendi i autorskih honorara uključuju u godišnju prijavu poreza na dohodak fizičkih lica?

51

Prihodi od kapitala (dividende) i prihodi od povremene samostalne djelatnosti (autorski honorar i primanja po ugovoru o djelu) ne unose se u godišnju prijavu poreza na dohodak fizičkih lica (GPPFL). Akontaciono utvrđeni porez na dohodak po osnovu ovih prihoda smatra se i konačno utvrđenom obavezom.

26. Od kojeg datuma se primjenjuje obaveza plaćanja doprinosa za PIO za lica koja su angažovana po ugovoru o djelu?

Od 01.januara 2004.godine od kada je u primjeni važeći Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju. Ta obaveza proizilazi iz člana 168 pomenutog zakona.

27. Da li prilikom isplate ličnih primanja i obračunavanja poreza na ista imaju pravo na lični odbitak od 70 eura na mjesečnom nivou i rezidentna i nerezidentna fizička lica?

Ne.To pravo je isključivo vezano za rezidentna fizička lica.

28. Ukoliko lice na službenom putu u inostranstvu provede 13 -14 časova, da li ima pravo na punu dnevnicu ili mu se obračunava pola dnevnice?

Ukoliko je zaposleni proveo na službenom putu više od 12 časova, a manje od 32 časa ima pravo na jednu dnevnicu, a u slučaju da je taj službeni put trajao od 8 – 12 časova pripalo bi mu pola dnevnice. 29. Možete li na primjeru objasniti postupak obračuna i isplate nadoknade članovima borda direktora? Naime, odluka je da ta naknada pojedinačno iznosi 270 € neto.

Formula za preračun neto naknade člana borda direktora ili upravnog odbora u bruto naknadu, glasi:

Neto-10,50 Bruto = -----------------

0,73Ova formula važi za rezidente kojima je neto naknada za članstvo u bordu

direktora 70 ili više eura.Primjenjujući ovu formulu kod neto naknade od 270 € dolazimo do sljedećeg

rezultata:

270-10,50 259,50 ---------------- = ----------- = 355,48.

0,73 0,73

Pošto se na teret člana borda-rezidenta obračunava porez po stopi od 15% na osnovicu koju čini bruto naknada umanjena za lični odbitak od 70 €, te doprinos za PIO po stopi od 12% na osnovicu koju čini bruto naknada bez umanjenja, obračun je sljedeći:

Bruto naknada.....................................................................................................355,48Osnovica za obračun poreza(355,48-70)............................................................285,48Porez(15% od 285,48)..........................................................................................42,82

52

Osnovica za obračun doprinosa za PIO..............................................................355,48Doprinos za PIO(12% od 355,48)........................................................................42,66Porez i doprinos iz naknade(42,82+42,66).......................................................... 85,48Neto naknada(355,48-85,48)...............................................................................270,00

Na teret poslodavca (isplatioca) obračunava se doprinos za PIO po stopi od 9,6% na osnovicu koju čini bruto naknada, kao i prirez na obračunati porez.

30. Da li i rezidenti i nerezidenti kada rade po ugovoru o djelu ili autorskom ugovoru imaju pravo na priznavanje standardnih rashoda u procentu od 40%?

Da, jer Zakon po tom osnovu ne pravi razliku izmedju rezidentnih i nerezidentnih fizičkih lica.

53

POREZ NA DOBITPRAVNIH LICA

54

1. Da li smo obavezni da prilikom izrade završnog računa za 2006. godinu primjenimo načela gotovinske ili fakturisane realizacije?

Zakonom o računovodstvu i reviziji (“Sl. List RCG”,br. 69/05) u članu 3 propisano je da pravna lica sastavljaju finansijske iskaze po Međunarodnim računovodstvenim standardima.

U Zakonu, u članu 5, propisana je odredba koja nije u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima, a radi se o primjeni načela fakturisane i gotovinske realizacije.

Definicije pojmova fakturisane i gotovinske realizacije propisane su članom 2 Zakona.

Imajući u vidu prethodne navode, obavještavamo vas da da će od strane Ministarstva finansija biti donijeta odgovarajuća uputstva u vezi sa članom 5 Zakona o računovodstvu i reviziji, a da finansijski iskazi za 2006.godinu, po obavještenju Ministarstva, trebaju biti pripremljeni u skladu sa dosadašnjom praksom, odnosno po fakturisanoj realizaciji.

2. Na koji način se obračunava porez na dobit za 2006.godinu, ako smo u prethodnim godinama (2004, 2005) poslovali sa gubitkom?

U skladu sa članom 25 stav 1 Zakona o porezu na dobit pravnih lica (''Sl. List RCG'', br. 65/01, ... 80/04) gubici nastali iz poslovnih odnosa, izuzev onih iz kojih proizilaze kapitalni dobici i gubici mogu se prenositi na račun dobiti iz budućih obračunskih perioda, ali ne duže od pet godina.

Pravilnikom o obliku i sadžini poreske prijave za utvrđivanje poreza na dobit pravnih lica (''Sl.list RCG'', br.6/06), propisano je da se pod rednim brojem 8 poreske prijave unosi iznos prenesenog gubitka iz prethodnih pet godina koji je iskazan pod rednim brojem 3 dodatka PG: prenos poslovnih gubitaka. Dakle, shodno navedenim zakonskim odredbama usklađenom dobiti iz 2006.godine može se pokriti gubitak iz prethodnih godina.

3. Kakve su obaveze firme prilikom kupovine stana radniku iz obrtnih sredstava ili na kredit od deset godine preko firme?

Privredna društva imaju mogućnost da sredstva rezervi formiraju putem raspodjele profita i ista je propisana Zakonom o privrednim društvima(«Sl.list RCG», br. 06/02) i odredbama ovog zakona precizno se ne propisuje način raspodjele sredstava, osim raspodjele akcionarima. U pogledu same raspodjele postoji ograničenje u članu 62 Zakona koji propisuje, da kada na posljednji dan posljednje finansijske godine neto imovina društva, prema godišnjem izvještaju, iznosi ili bi nakon raspodjele profita akcionarima iznosila manje od vrijednosti kapitala društva zajedno sa rezervama koje se ne mogu raspodjeljivati prema zakonu ili statutu društva, društvo ne može vršiti raspodjelu profita akcionarima.

55

Postavlja se pitanje da li se pored raspodjele profita u vidu dividendi akcionarima može vršiti raspodjela i za druge namjene. Zakon ne sadrži posebne odredbe o izdvajanjima za druge namjene (rezervni fond, stambeni fond, izdvajanja u humanitarne svrhe i sl.), ali ostavlja mogućnost da se posebna pitanja regulišu statutom društva. Po mišljenju ovog Organa mogu se statutom predvidjeti i vršiti izdvajanja u tzv. slobodne rezerve pod uslovom da se prethodno plati porez na dobit i porez po odbitku od 15 %. U suštini se akcionari ili vlasnici privrednog društva odriču dijela profita u korist trećih lica, te se u ovom slučaju primjenjuje isti princip oprezivanja.

U vašem slučaju ukoliko ne postoje ograničenja iz člana 62 stav 1 i 2 i člana 63 stav 3 Zakona o privrednim društvima i ako je statutom predviđena mogućnost donošenja odluke o izdvajanjima u određene fondove imate mogućnost da dio profita izdvojite za te namjene( naravno ukoliko je donesena odluka o izdvajanju sredstava u stambeni fond i potpisan je ugovor sa radnikom o odbijanju kredita od neto plate radnika), pod uslovom da je prethodno plaćen porez na dobit i porez po odbitku na dio profita koji se izdvaja za te namjene.

4. Na koji način da proknjižimo greškom uplaćen osnivački ulog direktora i ovlašćenog lica na njegovo ime umjesto na ime osnivača, te kakav je poreski aspekt ovakve greške ?

Prisutne su u posljednje vrijeme sve više neuobičaje pojave finansiranja likvidnosti nekog pravnog lica , a obično je u praksi slučaj da se radi o uplatama gotovog novca na račun privrednog društva iz kojih se finansiraju rashiodi istog i obično se u poslovnim knjigama ove transakcije vode kao obaveza prema osnivačima( nekada i prema trećim licima), pa se na ovakve slučajeve i nije utvrđivala nikakva poreska obaveza.

Članom 57 Zakona o privrednim društvima ( «S.L. RCG» broj 06/02), propisan je način povećanja osnovnog kapitala kod akcionarskog društva, a što podrazumijeva upis kod suda, donošenje odluke o povećanju osnivačkog uloga, ovjera odluke u sudu, uplata uloga uz potvrdu banke, ovjera obrasca za promjenu registracije kod suda te izmjena statuta kod CRPS. Članom 79 istog Zakona je propisano da se ovo odnosi i na društva sa ograničenom odgovornošću.

Svako povećanje osnovnog kapitala ( uz ime ulagača i iznos uloga) se unosi u dokument koji se podnosi u CRPS, a član 71 Zakona o privrednim društvima propisuje i obavezu dostavljanja i objavljivanja svih podataka i dokumenata koji su vezani za osnivačke uloge i u Službenom listu RCG.

Dakle, ukoliko raspolažete svom potrebnom dokumentacijom i ukoliko je ispoštovana procedura povećanja osnivačkog uloga na način kako to propisuje Zakon, tada se takva uplata tretira kao osnivački ulog, to jest kao kapital društva. Ukoliko pak nijesu ispunjeni svi uslovi i ukoliko ne postoji sva potrebna prateća dokumentacija, u tom slučaju bi se radilo o ostalim poslovnim dobicima koji podliježu oprezivanju.

5. Da li je u skladu sa zakonom ugovor o novčanoj pozajmici između dva pravna lica i da li se pozajmica koju pravnom licu daje fizičko lice (osnivač), kao dokapitalizaciju putem uvećanja kapitala u novcu, nakon određenog perioda može vratiti iz dobiti pravnog lica bez oporezivanja?

56

Prema odredbama Zakona o bankama (Sl. list RCG br. 52/00...55/03), ovlašćenje za obavljanje kreditnih poslova mogu imati samo banke i finansijske institucije koje se osnivaju i dobijaju odobrenje za rad u skladu sa ovim Zakonom.

U praksi je čest slučaj finansiranja likvidnosti putem pozajmica koje vrše osnivači privrednih društava, međutim, ovakve uplate najčešće ne predstavljaju ni kreditne transakcije (jer ih zakonski mogu vršiti samo banke), niti povećanje osnivačkog uloga, jer se ne vrše u skladu sa postupkom propisanim članom 57 Zakona o privrednim društvima (Sl. list RCG br.06/02).

Na osnovu dosadašnjeg iskustva, može se zaključiti da se uplate raznih pozajmica vrše najčešće da bi se na jednostavniji način privrednom društvu obezbijedila novčana sredstva. Propisana procedura uvećanja osnivačkog uloga se, u takvim situacijama, ne primjenjuje iz razloga što se upisivanjem povećanja osnivačkog uloga u CRPS ograničava mogućnost njegovog povlačenja od strane uplatioca.

S obzirom da se prema važećim propisima kreditnim poslovima mogu baviti samo banke, odnosno finansijske institucije, nije moguće zaključiti ugovor o pozajmici između dva privredna društva, ili pak privrednog društva i fizičkog lica, i takva sredstva bi se, s aspekta poreskih propisa, smatrala oporezivim prihodom poreskog obveznika koji je primio novčana sredstva.

Ukoliko je, pak, postupak uvećanja osnivačkog uloga izvršen u skladu sa odredbama člana 57 Zakona o privrednim društvima, ne može se govoriti o pozajmici, odnosno o vraćanju pozajmice iz čiste dobiti osnivaču, već se radi o isplati dividendi, odnosno učešća u dobiti pravnog lica.

Akcionarsko društvo i društvo sa ograničenom odgovornošću su društva fizičkih ili pravnih lica koja se osnivaju u cilju obavljanja privredne djelatnosti radi ostvarivanja dobiti.

Na ostvarenu oporezivu dobit, utvrđenu usklađivanjem dobiti poreskog obveznika iskazane u bilansu uspjeha, na način predviđen Zakonom o porezu na dobit pravnih lica, poreski obveznik je saglasno članu 28. i 40. tog Zakona dužan da obračuna i uplati porez na dobit po proporcionalnoj stopi od 9%, kao i da nadležnom poreskom organu podnese odgovarajuću poresku prijavu.

Nakon plaćenog poreza na dobit, raspodjelu dobiti akcionarsko društvo i društvo sa ograničenom odgovornošću vrše u skladu sa članom 61, 62 i 63. Zakona o privrednom društvima, i to srazmjerno nominalnoj vrijednosti akcija, odnosno srazmjerno udjelima.

Dio dobiti poslovne godine, društva lica i društva kapitala rasdpoređuju za isplatu vlasnicima preduzeća, u ovom slučaju akcionarima i vlasnicima udjela u društvu sa ograničenom odgovornošću, saglasno svom osnivačkom aktu.

Odluku o raspodjeli dobiti i podizanju dijela dobiti vlasnik društva lica ili društva kapitala donosi poslije izrade i nadležnoj instituciji predaje godišnjeg obračuna.

Iznos namijenjen za raspodjelu akcionarima, odnosno članovima društva sa ograničenom odgovornošću, ne može prelaziti iznos profita ostvaren na kraju posljednje finansijske godine, uvećan za prenijeti profit iz predhodne godine i raspoloživi iznos rezervi, umanjen za gubitke koji su prenijeti iz predhodne godine i za iznose određene za rezerve, u skladu sa zakonom i statutom društva. ostatka dobiti. To podrazumijeva da je društvo lica i društvo kapitala obavezno da iz neraspoređene dobiti poslovne godine pokrije gubitak iz ranijih godina, zatim društvo kapitala da izdvoji obavezne reserve, pa tek onda da saglasno aktima društva vrši raspodjelu dobiti.

57

Akcionari, odnosno članovi društva sa ograničenom odgovornošću mogu biti pravna i fizička lica i od toga zavisi po kom Zakonu se vrši oporezivanje raspoređene dobiti – za pravna lica po Zakonu o porezu na dobit pravnih lica, a za fizička lica po Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica.

Ako su primaoci dividende pravna lica, za njih je dividenda izvor dobiti. Oporezivanje dividende u ovom slučaju vrši se prema članu 29. Zakona o porezu na dobit pravnih lica, kao porez po odbitku po stopi od 15%, osim za kamate za koje stopa iznosi 5%, na osnovicu koju čini bruto dividenda.

Ukoliko akcionari privrednog društva odluče da umjesto isplate dividendi kapitalizuju dio neraspoređene dobiti, u tom slučaju, shodno članu 29. stav 3. istog Zakona, ne radi se o isplati dividende, već o kapitalizaciji neraspoređene dobiti iskorišćene za uvećanje osnovnog kapitala na koji se ne plaća porez po odbitku.

Kada su akcionari, odnosno članovi društva sa ograničenom odgovornošću fizička lica koja raspodjelom neraspoređene dobiti dobijaju dividendu, obračun i plaćanje poreza na prihode od kapitala vrši se saglasno članu 50. Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica. Prema toj odredbi, isplatilac prihoda od kapitala dužan je da obračuna, obustavi i uplati porez, istovremeno sa isplatom prihoda, a koji obračunava po stopi od 15%, pri čemu se ne uzimaju u obzir lični odbici iz člana 8. istog Zakona.

6. Da li je korišćenje poreskih olakšica za zapošljavanje određenih kategorija nezaposlenih lica, Uredbom Vlade, uslovljeno iskazivanjem dobiti po godišnjem obračunu, kao i da li se , u slučaju da koristi pomenute olakšice, gubitak iz 2006. godine može pokriti iz očekivane ostvarene dobiti za 2007. godinu?

Uredbom o poreskim olakšicama za zapošljavanje određenih kategorija nezaposlenih lica (“Sl list RCG”, broj 27/06 i 33/06), utvrđene su poreske olakšice za pravna lica i za preduzetnike koji zaposle određene kategorije nezaposlenih lica, a koje su naznačene u članu 1. stav 2. iste.

Članom 7. navedene Uredbe, propisana su ograničenja za korišćenje poreskih olakšica, a koja se odnose na zapošljavanje nezaposlenih lica koja se radom angažuju na obavljanju sezonskih poslova, u smislu da ih mogu koristiti samo poslodavci iz primorskih opština u periodu od 1. aprila do 1. oktobra i poslodavci iz opština Žabljak i Kolašin tokom cijele godine, kao i to da poreske olakšice ne mogu koristiti poslodavci kod zapošljavanja nerezidentnih lica i oni, kod kojih je došlo do smanjenja broja zaposlenih u odnosu na broj zaposlenih na dan primjene Uredbe.

Iskazivanje dobiti po godišnjem obračunu, po navedenoj Uredbi, nije uslov za korišćenje poreskih olakšica za zapošljavanje određenih kategorija nezaposlenih lica.

Navedena Uredba bila je u primjeni do 31. decembra 2006. godine.U vezi drugog dijela vašeg pitanja, takođe ukazujemo, da u poreskim

propisima ne postoje smetnje da izvršite pokriće gubitka nastalog u ranijim obračunskim periodima, a kako ste se opredijelili, iz profita koji očekujete da bude ostvaren u 2007. godini.

Članom 25. Zakona o porezu na dobit pravnih lica (“Sl. list RCG”, broj 65/01 … 80/04), pravnim licima je data mogućnost da gubitke koji su nastali iz poslovnih odnosa, izuzev onih iz kojih proizilaze kapitalni dobici i gubici, mogu prenositi na račun dobiti iz budućih obračunskih perioda, ali ne duže od pet godina.

Umanjenje osnovice poreza na dobit po tom osnovu priznaje se u poreskoj prijavi za istu godinu.

58

7. Koje su naše poreske obaveze ako kao NVO u toku zimske turističke sezone pružamo usluge obuke smučanja kao i popularizaciji skijanja i snowboarda u Crnoj Gori? Članovi NVO aktivnosti obavljati volonterski, opremu smo nabavili iz svojih sredstava, a naknadu koju naplaćujemo od korisnika naših usluga i za iznajmljivanje ski opreme trošimo u njeno održavanje i servisiranje?

Pravni status NVO određen je Zakonom o nevladinim organizacijama («Sl. list RCG» br. 27/99).

Prema tom Zakonu, NVO su definisane kao neprofitne organizacije (udruženja i fondacije) koje mogu osnivati domaća i strana pravna i fizička lica i one moraju biti upisane u registar udruženja, odnosno fondacija koji vodi Ministarstvo pravde.

Udruženja se osnivaju radi ostvarivanja pojedinačnih ili zajedničkih interesa ili radi ostvarivanja i afirmisanja javnog interesa, a fondacije u cilju ostvarivanja dobrotvorne ili druge djelatnosti koje su od javnog interesa i značaja.

Osnovne karakteristike NVO su: da se osnivaju po principu dobrovoljnosti, da su neprofitne organizacije i da djeluju van državnog sektora. da imaju svojstvo pravnog lica;

Članom 25. Zakona o nevladinim organizacijama data je mogućnost NVO da obavljaju djelatnost kojom se stiče dobit (privredna djelatnost), pod uslovom da cjelokupnu ostvarenu dobit upotrijebe za obavljanje svojih osnovnih djelatnosti na području Republike.

Pojam djelatnosti kojom se stiče dobit određen je članom 5. Zakona o porezu na dobit pravnih lica («Sl. list RCG», br. 65/01....80/04), prema kome se takvom djelatnošću, između ostalog, smatra prodaja dobara proizvedenih u Crnoj Gori i vršenje usluga u Crnoj Gori.

Poreski status NVO regulisan je poreskim zakonima, kojima su propisana poreska oslobođenja za iste, i to:

Zakonom o porezu na dobit pravnih lica («Sl. list RCG», br. 65/01 ... 80/04), u članu 32 propisano je da su «pravna lica osnovana kao NVO oslobođene poreza na dobit u iznosu do 4.000 Eura, pod uslovom da cjelokupnu dobit upotrijebe za ostvarivanje ciljeva zbog kojih su osnovane». Ovo oslobođenje se utvrđuje rješenjem nadležnog poreskog organa.

Znači da NVO mogu ostvariti navedeno poresko oslobođenje za dobit koja iznosi do 4.000 Eura, dok preostali dio dobiti podliježe oporezivanju kao i kod ostalih poreskih obveznika.

Za ostvarivanje ovog poreskog oslobođenja potrebna su dva uslova. Prvi uslov je da je cjelokupna ostvarena dobit upotrijebljena za ostvarivanje

ciljeva zbog kojih je NVO osnovana, što se utvrđuje u svakom konkretnom slučaju na osnovu poslovne dokumentacije, tj. ista ne smije biti podijeljena između osnivača ili upotrijebljena za druge svrhe.

Drugi uslov je da to oslobođenje bude utvrđeno rješenjem poreskog organa. Postavlja se pitanje da li ovakvo rješenje mora biti donijeto po zahtjevu NVO ili

može biti donijeto naknadno, npr. u toku inspekcijske kontrole poreskog organa. Imajući u vidu svrhu oslobođenja i cjelokupan poreski sistem Crne Gore, izvodi se zaključak da ovo poresko oslobođenje može biti ostvareno samo ako NVO zajedno sa podnošenjem poreske prijave za poreski period – finansijska godina, podnese

59

zahtjev za utvrđivanje tog oslobođenja, po kome će PU sprovesti posupak i donijeti rješenje o priznavanju oslobođenja ili odbiti zahtjev.

Drugi vid poreskog oslobođenja odnosi se na PDV i propisan je Zakonom o porezu na dodatu vrijednost (Sl. list RCG br. 65/01 ... 76/05).

Prema toj odredbi, plaćanja PDV-a su, između ostalog, oslobođene usluge koje pružaju NVO osnovane u skladu sa propisom kojim se uređuje poslovanje tih organizacija, ukoliko ne postoji vjerovatoća da će to oslobođenje dovesti do narušavanja konkurencije.

Postavlja se pitanje da li se u vašem slučaju radi o narušavanju kokurencije. Izdavanje ski opreme i puražanje usluga je svakako oporezivo shodno odredbama Zakona o porezu na dodatu vrijednost. Čini se da izvođenje obuke na način koji ste opisali ipak dovodi do narušavanja konkurencije, jer su vaše usluge jednako dostupne svima i po moguće nižim cijenama od tržišnih.

Popularizacija skijanja je društveno koristan posao, ali sticanje prihoda na tržištu je oporezivo i za privredna društva i sva ostala pravna lica. Ovdje se postavlja niz pitanja u pogledu poreskih obaveza jer je moguće da veći broj lica stiče prihode koji su oporezivi, ali smatramo da je suštinsko pitanje da li se radi o oporezivim isporukama usluga, te da je odgovor na pitanje sadržan u ovom aktu.

Ukoliko Vam je potreban precizniji odgovor, onda je potrebno da detaljnije opišete prihode koje stičete, utvrđivanje moguće dobiti, isplate zaposlenima i aktivistima i druga slična pitanja koja su od značaja za oporezivanje.

8. Kakav je poreski tretman prilikom povraćaja sredstava koja je osnivač pozajmio privrednom društvu?

Formiranje, održavanje, povećanje i smanjenje osnovnog kapitala je propisano kroz više odredbi Zakona o privrednim društvima ( Sl. list RCG 6/02), te se odredbe koje se odnose na akcionarska društva shodno primjenjuju i na društava sa ograničenom odgovornošću.

Navedenim Zakonom je propisano da društvo osnovni kapital može povećati dodatnim ulozima svojih akcionara ili drugih lica kojima izdaje nove akcije. S obzirom da se ova odredba shodno primjenjuje i na društva sa ograničenom odgovornošću, proizilazi da se osnovni kapital može povećati dodatnim ulozima postojećih valasnika ili drugih lica.

Prema tome osnivački ulog se ne može privremeno povećavati pozajmicama vlasnika kako navodite u vašem pitanju, a da vlasnik poslije određenog vremena vrši povraćaj ovako uplaćenih sredstava. Ovakve transakcije mogu imati sličnosti sa kreditnim poslovima, ali vlasnik odnosno osnivač nije ovlašćen da vrši kreditne poslove, koje prema Zakonu o bankama mogu vršiti samo banke i druge finansijske organizacije koje su osnovane u skladu sa ovim Zakonom.

U vašem pitanju navodite da su sredstva uplaćena kao pozajmica «ispunila svoju ulogu i generisala prihode, te je preduzeće dužno da izvrši povraćaj istih» . U vezi sa navedenom konstatacijom možemo odgovoriti da akcionar ili vlasnik ne može vršti povlačenje svog udjela u privrednom društvu i na taj način smanjivati osnovni kapital. Vlasnik ili akcionar može vršiti prodaju svojih udjela, odnosno akcija , a što neće dovesti do smanjenja kapitala.

Pozajmice osnivača se ne mogu svrstati u zakonite transakcije, jer privredno društvo novčana sredstva može pribavljati prodajom proizvoda i usluga, imovine ili dokapitalizacijom. U ovom slučaju se radi o uplatama od strane vlasnika, a da pri tom

60

nije izvršeno povećanje osnovnog kapitala u skladu sa Zakonom o privrednim društvima. Poreska uprava nije nadležan organ koji može dati sud o tome da li po ovom osnovu privredno društvo ima obaveze prema osnivaču. Sa aspekta poreskih zakona ovakve uplate mogu imati samo karakter prihoda koje ulaze u ukupan prihod i podliježu oporezivanju shodno propisima kojima se uređuje porez na dobit i porez na dodatu vrijednost.

Postavlja se pitanje koji su motivi vlasnika da na ovakav način finansira poslovanje privrednog društava, s obzirom da ima mogućnost da putem kredita ili dodatnog povećanja kapitala obezbijedi sredstva za normalno poslovanje.

Shodno navedenom, mišljenja smo da vlasnik ne može izvršiti povraćaj uplaćenih sredstava, a da pri tom ne plati poreske obaveze. U ovom slučaju bi se radilo o isplatama fizičkom licu koje se oporezuju shodno odredbama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica. 9. Ima li bilo kakvih poreskih obaveza u vezi ispostavljene fakture domaćoj firmi od strane inostrane klinike za pružene zdrastvene usluge? Naime, troškovi liječenja u inostranstvu za svog radnika snosila je njegova matična crnogorska firma.

Prilikom uplate naknade inostranoj klinici za pružene zdrastvene usluge, domaća firma, prema važećim propisima RCG, nema obavezu uplate bilo koje vrste poreza.Međutim, prema članu 14 Zakonu o porezu na dobit pravnih lica(“Sl.list RCG, br. 65/01 I 80/04) izdaci za zdravstvene svrhe priznaju se kao rashod najviše do 3% ukupnog prihoda pravnog lica.

10. Postoji li mogućnost podizanja gotovine do iznosa iskazane dobiti (profita) vlasnika ili osnivača privrednog društva i koje su poreske obaveze?

Nakon uplate poreza na dobit osnivač privrednog društva može podići preostalu dobit s tim što je isplatilac dužan da istovremeno sa isplatom obračuna, obustavi i uplati porez na prihod od kapitala (porez po odbitku) po stopi od 15%.

11. Javna ustanova - srednja stručna škola, u svom sastavu ima poslovnu jedinicu koja je registrovana za PDV i bavi se proizvodnjom i prometom. Da li ta poslovna jedinica ima obavezu da predaje poreskom organu bilans stanja i bilans uspjeha, obzirom da škola nema tu obavezu?

Poslovna jedinica je duzna da do 31.marta tekuće godine za prethodnu godinu dostavi prijavu poreza na dobit sa bilansom stanja i bilansom uspjeha.

61

RAZNO

62

1. Da li strani osnivači preduzeća u Crnoj Gori mogu, bilo kao fizička ili kao pravna lica, da upute doznaku iz inostranstva radi finansiranja likvidnosti svog preduzeća u RCG, bez namjere da povećavaju osnivački ulog preduzeća?

Odredbe člana 4 Zakona o bankama («Sl.list RCG»,br.52/00...55/03) propisuju da se nijedno lice ne smije baviti poslovima bankarstva, uključujući primanje depozita i sličnih povratnih sredstava i davanjem kredita, niti da na drugi način osnuju ili vode predstavništva u Republici Crnoj Gori, direktno ili indirektno, ukoliko nema potrebnu dozvolu Centralne banke Crne Gore.

S obzirom da se prema važećim propisima kreditnim poslovima mogu baviti samo banke, odnosno finansijske institucije, nije moguće zaključiti ugovor o pozajmici između dva privredna društva, ili pak privrednog društva i fizičkog lica. Takva sredstva bi se, s aspekta poreskih propisa, smatrala oporezivim prihodom poreskog obveznika koji je primio novčana sredstva.

U praksi je čest slučaj finansiranja likvidnosti putem pozajmica koje vrše osnivači privrednih društava. Međutim, ovakve uplate najčešće ne predstavljaju ni kreditne transakcije (jer ih zakonski mogu vršiti samo banke), niti povećanje osnivačkog uloga, jer se ne vrše u skladu sa postupkom propisanim članom 57 Zakona o privrednim društvima.

Kako se uplate raznih pozajmica vrše najčešće da bi se na jednostavniji način privrednom društvu obezbijedila novčana sredstva, propisana procedura uvećanja osnivačkog uloga se, u takvim situacijama, ne primjenjuje iz razloga što se

63

upisivanjem povećanja osnivačkog uloga u CRPS ograničava mogućnost njegovog povlačenja od strane uplatioca.

Suština vašeg pitanja je u tome da li strana lica (pravna i fizička) mogu upućivati doznaku iz inostranstva radi finansiranja likvidnosti svog preduzeća u Crnoj Gori. Dalje navodite da pojedine zemlje dozvoljavaju beskamatne pozajmice, te da je onemogućavanje beskamatnih pozajmica sopstvenim firmama od strane stranih osnivača vrlo destimulativan faktor u privlačenju stranog kapitala u Crnu Goru.

U vezi sa ovim pitanjem možemo odgovoriti da po zakonskim propisima sva privredna društva mogu poslovati pod istim uslovima. Prema tome, privredno društvo može sticati sredstva povećanjem kapitala iz kredita ili dokapitalizacijom. Sticanje sredstava na bilo koji drugi način predstavlja prihode privrednog društva koji su oporezivi, bilo da se uplate vrše iz zemlje ili iz inostranstva. 2. Da li prodavac, fizičko lice, na prihode ostvarene prodajom nepokretnosti ima obavezu plaćanja poreza?

Saglasno Zakonu o porezu na promet nepokretnosti («Sl. list RCG», broj 69/03), predmet oporezivanja je promet nepokretnost, a nepokretnostima u smislu tog Zakona, smatraju se zemljišta i građevinski objekti.

Iz vašeg akta nije moguće jasno odrediti predmet prometa nepokretnosti, tj. nije jasno da li se radi o prometu zemljišta ili o prometu građevinskih objekata koji za svrhe oporezivanja imaju različiti status.

Na osnovu navoda iz dopisa, može se pretpostaviti, da se radi o prometu zemljišta, te u tom slučaju, pitanja obaveze plaćanja poreza na promet nepokretnosti na području Republike Crne Gore, se uređuje Zakonom o porezu na promet nepokretnosti.

Za slučaj, da se radi o prometu nepokretnosti novoizgrađenih građevinskih objekata, za oporezivanje tog prometa bi se primjenjivao Zakon o porezu na dodatu vrijednost («Sl. list RCG», broj 65/01 ... 76/05).

Saglasno članu 6. Zakona o porezu na promet nepokretnosti, obveznik poreza na promet nepokretnosti je sticatelj nepokretnosti i on je saglasno čl. 14. istog Zakona, dužan da nastanak poreske obaveze prijavi poreskom organu na području na kojem se nalazi nepokretnost, u roku od 15 dana od dana njenog nastanka, kada će uz prijavu o nastanku poreske obaveze, podnijeti i ugovor, odnosno drugu ispravu o obavljenom prometu.

Stopa poreza na promet nepokretnosti je proporcionalna i iznosi 2% od poreske osnovice.

Utvrđeni iznos poreza na promet nepokretnosti, poreski obveznik je dužan da plati u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja o utvrđivanju poreske obaveze.

Kapitalni dobitak kao prihod fizičkog lica ostvaren prodajom nepokretnosti, saglasno Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica («SL. lis RCG», broj. 65/01, …78/06), nije oporeziv, te samim tim, fizičko lce koje ostvari dobit po tom osnovu, nije poreski obveznik i nije u obavezi da plati tu vrstu poreza.

3. Kakav tretman sa aspekta oporezivanja ima sticatelj stana, u situaciji kada preduzeće koje je vlasnik stana, isti proda svom radniku na kredit?

Jedan od mogućih izvora sredstava namijenjenih za rješavanje stambenih pitanja zaposlenih, je izdvajanje iz ličnih primanja zaposlenih u vidu doprinosa za

64

stambenu izgradnju. Takođe, izvor sredstava može biti i raspodjela dobiti, pri čemu je za ovu raspodjelu neophodno donijeti odgovarajuću Odluku na organu upravljanja, kojom će biti preciziran raspored dobiti. Iz ostatka dobiti može se izvršiti pokriće gubitka iz ranijih godina, isplatiti zarada radnicima (u vidu nagrada), izdvojiti za rezerve, izvršiti isplata dividendi, te usmjeriti sredstva za stambenu izgradnju u skladu sa internim Pravilnikom o rješavanju stambenog pitanja.

Prodajom stana svom radniku na kredit, preduzeće vrši promet nepokretnosti i to preduzeće je, ukoliko vrši isporuku novoizgrađenog građevinskog objekta, saglasno članu 13. tačka 3. Zakona o PDV i obveznik poreza na dodatu vrijednost.

Ukoliko je preduzeće svom radniku prodalo stan koji nema status novoizgrađenog građevinskog objekta, to je takav promet oporeziv po Zakonu o porezu na promet nepokretnosti («Sl. list RCG», broj 69/03).

Saglasno članu 6. Zakona o porezu na promet nepokretnosti, obveznik poreza na promet nepokretnosti je sticatelj nepokretnosti i on je saglasno čl. 14. istog Zakona, dužan da nastanak poreske obaveze prijavi poreskom organu na području na kojem se nalazi nepokretnost, u roku od 15 dana od dana njenog nastanka, kada će uz prijavu o nastanku poreske obaveze, podnijeti i ugovor, odnosno drugu ispravu o obavljenom prometu.

Stopa poreza na promet nepokretnosti je proporcionalna i iznosi 2% od poreske osnovice.

Utvrđeni iznos poreza na promet nepokretnosti, poreski obveznik je dužan da plati u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja o utvrđivanju poreske obaveze.

Navedenim Zakonom predviđena su i poreska oslobođenja, kojima je kao opšte oslobođenje , u članu 10. stav 1. tačka 4., propisano, da porez na promet nepokretnosti ne plaćaju lica koja kupuju stambenu zgradu ili stan, radi rješavanja stambenih potreba, pod uslovom da nemaju stambenu zgradu ili stan u svojini, a najviše do 20m² po članu domaćinstva.

4. Koji je pravni osnov po kojem Poreska uprava traži boravišnu dozvolu kao obavezan prilog za dobijanje PIB i PDV broja, u situacijama kada su u pitanju kompanije koje su upisane kod CRPS i Zavoda za statistiku koje za direktora imaju stranog državljanina?

Svako pravno ili fizičko lice koje obavlja određenu djelatnost je poreski obveznik koje podliježe obavezi plaćanja poreza, nezavisno od toga da li je, ili nije upisano u odgovarajući registar, a obaveza je svih lica da izvrše opštu ili PDV registraciju, te se po dobijanju PIB-a i PDV broja takva lica na ovaj način i legitimišu pred poreskim organom, bilo da se radi o njihovim pravima ili obavezama.

Uslovi za opštu i PDV registraciju su propisani Zakonom o poreskoj administraciji («S.L. RCG» broj 65/01...80/04), i Zakonom o porezu na dodatu vrijednost (« S.L.RCG» broj 65/01...76/05, a na osnovu kojih je unutrašnjim procedurama u okviru same Poreske uprave dalje preciziran sam način registracije poreskih obveznika bilo da se radi o opštoj bilo da je u pitanju PDV registracija.

Odredbama član 6 Zakona o poreskoj administraciji («Službeni list RCG broj 65/01...80/04) propisana su ovlašćenja poreskog organa u ostvarivanju nadležnosti utvrđenih zakonom. Poreska uprava ima ovlašćenja (stav 1, tačka 5) da zahtijeva od poreskih obveznika da podnesu dokumentaciju i pruže druge informacije neophodne za utvrđivanje poreske obaveze. Drugo značajno ovlašćenje, koje je u funkciji i uslov

65

prethodnog je da vrši registraciju poreskih obveznika i vodi poreski registar (opšti i posebni) -stav 1, tačka 3 Zakona.

Poglavljem «identifikacija i opšta registracija poreskog obveznika» regulisan je postupak, način i uslovi registracije, a u članu 28 istog i sadržaj registra poreskih obveznika odnosno dokazi koji se prilažu, a između ostalih tu je i dokaz o zaposlenju (stav 3 tačka 4), što je razrađeno Pravilnikom o obliku i sadržini prijave za registraciju poreskog obveznika.

Budući da je sve veći broj zahtjeva za registraciju pravnih lica gdje se kao osnivači, odgovorna i ovlašćena lica, javljaju nerezidentna fizička lica (stranci-najčešće i istovremeno sa opštom poreskom registracijom traži se registracija za PDV), to u cilju stvaranja uslova za sprovođenje poreskih i drugih propisa Filijala za pomoć i pružanje usluga poreskim obveznicima i registraciju traži prilikom registracije i dokaz o boravištu za odgovorno lice (izvršnog direktora) u pravnom licu. Ovakav zahtjev se zasniva na sljedećem:

-Odredbom člana 12 Zakona o radu («Službeni list RCG broj 43/03…25/06) predviđeno je da lice funkciju direktora, odnosno izvršnog direktora zasnivanjem radnog odnosa ostvaruje prava iz rada i po osnovu rada, u skladu sa ugovorom o radu koji zaključuje sa nadležnim organom poslodavca, te da izvršni direktor društva zbog prirode posla i djelatnosti društva, ne može obavljati tu funkciju sa nepunim radnim vremenom, kao ni dopunskim radom, te se ni aktom o sistematizaciji to radon mjesto ne može utvrditi kao radon mjesto sa nepunim radnim vremenom, što se potvrđuje i Mišljenjem ministarstva rada i socijalnog staranja broj 0101-8056 od 30.08.2006. godine.

-Odredbom člana 2 Zakona o zapošljavanju i radu stranaca («Službeni list RCG broj 11/04) je predviđeno da se stranac može zaposliti, odnosno zaključiti ugovor o radu samo ako ima odobrenje za stalno nastanjenje, odnosno privremeni boravak u Republici i ako dobije radnu dozvolu.

U konkretnoj situaciji nesporno je da imenovanje odgovornog lica, odnosno izvršnog direktora, je akt zasnivanja radnog odnosa, a kako je to stranac (strani državljanin i lice bez državljanstva), to se isto može zaposliti samo pod uslovima i na način propisan odredbama Zakona o zapošljavanju i radu stranaca. Na to jasno, imerativno i nedvosmisleno upućuju odredbe člana 1 i 2 istog Zakona.

Dakle, na osnovu navedenih propisa može se izvesti i pravni osnov na osnovu kojeg Poreska uprava insistira na boravišnoj dozvoli kao uslovu za dobijanje PIB ili PDV broja. Poreska uprava ima zakonsko ovlašćenje da poziva lica da učestvuju u poreskom postupku i da zahtijeva od poreskih obveznika i drugih lica da podnesu dokumentaciju i pruže druge informacije neophodne za utvrđivanje poreske obaveze.

Postoje razlozi da se precizno utvrde odgovorna lica, da se ista registruju i da u svakom trenutku zastupaju određeno privredno društvo pred trećim licima, a samim tim i pred poreskim organom.

Napominjemo da Poreska uprava nastoji da ne preduzima mjere koje bi predstavljale neku vrstu biznis barijere, ali smatramo da prijavljivanje osnovnih registracionih podataka je bitan preduslov za rad Poreske uprave i poreskim obveznicima ne nameće obaveze koje bi ometale njihovo poslovanje, ili uvećale troškove.

S obzirom da se radi samo o dostavljanju podataka koji obezbjeđuju lakši kontakt sa poreskim obveznikom, a da je zakonskim propisama ostavljeno ovlašćenje da Poreska uprava zahtijeva podnošenje navedenih podataka, smatramo da je potrebno prilikom registracije podnijeti i dokaze o boravišnoj i radnoj dozvoli.

66

5. U koju poresku grupu svrstati amortizaciju nematerijalne imovine?

Obračun amortizacije za pravna lica se vrši u skladu sa Pravilnikom o razvrstavanju osnovnih sredstava po grupama i metodama za utvrđivanje amortizacije ("Sl. list RCG", br. 28/02), kojim je u članu 11 propisano da se amortizacija nematerijalnih sredstava kao što su: koncesije, patenti, autorska prava, franšiza i druga prava vrši se primjenom proporcionalne metode na osnovu vijeka trajanja tih ulaganja. Osnovicu za obračun amortizacije iz stava 1 ovog člana čine ulaganja za razvoj i nabavku te imovine.

Kada se radi o fizičkim licima koja obavljaju samostalnu djelatnost obračun amortizacije se vrši u skladu sa Pravilnikom o razvrstavanju osnovnih sredstava po grupama i metodama za utvrđivanje amortizacije za obveznike koji ostvaruju prihode od samostalne djelatnosti ("Sl. list RCG", br. 58/02), kojim je takođe u članu 11 propisano da se amortizacija nematerijalnih sredstava kao što su: koncesije, patenti, autorska prava, franšiza i druga prava vrši se primjenom proporcionalne metode na osnovu vijeka trajanja tih ulaganja. Osnovicu za obračun amortizacije iz stava 1 ovog člana čine ulaganja za razvoj i nabavku te imovine.

6. Budući da je ustanovljen centralni registar kao baza podataka o obveznicima poreza i doprinosa, da li je potvrda iz registra dovoljna kao dokaz o izmirenim obavezama u postupku javnih nabavki ili je neophodno dostavljanje potvrda Fonda PIO i Fonda zdravstva?

Pretpostavljamo da vam je poznato da je donijet Zakon o objedinjenoj regitraciji i sistemu izvještavanja o obračunu i naplati poreza i doprinosa (“ S.L. RCG “ 29/05), kao i Uredba o sadržini centralnog registar obveznika poreza na dohodak , osiguranika iobveznika doprinosa za socijalno osiguranje i zaštitu podataka( “S.L. RCG ” broj 82/05), ali je primjena ovog Zakona odložena do 01.01.2008.godine. Mišljenja smo da će u postupku javnih nabavki, sa uspostavljanjem centralnog registra i početkom primjene navedenog Zakona, potvrda iz registra koji vodi Poreska uprava biti dovoljan dokaz o izmirenim obavezama po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica i doprinosa za socijalno osiguranje.

Inače, do početka primjene navedenih propisa, sa stanovišta Poreske uprave, ukoliko obveznik posjeduje uvjerenje koje je na osnovu provjere i uvida u stanje obaveza nekog poreskog obveznika izdala neka područna jedinica, isto je vjerodostojno i tačno sa stanovišta izmirenih obaveza po osnovu poreza i doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, kao i eventualnih obaveza po osnovu poreza na dodatu vrijednost i drugih obaveza ovog pravnog lica prema Budžetu Republike .

Kako Poreska uprava nije nadležna da cijeni pravila za sprovodjenje postupka javnih nabavki niti dokumentaciju koju je potrebno dostaviti, to i nijesmo nadležni da dajemo ocjenu da li je izdato uvjerenje istovremeno i dovoljan dokaz za potrebe tenderske komisije .

7. Da li se obračunava poreska obaveza u slučaju kada se nepokretnost stiče bez naknade, odnosno putem nasleđa ili poklona? U pitanju je poklon stana od strane kćerke majci sa kojom je živjela u kućnoj zajednici.

Shodno odredbama člana 4 Zakona o porezu na promet nepokretnosti ("Sl. list RCG", br. 69/03), pod prometom nepokretnosti smatra se svako sticanje

67

vlasništva na nepokretnosti u Republici (kupoprodaja, razmjena, nasleđivanje, poklon, unošenje i izuzimanje nepokretnosti iz privrednog društva, sticanje nepokretnosti u postupku likvidacije ili stečaja, sticanje nepokretnosti na osnovu odluke suda ili drugog nadležnog organa, kao i drugi načini sticanja nepokretnosti od strane drugih lica). Osnovno načelo je da je obveznik poreza na promet nepokretnosti sticalac nepokretnosti. U slučaju razmjene nepokretnosti obveznik poreza na promet nepokretnosti je svaki učesnik u razmjeni, dok je kod sticanja idealnog dijela nepokretnosti obveznik svaki sticalac nepokretnosti pojedinačno (član 6 Zakona).

Zakonom je, u članu 7, propisano da je obveznik poreza na promet nepokretnosti kod nasljeđivanja nasljednik, a pri sticanju nepokretnosti putem poklona ili drugog vida sticanja nepokretnosti bez naknade, obveznik poreza je poklonoprimac ili drugo lice koje je steklo nepokretnost bez naknade. Pored drugih poreskih oslobođenja kod nasljeđivanja, poklona i u drugim slučajevima sticanja nepokretnosti bez naknade, članom 12 Zakona propisano je i da porez na promet nepokretnosti ne plaća nasljednik, odnosno poklonoprimac drugog nasljednog reda - na jedan naslijeđeni, odnosno na poklon primljeni stan, ako je sa ostaviocem, odnosno poklonodavcem neprekidno živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje godinu dana prije smrti ostavioca, odnosno prije prijema poklona.

Mišljenja smo da ostvarivanje prava na poresko oslobođenje nije uslovljeno životom ugovornih strana u kućnoj zajednici u stanu koji je predmet poklona, već da je bitan život u zajedničkom domaćinstvu neprekidno najmanje godinu dana prije prijema poklona.

Budući da su uz dokumentaciju dostavljene i fotokopije ličnih karti na kojima su naznačene različite adrese poklonodavca i poklonoprimca, mišljenja smo da, s obzirom na rok na koji se izdaje taj dokument, u tom vremenskom intervalu može doći do promjene više adresa, te da to ne mora biti presudna činjenica za utvrđivanje prava na poresko oslobođenje.

U tom smislu smatramo i da se izjava o kućnoj zajednici, izjava predsjednika kućnog savjeta zgrade u kojoj se nalazi predmetni stan, te potvrda upravnika skupštine etažnih vlasnika stanova u toj zgradi, da su poklonodavac i poklonoprimac živjeli u kućnoj zajednici od oktobra 1996. godine do jula 2005. godine, mogu smatrati validnim dokumentom, s obzirom da se iste daju pod punom odgovornošću.

Kako se u konkretnom slučaju, koji ste naveli u svom aktu, radi o sticanju nepokretnosti na osnovu ugovora o poklonu, zaključenim 21. 02. 2005. godine, kojim kćerka majci poklanja stan, uz pretpostavku da je dostavljena dokumentacija vjerodostojna, smatramo da se radi o prometu koji ne podliježe oporezivanju.

Naglašavamo da je iznijeto načelno tumačenje, međutim ukoliko postoje indicije ili je poreski organ u saznanju za postojanje drugačijih činjenica od onih koje prezentuje i dokumentuje poreski obveznik, potrebno je preduzeti mjere radi utvrđivanja tačnog činjeničnog stanja i prema tome postupati u svakom konkretnom slučaju pri utvrđivanju poreske obaveze.

8. Da li imamo pravo na povraćaj plaćenog poreza, u vezi primjene člana 17 tačka 1 Zakona o porezu na promet nepokretnosti, koji se odnosi na raskidni rok ugovora od 60 dana i poslije isteka roka od 60 dana i kada se upis prava na nepokretnosti vraća u pređašnje stanje?

Članom 17 tačka 1 Zakona o porezu na promet nepokretnosti ("Sl. list RCG", br. 69/03) ako se ugovor o prenosu nepokretnost raskine voljom stranaka u roku od

68

60 dana od dana sklapanja ugovora, a prije upisa u zemljišne knjige novog vlasnika, ili ako se ugovor raskine ili poništi odlukom suda, poreski obveznik ima pravo na povraćaj plaćenog poreza.

Stavom 2 istog člana propisano je da se prenos vlasništva zbog raskida ili poništenja ugovora ili drugog pravnog posla pod uslovima iz stava 1 ovog člana ne smatra novim prometom nepokretnosti u smislu ovog zakona.

Prema tome, obveznik koji je izvršio raskid ugovora u navedenom roku i pod uslovom da promjena nije upisana u zemljišne knjige, ima pravo na povraćaj plaćenog poreza ili ukoliko je obaveza utvrđena a nije plaćena, ista ne proizvodi pravno dejstvo, te je potrebno donijeti novo rješenje kojim se stavlja van snage rješenje o utvrđivanju obaveze.

U slučaju da do raskida ugovora dođe poslije upisa u zemljišne knjige ili poslije isteka roka od 60 dana, onda se smatra da se radi o novom prometu tako da se porez plaća u oba slučaja, odnosno prilikom prvog prometa i prilikom povraćaja imovine ranijem vlasniku.

9. Da li je od strane Poreske uprave moguće dobiti analitičku karticu određenog poreskog obveznika?

Pristup poreskoj evidenciji –analitičkoj kartici određenog pravnog lica, moguć je samo za lice koje poreskom organu, prezentira pisano ovlašćenje tog poreskog obveznika.

Shodno članu 16 stav 1 tačka 4 Zakona o poreskoj administraciji («Sl.list RCG», br.65/01 i 80/04 ) poresku tajnu ne predstavljaju informacije i podaci o registraciji poreskog obveznika, PIB – u , nazivu (prezimenu i imenu) poreskog obveznika i njegovom glavnom mjestu poslovanja. Ostali podaci i informacije o poreskom obvezniku kojima raspolaže poreski organ predstavljaju poresku tajnu, osim informacija i podataka za koje poreski obveznik pisano izjavi da se ne smatraju poreskom tajnom( član 16 stav 1 tačka 1 navedenog Zakona ).

10. Da li strano lice (pravno ili fizičko lice) može steći nepokretnost u Crnoj Gori?

Pošto u Crnoj Gori još uvijek nije donijet propis o regulisanju svojinskopravnih odnosa, to se još uvijek primjenjuje Zakon o osnovama svojinskopravnih odnosa (Službeni list SFRJ, br. 6/80, 36/90 i 29/96).

Shodno članu 82a pomenutog Zakona strana fizička i pravna lica koja obavljaju djelatnost u Crnoj Gori mogu, pod uslovima uzajamnosti (reciprociteta), sticati pravo svojine na nepokretnostima (zemljište i zgrade) na teritoriji Republike Crne Gore koje su im neophodne za obavljanje te djelatnosti. Što se tiče stranog fizičkog lica koje ne obavlja djelatnost u Crnoj Gori isto može, pod uslovima uzajamnosti (reciprociteta) sticati pravo svojine na stanu i stambenoj zgradi kao i državljanin Republike Crne Gore.

Da bi se steklo pravo svojine, odnosno izvršila promjena uknjižbe u katastarskom operatu, pored ispunjenja navedene zakonske odredbe, potrebno je dostaviti i sudski ovjereni ugovor, odnosno, pravosnažnu sudsku odluku, kao i posjedovni list (vlasnički list) i kopiju plana za predmetnu nepokretnost.

11. Kakav je postupak i koje su zakonske obaveze kod registracije pravnog subjekta u Republici Crnoj Gori?

69

Registracija za obavljanje poslovnih djelatnosti se vrši kod Centralnog registra Privrednog suda (CPRS), a u skladu sa odredbama Zakona o privrednim društvima (Službeni list RCG, br. 6/02). U zavisnosti od oblika obavljanja privredne djelatnosti koju želite da obavljate, za bliže informacije neophodno je obratiti se CRPS ili putem interneta na njihovu adresu: www.crps.cg.yu.

Nakon dobijanja potvrde o registraciji pravnog lica, neophodno je izvršiti registraciju djelatnosti kod Republičkog zavoda za statistiku (Monstat).

U roku od pet radnih dana od dana upisa u registar Privrednog suda (CPRS), neophodno je izvršiti poresku registraciju kod Poreske uprave, na osnovu prijave za registraciju (PR-1, odnosno PR-2).

Za registraciju pravnih lica, neophodno je uz prijavu PR-1 podnijeti: akt o registraciji (potvrda o registraciji kod CRPS), izvod iz registra jedinica razvrstavanja (Statistika), potvrda o otvaranju poslovnog računa kod komercijalne banke i odobrenje za obavljanje djelatnosti (ukoliko ima objekte koji su prijavljeni u prijavi). Za registraciju preduzetnika, neophodno je uz prijavu PR-2 podnijeti: dokaz o identifikaciji (lična karta, vozačka dozvola ili pasoš), akt o registraciji djelatnosti (rješenje o obavljanju djelatnosti od strane nadležnog organa lokalne samouprave) i potvrdu o otvaranju poslovnog računa kod komercijalne banke.

Podnosilac prijave za registraciju poreskog obveznika, pod krivičnom odgovornošću, izjavljuje da su podaci navedeni u prijavi tačni i potpuni i ovjerava pečatom, odnosno, svojeručno potpisuje, sa naznakom datuma podnošenja prijave.

Nakon tako podnešene prijave za registraciju, nadležnoj Područnoj jedinici Poreske uprave, donosi se rješenje o opštoj poreskoj registraciji (PIB-u).

12. Pravno lice je kupilo novo vozilo Ladu ''Nivu'' dana 03.02.2003. god. od drugog pravnog lica. Nijesmo bili u mogućnosti da do sada izvršimo registraciju vozila.Kako da registrujemo navedeno vozilo, koju poresku obavezu smo dužni da platimo?

Obzirom da je pomet vozila izvršen 03.02.2003, godine, odnosno prije početka primjene Zakona o porezu na dodatu vrijednost tj. prije 01.04.2003. godine, taj promet treba oprezovati prema odredbama Zakona o porezu na promet (“Sl.list RCG”, br.4/94…55/2000) koji je važio u vrijeme izvršenog prometa.

Shodno članu 15 stav 1 Zakona o porezu na promet obveznik opšteg poreza na promet proizvoda je lice koje kupi novo ili uveze uptrebljavano motorno vozilo koje podliježe obavezi godišnje registracije. Poreska osnovica opšteg poreza na promet novih, uvezenih i upotrebljavanih motornih vozila i plovnih objekata koji podliježu obavezi godišnje registracije preme članu 16 istog Zakona je prometna vrijednost tih motornih vozila i plovnih objekata u momentu nastanka poreske obaveze. Prometnu vrijednost utvrđuje poreski organ prema mjestu sjedišta, odnosno prebivališta poreskog obveznika. Ovaj promet proizvoda je prema članu 17 Zakona podlijegao obračunavanju poreza na promet proizvoda po opštoj stopi od 17%, tarifi broj 1 opšteg poreza na promet proizvoda.

Prilikom prodaje ili davanja bez naknade ili uvoza motornih vozila koja podliježu obavezi godišnje ragistracije, porez na promet proizvoda se shodno članu 28 Zakona plaća u roku od 5 dana od dana izdavanja računa, odnosno dana plaćanja carine i drugih uvoznih dažbina.

70

Dakle, područni poreski organ treba da obračuna porez na promet po stopi od 17% i pripadajuću kamatu za period od 09.02.2003.godine do dana plaćanja predmetnog poreza.

13. Objasnite, kako se utvrđuje vrijednost havarisanih motornih vozila za potrebe utvrđivanja poreza na promet upotrebljavanih motornih vozila?

Kada nadležni poreski organ utvrdi da tržišna vrijednost vozila nije realno iskazana u ispravama o sticanju, poresku osnovicu utvrđuje na osnovu procjene, kako je i propisano članom 4 Zakona o porezu na promet upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica ( Sl.list RCG,br.55/03 ).Pomenuti Zakon ne sadrži odredbe kojima bi se bliže propisao način utvrđivanja tržišne vrijednosti vozila putem procjene. Međutim, valja imati u vidu član 6 stav 1 tačka 14 Zakona o poreskoj administraciji (Sl.list RCG,br.65/01 i 80/04) koji određuje da poreski organ, u ostvarivanju nadležnosti utvrđenih zakonom, ima ovlašćenja da koristi usluge stručnjaka i vještaka, fizičkih i pravnih lica, u postupku utvrđivanja poreskih obaveza, kada je za to potrebno stručno znanje.

Poreska uprava ne posjeduje spisak lica koja bi u svojstvu vještaka vršili procjenu havarisanih motornih vozila za potrebe utvrđivanja poreza na promet upotrebljavanih motornih vozila,te ne preostaje ništa drugo već da službeno lice, koje vodi postupak utvrđivanja poreza, u skladu sa članom 179 Zakona o opštem upravnom postupku (Sl.list RCG,br.60/03) odredi vještaka, po službenoj dužnosti ili na predlog stranke.Dužnost vještaka mora prihvatiti svako lice koje ima potrebnu stručnu spremu, osim ako za to postoje zakonske smetnje ili ako ga službeno lice, koje vodi postupak, od toga oslobodi iz opravdanih razloga, kao što su preopterećenost vještačenjima, drugim poslovima i slično ( član 180 i 181 ZUP-a ).Pošto se, shodno članu 216 Zakona o opštem upravnom postupku, zaključkom odlučuje o pitanjima koja se tiču postupka to se ovim upravnim aktom određuje i lice koje će izvršiti vještačenje u konkretnom predmetu.

Vještak ima pravo na naknadu troškova, kao i na nagradu za davanje nalaza i mišljenja. Što se u postupku vještačenja smatra troškovima i kako se utvrđuju propisano je Uredbom o naknadi troškova u upravnom postupku ( Sl.list RCG,br.06/04). Uobičajeno je da se o ovim troškovima donosi poseban zaključak.

14. Koje su osnovne postavke poreza na nepokretnosti i poreza na promet nepokretnosti?

Republika Crna Gora je oporezivanje nepokretnosti propisala Zakonom o porezu na nepokretnosti (“Službeni list RCG”, br. 65/01), dok je oporezivanje prometa nepokretnosti (svako sticanje vlasništva na nepokretnosti u Republici) regulisano Zakonom o porezu na promet nepokretnosti (“Službeni list RCG”, br. 69/03).

1.Obveznik poreza na nepokretnosti je svako lice (pravno i fizičko) koje je vlasnik nepokretnosti na dan 1.januara godine za koju se porez utvrđuje. Osnovica poreza na nepokretnosti je tržišna vrijednost nepokretnosti na dan 1.januara godine za koju se porez utvrđuje.Stopa poreza na nepokretnosti je proporcionalna i može iznositi od 0,08 do 0,80% tržišne vrijednosti nepokretnosti. Visinu stope, u propisanom rasponu, utvrđuju samostalno, svojom odlukom, jedinice lokalne samouprave.Period za utvrđivanje poreza na nepokretnosti je kalendarska godina.

2.Obveznik poreza na promet nepokretnosti je sticalac nepokretnosti.

71

Poreska osnovica poreza na promet nepokretnosti je tržišna vrijednost nepokretnosti u trenutku njenog sticanja. Stopa poreza na promet nepokretnosti je proporcionalna i iznosi 2% od poreske osnovice.

Prometom nepokretnosti, u smislu Zakona o porezu na promet nepokretnosti, ne smatra se sticanje novoizgrađenih građevinskih objekata koji se oporezuju prema Zakonu o porezu na dodatu vrijednost (“Službeni list RCG”,br. 65/01…76/05). Novoizgrađenim građevinskim objektima smatraju se objekti ili njihovi djelovi koji su sagrađeni, isporučeni ili plaćeni nakon početka primjene Zakona o porezu na dodatu vrijednost, to jest nakon 31.03.2003. godine.

Pomenuti Zakoni nalaze se na web sajtu www.poreskauprava.vlada.cg.yu

15. Kakav je poreski postupak kod obilježavanja robe iz uvoza akciznim markicama u cilju prodaje na tržištu Crne Gore ili uskladištenja u magacin akciznih proizvoda?

Zakonom o akcizama (Sl.list RCG br.76/05) predviđeno je da proizvođač, odnosno uvoznik prije stavljanja u promet duvanskih proizvoda i alkoholnih pića, osim piva, te proizvode obilježi kontrolnom akciznom markicom (čl. 57 istog Zakona).

Uredbom o obilježavanju duvanskih proizvoda kontrolnim akciznim markicama (“Sl.list RCG”, br. 82/05) uređuje se izgled i sadržaj kontrolne akcizne markice, način obilježavanja duvanskih proizvoda i alkoholnih pića tim markicama, način i postupak odobravanja, štampanja i izdavanja askciznih markica.

Članom 9 i 10 gore navedene Uredbe propisan je način podnošenja zahtjeva za izdavanje akciznih markica.

Zakon o akcizama je predvidio obavezu registracije za sve poreske obveznike koji se bave proizvodnjom i uvozom akciznih proizvoda.

72