1

Na osnovu člana 107. Zakona o radu («Sluţbene novine F BiH», broj 43/99, 32/00 i 29/03), Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH («Sluţbene novine FBiH» broj

54/05), Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti Komunalne privrede u Federaciji BiH («Sluţbene novine Federacije BiH» broj 48/06) i člana 26. Statuta Javnog komunalnog preduzeća d.o.o. «Komrad» Bihać («Sl. glasnik Općine Bihać

br 5/06), na prijedlog Nadzornog odbora, Skupština Javnog komunalnog preduzeća „Komrad“ d.o.o. Bihać, na sjednici odrţanoj dana 15.10.2007.godine, d o n o s i:

P R A V I L N I K

O RADU

I OPĆE ODREDBE

Ĉlan 1.

Pravilnikom o radu (u daljem tekstu: Pravilnik) ureĎuje se: zaključivanje ugovora o radu,

organizacija i sistematizacija poslova, radno vrijeme i raspored radnog vremena, odmori i odsustva, plate i naknade plata, izumi i tehnička unapreĎenja, naknada štete, povrede radnog odnosa, prestanak ugovora o radu, i druga pitanja iz radnog odnosa u JKP «Komrad» d.o.o.

Bihać (u daljem tekstu: Preduzeće).

Ĉlan 2.

Poslodavac u smislu ovog Pravilnika je fizičko ili pravno lice koje zaposleniku daje posao na osnovu Ugovora o radu iz oblasti komunalne privrede.

Ĉlan 3.

Zaposlenik u smislu ovog Pravilnika je fizičko lice koje u radnom odnosu lično obavlja odreĎene poslove za Poslodavca i po tom osnovu ostvaruje prava i obaveze u skladu sa Zakonom, propisima kantona, općine, Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i

ugovorom o radu.

II ZAKLJUĈIVANJE UGOVORA O RADU

Ĉlan 4.

Ugovor o radu zaključuje se izmeĎu Poslodavca i zaposlenika. Zaključivanjem, odnosno potpisivanjem ugovora o radu, od strane Poslodavca i zaposlenika

zasniva se radni odnos. Ugovorom o radu Poslodavac i zaposlenik regulišu meĎusobna prava i obaveze po osnovu rada.

Zaključeni ugovor o radu mora biti u skladu sa Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom i ovim Pravilnikom.

Ĉlan 5.

Lice koje traţi zaposlenje, kao i lice koje se zaposli, ne moţe biti stavljeno u nepovoljniji

poloţaj zbog rase, boje koţe, pola, jezika, vjere, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili

nečlanstva u sindikatu, tjelesnih i duševnih poteškoća u pogledu angaţiranja, obrazovanja,

2

unapreĎenja, uvjeta i zahtjeva rada, otkazivanja ugovora o radu ili drugih pitanja koja

proističu iz radnih odnosa.

U slučaju kršenja odredaba iz stava 1. ovog člana, svako lice moţe zbog povrede prava podnijeti tuţbu nadleţnom sudu;

Ĉlan 6.

Poslodavac i lice iz člana 5. ovog Pravilnika potpuno slobodno i ravnopravno, uz jednake

uslove propisane Zakonom, Kolektivnim ugovorom i ovim Pravilnikom, učestvuju na trţištu radne snage i poslodavaca.

Ĉlan 7.

Kada se kod Poslodavca ukaţe potreba za zasnivanjem radnog odnosa sa novim

zaposlenikom, Poslodavac donosi Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa sa novim zaposlenikom pod uslovima iz ovog Pravilnika. Poslodavac odreĎuje radna mjesta na kojim će se izvršiti zasnivanje radnog odnosa, broj

izvršilaca i vrijeme na koje se radni odnos zasniva, kao i druge potrebne podatke. Poslodavac neće zasnivati radni odnos sa novim zaposlenikom, ako unutar Preduzeća postoje

zaposlenici koji mogu obavljati te poslove, o čemu odlučuje Poslodavac.

Ĉlan 8.

U odluci o potrebi zasnivanja radnog odnosa, Poslodavac odlučuje na koji način će izvršiti popunu radnog mjesta, da li će raspisati oglas-konkurs ili će popuna biti izvršena na drugi

Zakonom dopušten način. Radi realizacije odluke iz prethodnog stava, Poslodavac moţe odlučiti da se oglas za zasnivanje radnog odnosa objavi u dnevnoj štampi i prijavi Zavodu za zapošljavanje.

Vrste ugovora o radu

Ĉlan 9.

Ugovor o radu moţe se zaključiti; - na neodreĎeno vrijeme sa punim i nepunim radnim vremenom;

- na odreĎeno vrijeme sa punim i nepunim radnim vremenom; - na neodreĎeno vrijeme uz probni rad;

Ugovor o radu se moţe zaključiti i sa stranim drţavljanima, u kom slučaju se primjenjuju odredbe Zakona o zapošljavanju stranaca (''Sluţbene novine FBiH'' broj 8/99).

Bez zasnivanja radnog odnosa, a radi stručnog osposobljavanja za samostalni rad, Poslodavac moţe sa zainteresovanim licem zaključiti ugovor o volonterskom radu.

Poslodavac moţe, pod odreĎenim uslovima, sa zainteresiranim licem zaključiti i ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova.

Ako Poslodavac izričito ili prećutno obnovi Ugovor o radu na odreĎeno vrijeme sa istim zaposlenikom, odnosno izričito ili prećutno zaključi sa istim zaposlenikom uzastopne ugovore o radu na odreĎeno vrijeme na period duţi od dvije godine bez prekida, takav Ugovor smatrat

će se Ugovorom o radu na neodreĎeno vrijeme.

3

Ĉlan 10.

Ugovor o radu izmeĎu Poslodavca i zaposlenika zaključuje se u pismenoj formi prije početka rada zaposlenika ili na sam dan početka rada zaposlenika.

Ugovor o radu sadrţi slijedeće podatke: 1. naziv i sjedište poslodavca, 2. ime i prezime, prebivalište, odnosno boravište zaposlenika,

3. trajanje ugovora o radu, 4. danu otpočinjanja rada i mjesto rada;

5. radno mjesto i kratak opis poslova, 6. duţina i raspored radnog vremena, 7. plaća i dodaci na plaću, naknadama, te periodima isplate;

8. trajanje godišnjeg odmora, 9. otkazni rokovi kojih su se duţni pridrţavati zaposlenik i poslodavac,

10. druge podatke u vezi sa uslovima rada utvrĎene kolektivnim ugovorom. Umjesto podataka iz stava 2. tačke 6. do 10. ovog člana, u ugovoru o radu se moţe naznačiti Zakon o radu, Kolektivni ugovor ili Pravilnik o radu Preduzeća, kojim su ureĎena ta pitanja.

Ĉlan 11.

Poslodavac neće ustupiti poslove drugim pravnim ili fizičkim licima čije bi ustupanje izazvalo pomanjkanje poslova za zaposlenike Preduzeća, osim u slučaju ako bi izvršavanje tih poslova imalo za posljedicu gubitak u poslovanju, odnosno ako bi troškovi izvršenja tog posla bili veći

od zarade.

Ĉlan 12.

Ugovor o radu moţe se zaključiti sa zaposlenikom koji ispunjava:

opće uslove za zaključivanje ugovora o radu utvrĎene Zakonom i

posebne uslove za zaključivanje ugovora o radu utvrĎene Zakonom, Kolektivnim

ugovorom i ovim Pravilnikom za odreĎene poslove. Ugovor o radu moţe se zaključiti samo sa zaposlenikom koji ispunjava uslove radnog mjesta za koje se zaključuje ugovor o radu, utvrĎene ovim Pravilnikom.

Ĉlan 13.

Posebni uslovi za obavljanje odreĎenih poslova su: - Stepen stručne spreme odreĎenog zanimanja, - Struka ili smjer u okviru odreĎenog zanimanja,

- Stručni ispit potreban za obavljanje poslova odreĎenog radnog mjesta, - Potrebno radno iskustvo

Pod stručnom spremom podrazumijeva se stručno obrazovanje koje se stiče u odreĎenim obrazovnim ustanovama. Pod radnim iskustvom podrazumijeva se ukupno radno iskustvo.

Pod stručnim ispitom podrazumijeva se ispit koji se polaţe poslije stjecanja odgovarajuće stručne spreme i potrebnog radnog iskustva, a radi stjecanja uslova za obavljanje odreĎenih poslova, čije je obavljanje prema Zakonu ili drugom propisu uslovljeno poloţenim odreĎenim

stručnim ispitom.

4

III OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRŠAVANJE ZA RAD

Osposobljavanje i usavršavanje u toku rada

Ĉlan 14.

Poslodavac, zavisno od potreba rada, moţe omogućiti zaposleniku stručno obrazovanje,

osposobljavanje i usavršavanje za rad na radnom mjestu na kojem zaposlenik radi, kada to zaposlenik bude traţio i ako Poslodavac ocjeni da je zahtjev zaposlenika opravdan.

Zaposlenik je obavezan obrazovati se, osposobljavati se i usavršavati se za rad, ako to zahtijevaju potrebe procesa rada i ako to Poslodavac traţi od zaposlenika. Pravilnikom o obrazovanju, osposobljavanju i usavršavanju bliţe će se regulirati meĎusobna

prava i obaveze Poslodavca i zaposlenika.

Ĉlan 15.

Stručno obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje zaposlenika moţe se obavljati:

upućivanjem radnika na praktičnu obuku;

upućivanjem radnika na seminare, predavanja i sl.;

drugim vidovima koji omogućavaju stručno osposobljavanje i usavršavanje zaposlenika.

Ĉlan 16.

Ako se zaposlenik upućuje na školovanje, tada se sa zaposlenikom zaključuje ugovor kojim se

regulišu odnosi izmeĎu zaposlenika i Poslodavca. Zaposlenik je duţan da se sam obrazuje, usavršava i prati dostignuća u okviru svoje profesije, a u cilju što uspješnijeg obavljanja poslova svog radnog mjesta.

Pripravnici

Ĉlan 17.

Poslodavac moţe zaključiti ugovor o obavljanju pripravničkog staţa sa pripravnikom. Ugovor

se zaključuje u pismenoj formi. Pripravnički staţ traje: - za SSS 6 mjeseci

- za VŠS 9 mjeseci - za VSS 12 mjeseci

Kopiju Ugovora Poslodavac dostavlja nadleţnoj sluţbi za zapošljavanje u roku od pet dana,

od dana njegovog zaključivanja radi evidencije i kontrole. Pripravnikom se smatra lice sa završenom srednjom ili višom školom, odnosno fakultetom

koje prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, a koje je prema Zakonu, obavezno poloţiti stručni ispit ili mu je za rad u zanimanju potrebno prethodno radno iskustvo. Poslodavac osigurava pripravnika za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti, a

zdravstveno osiguranje nadleţna sluţba za zapošljavanje. Pripravnik ima pravo na odmor u toku radnog dana, dnevni odmor izmeĎu dva uzastopna

radna dana i sedmični odmor.

Ĉlan 18.

Pripravniku koji je zaključio Ugovor o obavljanju pripravničkog staţa radi stjecanja potrebnog iskustva u zanimanju Poslodavac će, po isteku ugovora o obavljanju pripravničkog

staţa, omogućiti polaganje pripravničkog ispita pred komisijom koju odredi Poslodavac. Komisiju iz prethodnog stava čine: predsjednik, dva člana i zapisničar.

5

Članovi ispitne komisije moraju imati isti ili viši stepen stručne spreme od one koju ima

pripravnik, a najmanje jedan član mora biti iste struke kao i pripravnik. Pripravnik ispit mora polagati najkasnije petnaest dana po isteku pripravničkog staţa.

O poloţenom ispitu pripravniku se izdaje uvjerenje.

Ĉlan 19.

Za vrijeme pripravničkog staţa pripravnik se nalazi na stručnoj obuci. Ukoliko nastupe objektivne okolnosti zbog kojih pripravnik nije radio (bo lest, odsluţenje

vojnog roka itd.), pripravnički staţ se produţava za onoliko vremena za koliko je pripravnik bio odsutan.

Ĉlan 20.

Pripravnika koji poloţi ispit, a za čijim radom postoji potreba kod Poslodavca,

Poslodavac moţe primiti u radni odnos na odreĎeno ili neodreĎeno vrijeme.

Volonterski rad

Ĉlan 21.

Poslodavac moţe na zahtjev zainteresovanog lica, kojem je poslije završenog školovanja stručni ispit ili radno iskustvo utvrĎeno Zakonom ili Pravilnikom o radu uslov za obavljanje poslova, primiti na stručno osposobljavanje za samostalan rad, bez zasnivanja radnog odnosa

(volonterski rad) u skladu sa vaţećim propisima.

Probni rad

Ĉlan 22.

Prilikom zaključivanja Ugovora o radu, sa zaposlenikom se moţe ugovoriti i probni rad za sva radna mjesta za čije se obavljanje kao uslov za zasnivanje radnog odnosa predviĎa: III, IV, V,

VI i VII stepen stručne spreme, i to za zaposlenike koji zasnivaju radni odnos na neodreĎeno vrijeme.

Ĉlan 23.

Za zaposlenika sa kojim se zaključuje Ugovor o radu radi obavljanja pos lova za koje je kao

poseban uslov utvrĎen VI i VII stepen stručne spreme probni rad traje 3 mjeseca. Za zaposlenika sa kojim se zaključuje Ugovor o radu radi obavljanja poslova za koje je kao poseban uslov utvrĎen IV i V stepen stručne spreme probni rad traje 2 mjeseca.

Za zaposlenika sa kojim se zaključuje Ugovor o radu radi obavljanja poslova za koje je kao poseban uslov utvrĎen III stepen stručne spreme probni rad traje 1 mjesec.

Probni rad neće se primjenjivati za zaposlenike sa kojim se zaključuje Ugovor o radu za poslove sa posebnim ovlaštenjima i odgovornostima.

Ĉlan 24.

Ako zaposlenik u toku trajanja probnog rada iz opravdanih razloga (bolest, vojna vjeţba,

plaćeno odsustvo i sl.) odsustvuje sa posla, probni rad mu se produţava za vrijeme odsustva sa rada i spriječenosti obavljanja probnog rada.

Ĉlan 25.

U toku trajanja probnog rada, rad zaposlenika prati Komisija za praćenje probnog rada. Ova

Komisija ima tri člana i istu imenuje Poslodavac u svakom konkretnom slučaju ugovorenog probnog rada.

6

Članovi Komisije moraju imati najmanje isti stepen stručne spreme istog ili srodnog smjera

koji ima i zaposlenik koji obavlja probni rad.

Ĉlan 26.

Po isteku probnog rada, Komisija za praćenje rada ocjenjuje rad zaposlenika. Ukoliko Komisija ocjeni da zaposlenik nije zadovoljio na probnom radu, prestaje mu radni

odnos kod Poslodavca uz otkazni rok od sedam (7) dana.

IV ORGANIZACIJA I SISTEMATIZACIJA POSLOVA

Ĉlan 27.

Unutrašnja organizacija Preduzeća zasniva se na načelu postojanja organizacionih dijelova u

okviru Preduzeća koje posluje kao jedinstvena cjelina. Osnovni organizacioni dijelovi Preduzeća su sektori, poslovne jedinice i sluţbe koji nemaju svojstvo pravnog lica.

Ĉlan 28.

Preduzeće je organizovano u dva Sektora, poslovne jedinice i sluţbe i to:

Sektor za zajedničke poslove,

Sektor za operativno tehničke poslove,. Unutar Sektora organizuju se Poslovne jedinice i Sluţbe kao niţe organizacione jedinice.

Ĉlan 29.

Poslovima koji se obavljaju u Sektorima rukovode Izvršni direktori Preduzeća.

Poslovima koji se obavljaju u Poslovnim jedinicama rukovodi poslovoĎa Poslovne jedinice. PoslovoĎa poslovne jedinice je neposredno odgovoran Izvršnom direktoru.

Poslovima koji se obavljaju u Sluţbama rukovode Šefovi Sluţbi. Šef Sluţbe neposredno je odgovoran Izvršnom direktoru.

Ĉlan 30.

Sektor čine dvije ili više sluţbi i poslovnih jedinica.

Sluţbu moţe činiti skup pojedinačnih poslova koje izvršavaju jedan, dva i više izvršilaca. Poslovnu jedinicu moţe činiti skup pojedinačnih poslova koje izvršavaju jedan, dva ili više izvršilaca.

Ĉlan 31.

Organizacija Preduzeća po Sektorima, Poslovnim jedinicama, Sluţbama i refe ratima, opis poslova utvrĎena su u Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

V RADNO VRIJEME I RASPORED RADNOG VREMENA

Radno vrijeme

Ĉlan 32.

Radno vrijeme zaposlenika moţe biti puno, nepuno, skraćeno i radno vrijeme duţe od punog radnog vremena.

7

Ĉlan 33.

Raspored radnog vremena, početak i završetak radnog vremena, kao i trajanje i vrijeme dnevnog odmora, Poslodavac utvrĎuje svojom odlukom u skladu sa specifikacijama

poslovanja organizacionih cjelina. U radno vrijeme zaposlenika računaju se i sati prekida rada koji nije prouzrokovao zaposlenik.

Ĉlan 34.

Zaposlenik koji radi sa nepunim, skraćenim ili sa vremenom duţim od punog radnog vremena ima sva prava kao i zaposlenik sa punim radnim vremenom u obimu koji ovisi o duţini radnog vremena.

Puno radno vrijeme

Ĉlan 35.

Puno radno vrijeme iznosi 40 sati sedmično.

Puno radno vrijeme iznosi u pravilu sedam sati dnevno. U puno radno vrijeme ne ulazi vrijeme predviĎeno za odmor u toku radnog dana.

Ĉlan 36.

Radno vrijeme rasporeĎuje se na 5 odnosno 6 dana u sedmici u zavisnosti od prirode rada

pojedinih organizacionih cjelina kod Poslodavca.

Nepuno radno vrijeme

Ĉlan 37.

Radno vrijeme na odreĎenim radnim mjestima moţe iznositi manje od 40 sati sedmično (nepuno radno vrijeme) kad to zahtjeva organizacija rada, priroda poslova i druge okolnosti.

Raspored radnog vremena zaposlenika s pravom na nepuno radno vrijeme utvrĎuje Poslodavac odlukom u dogovoru sa zaposlenikom.

Skraćeno radno vrijeme

Ĉlan 38.

Radno vrijeme zaposlenika koji rade na poslovima: - iznosači i utovarivači sanitarnih otpadaka,

- čistači i perači ulica, - vezanim za rad sa otpadom na deponiji smeća (komunalni radnici i rukovaoci

graĎevinskih mašina na deponiji), - opsluţivanja vozila gorivom,

je skraćeno radno vrijeme i iznosi 36 sati sedmično. Ovo radno vrijeme izjednačeno je sa

punim radnim vremenom od 40 sati sedmično u pogledu prava na platu i drugih prava zaposlenika vezanih za trajanje radnog vremena.

Ĉlan 39.

Ako zaposlenik u skladu sa Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom i ovim Pravilnikom radi

kraće od punog radnog vremena radi njege djeteta ili radi teţe oboljelog bračnog druga, početak i završetak radnog vremena utvrĎuje Poslodavac u dogovoru sa zaposlenikom.

8

Prekovremeni rad

Ĉlan 40.

Poslodavac moţe u skladu sa Zakonom i Kolektivnim ugovorom uvesti rad duţi od punog radnog vremena (prekovremeni rad) najduţe 10 sati sedmično i to tri sedmice neprekid no ili za deset sedmica sa prekidima u toku kalendarske godine.

Prekovremeni rad uvodi se odlukom Poslodavca. Zaposlenik koji na osnovu odluke Poslodavca radi duţe od punog radnog vremena moţe

dobrovoljno, na zahtjev Poslodavca, raditi prekovremeno još deset sati sedmično.

Preraspodjela radnog vremena

Ĉlan 41.

Ako priroda posla to zahtjeva (graĎevinski poslovi, zimska sluţba i sl.), puno radno vrijeme moţe se u toku godine preraspod ijeliti, tako da u toku jednog perioda traje duţe, a tokom drugog kraće od punog radnog vremena, s tim da prosječno radno vrijeme ne moţe biti duţe

od 52 sata sedmično, a sezonske poslove najduţe od 60 sati sedmično. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosječno radno vrijeme tokom kalendarske

godine ili drugog perioda odreĎenog ovim Pravilnikom, ne moţe biti duţe od 40 sati u sedmici. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, takvo radno vrijeme ne smatra se

prekovremenim radom.

Noćni rad

Ĉlan 42.

Rad u vremenu izmeĎu 22,00 sati uvečer i 06,00 sati ujutro narednog dana smatra se noćnim radom. Noćni rad uvodi i odreĎuje Poslodavac svojom odlukom.

Ako je rad organiziran u smjenama, osigurava se izmjena smjena, tako da rad u smjenama zaposlenik radi noću uzastopno najviše jednu sedmicu.

Ĉlan 43.

Smjenskim radom u smislu ovog Pravilnika smatra se rad koji traje 24 sata neprekidno, a

odvija se u smjenama i to: - prva smjena traje od 7,00 do 15,00 sati - druga smjena traje od 15,00 do 23,00 sati

- treća smjena traje od 23,00 do 0,7 sati narednog dana

Za zaposlenike koji rade u turnusu (četverobrigadni sistem rada) dnevni rad traje od 7,00 do 19,00 i od 19,00 do 7,00 sati narednog dana. Ukoliko obavljanje procesa rada zahtjeva drugačiji početak rada smjena, to pitanje

Poslodavac će regulirati posebnom odlukom.

VI ODMORI I ODSUSTVA

Odmori

Ĉlan 44.

U toku trajanja radnog odnosa zaposlenik ima pravo na odmor i to:

9

- u toku radnog vremena; - dnevni odmor izmeĎu dva radna dana;

- sedmični odmor; - godišnji odmor; - odmor u dane drţavnih praznika.

Odmor u toku radnog vremena

Ĉlan 45.

Zaposlenik koji radi puno radno vrijeme, kao i zaposlenik koji radi sa skraćenim radnim

vremenom, u slučaju kad se takvo radno vrijeme smatra punim radnim vremenom, ima pravo na odmor u toku radnog vremena u trajanju od 30 minuta.

Zaposlenik iz stava 1. ovog člana ima pravo jedan dan u toku sedmice koristiti dnevni odmor u trajanju od jednog sata. Odluku o korištenju ovog odmora na zahtjev zaposlenika, donosi Poslodavac.

Zaposlenici koji rade u smjenama imaju pravo na odmor u toku rada u trajanju od 60 minuta za trajanje smjene od 8 do 12 sati.

Odmor u toku rada zaposlenici koriste prema rasporedu koji utvrdi Poslodavac s tim što korištenje ovog odmora ne moţe biti odreĎeno na početku ni na kraju radnog vremena. Vrijeme provedeno na odmoru u toku radnog vremena ne uračunava se u radno vrijeme.

Dnevni odmor izmeĊu dva radna dana

Ĉlan 46.

Zaposlenik ima pravo na dnevni odmor izmeĎu dva uzastopna radna dana u trajanju od

najmanje 12 sati neprekidno. Zaposlenik koji obavlja sezonske poslove (graĎevinski poslovi, poslovi zimske sluţbe i sl.),

ima pravo na dnevni odmor izmeĎu dva uzastopno radna dana u trajanju najmanje 10 sati neprekidno, a maloljetni zaposlenik u trajanju najmanje 12 sati neprekidno.

Sedmiĉni odmor

Ĉlan 47.

Zaposlenik ima pravo na odmor izmeĎu dvije uzastopne radne sedmice u trajanju najmanje 24 sata neprekidno.

Za zaposlenike koji ne rade u smjenama, dan sedmičnog odmora je nedjelja. Ako priroda posla, koji se obavlja u pojedinim dijelovima procesa rada, zahtjeva kao dan

sedmičnog odmora zaposlenika iz tog dijela procesa rada, Poslodavac moţe odrediti drugi dan u sedmici. Ako je neophodno da zaposlenik radi na dan sedmičnog odmora, Poslodavac je duţan u

dogovoru sa zaposlenikom obezbjediti drugi dan kao dan sedmičnog odmora.

Ĉlan 48.

Za svaku kalendarsku godinu, zaposlenik ima pravo na godišnji odmor u trajanju 18 radnih dana, uvećan po slijedećim osnovama:

-po osnovu duţine penzijskog staţa:

- do 5 godina staţa - 1 radni dan

- od 5 do 10 godina - 2 radna dana - od 10 do 15 godina - 4 radna dana

10

- od 15 do 20 godina - 6 radnih dana

- od 20 do 25 godina - 8 radnih dana - od 25 do 30 godina - 10 radnih dana

- preko 30 godina - 12 radnih dana -po osnovu uslova rada:

- Šefove sektora, zaposlenici sa skraćenim radnim vremenom

i zaposlenici koji rade u smjenama - 2 dana -po osnovu socijalno – zdravstvenog stanja

- Zaposleniku majci koja ima dijete do 7 godina ţivota i samohranom roditelju kod kojeg ţivi maloljetno dijete - 2 dana - Zaposleniku mlaĎem od 18 godina - 4 dana

- Zaposlenicima invalidima rada i ratnim vojnim invalidima - 2 dana

- Za sve ostale zaposlenike - 1 dan Pri utvrĎivanju duţine trajanja godišnjeg odmora, nedjelje, praznici i drugi neradni dani u

skladu sa Zakonom ne uračunavaju se u godišnji odmor.

Ĉlan 49.

Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili ima prekid rada izmeĎu dva radna odnosa duţi od osam dana, stiče pravo na godišnji odmor nakon šest (6) mjeseci neprekidnog rada.

Ako zaposlenik nije stekao pravo na godišnji odmor u smislu stava 1. ovog člana, ima pravo na najmanje jedan dan godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada s tim da taj

godišnji odmor ne moţe trajati manje od četiri dana. Odsustvo sa rada zbog privremene nesposobnosti za rad, materinstva, vojne sluţbe i drugog odsustva koje nije uvjetovano voljom zaposlenika, ne smatra se prekidom rada iz stava 1.

ovog člana.

Ĉlan 50.

Zaposlenik godišnji odmor koristi u neprekidnom trajanju. Zaposleniku se moţe odobriti korištenje godišnjeg odmora u dva dijela u slučaju kada to traţi

zaposlenik ili kada to zahtjeva proces rada. Ako zaposlenik koristi godišnji odmor u dva dijela, prvi dio godišnjeg odmora koristi bez

prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine. Zaposlenik moţe koristiti jedan dan godišnjeg odmora kad on to ţeli, uz obavezu da o tome

obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog korištenja. Raspored korištenja godišnjih odmora zaposlenika odreĎuje se po planu godišnjih odmora

koje donosi Poslodavac vodeći računa o ţeljama zaposlenika i o prirodi i organizaciji rada u direkciji i poslovnim jedinicama.

Ĉlan 51.

U iznimnim slučajevima i u interesu Poslodavca moţe se odstupiti od utvrĎenog plana korištenja odmora zbog:

- hitnih intervencija na otklanjanju kvarova u radnom procesu, - neodgodivog obavljanja hitnih i značajnih poslova i u drugim opravdanim

slučajevima.

U slučajevima iz stava 1. ovog člana zaposlenik je duţan prekinuti korištenje godišnjeg odmora s tim da ga ima pravo nastaviti čim prestanu razlozi zbog kojih je odmor

prekinut.

11

Ĉlan 52.

Korištenje godišnjeg odmora prekida se i nastupom bolovanja, porodiljskog odsustva, vojne vjeţbe, na opravdani zahtjev Poslodavca, na opravdani zahtjev zaposlenika, te u drugim

slučajevima koji se nisu mogli predvidjeti prije početka korištenja godišnjeg odmora. Po isteku prekida korištenja godišnjeg odmora iz stava 1. ovog člana, zaposlenik nastavlja koristiti započeti godišnji odmor u dogovoru sa Poslodavcem.

Ĉlan 53.

Vrijeme za koje radnik odsustvuje sa rada po bilo kom osnovu, a koje se priznaje u staţ osiguranja, računa se kao vrijeme provedeno na radu u pogledu prava na godišnji odmor.

Ĉlan 54.

Ukoliko zaposleniku prestane radni odnos po odluci Poslodavca, omogućit će mu se

korištenje godišnjeg odmora u trajanju otkaznog roka.

Odmor u dane drţavnih praznika

Ĉlan 55.

Zaposlenik ima pravo na odmor u dane praznika koji su kao dani praznika odreĎeni zakonom. Dani praznika ne računaju se u dane godišnjeg odmora ni u dane plaćenog odsustva sa rada do

sedam radnih dana. Pri utvrĎivanju visine učešća zaposlenika u raspodjeli sredstava za plate, dani praznika

smatraju se radnim danima.

Odsustvo sa rada

Plaćeno odsustvo

Ĉlan 56.

Zaposlenik ima pravo da odsustvuje sa rada uz naknadu plate do sedam radnih dana u

kalendarskoj godini i to u slučaju:

1. sklapanja braka zaposlenika-ce 5 dana 2. sklapanje braka djeteta 3 dana 3. smrti roditelja, braće i sestara bračnog druga zapos. 3 dana

4. roĎenje djeteta 5 dana 5. u slučaju smrti supruga-ge ili djeteta 7 dana

6. smrt roditelja, braće i sestara zaposlenika 5 dana 7. u slučaju smrti unuka, djedova, baka 3 dana 8. traţenja članova porodice nestalih u ratu 5 dana

9. u slučaj teţe bolesti člana uţeg domaćinstva 7 dana 10. u slučaju selidbe 2 dana

11. u slučaju stručnog usavršavanja u skladu sa 5 dana potrebama Preduzeća 12. elementarnih nepogoda (poţar, potres, poplave, klizišta i sl.) 5 dana

13. upraţnjavanje vjerskih, kulturnih tradicijskih i lični potreba 2 dana Dobrovoljni davalac krvi ima pravo na dva dana plaćenog odsustva nakon svakog davanja

krvi.

12

Ĉlan 57.

Zaposlenik ima pravo da plaćeno odsustvo iz prethodnog člana po istom osnovu, u toku kalendarske godine, koristi u više navrata.

U tom slučaju, kao i slučaju kada zaposlenik koristi plaćeno odsustvo po raznim osnovama, ovo pravo zaposlenika ne moţe trajati duţe od 7 radnih dana ukupno.

Ĉlan 58.

Izuzetno, zaposleniku se moţe odobriti korištenje plaćenog odsustva, ako je u toku

kalendarske godine iskoristio svih 7 dana plaćenog odsustva, u slučaju smrti: supruga-ge, smrti djeteta, smrti roditelja, braće i sestara zaposlenika, smrti roditelja, braće i sestara bračnog druga, u trajanju utvrĎenom po članu 56. Pravilnika.

Ĉlan 59.

Pravo na plaćeno odsustvo zaposlenik ostvaruje u vrijeme nastupanja odreĎenih okolnosti. Plaćeno odsustvo odobrava Poslodavac na osnovu pismenog i obrazloţenog zahtjeva zaposlenika.

Neplaćeno odsustvo

Ĉlan 60.

Poslodavac moţe zaposleniku na njegov lični i obrazloţeni zahtjev odobriti neplaćeno

odsustvo, ukoliko to dopušta priroda posla i trenutna potreba Poslodavca u sljedećem slučaju: - liječenja u inostranstvu po preporuci nadleţne zdravstvene ustanove,

- liječenja u prirodnom lječilištu po preporuci nadleţne zdravstvene ustanove, - polaganja ispita mimo programa o stručnom obrazovanju zaposlenika, - njege bolesnog člana uţe porodice,

- putovanja u inostranstvo radi posjete porodici, - učestvovanja u društvenim, kulturnim, sportskim i drugim javnim manifestacijama

u zemlji i inostranstvu.

Ĉlan 61.

Neplaćeno odsustvo u smislu prethodnog člana moţe trajati najduţe godinu dana. Odluku o duţini trajanja neplaćenog odsustva donosi Poslodavac cijeneći svoje potrebe kao i

opravdanost razloga zaposlenika zbog kojih traţe neplaćeno odsustvo.

Ĉlan 62.

Poslodavac je duţan omogućiti zaposleniku odsustvo do 4 radna dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba, s tim da se

odsustvo od dva dana koristi uz naknadu plate-plaćeno odsustvo.

Ĉlan 63.

Za vrijeme odsustva sa rada zbog korištenja neplaćenog odsustva po odobrenju Poslodavca, prava i obaveze zaposlenika koja se stječu na radu i po osnovu rada miruju.

VII ZAŠTITA ZAPOSLENIKA

Ĉlan 64.

Zaposlenik ostvaruje zaštitu na radu u skladu sa Zakonom, Pravilnikom o zaštiti na radu i ovim Pravilnikom.

13

Upoznavanje zaposlenika sa zaštitom na radu odmah po stupanju zaposlenika na rad vrši

referent zaštite na radu. Svakom zaposleniku po stupanju na rad obezbjeĎuje se Pravilnik o radu i Pravilnik o zaštiti,

radi njegovog upoznavanja sa odredbama istih u roku od 30 dana od dana stupanja na rad. Poslodavac je duţan organizovati proces rada na način kojim se osigurava bezbjednost na radu, te da sprovede i unapreĎuje zaštitu na radu, zatim da upozna zaposlenika sa uslovima

rada, opasnostima, kao i sa pravima i obavezama u vezi sa zaštitom na radu, obezbjediti korištenje oruĎa za rad, kao i provoĎenje ostalih zaštitnih mjera.

Poslodavac je duţan da obezbjedi potrebne uslove za zaštitu na radu kojim će se osigurati zaštita ţivota i zdravlja zaposlenika, u protivnom zaposlenik ima pravo da odbije da radi ako mu prijeti opasnost po ţivot i zdravlje.

1. ZAŠTITA MALOLJETNIKA

Ĉlan 65.

Maloljetni zaposlenik ima pravo na zaštitu na radu u skladu sa vaţećim propisima.

2. ZAŠTITA ŢENE I MATERINSTVA

Ĉlan 66.

Ţene zaposlenici uţivaju posebnu zaštitu na radu u skladu sa Zakonom o radu, kao i drugim

propisima koji regulišu ovu materiju.

Ĉlan 67.

Jedan od roditelja moţe pod uslovima utvrĎenim Zakonom o radu i drugim propisima da odsustvuje sa rada do tri godine ţivota djeteta.

Za vrijeme korištenja ovog odsustva sa rada, prava i obaveze zaposlenika iz radnog odnosa miruju.

Ĉlan 68.

O zahtjevu za odsustvovanjem sa rada jednog od roditelja u smislu prethodnog člana,

odlučuje Poslodavac na osnovu pismenog i obrazloţenog zahtjeva zaposlenika koji traţi odsustvo. Uz zahtjev zaposlenik je duţan priloţiti dokaze o ispunjavanju uslova za korištenje ovog prava.

VIII PLAĆE I NAKNADE PLAĆA

P l a ć e

Ĉlan 69.

Za obavljeni rad kod Poslodavca, zaposlenom pripada plaća i ostala primanja u skladu sa zakonom, Kolektivnim ugovorom u oblasti komunalne privrede, ovim Pravilnikom.

Plaću zaposlenika čini: osnovna plaća, naknada za radni staţ, uvećanje plaće za oteţane uslove rada, dodaci za prekovremeni rad, rad nedjeljom, praznikom ili nekim drugim danom

za kojim je Zakonom odreĎeno da se ne radi i stimulativne naknade za rad.

14

Ĉlan 70.

Osnovna plaća zaposlenika za puno radno vrijeme i normalan učinak predstavlja najniţi iznos plaće koju je Poslodavac duţan isplatiti zaposleniku na radnom mjestu odreĎene grupe

sloţenosti poslova uz normalne radne uslove.

Ĉlan 71.

Bruto satnica sa doprinosom iz plaće, doprinosima na plaću i porezom na plaću ne moţe biti manja od 1,82 KM.

Najniţa neto satnica usklaĎuje se tromjesečno sa porastom troškova ţivota. UsklaĎivanje neto satnice na način iz pre thodnog stava vrši Komisija osnovana u članu 90. Kolektivnog ugovora („Sl. novine FBiH“ broj 48/06).

Ĉlan 72.

Neto satnica je osnov za utvrĎivanje najniţe neto plaće koju Poslodavac isplaćuje zaposleniku za puno radno vrijeme na poslovima najniţeg stepena sloţenosti. Na osnovu najniţe neto plaće, utvrĎene na način iz prethodnog stava, utvrĎuje se osnovna

neto plaća zaposlenika po grupama sloţenosti tako što se najniţa neto plaća mnoţi sa koeficijentom one grupe u kojoj je zaposlenik rasporeĎen u skladu sa ovim Pravilnikom i

Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

Ĉlan 73.

Za zaposlenike Preduzeća utvrĎeni su slijedeći koeficijenti sloţenosti poslova:

I grupa

-obuhvata poslove nekvalifikovanih zaposlenika, koji se obavljaju po najjednostavnijem postupku i sa najjednostavnijim sredstvima rada kao što su poslovi: odrţavanje higijene

poslovnih prostorija i poslovi kurira. Najniţi koeficijent sloţenosti poslova iz ove grupe iznosi 1,00.

II grupa

-obuhvata poslove nekvalifikovanih i polukvalifikovanih zaposlenika rasporeĎenih na poslove i to: prikupljanje i utovar komunalnog otpada, zaposlenici na deponijama smeća, perači-

čistači javnih površina, zaposlenici na uklanjanju snijega i leda, odrţavanje zelenih i rekreativnih površina, zaposlenici na parking prostoru, poslovi pruţanja pogrebnih usluga,

poslovi na dekoraciji, pomoćni poslovi na trţnicama i pijacama, poslovi na obezbjeĎenju objekata i zaštiti imovine i drugi slični pomoćni poslovi u komunalnim djelatnostima. Najniţi koeficijent sloţenosti poslova iz ove grupe iznosi 1,25.

III grupa

-obuhvata srednje sloţene poslove kvalifikovanih zaposlenika u proizvodnji i pruţanju

komunalnih usluga, ureĎenju i odrţavanju komunalnih objekata i poslove rukovanja sredstvima rada, mašinama i postrojenjima kao što su instalateri, vozači motornih vozila, rukovaoci graĎevinskih mašina, razni zanatski poslovi na odrţavanju sredstava rada i

komunalnih objekata, pruţanju usluga u javnoj higijeni i ostalim komunalnim djelatnostima. Najniţi koeficijent sloţenosti poslova iz ove grupe iznosi 2,00.

IV grupa

-obuhvata srednje sloţene i raznovrsnije poslove srednje stručne spreme vezane za pripremu i praćenje procesa rada uključujući i administrativno-tehničke poslove.

Najniţi koeficijent sloţenosti poslova iz ove grupe iznosi 2,20. V grupa

15

-obuhvata sloţene poslove srednje stručne spreme i visokokvalifikovanih zaposlenika u

proizvodnji i pruţanju komunalnih usluga, ureĎenju i odrţavanju komunalnih objekata koji podrazumijevaju odgovarajući stepen specijalizacije u procesu rada.

Najniţi koeficijent sloţenosti poslova iz ove grupe iznosi 2,90. VI grupa

-obuhvata sloţene i specijalizirane poslove vezane za organizaciono, operativno i stručno

voĎenje radnih procesa, sloţene poslove na pripremi, praćenju i analiziranju procesa rada, poslove rukovoĎenja odgovarajućim organizacionim d ijelovima procesa rada i slično. Za

obavljanje ovih poslova potrebna je viša školska sprema. Najniţi koeficijent sloţenosti poslova iz ove grupe iznosi 3,40. VII grupa

-obuhvata sloţene poslove visoke stručne spreme, kao što su poslovi: stručnog voĎenja, pripreme, analize i kontrole rukovoĎenja procesa rada, pripreme stručnih pr ijedloga za

unapreĎenje procesa rada i slično. Najniţi koeficijent sloţenosti poslova iz ove grupe iznosi 3,80. VIII grupa

-obuhvata najsloţenije poslove visokostručne spreme, pravosudni ispit, magisterija i doktorata u procesu rada komunalnih djelatnosti i rukovodnih poslova.

Najniţi koeficijent sloţenosti poslova iz ove grupe iznosi 4,30.

Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta detaljnije se razraĎuju

grupe sloţenosti poslova prema radnom mjestu, s tim da ne mogu biti nepovoljnije od grupa sloţenosti utvrĎenih Kolektivnim ugovorom i ovim Pravilnikom.

Ĉlan 74.

U slučaju da Poslodavac ne moţe obezbjediti isplatu plaća u skladu sa članom 74. ovog

Pravilnika, plaće zaposlenika utvrĎuju se korekcijom vrijednosti koeficijenta grupa sloţenosti poslova na bazi materijalnih mogućnosti Preduzeća, uz saglasnost sindikalne organizacije u

Preduzeću. Na pismeno obrazloţenje Uprave Preduzeća o nemogućnosti isplate plaća u skladu sa članom 42. Kolektivnog ugovora i ovog Pravilnika, Sindikalni Odbor Preduzeća će dati saglasnost

za izvršenje korekcije vrijednosti koeficijenata grupa sloţenosti poslova na bazi materijalnih mogućnosti Preduzeća.

Ĉlan 75.

Plata zaposlenika obračunata u skladu sa odredbama ovog Pravilnika uvećava se za 0,6 % za

svaku godinu penzijskog staţa, s tim da ukupno povećanje ne moţe biti veće od 20 %.

Ĉlan 76.

Osnovna plaća zaposlenika uvećava se od 5-20% po osnovu uslova rada, za vrijeme kada zaposlenik obavlja poslove izloţen većem fizičkom naporu i opasnostima od povreĎivanja,

kao što su: čišćenje javnih površina, odvoz i deponovanje smeća, iskop raka, šalterski poslovi. Ova uvećanja definisana su Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i

sistematizaciji radnih mjesta.

Ĉlan 77.

Poslodavac će zaposleniku isplatiti jednokratnu jubilarnu naknadu nakon navršenih 10, 20, 30 i 40 godina radnog staţa za rad ostvaren u Preduzeću, i to:

- za 10 godina radnog staţa iznos od 100,00 KM - za 20 godina radnog staţa iznos od 200,00 KM

16

- za 30 godina radnog staţa iznos od 300,00 KM

- za 40 godina radnog staţa iznos od 400,00 KM

Dodaci na plaću

Ĉlan 78.

Osnovna plaća zaposlenika uvećava se: - za noćni rad 30 %

- za prekovremeni rad 30% - za rad u dane drţavnih praznika 50 %

- za rad na dan koji je utvrĎen kao dan

sedmičnog odmora 20 %

Ovi dodaci na plaću meĎusobno se ne isključuju.

Stimulativni dio plaće

Ĉlan 79.

Poslodavac, na osnovu vlastite procjene, a na prijedlog šefa Poslovne jedinice, polazeći od kvantiteta, kvaliteta, blagovremenosti, uštede u radu i sl. moţe svakom zaposleniku, grupi, odnosno organizacionoj cjelini, stimulirati-uvećati, odnosno smanjiti plaću do 20 %

obračunate plaće. Plaća zaposlenika moţe se umanjiti i u slučaju ne izvršavanja radnih obaveza koje utiču na

normalno odvijanje procesa rada ili kada to ne izvršenje radnih obaveza ima za posljedicu nanošenje štete Preduzeću, u slučaju izostanka s posla, neopravdanog napuštanja i odlaska sa radnog mjesta u toku trajanja radnog vremena, kašnjenja na posao i u drugim slučajevima.

Ĉlan 80.

Poslodavac, prema materijalnim mogućnostima, moţe nagraditi i stimulisati zaposlenike koji ostvaruju natprosječne rezultate rada, izuzetno se zalaţu u izvršavanju svojih radnih zadataka, a naročito po pitanju predstavljanja i afirmacije Preduzeća, povodom drţavnih praznika, dana

Preduzeća, odlaska u penziju i sl.

Naknade plaće

Naknade plaće na teret Poslodavca

Ĉlan 81.

Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće u visini osnovne plaće srazmjerno vremenu

provedenom na odmoru, odnosno odsustvu ili prekidu rada za vrijeme: - godišnjeg odmora,

- plaćenog odsustva i praznika, - privremene spriječenosti za rad uslijed bolesti, - poroĎajnog odsustva,

- obrazovanja, stručnog osposobljavanja i prekvalifikacije na koje ga je uputio Poslodavac,

- prekid rada koji nije prouzrokovao zaposlenik,

17

- učestvovanja u sportskim i radnim takmičenjima koje je organizovao Poslodavac

ili su od značaja za Općinu, Kanton, Federaciju BiH ili BiH.

Ĉlan 82.

Naknada za bolovanje do 42 dana plaća se u visini 80 % plaće isplaćene zaposleniku za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je nastupila spriječenost za rad ili u visini od 100 %

osnovice za vrijeme bolovanja zbog povrede na radu i profesionalne bolesti, trudnoće i transplatacije.

Naknada plaće za vrijeme poroĎajnog odsustva isplaćuje se zaposleniku u skladu sa ovim Pravilnikom i vaţećim propisima. Plaća, odnosno naknada plaće invalidima obračunava se i isplaćuje u skladu sa Zakonom i

ovim Pravilnikom.

Naknada plaće na teret drugih pravnih lica

Ĉlan 83.

Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće koja ne tereti Poslodavca, nego se obračunava na teret drugog pravnog lica i refundira se od tog pravnog lica, radi odsustvovanja zaposlenika sa

posla u slučaju: - bolovanja preko 42 dana, - vojne vjeţbe,

- obavljanja javne funkcije i dr. Isplaćene naknade iz stava 1. ovog člana na osnovu posebnog propisa refundiraju se od

nadleţnog zdravstvenog zavoda i drugog organa koji je pozvao zaposlenika zbog čega je morao odsustvovati sa posla.

Ĉlan 84.

Plaća pripravnika iznosi 80 % od osnovne plaće radnog mjesta za koje se osposobljava.

Ĉlan 85.

Zaposlenik koji je na probnom radu ima pravo na osnovnu plaću radnog mjesta na koje je

rasporeĎen.

Ĉlan 86.

Plaća se isplaćuje mjesečno, do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Prilikom isplate svake plaće, zaposleniku se uručuje obračun sa svim elementima obračuna,

kao i prikaz svih odbitaka za poreze, doprinose, kredite, članarine i sl. Pojedinačne isplate plaće nisu javne.

IX MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

Ĉlan 87.

Ako nije organizovana ishrana u toku radnog vremena, zaposlenik ima pravo na naknadu koja se isplaćuje u novcu i to u iznosu od najmanje 25 % prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, a

koja se isplaćuje do 5. u mjesecu za prethodni mjesec. Pravo na topli obrok imaju učenici i studenti za vrijeme obavljanja prakse u Preduzeću.

18

Ĉlan 88.

Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i sa posla, u visini cijene mjesečne karte javnog gradskog saobraćaja, ukoliko mu je mjesto stanovanja udaljeno 5

kilometara i više od sjedišta Preduzeća. Zaposlenik nema pravo na naknadu u smislu stava 1. za vrijeme korištenja bolovanja, godišnjeg odmora i neplaćenog odsustva sa rada.

Naknada za prijevoz isplaćuje se na osnovu pismenog zahtjeva zaposlenika, uz predočenje mjesečne karte ili potvrde o visini troška mjesečne karte za konkretnu relaciju od ovlaštenog

prijevoznika u javnom saobraćaju.

Naknada troškova sluţbenog putovanja

Ĉlan 89.

Zaposlenik ima pravo na naknadu troškova koji nastaju upućivanjem zaposlenika na sluţbeno putovanje. Pod sluţbenim putovanjem podrazumijeva se putovanje van mjesta redovnog zaposlenja

zaposlenika i lica po ugovoru u zemlji i inostranstvu radi obavljanja odreĎenog sluţbenog posla za Poslodavca.

Nalog za sluţbeno putovanje izdaje Poslodavac ili od njega ovlašteno lice.

Ĉlan 90.

Izdaci za naknadu troškova sluţbenog putovanja obuhvataju troškove za: - ishranu,

- smještaj, - prijevoz.

Naknada troškova za ishranu priznaje se zaposleniku u visini dnevnice, a troškovi

smještaja i prijevoza u visini računa za te troškove.

Ĉlan 91.

Zaposlenik ima pravo na dnevnicu za sluţbeno putovanje i to: - jednu dnevnicu za svaka 24 sata ako putovanje traje više dana,

- jednu dnevnicu ako putovanje traje manje od 24 sata, a prelazi 12 sati, - pola dnevnice ako putovanje traje 8 do 12 sati.

Ĉlan 92.

Iznos dnevnica u zemlji i inostranstvu utvrĎuje se do visine koju je Vlada FBiH utvrdila

Uputstvom i Odlukom („Sl. nov. FBiH“ broj 50/07) i Uredbom o naknadama troškova za sluţbena putovanja („Sl. nov. FBiH“ broj 75/04 i 43/07).

Ĉlan 93.

Dnevnice po sluţbenom putovanju u zemlji obračunavaju se od sata polaska pr ijevoznog

sredstva iz mjesta polaska do sata dolaska prijevoznog sredstva u mjesto dolaska na sluţbeno putovanje. U slučaju korištenja vlastitog automobila, vrijeme polaska i povratka računa se od

vremena naznačenog u nalogu i izvještaju o sluţbenom putovanju. Dnevnice odreĎene za stranu drţavu u koju se sluţbeno putuje, obračunavaju se od sata prelaska granice BiH, a dnevnice odreĎene za stranu drţavu iz koje se dolazi do sata prelaska

granice BiH. Za svako zadrţavanje, odnosno proputovanje kroz stranu drţavu od 12 sati obračunava se

dnevnica za stranu drţavu.

19

Ĉlan 94.

Naknada za prenoćište obračunava se u visini hotelskog računa, osim hotela iznad «A» kategorije.

Izuzetno od stava 1. ovog člana priznaju se troškovi prenoćišta i u hotelu «de lux» kategorije, ako u mjestu putovanja postoje isključivo hoteli «de lux» kategorije. Ako priroda posla zahtjeva, nalogodavac u putnom nalogu moţe odobriti bezuslovno

korištenje i priznavanje prenoćišta iz stava 2. ovog člana.

Ĉlan 95.

Izdaci za prijevoz učinjeni na sluţbenom putovanju priznaju se u visini cijene iz putničke tarife za prijevoz sredstvom one vrste i razreda koji se mogu upotrijebiti za sluţbeno

putovanje prema putnom nalogu, u što spadaju i kola za spavanje. Obračun troškova vrši se na osnovu priloţenih karata, a izuzetno, kada se karte izgube, po

vaţećoj tarifi, bez prilaganja karata, uz pismeno obrazloţenje. Izdaci prijevoza u lokalnom saobraćaju priznaju se samo na osnovu priloţenih karata. Izdaci za taxi usluge priznaju se na osnovu računa.

Ĉlan 96.

Zaposleniku kome se odobri na sluţbenom putovanju korištenje putničkog automobila u ličnoj svojini, priznaje se naknada u visini od 20% cijene litre benzina po prijeĎenom kilometru. O prijeĎenim kilometrima podnosi se uz putni nalog potreban obračun sa potpisom

podnosioca obračuna.

Ostali izdaci

Ĉlan 97.

Pod ostalim izdacima koji mogu nastati u vezi sa sluţbenim putovanjem podrazumijevaju se izdaci kao što su:

-pribavljanje putničkih isprava; -vakcinisanje i liječnički pregledi; -takse, telefonski i telefaks troškovi;

-izdaci za prijevoz i prijenos pošte; -drugi prateći izdaci na sluţbenom putovanju.

Izdaci iz prethodnog stava priznaju se i obračunavaju na osnovu računa i drugih dokumenata ako su učinjeni u vezi sa obavljanjem sluţbenog putovanja.

Akontacija i obraĉun troškova

Ĉlan 98.

Zaposlenik upućen na sluţbeno putovanje ima pravo, da prije polaska na sluţbeni put, naplati od Poslodavca akontaciju u visini predračunski-procijenjenih troškova za hranu, smještaj,

prijevoz i ostale troškove koji će nastati na sluţbenom putovanju. Akontacija se odobrava putnim nalogom koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

Ĉlan 99.

Izdaci za sluţbeno putovanje priznaju se na osnovu obračuna troškova koji se u roku od 5

dana, po završetku putovanja, podnese u skladu odredbama ovog Pravilnika, uz pismeni izvještaj o izvršenom sluţbenom putovanju, ovjeren od strane naredbodavca za sluţbeno

putovanje.

20

Uz obračun iz prethodnog stava, koji je odštampan na putnom nalogu, prilaţu se dokumenti

kao dokaz o plaćenim računima za: - smještaj (račun),

- prijevoz (razne karte, rezervacije, račun kola za spavanje, kabine u brodu, kilometraţa za vlastiti automobil itd.),

- ostale izdatke (račun za taxi, telefonski i telefax računi i dr.).

Predsjednik Nadzornog odbora Preduzeća potpisuje i ovjerava naloge za sluţbena putovanja

direktora Preduzeća. U slučaju spriječenosti Predsjednika Nadzornog odbora, naloge potpisuje i ovjerava zamjenik Predsjednika Nadzornog odbora.

Ĉlan 100.

Isplatom troškova putovanja pravda se primljena akontacija za ta putovanja.

Ukoliko se u propisanom roku ne vrati akontacija, ne moţe se vršiti isplata drugih akontacija za sluţbeno putovanje, odnosno naplata će se izvršiti prinudnim putem i to od prve plate na koju zaposlenik ima pravo.

Naknada za rad na terenu (terenski dodatak)

Ĉlan 101.

Naknada za terenski dodatak isplaćuje se zaposleniku upućenom na rad van mjesta

prebivališta njegove porodice, odnosno sjedišta Poslodavca, duţe od 30 dana. Ako zaposleniku koji je upućen na teren u smislu prethodnog stava nije obezbjeĎen smještaj i

ishrana, terenski dodatak iznosi 75% vaţeće dnevnice za putovanje u zemlji, a ako su smještaj i hrana obezbjeĎeni, zaposlenik ima pravo na terenski dodatak u visini 40% iznosa dnevnice za putovanja u zemlji.

Pravo na terenski dodatak, odvojeni ţivot i dnevnice za sluţbeno putovanje meĎusobno se isključuju.

Dodatna primanja

Ĉlan 102.

Zaposlenik ili njegova porodica imaju pravo na materijalnu pomoć od Poslodavca u slučaju:

Smrti zaposlenika uslijed nesreće na poslu i teškog profesionalnog oboljenja,

njegovoj porodici se isplaćuje novčana naknada u visini najmanje tri prosječne plaće ostvarene u FBiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku;

Smrti zaposlenika ili teške invalidnosti zaposlenika koji nisu posljedica nesreće na poslu i u slučaju smrti člana uţe porodice zaposlenika, isplaćuje se naknada

u visini najmanje dvije plaće ostvarene u FBiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku;

Teške invalidnosti ili teške bolesti zaposlenika ili člana njegove uţe porodice,

jednom godišnje isplaćuje se jednokratna novčana pomoć u visini od tri njegove plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca ili tri prosječne mjesečne plaće

isplaćene u Federaciji ako je to za njega povoljnije. Pod teškom bolešću, u smislu ovog stava, podrazumijeva se akutna tuberkuloza, maligna oboljenja,

endemska nefropatija, hirurška intervencija na srcu i mozgu, sva degerativna oboljenja centralnog nervnog sistema, infarkt (srčani ili moţdani), kao i teške tjelesne povrede. Pravo na jednokratnu pomoć po osnovu teške invalidnosti

21

ostvaruje se za utvrĎen stepen invalidnosti od najmanje 60%. Teţina bolesti,

odnosno stepen invalidnosti se dokazuje na osnovu dijagnoze izdate od strane ovlaštene zdravstvene ustanove.

Jednokratna novčana pomoć moţe se dod ijeliti zaposleniku koji je operiran od bolesti koje nisu obuhvaćene odredbom ovog stava, ukoliko je takva operacija neophodna radi sprječavanja teške invalidnosti ili teške bolesti;

Članom uţe porodice u smislu ovog člana smatraju se bračni drug, djeca i roditelji, kao i unučad bez roditelja..

Ĉlan 103.

Pravo na materijalnu pomoć iz prethodnog člana za slučaj smrti člana uţe porodice i za slučaj teţe bolesti člana uţe porodice zaposlenika, ostvaruje se pod uslovom da je član uţe porodice ţivio u zajedničkom domaćinstvu sa zaposlenikom.

Ako su zaposlenik i njegov bračni drug zaposleni kod Poslodavca, za slučaj smrti jednog od bračnih drugova, pravo na materijalnu pomoć ostvaruje se samo po jednom osnovu.

Ĉlan 104.

Za umrlog zaposlenika Poslodavac snosi troškove sahrane.

U troškove sahrane nisu uključeni troškovi nadgrobnog spomenika ili nišana.

Ĉlan 105.

Zaposleniku koji je ostvario pravo na korištenje punog godišnjeg odmora, pripada pravo na regres za godišnji odmor u visini najmanje 70% plaće zaposlenika ili prosječne plaće

Federacije BiH u prethodna tri mjeseca prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za stastistiku, ako je to zaposleniku povoljnije.

X IZUMI I TEHNIĈKA UNAPREĐENJA ZAPOSLENIKA

Ĉlan 106.

Zaposlenik je duţan da obavijesti Poslodavca o izumu, odnosno tehničkom unapreĎenju kojeg je ostvario na radu ili u vezi sa radom. Poslodavac ima pravo prečeg otkupa izuma i tehničkog unapreĎenja kojeg je zaposlenik

ostvario na radu i u vezi sa radom, pod uslovom da se u roku 30 dana od obavještenja o izumu, odnosno tehničkom unapreĎenju izjasni o ponudi zaposlenika.

Podatke o izumu, odnosno tehničkom izumu zaposlenik je duţan da čuva kao poslovnu tajnu koju ne moţe saopštiti trećem licu bez odobrenja Poslodavca.

Ĉlan 107.

Zaposlenik je duţan obavijestiti Poslodavca i o izumu, odnosno tehničkom unapreĎenju koji

nije ostvaren na radu ili u vezi sa radom, ako je izum u vezi sa djelatnošću Poslodavca. Zaposlenik ustupanje prava u vezi sa izumom Poslodavcu nudi u formi pismene ponude, o kojoj je Poslodavac duţan da se izjasni u roku od mjesec dana od dana prijema ponude.

Ĉlan 108.

Zaposleniku koji ustupi prava vezana za izum, odnosno tehničko unapreĎenje pripada nagrada, a što će Poslodavac zaposleniku regulisati u skladu sa vaţećim propisima.

22

XI ZABRANA TAKMIĈENJA SA POSLODAVCEM

Ĉlan 109.

Za vrijeme trajanja radnog odnosa zaposlenik, bez odobrenja Poslodavca, ne moţe sklapati poslove iz djelatnosti Poslodavca za svoj račun kao ni za račun trećeg lica. Odnos izmeĎu Poslodavca i zaposlenika u slučaju da Poslodavac da zaposleniku odobrenje u

smislu prethodnog stava, regulišu se ugovorom.

XII MATERIJALNA ODGOVORNOST

Ĉlan 110.

Zaposlenik je duţan da pravovremeno i kvalitetno izvršava svoje radne obaveze u duhu

poslovnog morala, pravila struke i profesionalne odgovornosti i da čuva sredstva Posloda vca i svu drugu imovinu koja se nalazi u radnom ili pravnom prometu.

Ĉlan 111.

Zaposlenik je duţan Poslodavcu naknaditi štetu pod uslovom:

-da je šteta prouzrokovana od strane zaposlenika na radu ili u vezi sa radom, -da je šteta prouzrokovana namjerno ili iz krajnje nepaţnje, -da postoji uzročna veza izmeĎu radnje zaposlenika i nastale štete,

-da ne postoje razlozi koji isključuju odgovornost za nastalu štetu.

Ĉlan 112.

Odgovornost zaposlenika za nastalu štetu kao i obavezu zaposlenika da Poslodavcu naknadi štetu u svakom konkretnom slučaju utvrĎuje komisija za naknadu štete.

Komisiju za naknadu štete odreĎuje Poslodavac za svaki konkretni slučaj posebno. Komisija ima tri člana čiji je zadatak da utvrdi da li su ispunjeni uslovi za odgovornost

zaposlenika za nastalu štetu, odnosno da li postoje uslovi za oslobaĎanje zaposlenika od odgovornosti za nastalu štetu. Konačnu odluku o odgovornosti ili oslobaĎanju zaposlenika za nastalu štetu donosi

Poslodavac.

Ĉlan 113.

Zaposlenik neće odgovarati za štetu koja nije učinjena pod uslovima iz člana 112. ovog Pravilnika, kao i u slučajevima kada je šteta učinjena u krajnoj nuţdi, nuţnoj obrani,

dozvoljenoj samopomoći i uz pristanak oštećenog.

Ĉlan 114.

Za štetu prouzrokovanu od strane više zaposlenika, odgovornost snosi svaki zaposlenik za dio štete koji je prouzrokovao, ako se to moţe utvrditi.

Ako se za svakog zaposlenika ne moţe utvrditi dio štete koju je on prouzrokovao, svi zaposlenici koji su učestvovali u prouzrokovanju štete podjednako snose odgovornost za

nastalu štetu i naknaĎuju je u jednakim dijelovima.

Ĉlan 115.

Za štetu koju je prouzrokovalo više zaposlenika krivičnim dijelom sa umišljajem, zaposlenici odgovaraju solidarno.

Šteta iz prethodnog stava moţe se namiriti od jednog zaposlenika, od svih zaposlenika koji su štetu prouzrokovali ili od svakog zaposlenika posebno, u cjelini ili djelomično.

23

Zaposlenik koji je sam naknadio štetu ima pravo da se regresira od ostalih zaposlenika u visini

njihove obaveze.

Ĉlan 116.

Kada se naknada štete ne moţe utvrditi u tačnom iznosu ili kad bi utvrĎivanje iznosa naknade štete prouzrokovalo nesrazmjerne troškove, visina naknade štete utvrĎuje se u paušalnom

iznosu. Iznos naknade štete u paušalnom iznosu utvrĎuje Komisija za naknadu štete koju odredi

Poslodavac. Komisija za naknadu štete umjesto novčanog iznosa štete moţe odrediti da zaposlenik koji je pričinio štetu uspostavi stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, pod uslovom da se

uspostavljanjem ranijeg stanja šteta u potpunosti uklanja. Naknada štete u paušalnom iznosu moţe se utvrĎivati samo za štete pričinjene u iznosu koji

ne prelazi iznos prosječne plaće Poslodavca.

XIII PRESTANAK UGOVORA O RADU

Ĉlan 117.

Ugovor o radu prestaje:

1. smrću zaposlenika; 2. sporazumom poslodavca i zaposlenika;

3. kada zaposlenik navrši 65 godina ţivota i 20 godina staţa osiguranja, odnosno kada zaposlenik navrši 40 godina staţa osiguranja, ako se Poslodavac i zaposlenik drugačije ne dogovore;

4. danom dostavljanja pravosnaţnog rješenja o utvrĎivanju gubitka radne sposobnosti; 5. otkazom Poslodavca odnosno zaposlenika;

6. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odreĎeno vrijeme; 7. ako zaposlenik bude osuĎen na izdrţavanje kazne zatvora duţe od tri mjeseca-danom

stupanja na izdrţavanje kazne;

8. ako zaposleniku bude izrečena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zaštitna mjera u trajanju duţem od tri mjeseca – početkom primjene te mjere;

9. odlukom nadleţnog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.

Prestanak ugovora o radu zbog smrti zaposlenika

Ĉlan 118.

Ugovor o radu prestaje smrću zaposlenika. Smrt zaposlenika dokazuje se izvodom iz matične knjige umrlih.

Prestanak ugovora o radu sporazumom

Ĉlan 119.

Ugovor o radu moţe prestati na temelju sporazuma izmeĎu Poslodavca i zaposlenika. Sporazum o prestanku ugovora o radu zaključuje se u pismenoj formi i isti mora biti potpisan

od strane Poslodavca i zaposlenika. Prijedlog za sporazumni prestanak ugovora o radu u pravilu podnosi zaposlenik u pismenoj

formi. Poslodavac moţe zaposleniku ponuditi prijedlog za sporazumni prestanak ugovora o radu.

24

U prijedlogu za sporazumni prestanak ugovora o radu, volja zaposlenika da mu prestane radni

odnos mora biti jasna i sporazum o prestanku ugovora o radu treba da sadrţi podatke o zaposleniku, ime i prezime zaposlenika, naziv radnog mjesta zaposlenika, datum prestanka

ugovora o radu, otkazni rok, te druge podatke od značaja za zaposlenika i Poslodavca zavisno od konkretnog slučaja. U slučaju kada Poslodavac prihvati prijedlog i sporazum zaposlenika, ugovor o radu prestaje

danom prihvatanja prijedloga od strane Poslodavca, ukoliko u samom sporazumu datum prestanka ugovora o radu nije tačno odreĎen.

Prijedlog za sporazumni raskid ugovora o radu zaposlenik moţe povući do momenta dok sporazum ne bude potpisan od strane Poslodavca.

Prestanak ugovora o radu sticanjem prava za odlazak u penziju

Ĉlan 120.

Zaposlenik koji je navršio 65.godina ţivota i 20 godina staţa, odnosno 40 godina staţa osiguranja, ugovor o radu prestaje po sili zakona. Za prestanak ugovora o radu po ovom

osnovu moraju biti ispunjeni uslovi u odnosu na godine ţivota i staţa osiguranja.

Prestanak Ugovora o radu danom dostavljanja pravosnaţnog rješenja

o utvrĊivanju gubitka radne sposobnosti

Ĉlan 121.

Zaposleniku kod kojeg je od strane nadleţnog organa i na zakonom propisan način utvrĎena

potpuna nesposobnost za rad, ugovor o radu prestaje po sili zakona i to sa danom dostavljanja tog rješenja Poslodavcu. Na osnovu rješenja iz prethodnog stava, Poslodavac donosi odluku o prestanku ugovora o

radu zaposleniku na kojeg se rješenje odnosi.

Prestanak ugovora o radu otkazom Poslodavca

Ĉlan 122.

Poslodavac moţe zaposleniku otkazati ugovor o radu bez obaveze poštivanja propisanog otkaznog roka kada je zaposlenik odgovoran za teţu povredu radne obaveze, a one su takve

prirode da ne bi bilo opravdano očekivati od Poslodavca da nastavi radni odnos sa zaposlenikom. Poslodavac moţe zaposleniku otkazati ugovor o radu bez otkaznog roka i ukazivanja na

mogućnost prestanka radnog odnosa u smislu prethodnog stava u slučaju:

1. Odbijanja izvršavanja, ne izvršavanja ili nemarnog izvršavanja radnih obaveza, čime se onemogućava ili znatnije ometa proces rada ili upravljanje kod Poslodavca ili nanosi veća šteta;

2. Korištenje radnih ili drugih sredstava protivno njihovoj namjeni i na drugi način nezakonito korištenje sredstava, ekonomski neracionalno i nesvrsishodno korištenje

sredstava kojim se Poslodavacu nanosi veća šteta; 3. Ne preduzimanje radnji koje je duţan da preduzme zaposlenik, u okviru svojih

ovlaštenja, usljed čega je prouzrokovana veća šteta, bitno poremećen proces rada ili na

drugi način oteţano poslovanje Poslodavca, odnosno njegovog dijela; 4. Ne pridrţavanje propisanih upustava za rad ili ne ostvarivanje rezultata rada iz

neopravdanih razloga usljed čega je bitno poremećen proces rada ili na drugi način oteţano poslovanje Poslodavca;

25

5. Povreda propisa, odnosno općeg akta o zaštiti od poţara, eksplozije, elementarnih

nepogoda i od štetnog djelovanja otrovnih ili drugih opasnih materija, čime je prouzrokovana veća materijalna šteta, ugroţeni ili mogli biti ugroţeni ţivot i zdravlje

zaposlenika ili drugih lica, bitno poremećen proces rada kod Poslodavca ili na drugi način bitno oteţano poslovanje Poslodavca;

6. Ne preduzimanje ili nedovoljno preduzimanje mjera zaštite na radu, usljed čega je

prouzrokovana veća šteta, ugroţeni ili mogli biti ugroţeni ţivot i zdravlje zaposlenika ili trećih lica, ili bitno poremećen proces rada kod Poslodavca, odnosno njegovom

dijelu, zloupotreba poloţaja i prekoračenja datog ovlaštenja usljed čega je prouzrokovana veća materijalna šteta;

7. Zloupotreba poloţaja i prekoračenje datog ovlaštenja usljed čega je prouzrokovana

veća materijalna šteta; 8. Falsifikovanja isprava ili davanja laţnih i netačnih podataka u cilju zasnivanja radnog

odnosa; 9. Pribavljanja lične materijalne koristi i drugih pogodnosti u vezi sa radom kod

Poslodavca i na njegovu štetu;

10. Falsifikovanje dokumentacije i nedozvoljena upotreba pečata Poslodavca; 11. Bez odobrenja Poslodavca obavlja poslove iz djelatnosti Poslodavca, za svoj račun ili

za račun trećih lica; 12. Svaka radnja (činjenje ili propuštanje) u procesu rada koja istovremeno predstavlja

krivično djelo, koje se goni po sluţbenoj duţnosti, odavanje poslovne tajne, sluţbene

ili druge tajne utvrĎene zakonom ili općim aktom, usljed čega je nastala ili mogla nastati šteta Poslodavcu;

13. Nemarno vršenje poslova kojom se odaje poslovna tajna ili sluţbena tajna ili zakonom ili opštim aktom utvrĎena tajna, usljed čega je prouzrokovana veća šteta Poslodavcu;

14. Odsustvovanje sa rada zbog zloupotrebe prava korištenja bolovanja;

15. Neopravdano izostajanje sa rada 3 ili više dana u mjesecu; 16. Odbijanje zaposlenika da prihvati privremeni rapored na druge poslove u izvanrednim

okolnostima (povećan obim posla, zamjena odsutnog radnika, viša sila i sl.); 17. Lakše povrede radnih obaveza u povratu ili višestrukom povratu; 18. Druge teţe povrede radnih obaveza za koje Poslodavac utvrdi da su prouzrokovale

poremećaj procesa rada, uslijed čega je nastala ili je mogla nastati veća materijalna šteta Poslodavcu.

Većom štetom, u smislu ovog člana, smatra se šteta pričinjena Poslodavcu čija je visina veća od desetorostruke prosječne plaće Poslodavca isplaćena u prethodnom obračunskom periodu.

Ĉlan 123.

Zaposlenik moţe otkazati ugovor o radu bez davanja predviĎenog otkaznog roka u skladu sa

odredbama zakona.

Ĉlan 124.

Zaposleniku koji učini lakšu povredu radne obaveze iz Ugovora o radu, Poslodavac ne moţe dati otkaz Ugovora o radu bez prethodnog pismenog upozorenja zaposlenika o mogućnosti

prestanka radnog odnosa. Pismeno upozorenje iz prethodnog stava treba da sadrţi opis prijestupa ili povrede radne obaveze za koje se zaposlenik smatra odgovornim i izjavu o namjeri da se otkaţe Ugovor o

radu bez davanja predviĎenog otkaznog roka, za slučaj da se takva povreda radne obaveze ponovi.

Poslodavac će postupiti u smislu stava 1. i 2. ovog člana ako zaposlenik učini slijedeće povrede radne obaveze:

26

1. Namjerno odbijanje izvršenja operativnog naloga, odnosno radnog zadatka,

2. Dolazak na rad u pijanom stanju ili upotreba alkohola i drugih narkotičkih sredstava za vrijeme rada,

3. Neopravdano zakašnjenje od 1 sat, pet puta u mjesecu, 4. Izazivanje tuče i učestvovanje u tuči, nekorektno i nepristojno ponašanje na radu, 5. Nepristojno ponašanje i nekorektan odnos prema korisnicima usluga,

6. Neovlašteno zamjenjivanje radnika na radnom mjestu, 7. Nemarno, neuredno i neodgovorno izvršavanje radnih obaveza,

8. Svaka radnja ili propuštanje radnje koja ometa ili onemogućava rad preduzeća, 9. Izbjegavanje provjere radne sposobnosti i obaveznih periodičnih ljekarskih pregleda

radnika na radnim mjestima za koja je to predviĎeno posebnim propisima,

10. Neblagovremena predaja obračuna dnevnog pazara, odnosno razduţivanje novca i drugih papira od vrijednosti,

11. Obračunavanje i radne dokumentacije radi prikrivanja stvarnih prihoda, 12. Ne posjedovanje zaduţenja parking blokova i novca od prodatih blokova prilikom

kontrole od strane ovlaštenih lica,

13. Uzimanje novca korisniku parkinga, a ne davanje parking karte, odnosno ne vraćanje kusura korisniku,

14. Maliverzacija sa parking kartama (izdavanje parking karte manje vrijednosti od naplaćene, prodaja već iskorištenih parking karata, pogrešno nacijepljena i povrat cijelih poništenih parking karata od korisnika i sl.) u cilju ponovne prodaje,

15. Puštanje u saobraćaj neispravnih i nečistih vozila i kabina, 16. Skretanje sa odreĎene maršute kretanja vozila,

17. Samovoljno isključivanje vozila iz saobraćaja bez opravdanih razloga, 18. Nepredavanje vozila u odreĎeno vrijeme odreĎenom licu ili sluţbi od strane vozača po

obavljenom poslu,

19. Upravljanje vozilom od strane zaposlenika koji za to nema ovlaštenje ili omogućavanja takvom zaposleniku da upravlja vozilom u javnom saobraćaju,

20. Neprijavljivanje ili neblagovremeno prijavljivanje kvarova udesa vozila u saobraćaju, 21. Neprijavljivanje ili neblagovremeno prijavljivanje kvarova na vozilima, mašinama,

ureĎajima, sredstvima gašenja poţara, zaštitnim i drugim sredstvima,

22. Uskraćivanje davanja, odnosno neovlašteno davanje podataka ili davanje ne tačnih podataka koji se po propisima daju ovlaštenim organima, ustanovama, organizacijama

i sl. osoblju Preduzeća, 23. Neodazivanje na poziv organa za utvrĎivanje nastale materijalne štete, 24. Neodazivanje na poziv ovlaštenog lica radi davanja iskaza u svoju odbranu, uzimanja

pismenog upozorenja, uzimanja otkaza ugovora o radu i sl.

Pismeno upozorenje iz stava 1. ovog člana ima značenje opomene zaposleniku da će u slučaju nastavka ili ponavljanja kršenja iste ili druge obaveze iz radnog odnosa dobiti otkaz ugovora o radu bez otkaznog roka.

Ĉlan 125.

U slučaju otkaza ugovora o radu iz člana 123. ovog Pravilnika kao i u slučaju upućivanja pismenog upozorenja zaposleniku zbog učinjenih lakših povreda radne obaveze, Poslodavac je obavezan omogućiti zaposleniku da iznese svoju obranu vezano za kršenje radne obaveze

ili ne izvršavanje obaveza iz ugovora o radu. Zaposlenik svoju obranu daje u formi pismene izjave u kojoj iznosi sve podatke, odnosno

razloge bitne za utvrĎivanje da je izvršio kršenje radne obaveze, odnosno da li je došlo do ne izvršavanja radnih obaveza iz ugovora o radu.

27

Pismenu izjavu zaposlenik daje u prisustvu lica koje ovlasti Poslodavac.

Ĉlan 126.

Poslodavac moţe dati otkaz ugovora o radu u smislu člana 123. ovog Pravilnika samo u slučaju kad dokaţe da postoji opravdan razlog za otkaz, odnosno da dokaţe da je učinjeno kršenje radne obaveze ili da obaveze iz ugovora o radu nisu izvršene.

Ĉlan 127.

Otkaz ugovora o radu u smislu člana 123. ovog Pravilnika daje se u roku od 15 dana od dana saznanja Poslodavca za činjenice zbog kojih se daje otkaz. Prijavu o učinjenom kršenju radne obaveze ili o neizvršavanju obaveza iz ugovora o radu

Poslodavcu podnosi neposredni rukovodilac zaposlenika.

Ĉlan 128.

Otkaz ugovora o radu u smislu člana 124. ovog Pravilnika zaposlenik podnosi Poslodavcu pismeno u kojem navodi razloge otkaza.

Na otkaz ugovora o radu koji je podnio zaposlenik, primjenjuju se odredbe ovog Pravilnika.

Ĉlan 129.

Ugovorna strana koja otkaţe ugovor o radu u smislu člana 123. i 124. ovog Pravilnika ima pravo od strane koja je kriva za otkaz da traţi naknadu štete koja je nastala neizvršavanjem

preuzetih obaveza iz ugovora o radu. Postupak naknade štete provodi se prema odredbama Pravilnika koje regulišu naknadu štete.

Prestanak Ugovora o radu istekom vremena na koji je ugovor zakljuĉen

Ĉlan 130.

Ugovor o radu zaključen na odreĎeno vrijeme, po sili zakona prestaje protekom vremena na koji je sklopljen.

Prestanak ugovora o radu ako zaposleniku bude izreĉena kazna

zatvora u trajanju duţem od tri mjeseca

Ĉlan 131.

Zaposleniku koji je osuĎen na izdrţavanje kazne zatvora u trajanju duţem od tri mjeseca,

ugovor o radu prestaje danom stupanja zaposlenika na izdrţavanje kazne. Odluku o prestanku ugovora o radu donosi Poslodavac na osnovu pravosnaţne odluke kojom

je zaposleniku izrečena kazna zatvora.

Prestanak Ugovora o radu ako zaposleniku bude izreĉena mjera

bezbjednosti, vaspitna ili zaštitna mjera u trajanju duţem od tri mjeseca

Ĉlan 132.

Zaposleniku kome bude izrečena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zaštitna mjera u trajanju

duţem od tri mjeseca, pa zaposlenik zbog izrečene mjere bezbjednosti ne bude mogao obavljati poslove zbog kojih je zaključio Ugovor o radu, ili zbog izrečene vaspitne ili zaštitne

mjere mora biti odsutan sa posla duţe od tri mjeseca, Ugovor o radu prestaje danom kada je mjera izrečena.

28

Odluku o prestanku Ugovora o radu donosi Poslodavac na osnovu pravosnaţne odluke kojom

je zaposleniku izrečena mjera.

Prestanak Ugovora o radu odlukom nadleţnog suda

Ĉlan 133.

Zaposleniku prestaje Ugovor o radu ako nadleţni sud donese odluku koja ima za posljedicu prestanak Ugovora o radu.

Ugovor o radu prestaje danom pravosnaţnosti odluke suda.

Oblik i naĉin dostave otkaza

Ĉlan 134.

Otkaz mora biti u pismenoj formi i mora biti obrazloţen uz navoĎenje zakonske odredbe na kojoj se zasniva, kao i dokaza i činjenica na kojima se zasniva donošenje rješenja o otkazu. Otkaz se dostavlja zaposleniku, odnosno Poslodavcu kojem se otkazuje ugovor o radu, uz

obavezno osiguranje dokaza da je otkaz uručen – dostavljen. Dokaz o dostavi – uručenju otkaza moţe se osigurati na način da zaposlenik na primjerku

otkaza, koji ostaje u nadleţnoj kadrovskoj sluţbi, potpisom uz datum potvrdi uručenje otkaza ili putem pošte preporučeno sa povratnicom. U slučaju da se ne moţe osigurati dokaz o dostavi – uručenju otkaza na način opisan u

prethodnom stavu, otkaz se dostavlja na osnovu odredaba Zakona o upravnom postupku. Otkazni rok počinje teći od dana dostave – uručenja otkaza.

Otkazni rok

Ĉlan 135.

Otkaz se daje u pismenoj formi. Poslodavac je obavezan, u pismenoj formi, obrazloţiti otkaz zaposleniku. Otkazni rok ne moţe biti kraći od sedam dana u slučaju da zaposlenik otkazuje ugovor o radu, niti kraći od četrnaest dana u slučaju da Poslodavac otkazuje ugovor o radu,

računajući od dana uručenja otkaza u pismenoj formi zaposleniku, odnosno Poslodavcu. Ako zaposlenik, na zahtjev Poslodavca, prestane sa radom prije isteka propisanog otkaznog

roka, Poslodavac je obavezan da mu isplati naknadu plaće i prizna sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.

Otkaz s ponudom izmjenjenog ugovora

Ĉlan 136.

Poslodavac moţe zaposleniku istovremeno uz otkaz ugovora predloţiti sklapanje ugovora o

radu pod izmjenjenim uslovima (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora). Ako u slučaju iz stava 1. ovog člana zaposlenik prihvati ponudu, zadrţava pravo da pred

nadleţnim sudom osporava dopuštenost takve izmjene ugovora.

29

Otpremnina

Ĉlan 137.

Zaposlenik koji je sa poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodreĎeno vrijeme, a kojem Poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako

se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveza iz radnog odnosa ili neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane zaposlenika, ima pravo na otpremninu koja ne moţe biti manja od

jedne trećine prosječne mjesečne plate isplaćene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca.

Način, uslovi i rokovi isplate otpremine iz prethodnog stava, utvrĎuju se pismenim ugovorom izmeĎu zaposlenika i poslodavca u roku koji ne moţe biti duţi od tri mjeseca od dana

zaključenja prestanaka radnog odnosa. Zaposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju najmanje u visini tri

prosječne mjesečne plate njegovog radnog mjesta ili prosječne plate ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ako je to za

njega povoljnije.

Aneksi ugovora o radu

Ĉlan 138.

U slučaju potrebe obavljanja poslova privremeno odsutnog zaposlenika, povećanja obima odreĎenih poslova, uvoĎenje novih poslova i sl., zaposlenik je po nalogu neposrednog rukovodioca duţan uz poslove svog radnog mjesta na koje je rasporeĎen obavljati i te

poslove.

Ĉlan 139.

Ukoliko potreba za obavljanjem poslova iz prethodnog člana traje duţe od 15 radnih dana, Poslodavac je duţan zaposleniku ponuditi sklapanje aneksa ugovora o radu, ukoliko je to za

zaposlenika povoljnije. Aneksom ugovora regulisat će se vrijeme obavljanja tih poslova, plata zaposlenika, kao i

druga pitanja koja su bitna za konkretno utvrĎivanje odnosa izmeĎu Poslodavca i zaposlenika.

XIV OSTVARIVANJE PRAVA I OBAVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Odluĉivanje o pravima i obavezama iz radnog odnosa

Ĉlan 140.

O pravima i obavezama zaposlenika iz radnog odnosa odlučuje, u skladu sa Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom, ovim Pravilnikom i drugim propisima, Poslodavac ili drugo

ovlašteno lice odreĎeno statutom ili aktom o osnivanju.

Ĉlan 141.

U ostvarivanju pojedinačnih prava iz radnog odnosa, zaposlenik moţe zahtjevati ostvarivanje tih prava kod poslodavca pred nadleţnim sudom i drugim organima, u skladu sa Zakonom o

radu.

30

Zaštita prava iz radnog odnosa

Ĉlan 142.

Zaposlenik koji smatra da mu je Poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa, moţe u roku od 15 dana od dana dostave odluke kojom je povreĎeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtjevati od Poslodavca ostvarivanje tog prava.

Istovremeno sa podnošenjem zahtjeva iz stava 1. ovog člana zaposlenik moţe traţiti zaštitu povrijeĎenog prava i pred nadleţnim sudom.

Ĉlan 143.

U slučaju promjene Poslodavca ili njegovog pravnog poloţaja (npr. zbog nasljeĎivanja,

prodaje, spajanja, pripajanja, podjele promjene oblika preduzeća i dr.), ugovori o radu prenose se na novog Poslodavca, u skladu sa Kolektivnim ugovorom.

Ĉlan 144.

Apsolutna zastara potraţivanja iz radnog odnosa nastupa za tri godine od dana nastanka

potraţivanja, ako zakonom nije drugačije odreĎeno.

XV INFORMISANJE I SUDJELOVANJE ZAPOSLENIKA U ODLUĈIVANJU

Ĉlan 145.

Poslodavac ima obavezu informisati zaposlenike preko predstavnika sindikata po pitanju ekonomsko-socijalnih prava i interesa na način kako se oni meĎusobno dogovore.

Zaposlenici imaju pravo davati mišljenje po pitanjima koja su vezana za njihova ekonomsko-socijalna prava i interese, na način i pod uslovima utvrĎenim Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom i ovim Pravilnikom.

XVI DJELOVANJE SINDIKATA

Ĉlan 146.

Za djelovanje sindikata neposredno će se primjenjivati odredbe Kolektivnog ugovora o

pravima i obavezama Poslodavaca i zaposlenika u oblasti komunalne privrede za teritoriju F BiH (“Sl. novine FBiH” broj 48/06), odredbe Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju F BiH

(“Sl. novine FBiH” broj 54/05) i odredbe Zakona o radu (“Sl. novine FBiH” broj 43/99, 32/00, 29/03) za sindikalno organizovanje i djelovanje.

XVII PRIVREMENI I POVREMENI POSLOVI

Ĉlan 147.

Za vršenje privremenih odnosno povremenih poslova, Poslodavac moţe zaključiti Ugovor o

povremenim odnosno privremenim poslovima. Ugovor o privremenim, odnosno povremenim poslovima moţe se zaključiti za obavljanje

samo onih poslova koji ne predstavljaju poslove za koje se zaključuje ugovor o radu na odreĎeno ili neodreĎeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom. Obavljanje privremenih odnosno povremenih poslova ne moţe trajati duţe od 60 dana u toku

kalendarske godine.

Ĉlan 148.

31

Ugovor o obavljanju privremenih odnosno povremenih poslova moţe se zaključiti u sljedećim

slučajevima: 1. Izrada elaborata i tehničke dokumentacije za izgradnju, rekonstrukciju i

odrţavanje graĎevinskih i drugih objekata i postrojenja u Preduzeću, 2. Rješavanja ključnih problema od bitnog interesa za razvoj Preduzeća, 3. Nadzor nad izgradnjom investicionih objekata,

4. Stručne ocjene i recenzije pojedinih elaborata iz djelokruga rada Preduzeća, 5. Davanje stručnih mišljenja za obavljanje pojedinih poslova za koje se traţi

posebna sprema i stručnost, 6. Izrada raznih planova i programa vezanih za unapreĎenje procesa rada, zaštitu

na radu, zaštitu od poţara i slično,

7. Povremena predavanja na kursevima iz općeg, tehničkog, ekološkog obrazovanja i rada u ispitnim i drugim komisijama,

8. Izrade nastavnih i ispitnih planova i programa i skripti za stručno obrazovanje zaposlenika,

9. Povremene usluge umjetnika, knjiţevnika i slično,

10. Vršenje dekorativnih poslova u prigodne dane, čišćenje i ureĎivanje prilaza, dvorišta, krovova poslovnih zgrada, kao i ureĎivanje objekata, poslove

graĎevinskih ili molersko farbarskih radova.

Ĉlan 149.

Ugovor o obavljanju privremenih, odnosno povremenih poslova zaključuje se u pismenom obliku i sadrţi vrstu, način, rok izvršavanja poslova i iznos naknade za izvršeni posao.

Prednost u zaključivanju Ugovora za obavljanje privremenih, odnosno povremenih poslo va imaju nezaposlena lica, odnosno zaposlenici koji rade s nepunim radnim vremenom, a samo izuzetno oni koji su u radnom odnosu.

Ĉlan 150.

Lice koje obavlja privremene ili povremene poslove nije u radnom odnosu.

XVIII POSEBNE ODREDBE

Ĉlan 151.

Direktora JKP ”KOMRAD” d.o.o.Bihać u skladu sa Zakonom i Statutom imenuje Nadzorni odbor JKP ”KOMRAD” d.o.o.Bihać.

Prava, ovlaštenja i odgovornosti glavnog direktora utvrĎena su Zakonom, Statutom JKP ”KOMRAD” d.o.o.Bihać i menadţerskim ugovorom koji glavni direktor zaključuje sa

Nadzornim odborom JKP ”KOMRAD” d.o.o.Bihać.

Ĉlan 152.

Šefove poslovnih jedinica i sluţbi imenuje i razrješava Uprava preduzeća- direktor. Plaća, druga prava i obaveze šefova poslovnih jedinica i sluţbi ureĎuju se ugovorom izmeĎu

JKP ”KOMRAD” d.o.o. Bihać i ovih lica. Ovaj ugovor potpisuje direktor.

32

XIX PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Ĉlan 153.

Poslodavac je duţan odmah, a najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika, ponuditi zaposlenicima zaključivanje Ugovora o radu u skladu sa ovim Pravilnikom.

Ĉlan 154.

Za pitanja koja nisu regulisana ovim Pravilnikom primjenjivat će se odredbe Zakona o radu, odredbe Općeg Kolektivnog ugovora, Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti komunalne privrede F BiH.

Ĉlan 155.

Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje da vaţi:

Pravilnik o radu broj 138-3/05 od 18.02.2005.god.

Ĉlan 156.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja na oglasnoj tabli

Poslodavca.

Ĉlan 157.

Za pitanja koja nisu regulisana odredbama ovog Pravilnika primjenjivat će se odredbe Zakona o radu i drugih zakona, Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i

zaposlenika u oblasti komunalne privrede za teritoriju FBiH i Općeg kolektivnog ugovora.

P R E D S J E D N I K SKUPŠTINE

Amela Hadţić dipl.iur.

____________________

Broj: 1592-SD/0-13/07

Datum: 15.10.2007.godine