VIP Parangali

Sadraj

Sadraj . 1 1. Tema istraivanja 2

2. Rezultati i rasprava . 5 2.2. Podruje eksploatacije pridnenim parangalima u otvorenom Jadranu . 11 2.3. Usporedba podataka iz oevidnika i stvarnog ulova 16 2.4. Kvalitativni i kvantitativni sastav lovina parangala u otvorenom Jadranu .. 19

2.5. Analiza ulova parangalima po godinama . 22 2.6. Analiza ulova parangalima po mjesecima 28 2.7. Analiza populacijske strukture najvanijih vrsta u lovinama .. 33

2.7.1. Kokot balavac (Trigla lucerna) . 33 2.7.2. Romb, obli (Psetta maxima) 43 2.7.3. Osli (Merluccius merluccius) .. 2.7.4. Raa kamenica (Raja clavata) .. 47 52

2.7.5. Pas kostelj (Squalus acanthias) . 56 2.7.6. Ugor (Conger conger) ... 59 3. Zakljuna razmatranja . 62 4. Literatura . 67

1

VIP Parangali 1. TEMA ISTRAIVANJA

Ribolov pridnenim parangalima predstavlja tradicionalni tip ribolova uz istonu obalu Jadrana kojim su se, sve do nedavno, uglavnom bavili ribari s otoka Visa i to prvenstveno Komie. Poetkom devedesetih, kao posljedica rasta cijene ribe, ovaj tip ribolova se ubrzano razvija i tehnoloki unapreuje, te postaje sve znaajniji konkurent pridnenoj koi u eksploataciji obnovljivih bogatstava otvorenog Jadrana. Od isto lokalnog tipa ribolova vezanog za uska podruja oko otoka otvorenog srednjeg Jadrana, lov pridnenim parangalima se iri na sve vei dio otvorenog Jadrana te danas obuhvaa veinu otvorenog teritorijalnog mora, ZERP, a dijelom i talijanski epikontinentalni pojas. irenje ovog tipa ribolova nije praeno adekvatnim znanstvenim istraivanjima koja bi opisala njegov utjecaj na obnovljiva bogatstva mora i dala preporuke za odrivo gospodarenje i zatitu. Uz istonu obalu Jadrana problematikom parangala bavili su se jedino Kirini i Lepeti (1955), koji su obavili pokusni ribolov u junom Jadranu (od Dubrovnika prema jugu), te opisali kvantitativni i kvalitativni sastav lovina. Ni sa talijanske strane situacija nije bila znatno povoljnija. Svega je nekoliko radova objavljeno o ovoj problematici (Petrucci i Antolini, 1990; De Zio et al., 1998; te Ungaro et al., 2004), iako ovaj tip ribolova i za talijanske ribare u posljednje vrijeme postaje sve interesantniji. Imajui u vidu navedeno poveanje ribolova pridnenim parangalima u otvorenom Jadranu, koje nije praeno adekvatnim znanstvenim monitoringom, te svjesni dugorone neodrivosti takvog naina eksploatacije obnovljivih bogatstava, predloen je projekt Eksploatacija pridnenim parangalima u otvorenom Jadranu kroz koji se nastojalo sljedee: procijeniti veliinu i ribolovni napor hrvatske flote pridnenih parangala, opisati glavna podruja na kojima se obavlja eksploatacija, opisati kvalitativni i kvantitativni sastav lovina, opisati prostornu i vremensku rasprostranjenost glavnih vrsta u lovinama, opisati demografsku strukturu eksploatiranih populacija, ocijeniti utjecaj pridnenih parangala i drugih ribolovnih alata (prvenstveno pridnene koe) na eksploatirane populacije, te dati preporuke za buduu eksploataciju pridnenim parangalima u otvorenom moru.

2

VIP Parangali Pri izradi ovog projekta sluili smo se s nekoliko izvora podataka: podaci prikupljeni direktno na brodovima tijekom ribolovne aktivnosti podaci o lovinama pojedinih brodova prikupljeni direktno od ribara na iskrcajnim mjestima po zavretku ribolova podaci prikupljeni u otkupnim stanicama podaci prikupljeni u podrunim jedinicama Uprave za ribarstvo koji potjeu iz Oevidnika o ulovu podaci prikupljeni od ribara koji vode svoju vlastitu dugogodinju vjerodostojnu statistiku ulova i ribolovnog napora, podaci prikupljeni u razgovoru s ribarima,

Kako je rije o podacima razliite kvalitete, preciznosti i vjerodostojnosti, to su navedeni podaci odvojeno obraivani i meusobno komparirani. Pri standardizaciji podataka nastojalo se primjeniti onaj tip koji e dati najpreciznije rezultate: gdje je god to bilo mogue ulovi su standardizirani na ulov po danu, a ukoliko nisu postojali podaci o trajanju ribolova, standardizacija je obavljana kao ulov po izlasku. U pravilu jedan izlazak na more je trajao 2-3 dana (ovisno o vremenskim prilikama i podruju na kojem se radi). Standardizacija ulova po udici nije bila mogua, jer ti podaci ili ne postoje, ili se tijekom jednog izlaska (ili ribolovnog dana) broj udica mijenjao, kao i njihova veliina.

Slika 1. Laboratorijska obrada primjeraka ciljanih vrsta

Ukupno su analizirani oevidnici za jednogodinje razdoblje za 57 brodova koji pokrivaju podrune ispostave Split i Zadar (glavnina ribolovne flote). U ribarskoj zadruzi Komia smo na uvid dobili detaljne podatke o ulovima 12 brodova (anonimni podaci) za vremensko

3

VIP Parangali razdoblje od 5 godina (od 2002. do 2006. godine). Od zadarskih ribara smo dobili seriju podataka o ulovima parangala u razdoblju od 1997. do 2006. godine. Osim ovih podataka, obavljana je analiza primjeraka ciljanih vrsta koja je obuhvaala mjerenje duine i mase svakog primjerka, te odreivanje spola i stupnja zrelosti gonada (makroskopski). Na taj nain ukupno je analiziran 2.091 primjerak (985 kokota; 722 oslia, 205 romba; te 179 primjeraka ostalih vrsta). Pri analizi stupnja zrelosti gonada koristila se MEDITS skala stupnjeva zrelosti. Prema ovoj skali gonade se dijele u etiri stupnja zrelosti: 1. stupanj nezrele gonade; 2. stupanj gonade u pripremi za mrijest; 3. stupanj gonade u mrijestu i 4. stupanj gonade nakon mrijesta. Prilikom opisivanja rasprostranjenosti pridnenih organizama i izrade karata rasprostranjenja nije bilo mogue koristiti podatke prikupljene parangalom. Naime, kako je rije o izrazito selektivnom alatu koji lovi iskljuivo velike primjerke, dobivena slika distribucije ne bi prikazivala realno stanje. Stoga se za potrebe izrade karata distribucije sluilo podacima prikupljenim tijekom meunarodnih ekspedicija MEDITS od 1996. do 2005. godine, a koji obuhvaaju cijeli srednji i sjeverni Jadran. Za izradu karata koriteni su programi ATRIS i Arc View.

Slika 2. Izgled gonada enki kokota (lijevo) i mujaka (desno) u fazi mrijesta

4

VIP Parangali 2. REZULTATI I RASPRAVA

Ribolov pridnenim parangalima je specifian tip ribolova koji se odvija razliitim intenzitetom tijekom godine, te na razliitim ribolovnim podrujima. Intenzitet i podruje rada ovise prvenstveno o dostupnosti ciljanih vrsta ovog tipa ribolova, ali i o vremenskim prilikama. Isto tako, dinamika rada pridnenim parangalima ovisi i o radu ribara koji koriste druge tehnike ribolova. Tako npr. ribolov u otvorenom moru velikim dijelom ovisi o prisutnosti pridnenih koa, koje s parangalima kompetitiraju za ribolovno podruje, ali i za resurse koji se izlovljavaju (prvenstveno oslia). Jaki kompetitivni odnosi postoje i izmeu ribara koji love parangalom i mreama stajaicama, naroito u otvorenom sjevernom Jadranu u vrijeme lova romba. Povijesno gledano, lov pridnenim parangalima predstavlja jednu od starijih grana ribolova u Jadranskom moru, a glavnina ribolovne flote nalazi se, kako i nekada, tako i sada, na otoku Visu, i to prvenstveno u Komii. Od ukupno 60-ak brodova koji love pridnenim parangalom u otvorenom Jadranu (prema podacima prikupljenim iz Oevidnika o ulovu tijekom 2004. i 2005. godine), 35 ih je iz Komie. Svega po nekoliko brodova ima u drugim lukama (Biograd, Hvar, Jelsa, Kali, Makarska, Seget Donji, Split, Suuraj, ipan, Trogir, Vis, Zadar). Rije je uglavnom o manjim plovilima ija duina u pravilu nije vea od 10 metara.

Slika 3. Brodovi za lov pridnenim parangalima u komikoj luci 5

VIP Parangali Uz nau flotu parangala, u otvorenom Jadranu eksploatacijom se poinju baviti i talijanski ribari. Iako je njihov broj sve do nedavno bio mali, u novije vrijeme, prema priama naih ribara (vjerodostojni podaci s talijanske strane ne postoje) broj brodova je naglo porastao. Prema dostupnim podacima (Ungaro i sur., 2004), u 2003. godini, talijanski znanstvenici procjenjuju da u Jadranu operira svega 20-30 talijanskih brodova (iz luka Mola i Monopoli Bari), a povremeno im se pridruuju i brodovi sa Sicilije. Ovi brodovi imaju 20-30 izlazaka godinje u trajanju od 3 do 4 dana, a rije je o plovilima izmeu 10-15 t (GRT) i 75-150 kW.

Slika 4. Raa kamenica ulovljena pridnenim parangalom

Prema rijeima starih ribara iz Komie, dananji ulovi pridnenih parangala znaajno se razlikuju od onih koji su ostvarivani kroz povijest. S jedne strane je dolo do pada ulova, ali i do izrazitih promjena u sastavu lovina. Tako, npr. pedesetih godina prolog stoljea glavninu ulova inile su hrskavinjae. Njihov udio u lovinama iznosio je i do 90% ukupnog ulova. Najvei dio inila je raa kamenica (80%), a ostatak morski psi. Prosjena teina rae iznosila je oko 2 kg po primjerku, a prosjean dnevni ulov oko stotinjak kilograma. Znaajna vrsta u lovinama bila je i volina (Raja batis i Raja oxyrinchus), iji su primjerci bili teina od 15-ak pa sve do 100 kg. Ostale vrste u lovinama bili su oslii (5-6 primjeraka dnevno), zubatac kruna (primjerci i do 20 kg), te sluajno romb (uglavnom s vanjske strane otoka Sveca).

6

VIP Parangali Udio oslia u lovinama poinje rasti poetkom devedesetih, te su ulovi sve do danas, manje ili vie, konstantni. Upravo kod oslia ribari primjeuju izrazito cikliko pojavljivanje i nestajanje vrste u lovinama. Kokot je bio izuzetno rijetka vrsta u lovinama (svega 1-2 primjerka dnevno), a porast njegovog udjela u lovinama ribari vremenski povezuju s nestankom rae kamenice (poetak devedesetih), a danas je kokot glavna vrsta u lovinama pridnenim parangalima u otvorenom Jadranu. U novije vrijeme u lovinama parangala sve je zastupljeniji ugor, za kojeg ribari tvrde kako ga prije u lovinama gotovo nije ni bilo.

Slika 5. Kokot ulovljen pridnenim parangalom

Promjene koje su nastupile u lovinama pridnenih parangala imaju vie uzroka. Najvaniji meu njima je razina ribolovnog pritiska, te s njime povezano smanjenja biomase i promjene u sastavu zajednica. Upravo smanjenje udjela hrskavinjaa u lovinama moe se objasniti ovim uzrokom. Naime, ope je poznata injenica kako su hrskavinjae, i to prvenstveno rae, 7

VIP Parangali izuzetno osjetljive na poveani intenzitet eksploatacije zbog svojih biolokih i ekolokih karakteristika (velike dimenzije, spor rast, slaba reprodukcijska mo). Poveanje ribolovnog napora u Jadranskom moru, prvenstveno koarskog, rezultiralo je drastinim padom gustoe populacije ove vrste. Usporeujui ulove rae kamenice nakon drugog svjetskog rata (ekspedicija Hvar, 1948/49) i danas, Vrgo (2000) nalazi kako je kod vrste nastupio tipian prelov. Raa je s drugog-treeg mjesta po zastupljenosti u lovinama danas pala na 23 mjesto. Nestajanjem rae, u pridnenim zajednicama oslobaa se mjesto velikog predatora u hranidbenom lancu, te upravo u ovome svjetlu mogue je opisivati promjene koje se dogaaju u lovinama parangala: nestanak rae i poveavanje zastupljenosti kokota i oslia. Meutim, razlike u ulovu i sastavu lovina pridnenim parangalima treba traiti i u promjeni naina, opreme i podruja ribolova kroz povijest. Naime, kroz povijest se ribolov pridnenim parangalima odvijao u podrujima oko otoka otvorenog srednjeg Jadrana (Vis, Palagrua, Svetac, Bievo i eventualno Jabuka). Podruje djelovanja parangala bilo je ogranieno na 7-8 NM od obale, dok ono danas obuhvaa znatno ire podruje: cijeli otvoreni srednji i dio sjevernog Jadrana (ukljuivi Zatieni ekoloko ribolovni pojas i dio talijanskog epikontinentalnog pojasa), te teritorijalne vode junog Jadrana. Dok su izlasci prije trajali u pravilu jedan dan (zbog nemogunost uvanja ribe na visokim temperaturama), danas jedan izlazak traje 2 do 3 (eventualno 4) dana.

Slika 6. Hidraulino vitlo za vaenje parangala

8

VIP Parangali Glavna tehnoloka inovacija koja je pogodovala razvoju ribolova s parangalima poetkom devedesetih, bila je uvoenje hidraulinog vitla, koje je omoguio bre vaenje i postavljanje parangala. Na taj nain bilo je mogue poveati duinu parangala i broj udica koje se koriste, ali i dubinu na kojoj se radi. Prije uvoenja hidraulinog vitla duina parangala iznosila je maksimalno do 5 NM, a udice su postavljane na razmak od 3 pasa (oko 5 metara), dok se danas postavlja i do 3 000 udica na razmaku od oko 5 pasa (oko 8 metara). U pravilu duina parangala danas iznosi oko 10-12 NM, uz veliinu udica br. 8 (Mustad). Poboljanjem tehnike, ribolov se premjeta na nova podruja, a u lovinama se nalaze nove vrste. Tipian ovakav primjer je lov romba. Ova vrsta se kroz povijest lovila jako malo (uglavnom mali primjerci) i to prvenstveno na podruju od Sveca prema Jabuci, te s vanjske strane Palagrue. U novije vrijeme glavno (i gotovo jedino) lovno podruje za ovu vrstu su teritorijalno more, Zatieno ekoloko ribolovni pojas i dio talijanskog epikontinentalnog pojasa sjevernije od Jabuke kotline na dubinama manjim od 100 metara. Poboljanje ribolovne tehnike kroz uvoenje ehosondera i GPS-a omoguili su i otkrivanje novih podruja gdje je gustoa ribe vea (prvenstveno brakovi), pa se vie ne lovi na slijepo. Iako u ovom tipu ribolova veliki utjecaj na koliinu ulova imaju ribarsko znanje, iskustvo, oprema, ali i srea, jedan od glavnih imbenika o kojem ovisi ulov je broj udica (a s njim je u direktnoj korelaciji i duina parangala i podruje koje se pokriva). Na slici 7. prikazan je odnos ulova kokota i broja udica parangala (Vlai, 2000).

30 25 ulov kokota (kom) 20 15 10 5 0 0 200 400 600 800 1000 1200 1400 broj udica

Slika 7 Odnos broja udica i ulova kokota (Vlai, 2000)

9

VIP Parangali Ribolov pridnenim parangalima u otvorenom moru vrlo esto se obavlja u druinama (grupa od 2 do 3 broda). Ribolov u druinama se prakticira u pravilu kada se lovi dalje od matine luke. U ovom sluaju brodovi love na razliitim dubinama i u razliitim smjerovima, pokuavajui otkriti najbolja lovita, o emu meusobno izmjenjuju informacije. Po zavretku ribolova druine esto dijele zajedniku lovinu na jednake dijelove. Posadu broda u pravilu ine dva ovjeka (rjee 1). Zaposlenik na brodu u pravilu je plaen postotkom od ulovljene ribe na nain da dobiva od 25-35% (ovisno o brodu) vrijednosti ulova (nakon to se podmire svi trokovi). Veliki broj ribara lovi parangalima samo u jednom dijelu godine. U drugom dijelu godine bave se drugim tipovima ribolova (npr. lov jastoga), ili turizmom. Iz navedenog razloga je teko govoriti o broju radnih dana u ovom tipu ribolova, ali on ni kod onih najaktivnijih ne prelazi stotinjak dana godinje na moru.

10

VIP Parangali 2.2. Podruje eksploatacije pridnenim parangalima u otvorenom Jadranu

Eksploatacija pridnenim parangalima uz hrvatsku obalu Jadrana ima dugaku tradiciju, a podruja na kojima se lovilo mijenjala su se kroz povijest. U poetku se ribolov obavljao primitivnim i slabo opremljenim plovilima, to je za posljedicu imalo da se radilo iskljuivo uz otoke otvorenog srednjeg Jadrana (slika 8). Najvei dio flote se nalazio u Komii (kao i danas), a glavna podruja ribolova su bila do 5-6 NM oko otoka Palagrue, Suca, Visa, Bieva, Sveca pa do otoia Jabuke. Ograniavajui faktor za duinu boravka bilo je nepostojanje uvjeta za uvanje lovine i vremenske (ne)prilike na moru, te su se ribari u pravilu na moru zadravali jedan dan.

Slika 8. Nekadanja podruja eksploatacije pridnenim parangalima Poboljanjem opreme (moderni navigacijski ureaji, dizanje parangala pomou hidraulinog vitla, poboljanjem prostora za skladitenje ribe), te poveanjem brzine brodova, produuje se boravak na moru (danas on iznosi u pravilu dva do tri dana). Na taj nain je omogueno proirivanje podruja djelovanja brodova, tako da se danas moe rei da se eksploatacija pridnenim parangalima odvija u najveem dijelu otvorenog srednjeg Jadrana, kako u teritorijalnom moru, tako i u ZERP-u i dijelu talijanskog epikontinentalnog pojasa (slika 9).

11

VIP Parangali

Slika 9. Glavna podruja na kojima se lovi pridnenim parangalima

Danas su glavna podruja ribolova smjetena od june granice hrvatskog teritorijalnog mora, pa sve do dijelova otvorenog sjevernog Jadrana (gotovo do otoka Suca). U novije vrijeme s eksploatacijom se zapoelo i u kanalskim podrujima sjevernog Jadrana i to prvenstveno u Kvarneriu. Prema otvorenom moru eksploatacija se obavlja u pravilu sve do granice ZERPa, ali i u talijanskom epikontinentalnom pojasu. Podruja ribolova parangalima mijenjaju se tijekom godine, i u pravilu ovise o migracijama i dostupnosti vrsta koje se izlovljavaju. Meutim, na vremensku dinamiku rada parangala znatno utjee i pridneni koarski ribolov. Naime, rije je o alatu koji je u direktnom kompetitivnom odnosu s pridnenim parangalom, kako zbog podruja na kojima se obavljaju, tako i zbog dijela ciljanih vrsta koje eksploatiraju (prvenstveno oslia). Ovaj kompetitivni odnos naroito je vidljiv u ZERP-u, gdje operira brojna talijanska koarska flota. Zbog ovog problema, eksploatacija u podruju ZERP-a mogua je svega dva do tri dana tjedno, odnosno u vrijeme vikenda, kada je talijanska flota u lukama. Unato ovakvoj relativnoj vremenskoj odvojenosti ova dva tipa ribolova, nerijetko se dogaa da koe prilikom rada oteuju pridnene parangale. Izraziti kompetitivni odnosi postoje i izmeu parangala i mrea stajaica za lov romba i to prvenstveno u dijelu sjevernog Jadrana. Kako ribolov pridnenim parangalima ciljano izlovljava uglavnom tri vrste: kokota, romba i oslia, tako su i najvanija podruja eksploatacije smjetena u onim djelovima Jadrana gdje je gustoa navedenih populacija u datom vremenu najvea.

12

VIP Parangali

Slika 10. Glavna podruja eksploatacije kokota

Najvanija vrsta u lovinama parangala je kokot, a ribolov se odvija s razliitim intenzitetom cijele godine. Najvei ulovi se ostvaruju u zimskim mjesecima, a najvanija podruja ribolova su prikazana na slici 10. Iako se ova vrsta lovi u cijelom otvorenom srednjem Jadranu, glavna ribolovna podruja se nalaze s vanjske strane Mljeta i Lastova, oko Palagrue, u rubnim podrujima Jabuke kotline, te s vanjske strane Kornata i Dugog otoka prema ZERP-u. Relativno dobri ulovi se ostvaruju u pojedinim dijelovima godine u Kvarneriu. Za razliku od kokota koji se lovi gotovo cijele godine, romb se lovi iskljuivo tijekom zime i ranog proljea (od prosinca do svibnja), i to prvenstveno u dijelu otvorenog sjevernog Jadrana (u teritorijalnom moru, ZERP-u i talijanskom epikontinentalnom pojasu) s vanjske strane Kornata i Dugog otoka (slika 11), gdje se podruje distribucije romba djelomino poklapa s podrujem distribucije kokota. Romb se u manjim koliinama lovi i ispod Palagrue, te oko Visa, Bieva i s vanjske strane olte.

13

VIP Parangali

Slika 11. Glavna podruja eksploatacije romba

Slika 12. Glavna podruja eksploatacije oslia

14

VIP Parangali Osli je u lovinama parangala prisutan tijekom cijele godine, a glavna podruja na kojima se obavlja ribolov prikazana su na slici 12. Uglavnom se radi o otvorenom srednjem Jadranu, kako u teritorijalnom moru tako i u ZERP-u. Iako su kroz povijest predstavljale glavninu ulova pridnenih parangala (prema rijeima starih komikih ribara lovilo se i do 500 kg na dan), u zadnje vrijeme ulov rae parangalima je gotovo simbolian. Danas se jo moe nai na podrujima koja nisu izloena koarskom ribolovu, bilo zbog zadjeva ili velike koliine prilova (porki tereni). Komiki ribari je danas jo love u znaajnijim koliinama jedino oko Palagrue. Morski psi (prvenstveno rod Squalus), takoer se love pridnenim parangalima, ali oni u pravilu ne predstavljaju ciljanu vrstu ovog tipa ribolova. Najvei ulovi pasa ostvaruju se u podruju otvorenog sjevernog Jadrana, a manje u srednjem Jadranu.

Slika 13. Glavna podruja eksploatacije hrskavinjaa

15

VIP Parangali 2.3. Usporedba podataka iz oevidnika i stvarnog ulova

Statistika ulova i ribolovnog napora kojim je ostvaren u Republici Hrvatskoj prikuplja se putem Dravnog zavoda za statistiku, ali i putem Oevidnika o ulovu koje provodi Uprava ribarstva MPVG. Navedene oevidnike ribari popunjavaju za svaki dan proveden u ribolovu, a dostavljaju ih mjeseno lokalnoj jedinici Uprave za ribarstvo. Oni sadre podatke o alatu kojim se lovilo, broju ribolovnih dana, podruju ribolova i ostvarenom ulovu. Zbog slabe kontrole popunjavanja oevidnika, uvrijeeno je miljenje da je njihova vjerodostojnost kao pokazatelja ulova i ribolovnog napora kojim je ostvaren veoma upitna. Pokuavajui istraiti u kakvoj su korelaciji stvarni ulovi s onima koji su prikazani kroz oevidnik, usporedili smo podatke iz oevidnika s podacima prikupljenim na terenu za isto razdoblje od travnja 2004. do poetka oujka 2005. godine. Analizirani su oevidnici za ukupno 57 brodova koji su prikupljeni u podrunim ispostavama Uprave za ribarstvo u Zadru i Splitu, tj. onim podrujima gdje je ribolov pridnenim parangalima u otvorenom moru najintenzivniji. U ostalim podrunim jedinicama u pravilu ne postoje ribari koji se intenzivnije bave ribolovom pridnenim parangalima na otvorenom moru. Slijedom navedenog, analizirani oevidnici predstavljaju reprezentativan dio flote parangala, te podaci prikupljeni na osnovu njih dobro opisuju stanje kompletne flote. Podaci prikupljeni u podrunoj ispostavi u Splitu (54 broda) usporeeni su s podacima o ulovu ribara koji svoje lovine predaju Ribarskoj zadruzi u Komii (12 brodova), a koji ine oko 23% ribolovne flote. Ukupan ulov prikazan u istraivanom razdoblju od travnja 2004. do poetka oujka 2005. godine za 54 broda u podrunoj ispostavi u Splitu iznosio je 61 491 kg, dok je 12 brodova koji lovine predaju Ribarskoj zadrugi u Komii ukupno predalo 31 487 kg. Prosjean ulov raunat na osnovu sume mjesenih srednjaka za aktivne brodove u datom mjesecu za istraivano razdoblje iznosio je za oevidnike 2 175 kg/brodu, a u Ribarskoj zadruzi Komia 4 041 kg/brodu. Na osnovu dobivenih podataka ispada da se u oevidnicima prikazuje samo 51% ostvarenog ulova (slika 14). Pri interpretaciji ovih podataka treba biti veoma oprezan, budui da svi ribari nisu jednako efikasni u ribolovu. Naime, uz isti ribolovni napor (broj dana, broj udica, duinu parangala i sl.) ne ostvaruje se isti ulov, tj. ne postoji jaka korelacija izmeu ribolovnog napora i ostvarenog ulova. Na ulov, osim ribolovnog napora, presudno utjeu iskustvo i znanje ribara, podruje na kojem se radi, srea i sl. Nadalje, kroz razgovor s ribarima doli smo do podataka

16

VIP Parangali da dio ribara jedan dio ulova prodaje direktno na ribarnici ili koristi za osobne potrebe, te se oni ne prikazuju u statistici ulova. Na slici 14 prikazani su odnosi ulova prosjenog broda u istraivanom razdoblju na osnovu podataka dobivenih iz oevidnika i onih prikupljenih u zadruzi u kojima je vidljiva velika razlika u vrijednostima. Prosjean ulov broda u istraivanom razdoblju u ribarskoj zadruzi iznosio je 2 624 kg, a na osnovu oevidnika ova vrijednost je bila 1 139 kg. Kao i u prethodnom sluaju, ove rezultate treba uzimati s oprezom, jer i kod oevidnika i kod brodova komike zadruge postoji velika razlika u ribolovnom naporu pojedinih brodova (pojedini su brodovi i u jednom i u drugom sluaju imali samo po nekoliko radnih dana). Tako, npr. ako se iz prorauna za brodove komike zadruge uklone tri broda s malim brojem izlazaka, tada srednja vrijednost ulova raste s 2 624 kg na 3 400 kg.

Odnos oevidnika i stvarnog ulova3000 2500 kg/godina/brod 2000 1500 1000 500 0 stvarni ulov oevidnici OSTALE VRSTE OSLI ROMB KOKOT

Slika 14. Omjer ulova prikazanog u oevidnicima i stvarnog ulova

Ukoliko se usporede podaci oevidnika i stvarnog ulova po mjesecima po pojedinim vrstama, dobije se stanje prikazano na slici 15. Razlika u podacima prikupljenima na razliite naine vidljiva je i u ovom sluaju. Dodue, kretanje ulova po mjesecima u oba sluaja ima slian trend.

17

VIP ParangaliUKUPAN ULOV700 600 kg/mjesec/brod 500 400 300 200 100 0tra va nj sv ib an j lip an j sr pa nj ko lo vo z ru ja n lis to pa d st ud en i pr os in ac300

TRIG LUCoevidnik - kokot ulov - kokot

oevidnik - ukupan ulovkg/mjesec/brod

ulov - ukupan ulov

250 200 150 100 50 0

tra va nj sv ib an j lip an j

sr pa nj ko lo vo z

MERL MER250 kg/mjesec/brodkg/mjesec/brod 45 40

PSET MAX

200 150 100 50 0

oevidnik - osli ulov - osli

35 30 25 20 15 10 5 0

oevidnik - romb ulov - romb

tra va nj sv ib an j

sr pa nj

z

lis to pa d

st ud en i pr os in ac

lip an j

tra va nj sv ib an j

ru ja n

ko lo vo z

sr pa nj

ru ja n lis to pa d

Slika 15. Omjer stvarnog ulova i ulova prikazanog u oevidnicima po mjesecima za ukupan ulov i ciljane vrste

Sve prethodno navedeno navodi nas na zakljuak kako u analiziranom razdoblju podaci prikazani u oevidnicima ne predstavljaju ni priblino stvarno stanje ulova pridnenim parangalima, te kao takvi ne mogu sluiti za praenje stanja ovog tipa ribolova.

st ud en i pr os in ac

ko lo vo

lip an j

st ud en i pr os in ac

ru ja n lis to pa d

18

VIP Parangali 2.4. Kvalitativni i kvantitativni sastav lovina parangala u otvorenom Jadranu

U lovinama pridnenog parangala javlja se vei broj vrsta riba, te se on moe svrstati u kategoriju mnogovrsnog ribolova (multispecies fishery). Ipak, glavninu ulova ine tri vrste: kokot (Trigla lucerna), osli (Merluccius merluccius) i romb (Psetta maxima), dok se sve ostale vrste mogu smatrati sporednim vrstama u lovinama parangala. Udio ovih ostalih vrsta u lovinama ovisi o podruju na kojem se radi, o sezoni, ali i o ribaru (pojedini ribari vraaju u more manje primjerke i one vrste koje imaju malu trinu vrijednost).PAGAR 0,351% SABLJARKA 0,538% UGOR 1,552% PSI 2,264% ARBUN 3,007% KOKOT 42,254% TUNA 0,392% GOF 0,197% ZUBATAC 0,033% HLAP 0,033% KARPINE 0,032% TABINJA KG 0,013%

KIRNJA 0,041%

LUC 4,711% OSLI 12,853% ROMB 31,728%

Slika 16. Prosjean sastav lovina parangala (Zadarsko podruje) za razdoblje 1997-2006

Na slici 16 prikazan je postotni sastav lovina ribara koji love pridnenim parangalom sjevernije od Jabuke kotline. Tri glavne vrste u lovinama ine 87% ukupnog ulova (kokot 42,3%; romb 31,7% i osli 12,9%). Od ostalih vrsta s postotkom veim od 1% javljaju se sljedee vrste: luc (Euthynnus alletteratus) 4,7%, arbun (Pagellus erythrinus) 3,0%, pas (Squalus acanthias) 2,3% i ugor (Conger conger) 1,6%. Ostalih devet vrsta ine ukupno 1,6% ukupnog ulova. Sastav analiziranih lovina komikih ribara za petogodinje razdoblje daje slinu sliku. Tri glavne vrste ine 84% ulova (kokot 49,9%, osli 30,7% i romb 2,8%). Za razliku od zadarskih parangala, ovdje su drugaiji omjeri sporednih vrsta u lovinama: pas (6,2%), ugor (3,0%), raa kamenica (2,7%), luc (2,0%) i golub (1,5%). Dvanaest vrsta je u lovinama bilo zastupljeno s pojedinanim postotkom manjim od 1% i one su skupa iznosile 1,12% ukupnog ulova (slika 17).

19

VIP ParangaliMA LICA PALAMIDA 0,27% 0,03% 0,00%

LOKARDA SABLJARKA 0,19% 0,18% GOLUB LUC 1,49% 2,05% RAA 2,71% ROMB 2,79% UGOR 3,04% PAS 6,25% OSLI 30,69%

TUNJ 0,01%

LAMPUGA JASTOG 0,13% 0,01%

GOF 0,11%

KIRNJA 0,01%

MAKA 0,01% SARUN 0,18%

KOKOT 49,85%

KOMIA

Slika 17. Prosjean sastav lovina parangala (Komia) za razdoblje 2002-2006

Sastav lovina parangala znaajno ovisi o podruju na kojem se ribolov odvija. Tako, npr. ako se analiziraju lovine ostvarene sjevernije od Jabuke kotline, onda se podruje ribolova moe grubo podijeliti u tri zone: Kvarneri, otvorene vode teritorijalnog mora i Zatieni ekoloko ribolovni pojas (slika 18). Najmanji ulovi se ostvaruju u podruju Kvarneria, a najvei u otvorenom teritorijalnom moru. Meutim, glavna vrsta koja utjee na ove razlike je romb, koji se lovi samo u jednom dijelu godine (kasna zima i proljee).

70 60 50 kg/dan 40 30 20 10 0 Kvarneri ZERP Teritorijalno more

Zadar

OSTALO OSLI ROMB KOKOT

Slika 18. Sastav lovina parangala u razliitim djelovima Jadrana (sjeverno od Jabuke kotline)

20

VIP Parangali Po svojoj specifinosti se u sastavu lovina izdvaja ogranieno podruje u dijelu ZERP-a nasuprot Kornata, koje ribari nazivaju Tangun, u kojem se nalaze brakovi (slika 19). Kako je rije o kamenitoj podlozi, i vrste koje se javljaju u lovinama su drugaije. Na ovom podruju glavninu ulova ini arbun, a znaajne su i lovine ugora.PAGAR 2,35%

Ulov na brakuPSI 0,70% SABLJARKA 1,25% OSTALO 0,37% ARBUN 31,10%

OSLI 3,41%

UGOR 15,83%

ROMB 21,96%

KOKOT 23,03%

Slika 20. Sastav lovina parangalom na brakovima u otvorenom sjevernom Jadranu

21

VIP Parangali 2.5. Analiza ulova parangalima po godinama

Prilikom analize lovina po godinama koritene su dvije serije podataka. Jedan dio podataka ini personalna i vjerodostojna statistika ribara iz Zadra u vremenskom intervalu od 1997. do 2006. godine s vrlo detaljnim podacima o ulovu, podruju na kojem je ostvareno i ribolovnom naporu. Drugi dio podataka potjee iz ribarske zadruge Komia za razdoblje od 2002. do 2005. i to za 12 brodova, a u njemu se nalaze podaci o sastavu ulova i vremenu kada je ostvaren. Kako se radi o podacima razliite kvalitete, ni standardizacija podataka nije mogla biti nainjena na isti nain. Standardizacija za prvu seriju podataka nainjena je kao

ulov/brod/dan, a za drugi set podataka ulov/brod/izlazak. Pri usporedbi ovih podataka treba imati na umu da prosjean izlazak traje 2-3 dana (slika 21).

UKUPAN ULOV90 200 180 80 Komia 160 70 140 60 120 50 100 40 80 30 60 20 40 10 20 0 0 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 Zadar

Slika 21. Trendovi ukupnog ulova

Iz podataka je vidljivo kako ulov, prema podacima prikupljenim u Zadru, pokazuje blagi silazni trend, a srednja vrijednost ulova iznosi 60,0 kg/dan. U podacima koji potjeu iz Komie u zadnje tri godine postoji porast ukupnog ulova, a srednja vrijednost iznosi 154,4 kg/izlazak. Imajui u vidu injenicu da jedan izlazak komikih ribara traje 2-3 dana ulovi se znaajno ne razlikuju od onih koji potjeu iz Zadra. Sastav lovina u oba sluaja u promatranom razdoblju je otprilike isti: ciljane vrste ine preko 80 % ulova. Udio ostalih vrsta u lovinama u analiziranom razdoblju kod zadarskih podataka iznosi oko 12%, a komikih 17% (slika 22). 22

Komia (kg/izlazak)

Zadar /kg/kan)

VIP ParangaliCiljane vrste - ostale vrste90 80 Zadar (kg/dan) 70 60 50 40 30 20 10 0 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 Zadar (ciljane) Komia(ciljane) Zadar(ostale) Komia(ostale) 200 180 160 140 120 100 80 60 40 20 0

Slika 22. Ulov ciljanih vrsta i ostalih vrsta

Trendovi ulova glavne vrste u lovinama parangala kokota, pokazuju slian trend u oba seta podataka: postojao je silazni trend u lovinama od 2000. do 2004., ali je stanje u zadnje dvije godine stabilno. Ipak se moe rei da su lovine kokota dugorono gledajui u padu (slika 23).TRIG LUC120 50 Zadar 45 100 Komia 40 35 80 30 60 25 20 40 15 10 20 5 0 0 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

Slika 23. Trendovi ulova kokota

Za razliku od kokota koji pokazuje relativno stabilno stanje u zadnjih par godina, situacija kod romba je izrazito nepovoljna (slika 24). U oba istraivana podruja vrsta pokazuje izraziti negativan trend, iako postoje fluktuacije iz godine u godinu. Razlog ovakvom stanju ribari vide u visokom ribolovnom pritisku kojem je vrsta izloena. Ovaj pritisak ine parangali, ali u

Komia (kg/izlazak)

Zadar (kg/dan)

Komia (kg/izlazak)

23

VIP Parangali zadnjih par godina intenzivira se izlov romba mreema stajaicama, koje su se pokazale kao znatno efikasniji alat za izlovljavanje ove vrste od parangala.PSET MAX40 35 Zadar (kg/dan) 30 25 20 15 10 5 0 1997 1998 1999 2000 2001 2002 10 9 Komia 8 7 6 5 4 3 2 1 0 2003 2004 2005 2006 Zadar

Slika 24. Trendovi ulova romba Situacija kod oslia je znatno povoljnija nego kod prethodne dvije vrste. U zadnjih pet godina postoji izraziti pozitivan trend u oba seta podataka (slika 25). Sline situacije opisuju i stariji ribari, koji kroz povijest navode cikluse u kojima se osli pojavljivao i udio mu je rastao u lovinama, a onda opet padao.

MERL MER18 16 Zadar (kg/dan) 14 12 10 8 6 4 2 Zadar Komia 90 80 60 50 40 30 20 10Komia (kg/izlazak

70

0 0 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006

Slika 25. Trendovi ulova oslia

Openito govorei, relativno stabilan ukupan ulov ciljanih vrsta (slika 22) posljedica je pada ulova romba uz poveanje ulova oslia, dok je ulov kokota relativno stabilan. 24

Komia (kg/izlazak)

VIP Parangali16 14 12 kg/dan 10 8 6 4 2 0 1997 PSI PAGAR GOF 1998 1999 2000 2001 KARPINE HLAP ZUBATAC 2002 2003 2004 2005 TUNA LUC 2006 ARBUN TABINJA KG KIRNJA UGOR SABLJARKA

ZADAR - Ostale vrste

Slika 26. Trendovi ulova ostalih vrsta Zadar

KOMIA - Ostale vrste35 30 25kg/izlazak

20 15 10 5 0 2002 2003UGOR LOKARDA LICA

2004OBORITA MAKA KIRNJA

2005LUC GOF TUNJ

2006GOLUB JASTOG PALAMID

RAA SABLJARKA SARUN

PAS MA LAMPUGA

Slika 27. Trendovi ulova ostalih vrsta - Komia

Trendovi ukupnog ulova ostalih vrsta pokazuju velike oscilacije iz godine u godinu (Slike 26 i 27), a ovise o ulovima manjeg dijela vrsta. U setu podataka iz Zadra dominiraju arbun, luc i ugor, a u lovinama iz Komie to su psi, rae, ugori i golubi.

Pri razmatranju trendova ukupnog ulova i ulova pojedinih vrsta riba, interesantno je i pogledati na koji se nain kretao ribolovni napor u navedenom razdoblju (slike 28 i 29). 25

VIP Parangali Godinji broj izlazaka po brodu rastao je do 2003. godine, kada je iznosio 40 izlazaka, nakon ega slijedi pad. Podaci za 2006. godinu obuhvaaju samo razdoblje do kraja kolovoza. Gotovo identian trend postoji u podacima koji potjeu iz Komie, samo to je broj izlazaka bio manji, vjerojatno kao posljedica injenice da dio ribara ne lovi parangalima cijele godine, ve se u jednom dijelu godine love jastoge ili se bave turizmom. U podacima koji potjeu iz Zadra vidljivo je kako, iako postoji pad broja izlazaka, prosjeno trajanje pojedinog izlaska je sve due i na kraju razmatranog razdoblja iznosi 2,5 dana.

Zadar90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 broj dana broj izlazaka prosjeno trajanje izlaskaprosjeno trajanje izlaska (dana)

3 2,5 2 1,5 1 0,5 0

Slika 28. Kretanje ribolovnog napora u razdoblju 1997 2006 (Zadar)Komia30 25 20 15 10 5 0 2002 2003 2004 2005 2006

Slika 29. Kretanje ribolovnog napora u razdoblju 1997 2006 (Komia)

broj izlazaka

N

26

VIP Parangali Kako bi se sagledala kompletna slika trenda ovog ribolova u posljednje vrijeme, obavljena je i analiza zarade koju ostvaruju ribari bavei se ovom djelatnou. Zarada je prikazana kao iznos u eurima po danu ribolova koji ribaru ostaje nakon to podmiri sve trokove (slika 30). Ukoliko zanemarimo podatke iz 1997. i 1998. godine, koji su ostvareni uz veoma mali broj radnih dana u godini, vidljivo je kako uz porast broja radnih dana i broja izlazaka na more, raste i prosjena zarada po izlasku. Iako nakon 2003 opada ribolovni napor, zarada i dalje raste, te je 2005. u prosjeku za gotovo 50% vea nego 1999. godine. Razlog ovakvom stanju nije u poveanju ukupnog godinjeg ulova, koji je manje-vie konstantan u zadnje vrijeme, nego prvenstveno porast cijene ciljanih vrsta u navedenom razdoblju. Tako je npr. cijena kokota od 30-ak kuna tijekom 2000. danas narasla preko 70 kuna, a oslia sa 20-ak kuna na 38 kuna po kilogramu. U novije vrijeme (zadnjih par mjeseci) dolo je do smanjenja otkupne cijene veine vrsta koje se love pridnenim parangalom, to e se odraziti i na krajnje rezultate za 2006. godinu. Iako u slici 30 ispada da je prosjena zarada tijekom 2006. vea nego tijekom prethodnih godina, ove podatke treba uzeti s oprezom. Naime, oni predstavljaju prosjek za razdoblje do kolovoza 2006., odnosno za prvi dio godine u kojem se vie lovi i u kojem se lovi trino vrjednija riba (kokot i romb). Nakon uvrtavanja podataka za ostali dio godine, za oekivati je smanjenje prosjene zarade po izlasku u 2006. godini.

EUR/dan 1997

1998

1999

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

Slika 30. Kretanje prosjene zarade po danu u razdoblju 1997.-2006.

27

VIP Parangali 2.6. Analiza ulova parangalima po mjesecima

Za potrebe analize ulova po mjesecima koristili smo dva seta podataka: podaci iz Ribarske zadruge Komia (2002-2006), te podaci od ribara iz Zadra (1997-2006). Standardizacija podataka nainjena je kao ulov kg/dan/brod (Zadar), odnosno kg/izlazak/brod (Komia) u hipotetskoj godini. I u jednom i drugom sluaju uoavaju se oscilacije ulova u razliitim dijelovima godine, s tim da postoje razlike izmeu podataka prikupljenih u Zadru i u Komii. Najvei ulovi u zadarskim podacima biljee se krajem zime i poetkom proljea, a posljedica su ulova romba. Drugi maksimum, u ranu jesen i poetkom zime, potjee od kokota i oslia. Oscilacije postoje i u podacima prikupljenim u Komii: manji ulovi u rano proljee su vjerojatno posljedica premjetanja flote iz srednjeg Jadrana u sjeverni u sezoni lova romba, a maksimum u jesenskom razdoblju potjee uglavnom od oslia (slika 31).

Ukupan ulov80 70 Zadar (kg/dan) 60 50 40 30 20 10 0 veljaa travanj svibanj kolovoz rujan listopad sijeanj studeni srpanj lipanj prosinac oujak Zadar Komia 200 180 160 140 120 100 80 60 40 20 0

Slika 31. Kretanje ukupnog ulova parangalima po mjesecima

Tijekom cijele godine u lovinama dominiraju ciljane vrste (kokot, romb i osli), a ulov drugih vrsta je veoma mali. Upravo u vrijeme kada pada ulov ciljanih vrsta, raste ulov sekundarnih vrsta ovog ribolova (slika 32). Tako se najvei ulovi ciljanih vrsta dogaaju u hladnijem dijelu godine, odnosno od studenog do sijenja u zadarskim lovinama, te od prosinca do oujka u komikim lovinama.

Komia (kg/izlazak

28

VIP Parangali

Odnos ciljane i ostale vrste80 70 60 50 40 30 20 10 0 veljaa travanj svibanj kolovoz listopad sijeanj srpanj rujan studeni oujak lipanj prosinac 200 180 160 140 120 100 80 60 40 20 0 Komia (kg/izlazak) Komia (kg/izlazak) Zadar (kg/dan)

Zadar - ciljane vrste Komia - ciljane vrste

Zadar - ostale vrste Komia - ostale vrste

Slika 32. Kretanje ulova ciljanih i sporednih vrsta u lovinama po mjesecima Kako kokot ini najvei dio ulova pridnenih parangala, pretpostavka je da upravo lovine ove vrste diktiraju oscilacije u ukupnom ulovu (slika 33). Oba seta podataka pokazuju jako sline trendove. Najvei dio ulova ostvaruje se tijekom zime, a potom ulov opada prema proljeu. Ovo opadanje je prvenstveno posljedica toga to u to vrijeme ribari prelaze na lov romba (sezona romba) kao trino interesantnije vrste. Po zavretku sezone romba, ribari ponovo love kokota, a njegov udio u lovinama opada ponovo krajem ljeta i poetkom jeseni.

TRIG LUC50 45 40 35 30 25 20 15 10 5 0 veljaa travanj svibanj sijeanj oujak lipanj Zadar Komia 120 100 80 60 40 20 0 kolovoz rujan listopad studeni srpanj prosinac

Zadar (kg/dan)

Slika 33. Kretanje ulova kokota po mjesecima

29

VIP Parangali

PSET MAX60 Zadar (kg/dan) 50 40 30 20 10 0 veljaa travanj svibanj kolovoz rujan listopad sijeanj studeni oujak srpanj lipanj prosinac Zadar Komia 25 20 15 10 5 0 Komia (kg/izlazak)

Slika 34. Kretanje ulova romba po mjesecima

Iako se u manjim koliinama lovi tijekom cijele godine (slika 34), ipak se romb izlovljava prvenstveno krajem zime i u proljee (od oujka do lipnja). Situacija je potpuno drugaija kod oslia (slika 35). Ova vrsta ini znaajan dio ulova tijekom cijele godine. Najvei ulovi se ostvaruju u ljetnom i jesenskom razdoblju, odnosno u ono vrijeme kada pada ulov kokota, glavne ciljane vrste u parangalima.MER LMER35 30 Zadar (kg/dan) 25 20 15 10 5veljaa Zadar Komia

60 50 40 30 20 10 0

0sijeanj

travanj

svibanj

kolovoz

rujan

listopad

studeni

srpanj

lipanj

Slika 35. Kretanje ulova kokota po mjesecima

prosinac

oujak

Komia (kg/izlazak)

80 70

30

VIP Parangali Ostale vrste u lovinama ine relativno mali udio (slike 36 i 37), i izmeu dva seta podataka postoje velike razlike, kako u vrstama koje se love, tako i u njihovim udjelima tijekom godine. Psi predstavljaju jednu od glavnih vrsta u ulovu, a njihova zastupljenost je vea u hladnijem dijelu godine. Slina je situacija i s lucom. U komikim lovinama sporednih vrsta znaajan dio predstavljaju hrskavinjae: uz psa tu se jo pojavljuje raa i golub, a od kotunjaa u oba seta dominira ugor. U zadarskim lovinama , prvenstveno u toplijem dijelu godine nalazi se arbun, a rije je o lovinama ostvarenim na braku (Tangun) u ZERP-u sjevernog Jadrana.Komia - ostale vrste45 40 35 30 25 20 15 10 5 0 veljaa sijeanj oujak PAS GOLUB UGOR LUC RAA OSTALE

kg/izlazak

travanj

svibanj

kolovoz

rujan

listopad

studenistudeni

srpanj

lipanj

Slika 36. Kretanje ulova kokota po mjesecima

Zadar ostale vrste45 40 35 30 25 20 15 10 5 0 sijeanj

kg/dan

PSI SABLJARKA

ARBUN LUC

UGOR OSTALE

veljaa

travanj

svibanj

kolovoz

rujan

listopad

oujak

srpanj

lipanj

Slika 37. Kretanje ulova kokota po mjesecima 31

prosinac

prosinac

VIP Parangali

Dinamiku rada ribara tijekom godine dobro opisuje kretanje ribolovnog napora (broj izlazaka, broj radnih dana, prosjeno trajanje izlaska) po mjesecima (slike 38 i 39.). Iz oba seta podataka je vidljivo kako ribari u pravilu imaju dva do tri (eventualno etiri) izlaska mjeseno u trajanju dva do tri dana. U podacima iz Zadra, dinamika rada opada od rujna do prosinca, kada se biljei samo jedan do dva izlaska mjeseno. Slini su i podaci komikih ribara, gdje je intenzitet rada najmanji u studenom i prosincu.

Zadar10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 veljaa travanj svibanj kolovoz rujan sijeanj srpanj oujak lipanj 2,5trajanje izlaska (dana)

2 1,5 1 0,5 0 listopad studeni listopad prosinac studeni

N

broj dana broj izlazaka trajanje izlaska

Slika 38. Kretanje ribolovnog napora po mjesecima od 1997.-2006. (Zadar)Komia3,50 3,00 broj izlazaka 2,50 2,00 1,50 1,00 0,50 0,00 veljaa travanj svibanj kolovoz sijeanj oujak srpanj lipanj rujan prosinac

Slika 39. Broj izlazaka po mjesecima od 2002. do 2006. godine (Komia) 32

VIP Parangali 2.7. Analiza populacijske strukture najvanijih vrsta u lovinama 2.7.1. Kokot balavac (Trigla lucerna)

Slika 40. Kokot balavac (Trigla lucerna) iz lovina parangalom Kokot balavac nastanjuje Mediteran, Crno more i istoni Atlantik od Norveke do Senegala (Bini, 1973; Tortonese, 1975), dok u Jadranskom moru ove vrste ima posvuda, ali nije brojna (Jardas, 1996). Zadrava se na dubinama do 100 (130) metara, a negdje i do 200 metara. U pravilu vrsta nastanjuje razliita morska dna, ali preferira dna s finijim i ilavijim sedimentom (upanovi i Jardas, 1989). Kokot je dugoivua vrsta koja moe doivjeti i do 13-14 godina (Relini et al., 1999), i dosegnuti duinu od 75 cm (oko 6 kg) (Jardas, 1996). Mrijesti se u ranu zimu pa sve do kasnog proljea, a prva spolna zrelost nastupa s 3-4 godine starosti za oba spola (Relini et al., 1999). Novaenje se zbiva krajem zime i poetkom proljea u pliim podrujima, a duine juvenilnih primjeraka u ljetnom razdoblju su ve 15-20 cm. Ova vrsta se eksploatira razliitim ribolovnim alatima: koama, parangalima i mreama stajaicama. Uglavnom se koama love juvenilni primjerci, dok su odrasli primjerci predmet iskoritavanja dubinskih parangala. Prilikom analize rasprostranjenosti ove vrste sluili smo se podacima prikupljenim tijekom ekspedicija MEDITS od 1996. do 2005. godine na podruju sjevernog i srednjeg Jadrana. Ovdje treba imati u vidu da pridnena koa (kojom se uzorkovalo) ne predstavlja adekvatan alat za opisivanje rasprostranjenosti cjelokupne populacije, jer se adultni primjerci u koarskim lovinama nalaze rijetko.

33

VIP Parangali

Slika 41. Rasprostranjenost kokota u Jadranskom moru na osnovu ekspedicija MEDITS 19962005. godine (gore abundancija; dolje biomasa)

34

VIP Parangali

Slika 42. Promjene u abundanciji Kokota u Jadranu od 1996. do 2005. godine 35

VIP Parangali

Slika 43. Promjene u biomasi Kokota u Jadranu od 1996. do 2005. godine 36

VIP Parangali Iz slika 41, 42 i 43. je vidljivo da je najvea gustoa populacije kokota uz zapadnu obalu Jadranskog mora (talijanska obala) i to do dubina 30-50 metara. Ovakva slika distribucije posljedica je injenice da se u koarskim lovinama nalaze iskljuivo mladi primjerci, te ona u u pravilu predstavlja podruje mrijestilita i rastilita vrste. Adultni primjerci se u pravilu nalaze u otvorenom srednjem i junom Jadranu, tj. na onim podrujima na kojima se obavlja ribolov pridnenim parangalima. Kako se u koarskim lovinama nalaze juvenilni primjerci, a njihova biomasa i abundancija najveim dijelom ovisi o intenzitetu novaenja (regrutacije), logino je oekivati postojanje velikih oscilacija u biomasi. Iz slika 42 i 43. je vidljivo da je najintenzivnije novaenje bilo 1999. i 2002. godine. Tijekom uzorkovanja za potrebe ovog Projekta u lovinama pridnenih parangala naeni su primjerci kokota u duinskom rasponu od 24 do 88 cm, a srednja vrijednost duine je iznosila 54,53 cm (slika 44). Dijagram duinskih frekvencija polimodalnog je tipa, najvjerojatnije kao posljedica injenice da se u lovinama nalaze primjerci razliitih dobnih skupina (razliiti cohorti).

TRIG LUC70 60 50 40 N 30 20 10 0 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60 64 68 72 76 80 84 88 Lt(cm)

Slika 44. Dijagram duinskih frekvencija kokota u lovinama parangala

U analiziranom uzorku kokota enke su bile zastupljenije od mujaka. Omjer spolova bio je 60% : 40% u korist enki. Meutim, ovaj omjer treba uzeti s rezervom. Naime, udio mujaka u populaciji je vei kod manjih duina, a upravo taj dio populacije je slabije zastupljen u lovinama parangala. Isto tako, veina ribara ima obiaj vraati u more manje primjerke (u pravilu mujake) ukoliko oni nisu previe oteeni udicom. 37

VIP Parangali

TRIG LUC14 12 10 8 % 6 4 2 0 30 34 38 42 46 50 54 58 62 66 70 74 78 82 86 mujaci enke

LT(cm)

Slika 45. Duinske frekvencije mujaka i enki u uzorku kokota

TRIG LUC120 100 80 % 60 40 20 0 30 40 50 60 Lt (cm) 70 80 90 mujaci enke

Slika 46. Udio mujaka i enki kokota po duinskim razredima

Srednja vrijednost duine enki bila je znaajno vea od duine mujaka (64,35 cm enke i 54,55 cm mujaci), ali je i duinski raspon kod enki bio vei nego kod mujaka. U pravilu su mujaci dominirali pri duinama do 50-ak cm. U rasponu od 50 do 65 cm omjer spolova je otprilike 1:1, a iznad 70 cm svi ulovljeni primjerci su bile enke (slike 45 i 46). Usporeujui duinske frekvencije primjeraka kokota lovljenih u otvorenom moru i u podruju Kvarneria (slika 47), uoava se da se u Kvarneriu ne love primjerci ispod 35 cm, ali je srednja duina primjeraka iz otvorenog Jadrana vea od onih u Kvarneriu (otvoreno more 54,02 cm, Kvarneri 53,17 cm). 38

VIP Parangali

TRIG LUC9.00 8.00 7.00 6.00 % 5.00 4.00 3.00 2.00 1.00 0.00 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60 64 68 72 76 80 84 TL (cm) otvoreno Kvarneri

Slika 47. Usporedba duinskih frekvencija kokota u otvorenom moru i Kvarneriu

Kako u ovim istraivanjima nije odreivana starost ulovljenih primjeraka, za raunanje starosti sluili smo se dostupnim podacima o dinamici rasta ove vrste. Koritenjem von Bertalanffyeve jednadbe rasta (uz parametre K=0,15/god (www.FishBase) i L=85 cm) nainjen je duinsko starosni omjer u populaciji (slika 48). Iz navedenog prikaza moe se zakljuiti da se u lovinama parangala nalaze uglavnom primjerci stari tri i vie godina, a to je starost pri kojoj su veina mujaka i enki ve spolno zreli (Papaconstatinou, 1984).

TRIG LUC 80 70 60 Lt (cm) 50 40 30 20 10 0 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 starost (godina)

Slika 48. Odnos duine i starosti u populaciji kokota

39

VIP Parangali Duinsko-maseni odnos za cjelokupnu populaciju bio je izometrijski (b=3,01), a mujaci su pokazivali blagu negativnu alometriju (b=2,92). Razlog negativnoj alometriji kod mujaka mogue je traiti u injenici da mujaci u pravilu imaju manje i lake gonade od enki iste duine i istog stupnja zrelosti (slika 49). Analiza vrijednosti koeficijenta b u razliitim mjesecima kod spolno zrelih primjeraka pokazuje izrazitu pozitivnu alometriju krajem zime i poetkom proljea, nakon ega slijedi pad vrijednosti koeficijenta b. Ovakav nalaz ukazuje na to da se mrijetenje vrste dogaa upravo u ovom razdoblju (slika 50).

TRIG LUC7.00 6.00 5.00W k(g)

mujaci y = 1E-05x 2,9197 R2 = 0,9483 enke y = 9E-06x 3,0043 R2 = 0,9481

enke mujaci

4.00 3.00 2.00 1.00 0.00 20.00

30.00

40.00

50.00

60.00

70.00

80.00

90.00

LT (cm)

Slika 49. Odnos duine i mase u populaciji kokota

TRIG LUC3.18 3.16 3.14 3.12 3.1 3.08 3.06 3.04 3.02 3 2.98travanj 05 oujak 06 sijeanj 06 travanj 06 svibanj 06 lipanj 05 veljaa 06 rujan 05

koeficijent b

Slika 50. Vrijednosti koeficijenta b u razliitim mjesecima 40

VIP Parangali Analiza stupnja zrelosti obavljena je makroskopskom analizom na primjercima ulovljenim od veljae do lipnja (slika 51). Najvei broj primjeraka kojima je odreivan stupanj spolne zrelosti bio je u fazi nakon mrijesta (stupanj 4), jedan dio upravo u mrijestu (stupanj 3), te dio u fazi pripreme za mrijest (stupanj 2). Nezreli primjerci nisu naeni u analiziranom uzorku.

TRIG LUC (M)100% 80% 60% % 40% 20% 0% 30 33 36 39 42 45 48 51 54 57 60 63 66 LT(cm) 69 M4 M3 M2

100% 80% 60% % 40% 20% 0%30 36 42 48

TRIG LUC (F)

F4 F3 F2

54

60

66

72

78

LT(cm )Slika 51. Udio pojedinih stupnjeva spolne zrelosti u populaciji (desno: enke, lijevo: mujaci)

Sline podatke nalazi i Papaconstatinou (1984) u grkim vodama, gdje je razmnoavanje od sijenja do svibnja, s tim da su mujaci spolno zreli u treoj godini, a enke u etvrtoj.

84

41

VIP Parangali Na slici 52 prikazan je dijagram duinskih frekvencija kokota lovljenog razliitim alatima i na razliitim podrujima Jadrana. Najmanji primjerci su lovljeni uz zapadnu obalu Jadrana (talijanska strana) i duinski raspon se kretao od 8 do 20 cm. Tu se u pravilu radi o primjercima koji su se tek novaili (starost 0+ i 1), jer se prema analizama lovina koe dolazi do zakljuka kako se upravo u tom podruju nalazi glavno mrijestilite i rastilite ove vrste. U koarskim lovinama u hrvatskom teritorijalnom moru lovljeni su primjerci kokota u duinskom rasponu od 20 do 34 cm, dok se u lovinama parangala u hrvatskom teritorijalnom moru i ZERP-u love iskljuivo adultni primjerci iznad 24 cm.

TRIG LUC50 45 40 35 30 25 20 15 10 5 0

koa (CRO) parangali koa (IT)

%

8 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60 64 68 72 76 80 84 88 LT (cm)

Slika 52. Dijagram duinskih frekvencija kokota lovljenog razliitim alatima u Jadranskom moru

42

VIP Parangali 2.7.2. Romb, obli (Psetta maxima)

Slika 53. Romb, obli (Psetta maxima)

Romb nastanjuje sjeveroistoni Atlantik od Islanda i Norveke do Maroka, cijeli Mediteran, te Jadransko i Crno more. U Jadranskom moru je svuda rasprostranjen, ali je u sjevernom Jadranu znatno brojniji (Jardas, 1996). Naraste do duine od 1 metra (12 kg) i moe doivjeti maksimalnu starost i do 25 godina. To je tipina pridnena vrsta kamenitih, pjeskovitih i muljevitih sedimenata do dubina od stotinjak metara, a preferira dubine 20-70 metara. Izlovljavanje se obavlja mreama stajaicama i parangalom, a ova vrsta se moe nai i u koarskim lovinama. Razmnoavanje se dogaa krajem zime i poetkom proljea (Caputo et al., 2001), a mujaci spolno sazriju u treoj i enke u etvrtoj godini ivota (Jardas, 1996). Eksperimenti praenja rasprostranjenosti i migracija ove vrste putem markiranja (Aneer et al., 1990) pokazali su kako ova vrsta znaajnije ne mijenja svoje obitavalite tijekom ivota. Naime, nakon markiranja i putanja u more, primjerci su ponovo lovljeni u prosjeku 6 km daleko od mjesta putanja u more. 90% primjeraka je ulovljeno u radijusu od 20 km od mjesta putanja, a 79% u radijusu manjem od 10 km, u razmaku od 22 mjeseca do 12 godina. Rasprostranjenost vrste (abundancija i biomasa) opisane su kroz podatke prikupljene tijekom ekspedicija MEDITS (1996-2005), na kojima se vidi da je vrsta rasprostranjena u cijelom Jadranu, ali je gustoa populacije vea u otvorenom Jadranu i uz talijansku obalu (slika 54).

43

VIP Parangali

Slika 54. Rasprostranjenost romba u Jadranskom moru na osnovu ekspedicija MEDITS 19962005. godine (gore abundancija; dolje biomasa)

44

VIP Parangali

PSET MAX40 35 30 25 20 15 10 5 037 39 41 43 45 47 49 51 53 55 57 59 61 63 65 67 69 71 73 75 77 79

N

Lt(cm)

Slika 55. Dijagram duinskih frekvencija romba u lovinama parangala

Tijekom istraivanja za potrebe projekta ukupno je analizirano 206 primjeraka ove vrste ulovljenih pridnenim parangalima u otvorenom sjevernom Jadranu. Duinske frekvencije primjeraka su se kretale u rasponu od 37 do 79 cm, sa srednjom vrijednosti ukupne duine od 56,03 cm (slika 55).PSET MAX80 70 60 Lt(cm) 50 40 30 20 10 0 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 STAROST (GOD) mujaci enke

Slika 56. Odnos duine i starosti u populaciji romba (prema Arneri et al., 2001) Prikaz odnosa duine i starosti nainjen je na osnovu literaturnih podataka za Jadransko more (Arneri et al., 2001) gdje su odvojeno obraivani mujaci i enke (slika 56). Usporeujui ove podatke s dijagramom duinskih frekvencija primjeraka lovljenih u parangalu, vidljivo je da su gotovo svi lovljeni primjerci stariji od tri godine, to je starost kod koje nastupa prva spolna zrelost. 45

VIP Parangali

PSET MAX12 10 8 W (kg) 6 4 2 0 30 40 50 Lt (cm) 60 70 80 y = 7E-06x 3,2292 R2 = 0,9435

Slika 57. Duinsko-maseni odnos u populaciji romba lovljenog parangalima

Duinsko-maseni odnos romba iz lovina parangala pokazuje pozitivnu alometriju (b=3,23), odnosno tijekom rasta primjerci dobivaju vie na masi nego na duini (slika 57). Vrijednost koeficijenta b mijenja se tijekom godine. U pravilu b raste kao posljedica gomilanja spolnih produkata i svoj maksimum dosee u oujku, nakon ega dolazi do njegovog pada zbog izbacivanja spolnih produkata u vrijeme mrijesta (slika 58).

PSET MAX3,35 3,3 koeficijent b 3,25 3,2 3,15 3,1 sijeanj veljaa oujak travanj svibanj

Slika 58. Kretanje koeficijenta b u razliitim mjesecima

46

VIP Parangali 2.7.3. Osli (Merluccius merluccius)

Slika 59. Osli (Merluccius merluccius)

Osli predstavlja jednu od najvanijih vrsta naeg pridnenog ribolova, kako koarskog, tako i ribolova parangalima. Ova vrsta je rasprostranjena u sjeveroistonom Atlantiku, Mediteranu, Jadranskom moru i dijelu Crnog mora (Jardas, 1996; Relini et al., 1999). U Jadranskom moru je posvuda rasprostranjena, osim u podrujima sjevernije od rijeke Po. Ovo je nektobentonika vrsta koja ivi na dubinama od 10 do 1000 metara, a populacija u Jadranskom moru je najgua na dubinama izmeu 100-200 metara (Ungaro et al., 2004). Preferira muljevita dna, a tijekom dana se zadrava uz morsko dno, a nou se die u vie slojeve. Mrijesti se itave godine, ali mrijest je najintenzivniji zimi i u proljee. Spolna zrelost nastupa pri duinama od 20-28 cm. To je dugoivua vrsta (moe doivjeti preko 20 godina), a naraste i preko 1 metra. Tijekom istraivanja ekspedicije MEDITS (1996-2005), najvea gustoa populacije zabiljeena je u otvorenom srednjem Jadranu (prvenstveno Jabuka kotlina), te u kanalskim podrujima sjevernog Jadrana (Velebitski kanal) i srednjeg Jadrana (slika 60), a najmanja gustoa je bila u otvorenom sjevernom Jadranu, uz talijansku obalu.

47

VIP Parangali

Slika 60. Rasprostranjenost oslia u Jadranskom moru na osnovu ekspedicija MEDITS 19962005. godine (gore abundancija; dolje biomasa)

48

VIP Parangali

Slika 61. Rasprostranjenost oslia dueg od 35 cm u Jadranskom moru

Iako je osli rasprostranjen u cijelom Jadranu, razliite dijelove nastanjuju primjerci razliitih duina. U pravilu se u otvorenom srednjem Jadranu nalaze juvenilni primjerci, jer je rije o glavnom mrijestilitu oslia (Jabuka kotlina). Iz Jabuke kotline migrira u ostale dijelove Jadrana nakon to napuni dvije do tri godine i promjene reim ishrane (od kopepodnih raia na sitnu plavu ribu). Na slici 61 prikazana je rasprostranjenost velikog oslia u Jadranu, tj. onog koji je predmet izlovljavanja pridnenim parangalima. Najvea gustoa ovih primjeraka nalazi se u rubnim dijelovima Jabuke kotline, kanalima sjevernog Jadrana, te na Palagrukom pragu. To su ujedno i podruja najintenzivnijeg lova pridnenim parangalima. Duinska struktura populacije oslia lovljenog parangalima opisana je na osnovu analize 984 primjerka iji se raspon duina kretao od 24 do 87 cm, s tim da je broj primjeraka ispod 35 cm bio veoma mali (slika 62). Dijagram duinskih frekvencija polimodalnog je tipa, a srednja duina lovljenih primjeraka iznosila je 54,52 cm.

49

VIP Parangali

MERL MER40 35 30 25 % 20 15 10 5 0 24 27 30 33 36 39 42 45 48 51 54 57 60 63 66 69 72 75 78 81 84 87 TL (cm)

Slika 62. Dijagram duinskih frekvencija oslia lovljenog pridnenim parangalima

MERL MER6 5 4 3 2 1 0 24 27 30 33 36 39 42 45 48 51 54 57 60 63 66 69 72 75 78 81 84 87Lt (cm ) %

otvoreno more Kvarneri

Slika 63. Usporedba duinskih frekvencija oslia u otvorenom moru i Kvarneriu

Primjerci oslia lovljenog u Kvarneriu bili su manji od onog lovljenog u otvorenom Jadranu (srednja vrijednost u otvorenom Jadranu iznosila je 54,75 cm a u Kvarneriu 53,54 cm). Isto tako je i duinski raspon lovljenih primjeraka u Kvarneriu bio manji (u otvorenom moru od 24 do 87 cm, a u Kvarneriu od 34 do 77 cm)

50

VIP Parangali Dva glavna alata za eksploataciju oslia u Jadranskom moru su pridnena koa i parangal. U priobalnim podrujima ribolov se jo obavlja i mreama stajaicama. Raspodjela duinskih frekvencija oslia lovljenog parangalom i koom prikazana je na slici 64. Vidljiva je ogromna razlika u duinskom sastavu populacije: srednja vrijednost duine oslia iz koe iznosila je 19,41 cm, a iz parangala 54,52 cm. Svi primjerci oslia ulovljenog parangalom iznad su zakonom minimalne dozvoljene duine (16 cm), te su u pravilu svi iznad duine na kojoj nastupa prva spolna zrelost.MERL MER10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 05

koa parangal

%

9 13 17 21 25 29 33 37 41 45 49 53 57 61 65 69 73 77 81 85

Lt (cm)

Slika 64. Usporedba duinskih frekvencija oslia lovljenog pridnenom koom i parangalom

51

VIP Parangali 2.7.4. Raa kamenica (Raja clavata)

Slika 65. Raa kamenica (Raja clavata)

Raa kamenica nastanjuje istoni Atlantik od Norveke do juga Afrike, jugozapadni Indijski ocean, Mediteran i Crno more (Jardas 1996; Relini et al., 1999). To je bentoska vrsta koja ivi do dubina od 700 metara (Fischer et al., 1987), a u Mediteranu je populacija najgua na dubinama od 100-200 metara. Ova vrsta moe narasti do duine od oko 1 metra (upanovi i Jardas 1989) i dosegnuti masu od 20 kg (Relini et al., 1999). Razmnoavanje je oviparno. enke poloe do 150 jajnih kapsula u plitko more tijekom zime i proljea. Spolna zrelost nastupa kod priblino 75 cm (mujaci) i do 85 cm (enke) (Jardas, 1996). Recentna rasprostranjenost vrste u Jadranskom moru opisana je na osnovu podataka prikupljenih tijekom ekspedicija MEDITS (1996-2005) i prikazana je na slici 66. Vidljivo je da je gustoa populacije veoma niska, te da je vrsta rasprostranjena prvenstveno u kanalskim podrujima sjevernog i srednjeg Jadrana. U prolosti je ova vrsta bila znatno brojnija i rairenija u Jadranskom moru. Za vrijeme ekspedicije Hvar 1948/49 godine ova vrsta je bila na drugom mjestu po masenoj zastupljenosti u lovinama, a danas je tek na 23 mjestu (Vrgo, 2000). Ovakva situacija je najvjerojatnije posljedica visokog ribolovnog pritiska na koji je ova vrsta izuzetno osjetljiva zbog svojih biolokih karakteristika (spori rast, slaba reprodukcijska mo, dug ivotni vijek, velike dimenzije).

52

VIP Parangali

Slika 66. Rasprostranjenost rae kamenice u Jadranskom moru na osnovu ekspedicija MEDITS 1996-2005. godine (gore abundancija; dolje biomasa)

53

VIP Parangali

RAJA CLA35 30 25 % 20 15 10 5 0 60 70 80 Lt (cm) 90 100

Slika 67. Dijagram duinskih frekvencija rae kamenice

U lovinama parangala raa kamenica se javljala u duinskom rasponu od 60 do 100 cm, a srednja vrijednost duine iznosila je 78,46 cm (slika 67). Usporedimo li ove podatke s opisom dinamike rasta ove vrste koje daju Cannizzaro et al. (1995), vidljivo je da se radi o primjercima starim preko 7 godina (slika 68)

RAJA CLA100 80 Lt (cm) 60 40 20 0 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 starost (godina) enke mujaci

Slika 68. Odnos duine i starosti u populaciji rae kamenice

54

VIP Parangali Kao i za sve ostale vrste, tako i za rau kamenicu, pridneni parangal pokazuje mnogo veu selektivnost nego pridnena koa. Srednja vrijednost primjeraka rae lovljenih pridnenom koom iznosila je svega 41,40 cm u usporedbi s 78,46 cm u lovinama parangala. Ova razlika je jo oitija ako se usporede dijagrami duinskih frekvencija primjeraka lovljenih koom i parangalom, kao to je to prikazano na slici 69.RAJA CLA35 30 25 % 20 15 10 5 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 Lt (cm) parangal koa

Slika 69. Usporedba duinskih frekvencija rae kamenice lovljene parangalom i pridnenom koom

55

VIP Parangali 2.7.5. Pas kostelj (Squalus acanthias)

Slika 70. Pas kostelj (Squalus acanthias)

Pas kostelj moe narasti do duina od oko 1 metra, ali su uobiajene duine 60-90 cm. Zadrava se uz morsko dno i malo kada dolazi na povrinu. ivi u dubinama od svega nekoliko pa do 900 metara, najee 20 do 200 metara (Fisher et al., 1987; Jardas, 1996). Nastanjuje borealna i topla mora, ali ga nema u tropskim podrujima. U Jadranu uglavnom nastanjuje njegov sjeverni i srednji dio, a brojniji je u kanalskim podrujima nego u otvorenom moru. Mujaci spolno sazriju pri duinama od 60 do 70 cm, a enke izmeu 70 i 100 cm (odnosno pri starosti preko 10 godina). enke kote 2-20 mladih duine 20-30 cm. Hrani se uglavnom ribom, a manje glavonocima, rakovima i polihetama. Prema najnovijim podacima (ekspedicija MEDITS 1996-2005) ova vrsta je rasprostranjena u cijelom srednjem i sjevernom Jadranu (osim Jabuke kotline). Populacija je najgua u otvorenom sjevernom Jadranu i kanalskim podrujima sjevernog i srednjeg Jadrana, te na Palagrukom pragu. Vrsta gotovo da i nije lovljena u talijanskom teritorijalnom moru, osim u njegovom sjevernom dijelu (slika 71). Kostelj predstavlja jednu od znaajnih vrsta u lovinama pridnenih parangala, iako nije ciljana vrsta ovog alata. esto se uz njega love i neke druge vrste morskih pasa (ribari ih sve svrstavaju u kategoriju pasa i kao takvi se vode u oevidnicima i ribarstvenoj statistici), a naroito Squalus blainvillei i to u junom Jadranu.

56

VIP Parangali

Slika 71. Rasprostranjenost pasa kostelja u Jadranskom moru na osnovu ekspedicija MEDITS 1996-2005. godine (gore abundancija; dolje biomasa)

57

VIP Parangali

SQUA ACA25 20 15 % 10 5 0 22 26 30 34 38 42 46 50 54 58 62 66 70 74 78 82 86 90 94 98 koa parangal

Lt (cm)

Slika 72. Dijagram duinskih frekvencija psa kostelja lovljenog koom i pridnenim parangalima Tijekom uzorkovanja za potrebe ovog projekta, parangalima su lovljeni kostelji u duinskom rasponu od 50 do 98 cm, uz srednju vrijednost duine od 60,75 cm (slika 72). To su znaajno vei primjerci od onih to se love koom u Jadranskom moru. Tako je srednja vrijednost duine kostelja lovljenih u hrvatskom teritorijalnom moru uz upotrebu dubinske povlane mree iznosila svega 37,02 cm, to je daleko ispod duine kod koje nastupa prva spolna zrelost.

58

VIP Parangali 2.7.6. Ugor (Conger conger)

Slika 73. Ugor (Conger conger)

Ugor je rasprostranjen u Istonom Atlantiku od Norveke do Senegala, u Mediteranu i zapadnom dijelu Crnog mora, te u cijelom Jadranskom moru (iako je populacija brojnija u sjevernom Jadranu). Nastanjuje stjenovitu i pjeskovitu obalu na dubinama do 100 metara (Jardas, 1996; Relini et al., 1999). Ova vrsta moe narasti do duine 3 metra (68 kg) (Jardas 1996). Razmnoava se u ljeto, a spolna zrelost nastupa kod starosti izmeu 5 i 15 godina. Hrani se ribom, rakovima i glavonocima. Prema podacima prikupljenim tijekom ekspedicija MEDITS (1996-2005) nainjene su karte rasprostranjenosti vrste putem abundancije i biomase (slika 74). Iako se ugor lovio gotovo u cijelom Jadranu, gustoa populacije bila je najvea u otvorenom srednjem Jadranu (Jabuka kotlina), te u dubljim dijelovima junog Jadrana. Ovakvi nalazi su u suprotnosti s onima koje navodi Jardas (1996), po kojem je populacija ugora u Jadranu najvea u sjevernom dijelu. Ugor u pridnenim parangalima ne ini ciljanu vrstu (prvenstveno zbog cijene), ali se po informacijama prikupljenim u razgovoru s ribarima moe zakljuiti kako mu udio u lovinama parangala u zadnje vrijeme raste.

59

VIP Parangali

Slika 74. Rasprostranjenost ugora u Jadranskom moru na osnovu ekspedicija MEDITS 19962005. godine (gore abundancija; dolje biomasa)

60

VIP Parangali

CONG CON8 7 6 5 N 4 3 2 1 0 48 56 64 72 80 88 96 104 112 120 128 136

Lt (cm)

Slika 75. Dijagram duinskih frekvencija ugora

Primjerci prikupljeni tijekom naih istraivanja kretali su se u rasponu od 48 do 142 cm, uz srednju vrijednost duine 78,70 cm. Najvei broj primjeraka bio je duina od 56 do 90 cm. Starost primjeraka izraunata je iz parametara von Bertalanffyeve jednadbe rasta koje za ovu vrstu daje Relini et al. (1999), i to odvojeno po spolovima (slika 76) Usporeujui ovu sliku s duinskim frekvencijama izmjerenim u naim istraivanjima moe se zakljuiti kako se u lovinama nalaze samo primjerci stari tri i vie godina.

CONG CON140 120 100 Lt (cm) 80 60 40 20 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 mujaci enke

starost (godina)

Slika 76 .Odnos duine i starosti u populaciji ugora

61

VIP Parangali 3. ZAKLJUNA RAZMATRANJA

Iako je ribolov pridnenim parangalima u otvorenom Jadranu tradicionalna i stara vrsta ribolova, podaci o resursima koji se njime eksploatiraju, njihovom stanju i ribolovnom naporu koji se ostvaruje parangalima gotovo da i nisu postojali. Svjesni injenice kako je odrivo gospodarenje i zatita mogua samo na osnovu aktualnih i vjerodostojnih podataka, proveden je ovaj Projekt s ciljem da se opie, to je bolje mogue, recentno stanje ribolova pridnenim parangalima u otvorenom Jadranu, te da se na osnovu toga daju smjernice za budue gospodarenje i zatitu.

Podaci za izradu ovog Projekta prikupljani su na razliite naine. Jedan dio podataka prikupljen je direktno na brodovima tijekom ribolovne aktivnosti, te na iskrcajnim mjestima po zavrenom ribolovu. Dio podataka je prikupljan u otkupnim stanicama, te u podrunim uredima Uprave za ribarstvo (podaci koji potjeu od Oevidnika o ulovu). Vrijedni podaci prikupljeni su i od ribara koji vode svoju vlastitu dugogodinju vjerodostojnu statistiku ulova i ribolovnog napora koju su nam stavili na raspolaganje. Isto tako, obavljen je razgovor s ribarima kako bi se prikupila njihova znanja i razmiljanja o problematici ribolova pridnenim parangalima u otvorenom Jadranu.

Povijesno gledano, ribolov pridnenim parangalima bio je vezan prvenstveno uz Komiu, gdje se nekada, ali i danas, nalazila glavnina ove flote. U novije vrijeme, porastom cijene ribe i ribari iz drugih mjesta poinju se baviti ovim ribolovom. Dananju flotu parangala ini oko ezdesetak brodova, od ega se 35 brodova nalazi u Komii. Veina ribara se ovom djelatnou bavi samo u jednom dijelu godine, a u drugom dijelu se bave drugim tipovima ribolova (npr. lov jastoga) ili turizmom.

Slubena statistika morskog ribarstva najveim dijelom se zasniva na podacima koji potjeu iz Oevidnika o ulovu, koji se popunjavaju dnevno, a alju Upravi za ribarstvo mjeseno. Kao i kod drugih vrsta ribolova i kod parangala se stalno postavlja pitanje njihove vjerodostojnosti zbog slabe kontrole. Nadalje, problem kod parangala je i u tome to se u oevidnicima ne pravi razlika izmeu priobalnih parangala i onih koji rade na otvorenom moru. Usporeujui podatke prikupljene iz oevidnika (iskljuivo za parangale na otvorenom moru) s podacima koje smo smatrali vjerodostojnijima (iz Ribarske zadruge i iz privatnih arhiva ribara) doli smo do zakljuaka kako meu njima postoji velika razlika. Naime, razlika je bila preko 50%, 62

VIP Parangali te se, prema naem miljenju, podaci iz oevidnika ne mogu smatrati vjerodostojnim pokazateljem ulova. Iz navedenog razloga, pri opisivanju stanja ribolova pridnenim parangalima nismo se sluili podacima koji potjeu iz Oevidnika.

Ribolov pridnenim parangalima povijesno se odvijao iskljuivo uz otoke otvorenog srednjeg Jadrana (Vis, Bievo, Svetac, Jabuka, Suac, Mljet) i to u podruju do 7-8 NM od obale. Poboljanjem opreme na bodovima (hidraulino vitlo, suvremena navigacijska oprema), te porastom cijene ribe, u novije vrijeme pridnenim parangalima se eksploatira veina otvorenog teritorijalnog mora RH (od Prevlake sve do Unija i Suska), pojedina kanalska podruja (prvenstveno Kvarneri), te najvei dio Zatienog ekoloko ribolovnog pojasa i dio talijanskog epikontinentalnog pojasa. Podruja ribolova tijekom godine se mijenjaju u ovisnosti o vremenskim prilikama, dostupnosti i migracijama vrsta koje se eksploatiraju, te kompeticiji za prostor i resurse izmeu pridnenog parangala i drugih alata (prvenstveno pridnene koe i mrea stajaica).

Iako se u lovinama pridnenih parangala javlja dvadesetak vrsta riba, ipak se moe rei da su iskljuivo tri ciljane vrste ovog ribolova: kokot, romb i osli, te one ine oko 85% ukupnog ulova. Ostale vanije vrste u lovinama su morski psi, rae i ugor, dok se druge vrste u lovinama javljaju s veoma niskom zastupljenou. Sastav lovina jako ovisi o podruju na kojem se ribolov obavlja, ali i o dijelu godine u kojem se lovi.

Openito govorei, ukupan ulov na jedinicu napora (kg/dan; kg/izlazak) relativno je konstantan u zadnjih desetak godina, iako razliite vrste pokazuju razliite trendove. Za razliku od ulova na jedinicu napora, ukupan godinji ulov po brodu, kao i prosjean ribolovni napor po brodu (broj izlazaka i broj dana) blago opadaju u zadnjih 4 - 5 godina. Meutim, unato ovim negativnim trendovima, zahvaljujui porastu cijene ribe, financijska vrijednost ulova (kada se podmire svi trokovi), a samim time i zarada ribara, ne opada, nego naprotiv, ima blagi pozitivan trend.

Ulov i ribolovni napor mijenjaju tijekom godine, ali i ovisno o podruju na kojem se radi. Najvei ulovi se ostvaruju u kasnu zimu i poetkom proljea, tj. u vrijeme kada je najintenzivniji lov kokota, ali i romba. Ulov pada u ljetnim mjesecima, da bi opet rastao prema kraju godine, uglavnom zbog lova kokota i oslia. Ribolovni napor (broj izlazaka, broj

63

VIP Parangali radnih dana) u pravilu prati trend ulova ciljanih vrsta: najvei je u zimskom i proljetnom razdoblju, a pada tijekom ljeta i jeseni. Kokot predstavlja najvaniju vrstu u lovinama pridnenih parangala. Njegov udio u lovinama kree se od 40-50% ukupnog ulova, ovisno o podruju i sezoni. Glavna podruja ribolova kokota nalaze se oko otoka Lastova, Mljeta i Palagrue, te u otvorenom moru sjevernije od Jabuke kotline. Najvei ulovi ostvaruju se u hladnijem dijelu godine, a viegodinji trendovi ulova pokazuju pad od 2000. do 2004 godine i relativno stabilno stanje u zadnje dvije godine. Ova vrsta je rasprostranjena u cijelom Jadranu, s tim da je gustoa populacije vea uz talijansku nego hrvatsku obalu gdje se nalaze glavna mrijestilita i rastilita vrste (do dubina 30-50 metara). U pravilu su juvenilni primjerci uz talijansku obalu, a adultni uz hrvatsku obalu Jadrana. U parangalima su lovljeni primjerci u duinskom rasponu od 24 do 88 cm, i gotovo svi su bili spolno zreli.

Romb se u lovinama parangala nalazi uglavnom od oujka do lipnja, iako se pojedinani primjerci mogu uloviti tijekom cijele godine. Glavna podruja ribolova su u otvorenom moru sjevernije od Jabuke kotline, a jo se lovi i oko Palagrue, s vanjske strane olte i oko otoka Sveca. Ulovi mu znaajno osciliraju iz godine u godinu, ali u zadnjih 4-5 godina postoji izraziti negativan trend u ulovu ove vrste. Ovakvo stanje ribari povezuju s intenzivnim izlovljavanjem kojem je izloen od strane mrea stajaica. Duina analiziranih primjeraka kretala se od 37 do 79 cm i svi su bili spolno zreli.

Iako se u lovinama parangala osli nalazi tijekom cijele godine, najintenzivniji ribolov se odvija tijekom ljeta i poetkom jeseni, odnosno u ono vrijeme kada pada ulov romba i kokota. Glavna podruja na kojima se odvija ribolov oslia su smjetena u otvorenom srednjem Jadranu i rubnim dijelovima Jabuke kotline, te s vanjske strane Lastova i Mljeta. Dugogodinji trendovi ulova pokazuju izrazite fluktuacije (cikliko pojavljivanje vrste), a u zadnjih pet godina trend je izrazito pozitivan. Za razliku od koarskih lovina gdje dominiraju spolno nezreli primjerci, pridnenim parangalom se u pravilu love iskljuivo spolno zrele jedinke (duinski raspon lovljenih primjeraka kretao se od 24 do 87 cm).

Od hrskavinjaa su u lovinama najzastupljeniji morski psi i rae. Dok je ulov pasa relativno stabilan, ulov raa drastino opada (prvenstveno kao posljedica intenzivne eksploatacije pridnenim koarenjem). Iako je raa kroz povijest bila najznaajnija vrsta lova pridnenim

64

VIP Parangali parangalima, danas se u znaajnijim koliinama lovi jedino u podrujima koja nisu dostupna pridnenoj koi.

Iz dijagrama duinskih frekvencija primjeraka koji se love pridnenim parangalom vidljivo je da su gotovo svi ulovljeni primjerci spolno zreli. Slijedom navedenog, moe se zakljuiti kako je pridneni parangal izrazito selektivan alat u usporedbi s drugim alatima kojima se eksploatiraju pridnene vrste (prvenstveno pridnena koa i mree stajaice). Unato svojoj visokoj selektivnosti, najvei problem kod eksploatacije pridnenim parangalima predstavlja injenica da se najvanije vrste ulova, romb i kokot, izlovljavaju najintenzivnije upravo u fazi mrijesta (kasna zima i poetak proljea). Na taj se nain lovom reproduktera znaajno utjee na jainu regrutacije, a samim time i repopulacije navedenih vrsta.

Ribolov pridnenim parangalima nalazi se u jakom kompeticijskom odnosu za prostor i obnovljive prirodne resurse prvenstveno s pridnenom mreom koom i mreama stajaicama za lov romba. Kao posljedica navedenog, ribolov pridnenim parangalima u otvorenom moru (prvenstveno ZERP-u) je vremenski uglavnom ogranien na rad na onim prostorima i onom vremenu kada se ne koari. Isto tako, u vodama Zatienog ekoloko ribolovnog pojasa u novije vrijeme dolazi do izrazitog poveanja ribolovnog napora pridnenih parangala koji dolaze s talijanske strane Jadrana i predstavljaju direktnu konkurenciju naim ribarima. Ipak, moemo rei da je danas ribolov pridnenim parangalima jedini tip ribolova izvan naih teritorijalnih voda u kojem smo po veliini flote, ribolovnom naporu i ulovu konkurentni talijanima.

Dananji ribolov pridnenim parangalima u otvorenom Jadranu je takvog obima da ribolovni napor koji se ostvaruje u ovoj grani ribarstva predstavlja samo mali dio ukupnog ribolovnog napora u navedenom podruju. Ipak, imajui u vidu recentno stanje pridnenih populacija u otvorenom Jadranu, te sinergetski i kumulativni uinak razliitih ribolovnih alata kojim se eksploatiraju, bilo kakvo poveavanje ribolovnog napora, pa tako i onog od strane pridnenih parangala, moglo bi imati dalekosene negativne posljedice. Poveanje ribolovnog napora pridnenih parangala mogue je preporuiti jedino u uvjetima smanjenja ribolovnog napora drugih alata, prvenstveno pridnene koe.

Gotovo sve vrste koje se izlovljavaju pridnenim parangalima ujedno su i ciljane vrste drugih vrsta ribolova iji je ribolovni napor i negativni uinak na stanje populacija neusporedivo vei 65

VIP Parangali od onog koji potjee od pridnenog parangala. Stoga smo miljenja da bi mjere regulacije ribolova i zatite prvenstveno trebale biti usmjerene prema onim alatima koji uzrokuju najveu ribolovnu smrtnost, jer e takve mjere poluiti i najbolje rezultate. Tako se npr. glavnina ulova kokota ostvaruje se pridnenim koama uz talijansku stranu, a rije je o eksploataciji juvenilnih primjeraka u podrujima mrijesta i rasta. Slina je situacija i s osliem: gotovo se moe rei da je koarski ribolov u otvorenom Jadranu zasnovan na izlovu nedoraslih jedinki ove vrste. Nadalje, kao posljedica intenzivnog koarenja, populacije hrskavinjaa, prvenstveno komercijalno vanih raa, dovedene su do ruba nestanka. Zatita navedenih vrsta mogua je samo primjenom strogih mjera smanjenja ribolovnog napora na podrujima najintenzivnije eksploatacije, a to su Zatieni ekoloko ribolovni pojas i talijanske meunarodne vode. Meutim, provoenje bilo kakvih mjera regulacije ribolova u naem ZERP-u nije mogue dok se ne donese politika odluka o njegovoj primjeni. Isto tako, imajui u vidu da je veina pridnenih stockova iroko rasprostranjena u Jadranskom moru, te da su to bioloki jedinstvene populacije, ali ekonomski djeljive izmeu razliitih zemalja sudionica u ribolovu, uspjene mogu biti samo one mjere koje e biti usuglaene i provoene od svih koji sudjeluju u ribolovu u Jadranskom moru.

66

VIP Parangali 4. LITERATURA

Aneer G., Westin, L., 1990. Migration of turbot (Psetta maxima L.) in the northern Baltic proper. Fisheries Research 9(4): 307-315.

Arneri, E., Colella, S., Giannetti, G., 2001. Age determination and growth of turbot and brill in the Adriatic Sea: reversal of seasonal pattern of otolith zone formation. Journal of Applied Ichthyology 17(6): 256-261.

Bini, G., 1968-70. Atlante dei pesci delle coste italiane. 1-10. Mondo Sommerso Roma..

Cannizzaro, L., Garofalo, G., Levi, D., Rizzo, P., Gancitano, S., 1995 Raja clavata nel Canale di Sicilia: crescita, distribuzione e abondanza. Biol. Mar. Medit., 2(2): 357-262

Caputo, V., Candi, G., Colella, S., Arneri, E., 2001. Reproductive biology of turbot (Psetta maxima) and brill (Scophthalmus rhombus) (Teleostei, Pleuronectiformes) in the Adriatic Sea. Italian Journal of Zoology 68(2): 107-113.

De Zio, V., Ungaro, N., Vlora, A., Strippoli, G. 1998. Lo stock di nasello del Basso Adriatico: struttura demographica e rendimenti di pesca della frazione cattura con palanaro di fondo. Biol. Mar. Medit., 5(2): 128-135.

Fisher, W., Bauchot, M.L., Schneider, M, 1987. Fiches FAO d'identification des especes pour besoins de la peche. Mediterranee et mer Noir. Vertebres. Rome, FAO: 761-1530.

Jardas, I. 1996. Jadranska ihtiofauna. kolska knjiga, Zagreb, 533.

Juki, S., Arneri,

Juki-Peladic, S., Vrgo, N., Krstulovi-ifner, S., Piccinetti, C., Piccinetti-Manfrin, G., Marano, G., Ungaro, N., 2001. Long-term changes in demersal resources of the Adriatic Sea: comparison between trawl survey carried out in 1948 and 1998. Fisheries Reserach, 53: 95104.

67

VIP Parangali Kirini, J., Lepeti, V., 1954. Essais de pche aux palangres dans les profondeurs de l' Adriatique mridionale. FAO Proc. Gen. Fish Coun. Meidt., 2: 272-276.

Papaconstantinou, C., 1984. Age and growth of yellow gunard (Trigla lucerna L. 1758) from the Thermaikos Gulf (Greece) with some comments on its biology. Frisheries Research 2(4): 243-255.

Pietrucci, A., Antolini, B., 1990. Rilancio della pesca con il palangaro di fondo. Gazzettino della Pesca, 4:32-38.

Relini, G., Bertrand, J., Zamboni, A., 1999. Sintesi delle conoscenze sulle risorse da pesca dei fondi del Mediterraneo centrale (Italia e Corsica). Biol. Mar. Medit., 6(Suppl.1): 868 pp.

Tortonese, E., 1975. Fauna d'Italia Osteichthyes. Calderini ed. Bologna 11: 636 pp.

Ungaro, N., Mannini, P., Vrgo, N., 2003. Biology and stock assesment of hake (Merluccius merluccius) in the Adriatic Sea: historical data overview according to geographic areas. Acta Adriatica 44(1): 9-20

Ungaro, N., Marano, G., De Zio, V., Pastorelli, A., Lucio, R., 2004. Some information on offshore bottom longline fishery in the southern Adriatic Sea (GFCM Geographic Sub-Area 18). Report of Small scale fishery Adriamed meeting, Split. 98-102.

Vlai. I., 2000. Ribolov parangalom lastavice balavice (Trigla lucerna) u srednjem Jadranu i neka bioloka obiljeja vrste (morfometrija i meristika). Diplomski rad. Sveuilite u Splitu, 39 p.

Vrgo, N., 2000. Struktura i dinamika pridnenih zajednica riba Jadranskog mora. Doktorska disertacija. Sveuilite u Zagrebu, 199 p.

upanovi, ., Jardas, I., 1989. Fauna i flora Jadrana Jabuka kotlina. Druga knjiga. Logos, Split, 526 pp.

68