PALMER

Selektivna pažnja prema svojstvima

Mogu li ljudi posvetiti pažnju različitim svojstvima istog objekta zasebno ili posvećivanje

pažnje jednom nužno rezultira percepcijom svih svojstava?

Stroopov efekt

- ako posvetimo pažnju objektu, određena svojstva procesiramo automatski, čak i ako se

trudimo ignorirati ih selektivnost prema svojstvima ne postoji ili je nepotpuna

- J. Ridley Stroop, 1935. : kada pojedinac treba imenovati boju tinte kojom je rijec

pisana, pokazuje veliku interferenciju kada je boja riječi u sukobu s bojom koju treba

imenovati informacija o obliku procesirana je automatski kada se pažnja posveti

boji riječi i odgovor na identitet riječi interferira s imenovanjem boje tinte za razliku

od naših intuicija baziranih na svakodnevnom iskustvu, selektivna pažnja za boje,

neovisna o obliku, možda ipak nije moguća

- je li ova interferencija specifična za boje? nije

- Stroopova interferencija pojavljuje se, npr.,

kada ispitanikov zadatak imenovati objekt koji je nacrtan oko naziva drugog

objekta

Imenovanje objekta

kontolna konfliktna kompatibilna

kada ispitanik mora imenovati lokaciju slova kada su prezentirana L/D na

displayu

Prostorno imenovanje

kontrolna konfliktna kompatibilna

- interferencija u suprotnom smjeru ne javlja se u standardnom Stroopovom zadatku

neka selektivna pažnja za svojstva ipak je moguća

nesto je posebno u citanju printanih rijeci – cesto prakticiran perceptivan

zadatak, educirani ljudi – visoko automatiziran perceptivni zadatak

xxx trokut pravokutnik

xxx

xxx lijevo

desno

lijevo

desno

direktnija veza izmedu printane obojene rijeci i zvuka imena boje (sto mora

izgovoriti), nego izmedu same boje i zvuka imena boje – potpora:

S.interferencija je smanjena kada ispitanik treba pritisnuti tipke koje indiciraju

boju, a ne izgovoriti ime boje; također objasnjava zasto neobojene rijeci koje

pocinju istim slovom kao boja proizvode S.efekt

treba razmotriti dokaze koji drugih tipova zadataka koji ne ovise toliko o

specijalnim svojstvima čitanja printanih rijeci prije zakljucivanja

Integrirane vs. odvojive dimenzije

- Wendell Garner pokusavao odg na pitanja o selektivnoj paznji za razlicita svojstva,

uključujuci diskretne i kontinuirane dimenzije nema jednostavnog odg

- njegovi ga nalazi doveli do razlikovanja dvaju odnosa između svojstava ili dimenzija:

a) odvojive dimenzije – parovi dimenzija su odvojivi ako ljudi mogu selektivno

posvetiti pažnju jednom ili drugom, voljno, bez interferencije od strane svojstva

kojem se pažnja ne posvecuje (npr. boja i oblik objekta)

b) integrirane dimenzije – kada ljudi ne mogu selektivno obratiti pažnju na jedno bez

percepcije drugog (npr. zasicenost i svjetlina boje)