panBosnjak 9

ISSN2217-8511

9772217851003

prva rije

Ne samo zbog velike vanosti popisa koji je planiran da se provede u predstojeoj go-dini, jo nekoliko momenata iz politikog, vjerskog i kulturnog ivota nagovjetava da bi 2013. mogla biti u znaku Bonjaka. Tu, prije svega, mislim na osnivanje nekoliko vanih

bonjakih institucija, od Bonjaake akademije nauka (BANU), Bonjake nacionalne fondacije (BNF) do Svebonjakog kongresa, koje je bonjaka elita ve dvadesetak godina odbijala, ignorirala ili izbjegavala formirati. Izgovor im je bio kako nam ne treba naci-onalni program, niti takve institucije, ve je dovoljno svu svoju nacionalnu energiju usmjeriti na ouvanje dravnosti BiH.

U kakvom je sad stanju, gledajui sa svih ekonom-sko-politiko-sigurnosnih aspekata, Bosna i Hercego-vina nije poeljno, ak ni preporuljivo mjesto, prije svega mladim ljudima, za budunost. Kao to vie nije ni primamljivo mjesto za povratak mnogih iz dijaspore. Veini njih definitvno je umrla u posljednja nada za povratak u svoju domovinu. Prema tome, argument da neko radi na nacionalnom programu tako to jaa dravnost BiH, prema oevidu demantira sve one koji su protiv formiranja nacionalnih bonjakih institucija i izrade nacionalnog programa.

Nije to kriza patriotizma, mada je i ljubav prema domovini uveliko splahnula. Stoga neki novi procesi, mimo ustaljenih institucija, kakvi su donijeli osnivanje i pokretanje novih bonjakih institucija, mogu se razu-mjeti kao pokuaj traenja novog puta za obnavljanje entuzijazma i iznalaenje novih, dodatnih energija koje bi zaustavile negativne trendove u drutvu, od-nosno, pokrenule nove snage za nastavak nacionalne renesanse, jer su mnogi skloni ustvrditi da su osamde-sete, donosno, devedesete godine bile godine zaka-njele bonjake renesanse da se afirmiraju i nacional-no formiraju kao (posljednji) evropski narod.

Samo popis stanovnitva toliko je bitan za Bonja-ke, kao nedovrenu naciju, da e biti dovoljan motiv za mobiliziranje patriotsko-nacionalnih osjeanja koja bi se mogla artikulirati primarno kroz nove nacionalne institucije.

I, ukoliko kreatori i osnivai Svebonjakog kon-gresa ne budu pristupili svome poslu na nain kao su radile druge bonjake kulturne i politike institucije, ova bi godina mogla biti godina fesa, povratka Bo-njakog ponosa i dostojanstva!

Va urednik: Nedad Lati

Slika sa naslovnice:

mladisafesom

GODINA FESA

3PANBONJAK Broj 9

4 decembar 2012 PANBONJAK

najava

rEvOlucIjA vjErOvANjAPie: Dr. Colin Turner

ZAjEDNO, A NE uSAmljENO!Pie: Murad Wilfried Hofmann

GODINA FESAOD AlIjE FIrDuSA DO AlIjE IZETBEGOvIA - OD FATE OmANOvI DO FATE OrlOvIProf. dr. sci. Najetovi Demal

BrISEl TvrDI PAZAr NA SANDZAKuDr. Rifat Redovi

KOmE jE jADrAN TIjESNA IZmAPie: Prof. dr. eval Kovaevi

BIlA jEDNOm jEDNA ZEmljA SrPSKIH ZlOINA(cA)Pie: Dr.sci. Remzija Kadri

...................................................................50 ...................................................................46

...................................................................24 ...................................................................34

...................................................................38 ...................................................................30

HariS SejDiDIrEKTOrBONjAKENAcIONAlNEFONDAcIjE

20

intervju

SVAKI BONJAK JE ODGOVORAN ZA DRUGOG

BONJAKA!

Osniva se Svjetski bonjaki kongres (SBK)

Pi e : Ne d a d L at i MarKer


OSNIVAKA DEKLARACIJA

VJERUJUI:

* da je Bog stvorio ljude od jednog mukarca i jedne ene, pa im odredio da postanu razliita plemena i narodi, te ih pouio kako da se meusobno upoznaju i kako da potuju Bogom darovane posebnosti jednih u odnosu na druge na principu duhovne vrijednosti i moralne dosljed-nosti,

* da su Boji darovi ivota, vjere, nacije, slobode, imetka i asti neotuiva prava svakog ovjeka i svakog naroda,

* da je samosvjesnost Bonjaka istina koja obav-ezuje Bonjake na samopotovanje, a njihove susjede na potovanje njihovog prava na nacionalnu samobitnost,

* da je dravnost Bosne i Hercegovine povijesna injenica u koju su utkani ivoti svih generacija, a Bosna i Hercegovina matina domovina svih Bonjaka.

POUZDANI:

* u vlastitu pamet i sposobnost sadanje generacije Bonjaka, koji hoe, znaju i mogu promijeniti poloaj po-danika u poloaj slobodnog Bonjaka, koji se nikog osim Boga ne boji;

* u visoku svijest i povijesnu odgovornost sadanje generacije Bonjaka, koji su preivjeli genocid, da e ura-diti sve to im je u moi kako i njihovi potomci ne bi postali rtve novog genocida;

* u odanost Domovini sadanje generacije Bonjaka koju su iskazili u odbrani Bosne i Hercegovine od agresije;

* u zrelost i ozbiljnost sadanje generacije Bonjaka da se nee prepustiti nemaru, stihiji i naivnom odnosu prema svojoj nacionalnoj sudbini, ve e nakon svega uzeti svoju sudbinu u svoje ruke.

ODLUNI:

* da se bore za ostvarenje svojih nacionalnih prava, Bonjaci su ujedinjeni u namjeri da imaju sve to imaju i drugi narodi na Balkanu: samosvjesnu naciju i suverenu

dravu;

* da odgoje i obrazuju mladi narataj da dosto-janstveno ive u slobodi, miru i blagostanju, nikada ne zaboravljajui historiju stradanja i progona bonjakoga naroda;

U cilju ostvarenja pune slobode Bonjaka u domovini i di-jaspori, ouvanja i afirmacije suverene i jedinstvene Bosne i Hercegovine te doprinosa regionalnom i meunarodnom miru u stabilnosti,

o s n i v a m o

SVJETSKI BONJAKI KONGRES

sa sjeditem u Sarajevu

(1) SVJETSKI BONJAKI KONGRES (SBK) je izraz po-vijesne odgovornosti i nacionalne svijesti Bonjaka da ive u slobodi, miru i jedinstvu u sadanjosti i budunosti.

(2) SBK e se zalagati za ouvanje jedinstva Bonjaka, zatitu i afirmaciju bonjakog nacionalnog identiteta i kontinuiteta duhovnog, kulturnog i drutvenog naslijea bonjakog naroda; za jaanje veza i solidarnosti meu bonjakim zajednicama i organizacijama u Bosni i Herce-govini, na Balkanu i u dijaspori; za osiguranje pojedinanih i kolektivnih prava, statusa i interesa Bonjaka; za uvanje sjeanja na genocid nad Bonjacima i djelovanje na suzbi-janju negacije genocida, antibonjatva, islamofobije i de-humanizacije bonjakog identiteta, to je osnovni predu-vjet za opstanak Bonjaka na svojoj pradjedovskoj zemlji.

(3) Bonjaci su nacija koja ima obavezu na samopotovanje i pravo na potovanje od drugih na temelju bonjake povijesne autohtonosti, nacionalne samosvjesnosti, kulturne samobitnosti i moralne samood-govornosti. Zadatak SBK-a je da iri i razvija ove samodo-kazive istine te da ustanovi i razvija nacionalnu bonjaku liniju odbrane od svih eventualnih opasnosti po bonjaki narod.

(4) SBK kao nacionalna nadstranaka organizacija e pratiti politika kretanja u zemlji, regionu i svijetu sa fokusom na poloaj i utjecaj bonjake nacionalne politike u osiguravanju vitalnih nacionalnih interesa Bonjaka, kao veinskog naroda u Bosni i Hercegovini i Sandaku te

7PANBONJAK Broj 9

statusa bonjakih zajednica u regionu i dijaspori. SBK e praviti godinji izvjetaj o stanju bonjake nacije sa ja-vnom ocjenom o radu svih kojima je javno povjereno pravo i koji su javno preuzeli obavezu da savjesno i odgovorno zastupaju i tite nacionalne interese Bonjaka.

(5) SBK e se otvoreno i odluno zalagati za jednako-pravnost svih graana i naroda uvijek i na svakom mjestu, sa zahtjevom da se na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine uvai univerzalno demokratsko pravo JEDAN OVJEK - JE-DAN GLAS, kako bi se ukinulo stanje prema kojem manjina vlada veinom pod lanim izgovorom straha od majorizaci-je veine nad manjinom.

(6) SBK prihvata meunarodne deklaracije i konvenci-je o ljudskim pravima i slobodama i insistirat e na njihovoj primjeni. SBK e se sa posebnom panjom i odgovornou brinuti o pravima Bonjaka na Balkanu i poduzimati sve to je mogue da se osiguraju puna prava bonjakim za-jednicama u cilju ouvanja i njegovanja bosanskog jezika te bonjake tradicije i kulture.

(7) Prosperitet nacije temelji se i na jakoj ekonomiji i razvojnoj privredi. Stoga, SBK e okupljati bonjake privrednike sa ciljem da se ekonomsko stanje bonjakog narod unaprijedi kroz eliminaciju siromatva i davanje anse svakom Bonjaku da pronae svoje mjesto u eko-nomskom poretku na osnovu pozitivne ambicije rada, indi-vidualnog doprinosa privrednim procesima, vlastitog ob-razovanja i visokomoralnog odnosa prema svojoj zajednici kao prevashodnih mjerila uspjeha. SBK e raditi na pro-mociji bonjake privrede u svijetu, posebno na tritima muslimanskih zemalja i vodeih ekonomskih centara sa ciljem bolje promocije bonjakih privrednih kapaciteta i tehnolokih inovacija.

(8) SBK e uspostaviti suradnju sa srodnim organizaci-jama u svijetu radi promocije bonjakog nacionalnog identiteta i informiranja svjetske javnosti o bonjakoj na-cionalnoj kulturi i tradiciji. SBK e se posebno zalagati da centrima svjetske politike moi objasni potrebu Bonjaka za jakom, jedinstvenom i efikasnom dravom Bosnom i Hercegovinom, kao garantom mira i suivota na Balkanu, ali i kao tita za bonjaki narod od eventualnog genocida. SBK e se zalagati za euro-atlantske integracije drutva i drave Bosne i Hercegovine.

(9) SBK e sa punim uvaavanjem i potivanjem uloge i znaaja Islamske zajednice u ouvanju bonjakog na-cionalnog identiteta uvati ast i ugled bonjake uleme i damije, iskazujui posebno potovanje prema instituciji i linosti reisu-l-uleme, simbolu jedinstva dina u ummeta.

(10) SBK e djelovati u cilju da Bosna i Hercegovina, zemlja sa veinskim muslimanskim stanovnitvom, post-ane punopravni lan Organizacije za islamsku suradnju (OIC) u Deddi, kako bi se dravi Bosni i Hercegovini otvorili razni fondovi za privredni i kulturni razvoj na dobrobit svih graana i naroda u Bosni i Hercegovini.

(11) SBK e u najkraem roku pokrenuti proceduru za lanstvo pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku, radi dobijan-ja mjesta predstavnika pri Svjetskoj organizaciji da bi svo-jim glasom Nikad vie! opominjao savjest ovjeanstva kako se nikome i nikada ne bi ponovili holokaust i genocid. Na ovom putu SBK e se koristiti iskustvom Svjetskog jevre-jskog kongresa.

(12) SBK podrava osnivanje i razvoj bonjakih nacio-nalnih institucija: Bonjake akademije nauke i umjetnosti (BANU), Bonjake nacionalne fondacije (BNF), Matice bonjake i drugih organizacija od nacionalnog znaaja u cilju promicanja nauke i umjetnosti i finansijske nezavis-nosti, te podrava dalju afirmaciju istaknutih pojedinaca na polju nauke, tehnologije, privrede, kulture i sporta u duhu bonjakog nacionalnog zavjeta SVAKI BONJAK ODGOVORAN JE ZA DRUGOG BONJAKA!

Radi ostvarivanja spomenutih programskih naela SBK formira sljedee odbore:

- Odbor za jezik, kulturu i tradiciju - Odbor za nauku i obrazovanje- Odbor za porodicu i demografiju- Odbor za ljudska prava, prava rtava zloina i

genocida

- Odbor za dijasporu i povratak- Odbor za meunarodnu saradnju- Odbor za medije i promociju- Odbor za razvoj i ekonomiju - Odbor za omladinu i sport


Hajrollah! Vie od jednog stoljea Bonjaci su ekali i, evo,

doekali osnivanje

SVJETSKOG BONJAKOG KONGRESA u Sarajevu, glavnom duhovnom, nacionalnom i kul-

turnom gradu svih Bonjaka.

Ovo je glas panbonjakog razuma, koji treba da se uje do neba, jer bonjaka dua ne moe vie sluati pla nevinog djeteta koje pita zato ga ubie oni to

due nejmae.

Ovo je poetak velikog i dugog bonjakog puta koji se otvara pred svim Bonjacima da pou svojom povijes-nom nacionalnom stazom koja vodi do cilja, bonjake nacionalne linije odbrane od genocida, linije kojom e se osigurati i dravna linija odbrane radi mira, toler-ancije i pomirenja meu ljudima i narodima u Bosni i

Hercegovini, na Balkanu i Europi.

Zasigurno, na ovom bonjakom nacionalnom putu us-pjet e savjesni, odgovorni i hrabri Bonjaci, svjesni

cilja, koji nije tako daleko.

Sarajevo, 29. decembra 2012.

9PANBONJAK Broj 9

pb Knjiara


FENOMEN MUFTIJAAkademik Muhamed FilipoviIzdava: El-Kelimeh, Novi Pazar

IZOLACIJA KRIMINALATEMELJ OPSTANKA ZAJEDNICEMuftija Muamer ef. ZukorliIzdava: El-Kelimeh, Novi Pazar

SANDAKO STOLJEEOD M. EMSIKADIA DO M. ZUKORLIA Nedad LatiIzdava: El-Kelimeh, Novi Pazar

panbonjak godinjak 2012.

11PANBONJAK Broj 9

TURCi od alije napRaVili TagUTa

MarKer

Kako su objavile svjetske agencije, u Turskoj je povodom godinjice de-naze Alije Izetbegovia, u oktobru ove godine, postavljena spomen bista. Pored Izetbegovieve biste postavljena je i bista engiza Ajtmatova, kul-tnog pisca sa Kafkaza, turkofonskog porijekla. Izetbegovi i Ajtmatov imaju dosta zajedni-kog. Obojica u sebi imaju turske krvi i obojica su popularni pisci sa antikomunistikim stavo-vima. Ali, u Turskoj postoje i bar dvije damije u Istanbulu i Konji, koje nose ime Alije Izetbe-govia. Nesumnjivo je Izetbegovi popularan kod Turaka, haman koliko i kod Bonjaka. I bilo je za oekivati da e se u Turskoj na razne nai-ne uvati sjeanje na njega. Ali, bronzana bista sa njegovim likom je bezmalo okirala sve koji poznaju Izetbegovia osobno, kao i njegova djela, odnosno, misao, tim prije to je bista po-

stavljena u vrijeme islamistike AK Partije iji je progam umnogome nadahnut Izetbegovi-evom politikom filozofijom. ak se moe tu-maiti da je Ajtmatov najpopularniji pisac kod turskih nacionalista te da iza izgradnje njegove biste stoji MHP, a da je Izetbegovi najpopular-niji pisac kod turskih islamista i da iza izgradnje njegove biste stoji AK Partija.

U svakom sluaju, da lideri AK Partije uope znaju biografiju Alije Izetbegovia, na primjer, kad je bio buntovni mladi koji je lupao stolice u kinu zbog prikazivanja za muslimane uvrjed-ljivog filma, mogli bi pretpostaviti da bi taj i ta-kav Alija prvo sam svoju bistu slupao, jer on se borio i ivot proivio prezirui tagute, one ije su biste u Alijino vrijeme bile na svim trgovima BiH, nekih muslimanskih drava, pa i Turske.

P B

Piter Beti je u knjizi otro napao Josipa Broza te ga usporedio sa zlikovcima iz filmova o Dejmsu Bondu. Smatra ga beutnim diktatorom, megalomanom bonvivanskih sklo-nosti, svojevrsnom mjeavinom izmeu nacistikog feldmarala Hermana Geringa i medijskog mogula Roberta Maksvela. U knjizi stoji kako je Tito ivio u luksuznoj vili poput umnoporemeenih Bondovih zlikovaca dok mu je narod skapavao u bijedi i bio progo-njen ako bi se suprotstavio njegovom totalitaritarnom reimu. Uz stotinjak luksuznih automo-bila posjedovao je i privatni voz, avion, jahte itd. Pisac tvrdi da bi takav luksuz i mogao proi da Tito nije odgovoran za smrt 400 hiljada njegovih sugraana. On citira Vinstona erila: To to nismo maknuli Tita jedna je od naih najveih pogreaka u Drugom svjetskom ratu. Tita su za vrijeme rata Saveznici zduno pomagali, a on tu pomo nije iskoristio u borbi protiv Njemaca, ve u borbi protiv sopstvenog naroda. Bitnije mu je bilo rijeiti se opozicije u zemlji nego ratovati s nacistima. Tito je uspio prevariti erila predstvljajui se kao demokratski partizanski voa, a zapravo je bio tiranin ogromnih diktatorskih skolonosti.

Iskoristio je situaciju kada se u hladnom ratu naao izmeu istoka i zapada. Vjeto je uzimao novac i od jednih i od drugih, dobivajui i meunarodna priznanja. Kada je umro ostavio je zemlju sa nerijeenim nacionalnim pitanjem i dugom od dvadesetak milijardi dolara. Pisac ali samo to nije zavrio poput svih drugih zloinaca iz filmova o Dejmsu Bondu!

MarKer

najVea nam je gReka To nismo Ubili TiTa


P B

Britanski pisac Peter Batty objavio je knjigu pod naslovom Hoodwinking churchill u kojoj je iznio tamnu stranu Titovog karaktera.

josip broz tito Vinston eril

Darko Hudelist je autor neautorizo-vane biografije dr. Franje Tuma-na. Na posljednjim stranicama knjige biografije dr. Tumana, Hudelist se bavi smru roditelja predsjednika Hrvatske. Prema sjeanju Alojza Valeia tragedija obitelji Tuman dogodila se 25. aprila 1946. u jutarnjim satima. U svojoj obiteljskoj kui u V. Trgoviu Stjepan Tuman i njegova druga supruga Olga pronaeni su mrtvi. Slubeno je ustanovljeno da su smrt izazvali hici iz pitolja. Veina svjedoka tvr-di da se radi o samoubistvu. Stjepan je prvo ubio svoju suprugu, a zatim sebe . Svjedoci tvrde da je Stjepan bio nervno obolio i imao paranoju progona. Meutim, Darku Hudelistu Tuman je ustvrdio, kao i mnogo puta ranije u novinama, da su mu roditelje ubili dvojica agenata UDBE.

Ostavi najprije bez majke, zatim bez brata, a na kraju i bez oca i pomajke (i to na tako su-

rov nain), Tuman je - ostavi, praktiki, bez korijena - morao negdje pronai svoj identitet i pripadnost neemu. Je li Hrvatska nadomje-stak za sve to je izgubio?, pita se Hudelist.

Londonski sedmini list Mail on Sunday bavio se biografijama familije Slobodana Mi-loevia. Oni tvrde da se otac Slobodana Mi-loevia, bivi pravoslavni pop iz Crne Gore, ubio kad je Slobo imao 21. godinu; njegov najdrai ujak je ve prije toga metkom raznio vlastiti mozak kad je Slobi bilo samo 7 godina. A kad su mu bile 33 godine njegova majka se objesila remenom za luster. Je li Srbija nado-mjestak za sve to je izgubio?, pitat e se Slo-bini biografi nakon ove godine raspleta.

Na kraju, ovih dana je Hudelist objavio svo-je Beogradske dnevnike u kojima pie kako je Dobrica osi patio od samoubilakih na-gona, te da je stoga dva puta htio izvriti sa-moubistvo.

TUmanoVi i slobini RodiTelji sU samoUbiCe,

a i osi paTi od Toga

MarKer

13PANBONJAK Broj 9

P B

franjo tuman slobodan miloeVi dobrica osi

Ugledna ameriko-francuska po-litologinja i angairana intelek-tualka Susan George (78) je u zagrebakom Globusu iznijela su-mornu sliku nove Europe: sve je spremno za najcrnji totalitarizamNeki za nju vole napisati da je enski Noam

Chomsky, i to takoer nije daleko od istine.Susan George je autorica barem 15 knjiga

s drutvenim temama. Poasna je predsjed-nica Transnacionalnog instituta koji okuplja svjetske znanstvenike, otra kritiarka MMF-a, Svjetske banke i neoliberalizma. Utemeljitelji-ca je francuskog ATTAC-a i antiratna aktivistica te kritiarka korporativne pohlepe.

Evo njenih crnih vizija: Neoliberalna doktri-

na funkcionira posvuda. Arapsko proljee je u tom smislu bilo izuzetak, ali oni imaju drugih problema kao to je nepostojanje odvajanja crkve od drave. Dakle, siromatvo ne opada, naprotiv, pojavljuje se posvuda u svijetu. U Sje-dinjenim Dravama danas je vie siromatva i nejednakosti nego to je bilo prije 25 ili 30 go-dina.

- Sad smo opet na tragu nekog novog gro-znog sporazuma koji je nastao samo zato da bi gospoa Angela Merkel svojim biraima mogla rei pogledajte samo kako sam stroga prema ovim Club Med dravama, opustite se, vi radini Nijemci, i slobodno krivite te lijene i pohlepne Talijane, Grke, Francuze i ostale za sve ono to se sada dogaa.

faiZam e se VRaTiTi U eURopU

aKter

susan GeorGe teoretiarKa noVoGa KlasnoG rata


P B

Slavni njemaki politiar, mini-star vanjskih poslova u Vladi kancelara Khola, koji je presud-no utjecao na lanice Europske zajednice da priznaju Hrvatsku, analizirao je za hrvatski Globus dananju politiku Berlina prema Zagrebu. Intervju sa Generom naslovljen je da je Hrvatska Njemakoj vaana kao i 91.

U doba borbe za osamostaljenje Hr-vatske Hans Ditrih Gener stekao je sta-tus ive legende. Odavno je dobio svo-je spomenike i svoje ulice u Hrvatskoj, ak i kafii se zovu po njemu, u puku je povijest uao svojim utim poluveri-ma legenda kae da su u Zagrebu bili

toliko popularni da bi prodavaima bilo posve dovoljno da samo iznesu natpis u izlogu stigli generi, a Mercedesovu S klasu poetkom devedesetih zvali smo Genscher.

I tako je ovjek u utom poluveru po-stao i ostao legenda.

Danas ima 85 godina i ne posustaje. Na pitanje da li je Hrvatska izbaena iz nje-make vanjskopolitike orbite, Gener je odgovorio:

-Varate se. Hrvatska je nepromijenje-no vana za Njemaku. Zato se veselimo skoranjem lanstvu Hrvatske u Europ-skoj Uniji. Tad e svi Hrvati biti u utom poluveru i pljeskati: Danke Dojland!

HRVaTi U UTom polUVeRUaKter

15PANBONJAK Broj 9

P B

Hans ditriH Gener

Pavo Zubak, moni trgovac automobilima, vlasnik hotela i trgovac naftom Tomislav Antunovi, je-dan od najveih slavonskih kapitalista Marko Pipuni, Marin Filipovi, vlasnik drvopreraiva-kog koncerna, i Stipo Mati, utjecajni distributer informa-tikih proizvoda - peterica su tajkuna koji su presudno doprinijeli da Tomislav Karamarko preuzme Hrvatsku demokratsku zajednicu. Bez njihove diskretne finansijske podrke, ali i lobiranja u HDZ-ovoj bazi, Karamarko nika-da ne bi uspio pregaziti konkurenciju i etablirati se kao novi voa opozicije u Hrvatskoj, potvrdio je za Nacional izvor iz najblieg kruga novog efa HDZ-a.Posebno je zanimljiva poveznica ekipe koja je svojim utjecajem i ve-zama dovela Karamarka do vrha. Svi oni pripadaju, iroj javnosti relativno nepoznatoj, udruzi Prsten, koja okuplja Hrvate porijeklom iz Bosanske Posavine i srednje Bosne. Neki od njih u Hrvatskoj ive due od pola stoljea, dok su se drugi doselili poetkom 90-ih, a sve ih povezuju po-slovni uspjesi i lanstvo u vostvu Prstena. Iza svih stoje tvrtke koje i u sadanjoj recesiji godinje obru stotine milijuna kuna, a u politikom smislu, u veoj ili manjoj mjeri, godinama su povezani sa HDZ-om. Uvijek iz dru-gog plana i bez prevelikog medijskog eksponiranja, jer oni su u prvom redu lanovi snane poslovne zajednice, kojoj politika treba sluiti, ali bez neposrednog angai-ranja.

Iako ih nije poimence spomenula, oni su tajkuni koje je Jadranka Kosor u prolotjednom intervjuu Forumu okri-vila za svoj poraz na nedavnom HDZ-ovom izbornom sa-boru. Teko je rei zbog ega nekadanja premijerka nije decidirano navela o kome je rije, ali njezin intervju defi-nitivno je potvrdio informaciju koju je desetak dana ranije Karamarkov suradnik prenio Nacionalu.

Uostalom, jedan od prvih Karamarkovih susreta nakon preuzimanja HDZ-a odnosio se na poloaj Hrvata iz BiH. Prema agencijskoj vijesti, najavio je tijekom susreta s pred-sjednikom HDZ-a 1990. Boom Ljubiem snanije angaira-nje ove stranke kako bi se osigurala jednakopravna pozicija Hrvata u BiH. Karamarko i Ljubi su razgovarali u sredinjici HDZ-a u Zagrebu i pri tome je ef HDZ-a dao punu potporu euroatlantskom putu BiH, ali i obeao pojaani angaman Republike Hrvatske ostvarenju hrvatske konstitutivnosti i narodnoga subjektiviteta u BiH, navodi se u priopenju. Karamarko po istim navodima smatra da je jednakopravna pozicija Hrvata kljuni faktor za stabilnost drave BiH.

Glavni suradnik novog predvodnika opozicije je Mili-

gospodaRi pRsTenaDiskretnom finansijskom pomoi i lobiranjem u HDZ-ovoj bazi peterica tajkuna pomogli su

Tomislavu Karamarku da pregazi konkurenciju i preuzme HDZ

Hrvatski tjednik Nacional otkrio je djelovanje poluilegalne finansijske grupacije u BiH koja djeluje pod kodnim imeniom Prsten

Uz pomo Prstena, Karamarko e se iduih godina moi posvetiti svom najvanijem cilju - HDZ-ovu povratku na vlast u Hrvatskoj.


aKter

17PANBONJAK Broj 9

jan Brki, bivi specijalac koji je u Sabor uao kao HDZ-ov kandidat iz dijaspore. Razumije se da je Brki proao zahva-ljujui glasovima bosanskohercegovakih Hrvata, a u pri-kupljanju glasova pomogli su mu lanovi Prstena. Udruga Prsten predstavlja se kao najjaa hrvatska lobistika orga-nizacija. Takve tvrdnje uvijek je teko provjeriti, ali barem desetak vodeih lanova Prstena pripadnici su poduzetni-ke elite u Hrvatskoj.

Prstenov predvodnik je Marko Pipuni, jedan od naj-monijih poduzetnika u Slavoniji. Porijeklom je iz Bosanske Posavine i vlasnik je poduzea ito, koje zapoljava oko 2500 radnika i u Slavoniji kontrolira ratarsku proizvodnju na 22.000 hektara, a u sastavu ima i sedam velikih farmi.

Pipuni se 1990. doselio u Osijek iz Modrie i poeo baviti trgovinom sjemenskih kultura i stone hrane. ito je osnovao 1992. kao tvrtku koja se bavi trgovinom ratar-skim kulturama i repromaterijalom potrebnim za ratarsku proizvodnju. Kad je poeo s radom 1992., imao je dva za-poslena, ukupnu imovinu od 100.000 njemakih maraka i godinji prihod od priblino milijun DEM. Dvadeset godina kasnije, ito zapoljava 450 radnika, godinji promet iznosi 140 milijuna eura, a tvrtka je procijenjena na 150.000.000 eura. Prije dvije godine Pipuni je proirio biznis i preuzeo osjeki Kandit, a kupio je i najvei dio imovine akovtine.

Sa Stipom Matiem, vlasnikom M Sana, postao je i vla-snik PPK Valpova i PP Orahovice. Mati je vlasnik M San gru-pe koja je najvei distributer raunala i potroake elektro-nike u Hrvatskoj. Iako je prema poslovnim pokazateljima M San Grupa u prvih est mjeseci 2011. snizila prihode za 11 posto, na 674,6 milijuna, ova kompanija i dalje uspjeno posluje. lan Uprave bio je nekadanji general Damir Krsti-evi, a M San se prole godine naao pod istragom kad je otkriveno da su Ivi Sanaderu platili 300.000 eura za konzul-tantske usluge. Pokuali su se opravdati kako su vjerovali da Sanader ima dobre veze i moe M Sanu osigurati trinu ekspanziju.

Jedan od vanih lanova Prstena je i Zvonko Biljecki, vlasnik poduzea Geofoto, koji je 2009. izabran za najbo-ljeg poduzetnika u Hrvatskoj, a u Bruxellesu 2010. meu vodee europske poduzetnike. Geofoto je godinama bio moda i najbre rastua domaa tvrtka, a kljuan genera-tor rasta kompanije bilo je veoma razgranato poslovanje na domaem tritu. Stotine milijuna kuna prihoda Geofoto je ostvario kroz megaprojekte finansirane od raznih dravnih ministarstava i Grada Zagreba. Otkako je nastupila recesija i nema novca u dravnom proraunu, Geofoto je u proble-mima, Biljecki se naao u tekoj situaciji. Iako mu je samo MORH duan 17 milijuna kuna, nije se odluio za prisilnu naplatu, to bi moda uinio kad bi bila rije o nekom pri-vatnom duniku.

Jedan od vanijih lanova Prstena je i Pavo Zubak, trgo-vac automobilima ije bogatstvo je jo 2004. procijenjeno na 74 milijuna eura. U posljednjih 25 godina Zubak je na-predovao iz vlasnika automehaniarske radionice u Sesve-tama do superuspjenog dilera automobilima i jednog od desetak najbogatijih Hrvata.

Za razliku od Pipunia ili Biljeckog, Zubakova tvrtka odravala je poslovne veze s Ministarstvom unutarnjih po-slova kad ga je vodio Karamarko. U listopadu 2010. novi-nari Veernjeg lista otkrili su da su Ministarstvo unutarnjih poslova i tadanji ministar Karamarko raspisali natjeaj za nabavu 856 slubenih automobila. Skandal je bio u tome to je neobino specificirane uvjete za ak 801 od 856 au-tomobila za MUP zadovoljavala samo koda, koju je proda-

vao Pavo Zubak. Sve je bio dio posla s automobilima koji se nabavljaju putem upravo zavrenog natjeaja, koji je raspi-sao Ured za sredinju javnu nabavu i kojim se operativnim leasingom, najveim dijelom za Karamarkov MUP, planiralo unajmiti 1103 automobila, a o kolikom se biznisu radilo, pokazuje podatak da je vrijednost posla iznosila 200 miliju-na kuna. Otprilike tri etvrtine pripalo je Zubaku na temelju ugovora s Karamarkom. Vaan lan Prstena je i Marin Fili-povi, predsjednik je Uprave Finvest Corp., najjae tvrtke u drvnoj industriji u Hrvatskoj. Filipovi je vlasnik dviju tvor-nica, u abru i Drvaru u BiH, i zapoljava vie od tisuu rad-nika. Osim drva, Finvest je zakoraio i u turizam kupnjom hotelskog naselja u Njivicama, a u Gorskom kotaru plani-ra otvoriti tvornicu za proizvodnju drvenih paleta. Finvest Corp. je naslijedio 2007. od svog oca Marijana Filipovia i u meuvremenu proirio poslove i na turizam. Osim toga, Filipovi je vlasnik osam posto dionica Industrogradnje.

Meu pripadnicima ovdanje poslovne elite koja potje-e iz Bosne je i trgovac naftom Tomislav Antunovi. Svoju poduzetniku karijeru zapoeo je prije 40 godina osniva-jui tvrtku za graevinske djelatnosti. Poslije viegodinjeg rada i poslovanja u zapadnoj Europi poslove je proirio na novo podruje. Ubrzo je postao prvi privatni poduzetnik u naftnoj brani u tadanjoj Jugoslaviji. Antunovi je danas vlasnik i upravlja svojim tvrtkama: dvjema u Zagrebu, dvje-ma u BiH, te tvrtkama u Beu, Mnchenu i Americi, a core biznis kojim se bavi jesu trgovina naftnim derivatima i ugo-stiteljstvo.

Vlasnik tvrtke Megacop Bruno Iljki, osim u Prstenu, i u vodstvu je Hrvatske udruge poslodavaca. Potjee iz Ora-ja i bavi se raznim poslovima, od trgovine proizvodima od drva pa do otkupa voa i povra iz Bosanske Posavine, u emu je u partnerskom odnosu s Agrokorom. Osim utje-cajnih poduzetnika, u Prstenu su i ugledne javne osobe poput banjalukog biskupa Franje Komarice i ekonomskog analitiara Ivana Lovrenovia. Oni sigurno nisu moni po-put Antunovia ili Pipunia, ali svojom prisutnou podiu kredibilitet te organizacije. Ali vodei poduzetnici koji tvore jezgru Prstena njegova su snaga i presudno su utjecali na Karamarkovu pobjedu nad stranakim protivnicima. Ka-ramarkovi suradnici u privatnim razgovorima tvrde da je iza Milana Kujundia stajao hercegovaki lobi, koji je tom politikom anonimusu osigurao snanu podrku HDZ-ove desnice i tek je lobiranje Prstenovih tajkuna zaustavilo sen-zaciju. Na vlasti u dravi je lijevo-liberalna koalicija s kojom nemaju puno zajednikih interesa i nipoto im nije trebalo da desni radikali preuzmu HDZ. U tom sluaju bili bi po-djednako daleko i od vlasti i oporbe, a to je, iz poslovne vi-zije, posve neprihvatljivo.

Zato je izbor pao na Karamarka. Na razne naine, u prolosti je suraivao s dijelom tajkuna iz Prstena, i to je prevagnulo u njegovu korist. Takoer, unato medijskim optubama, Karamarko nije zadrti desniar nego racio-nalan politiar koji zna da HDZ za povratak na vlast treba podrku i umjerenih biraa, a ne samo desno orijentiranog tijela. Naposljetku, za razliku od Ive Sanadera i Jadranke Kosor, koji nisu bili zainteresirani za Hrvate iz BiH, utjecaj prstenovaca moe refokusirati buduu HDZ-ovu politiku. Karamarko im dosta duguje, a jedan od naina kako moe vratiti dugove jest i osiguranje utjecaja bosanskohercego-vake struje.

Uz pomo Prstena, Karamarko e se iduih godina moi posvetiti svom najvanijem cilju - HDZ-ovu povratku na vlast u Hrvatskoj.

FOtO ODSLiK

decembar 201218 PANBONJAK

Nakon osude zloinaca, Luki pred Hakim sudom za zloine nad Bonjacima

Nakon presude Sredoju i Milanu Lukiu u Hagu, gdje su ovi srpski zloinci osueni na 27. godina, odnosno na doivotnu kaznu zavora, i formalno je Pravda rekla svoje o izvrenju zloina nad Bonjacima, kojeg su srpski vojnici poinili 1992/93. godine, mit o zloinu, kojeg svakog historijskog ciklusa ratovanja u Bosni poine Srbi nad Bonjacima na mostu, kojeg je sagradio Mehmed-paa Sokolovi, prvi put je i sudski dokazan. Iako se radi samo o dvojici zloinaca, a masovna ubistva, klanja, paljenja i silovanja Bonjakinja vrile su sistematski mnogoljudne vojne formacije kao i etnike horde sastavljene od primitivnih seljaka, srpskih dobrovoljaca, presuda njima se moe razumjeti samo kao imendan zloina u Viegradu. Presudom Lukiima moe biti zadovoljen samo jedan gram na tasu terazije pravde u odnosu na brdo srpskog krimena na drugom tasu terazije. A zbog ljepote mosta Mehmed-pae Sokolovia, kojeg je proslavio pisac Ivo Andri, opisujui ga samo kao upriju na Drini, kasaba je bila uzviena, pa joj je dato ime tako da znai vie od grada. Ispod mosta, gdje duboka Drina vijekovima tee, utihnuo je bol kakav ne pamti niti jedan most na svijetu, kao to su utihli slavuji na Bikavcu brdu, grada Viegrada

Jer to Vie-nije-grad! To je dokazano mjesto najgnusnijih srpskih zloina nad Bonjacima. A, to to ga Emir Kusturica hoe pretvoriti i preimenovati od Drvengrada do Andrigrada, ostat e samo halucinacija jedne imbecilne spodobe, kakvih je jo samo bilo u sokaku, na uu Razava u Drinu, u kojem je Ivo odrastao. Moe ta imbecilna spodoba graditi to god hoe, a da slii na grad. To Vie-nije-grad ve samo jeziva Spomen Kusturnica!

VIE(NIJE)GRAD - SPOMEN KUSTURNICA

Broj 9PANBONJAK 19

MILA

N LU

KIc

I EMI

R KU

STUR

ICA

'

n l

Haris Sejdi, dikretor Bonjake nacionalne fondacije (BNF)


intervju Pi e : Ne d a d L at i

27.12. 2011. u Sarajevu je osnovana Bonjaka nacionalna fondacija (BNF). Ona je nastala kao prirodan slijed jednog dugoronog projekta osnivanja nacionalnih institucija Bonjaka, koje kao narod do sada nisu imali. BNF-u e primarni zadatak

biti podrka nacionalnim programima i projektima od interesa Bonjaka.

E BITI KLUB NAJIMUNIJIH BONJAKA SVIJETA

21PANBONJAK Broj 9

pb: kad, kako, od koga, pa i zato je dolo do ideje osnivanja nacionalne bonjake fon-dacije (bnf)?

sejdi: nakon osnivanja bonjake akade-mije nauka i umjetnosti (banU) u junu 2011.godine godine, cijeli period do kraja decem-bra 2011.godine obiljeen je naporima ka re-alizaciji ideje formiranja bnf-a, i kao dio tog projekta ponosan sam to je sam in osniva-nja naiao na pozitivan odjek u javnosti.

a kruna svega je da je 27.12. 2011. u sa-rajevu osnovana bonjaka nacionalna fon-dacija (bnf), kao prirodan slijed jednog du-goronog projekta osnivanja nacionalnih institucija bonjaka, koje bonjaci kao narod do sada nisu imali. bnf e kao osnovni zada-tak imati podrku nacionalnim programima i projektima od interesa bonjaka.

pb: koja je temeljna misija ili cilj fondacije?

sejdi: bonjaka nacionalna fondacija sa sjeditem u sarajevu osiguravat e, na te-melju participacije lanstva i donacija, kao i drugih izvora i dotacija, te profita iz projekata koje emo pokrenuti, sredstva za finansiranje vanih nacionalnih programa i projekata bo-njaka, kao to je servisiranje rada bonja-ke akademije nauka i umjetnosti (banU), ali i ostalih planiranih bonjakih nacionalnih projekata, prije svega svjetskog bonjakog kongresa, bonjakog univerziteta i matice bonjaka, kao institucija koje e se osnovati u narednom periodu.

pb: ta bi trebalo privui, motivirati i ani-mirati druge biznismene da se ukljuce u rad bnf-a?

sejdi: prije svega ideja i osjeaj nacional-ne pripadnosti i potrebe jedne ovakve institu-cije bonjakom narodu.

ali, sigurno e mnoge biznismene privu-i toj ideji sam biznis i projekti koji e imati investicioni i profitabilni karakter. ovo nika-ko nee biti samo humanitrano-donatorsko drutvo bogatih biznismena, ve, prije i vie od toga, klub koji e iznalaziti razne oblike privrednog i finansijskog udruivanja i in-vestiranja kapitala koji e biti kompatibilni sa prioritetima nacionalnih interesa. okupit emo strunjake, radoholike, patriote i isku-sne biznismene koji e biti podstrekai, ohra-brivai, pa i savjetnici i mentori za biznis.

pb: je li to samo ideja kojom se trebaju ba-viti biznismeni ili poduzetnici iz drugih javnih

Bonjaka nacionalna fondacija sa sjeditem u Sarajevu osiguravat e, na temelju participacije lanstva i donacija, kao i drugih izvora i dotacija, te profita iz projekata koje emo pokrenuti, sredstva za finansiranje vanih nacionalnih programa i projekata Bonjaka, kao to je servisiranje rada Bonjake akademije nauka i umjetnosti (BANU), ali i ostalih planiranih bonjakih nacionalnih projekata, prije svega Svjetskog bonjakog kongresa, bonjakog univerziteta i matice Bonjaka, kao institucija koje e se osnovati u narednom periodu.

Haris sejdi


djelatnosti od umjetnosti do politike?

sejdi: To je ideja otvorena za sve koji ima-ju osjeaj nacinalne pripadnosti, koji imaju osjeaj nacionalnog dostojanstva i koji vide da bonjaci kao narod vape za ovakvim instituci-jama.

Umjetnost i kultura kao jedan od najvanijih segmenata drutva su apsolutno marginalizi-rani od strane politikih i dravnih institucija. osim toga to se moramo boriti za zaustav-ljanje takvog trenda kod bonjaka, moramo iznai afirmativan i ekonomski ak profitabilan nain afirmacije naeg kulturnog blaga i stva-ralatva. naa kulturna batina moe biti veo-ma dobar privredni resurs. stoga vjerujem da e se mnogi javni radnici iz kulture, obrazova-nja i umjetnosti nai na ovom fonu i ukljuiti se u rad bnf-a. Zapravo, ve imamo nekolicinu vrlo uglednih bonjakih stvralaca koji su se ukljuili u ove projekte.

pb: Vi ste biznismen iz provincije, iz Tenja,

koji uspjeva opstati na tritu i razvijati sop-stveni biznis. kakav je ambijent za privatni bi-znis u provinciji danas? morate li imati jakog politikog pokrovitelja? ovo je pitanje umje-sno, jer Teanj slovi kao jaka sda-ova utvrda.

sejdi: da, centrala koTeks-a jeste u Te-nju, ali mi imamo svoje poslovnice i prodavni-ce irom biH, a nai partneri su iz cijele regije, tako da to uopte nije vano ni znaajno gdje nam je formalno sjedite.

koTeks je odavno prevaziao lokalne okvi-re da bi zavisio od ove ili one politike opcije, ili lokalnog monika. a, lino vjerujem da ovjek moe uspjeti u bilo kojem poslu kojim se bavi ako taj posao poznaje do najsitnijih detalja, a kako neka organizacija raste i razvija se po-trebni su joj timovi ljudi. dakle, hvala bogu ne-mamo i ne treba nam politiki pokrovitelj.

ako ste pitanjem asocirali na Teanj kao jed-nu bonjaku kasabu koja ima relativno dobar poslijeratni ekonomski razvoj u odnosu na neke druge manje bosanske gradove, a koja ima ne-koliko istaknutih pojednica u vrhu sda, onda pitanjem pogaate opi trend poslijeratnog razvoja bosanskih gradova. generalno, moe se rei da su politiari vladajue stranke mogli, ako su htjeli i imali interesa, pomoi na razne naine za razvoj privrede u jednoj opini. ipak, Teanj je uvijek imao i ljudskih i privrednih re-sursa da bude srednje razvijena opina. Uvijek je u Tenju bilo istaknutih politikih pojedina-ca i uvijek je u Tenju bilo izuzetnih poduzetni-ka. ak, mislim, da je stoga Teanj doivljavao i neke dramatine obrte prilikom promjena re-ima. Tako je uspjean naelnik Tenja tokom 2. svj. rata ubijen od strane komunista, i ne zna mu se ni za mezar. U novijoj povijesti u Tenju je odrana uvena sjednica vrha sda na kojoj

je pobijedila frakcija alije izetbegovia u suko-bu sa Zulfikarpaiem. Realno to i jeste bio hi-storijski dogaaj.

sve to pokazuje politiki interes i politiku snagu koju Teanjci iskau u datom trenutku historije.

pb: bili ste politiki aktivni. ta je problem sa Vaim politikim angamanom u sda-u?

sejdi: Trenutno sam lan ko sda Zdk, a problem sa mojim politikim angamanom je izmeu ostalog i moja trenutna posveenost poslu kojim se bavim, aktivnostima oko bnf-a i izradi magistarskog rada.

Ubjeenja sam da se u poslu, ali i u politici sve vrti oko ljudi. to bi se reklo kadrovska politika je temelj svake politike. kako neka or-ganizacija ili politika stranka raste i razvija se, potrebno je da stvara timove jakih, obrazova-nih i prodornih ljudi. naalost, u provincijama se trai podobnost i slijepa poslunost preko kojih jaaju i rastu lokalni monici. nove ide-je teko prolaze. miljenja sam da e kongres sda naredne godine definitvno postaviti stvari na pravo mjesto. moda e postojea garnitu-ra, ili grupa ljudi iz Tenja koji su visoko pozi-cionirani u sda-u, i koji slove da imaju dosta utjecaja na politiku, posebno kadrovsku poli-tiku stranke, biti zateena snanim zahtjevi-ma, koje ja ujem na terenu, za promjenama u stranci. mogue da e biti i okirani jer su svikli na sadanje stanje koje ne ele mijenjati. njima je, oito, bilo dobro. malo ko zna da je Tenju bila namjena sudbina, ili uloga moevca, upra-vo zbog ljubomore na njegov predratni razvoj u komunizmu. akter te prie trebao je biti o-vjek koji je danas visoko pozicioniran u sda-u, a koji je tad bio mladi odgojen u komunisti-kim strukturama. jo niko nije istraio ubistvo jednog, po mnogima najperspektvinijeg mla-dog bonjakog politiara, a vjeruje se da ga je ubio kos. Tako da je mogue oekivati burno politiko proljee u Tenju. Ustalom, malo ta e se desiti u Tenju, a da nee i u drugim grado-vima bosanske provincije.

pb: imate li kontakte sa naim biznismeni-ma iz dijaspore i da li je istina da ima uspjenih biznismena u dijaspori?

sejdi: imam, radimo i imamo poslovne kontakte. i svakako da ima naih ljudi uspje-nih i u dijaspori.

ali tim ljudima nikad niko nije iskreno i po-slovno pruio ruku iz bosne. stoga vjerujem da e bnf poluiti moda i najvei uspjeh kod naih uspjenih poduzetnika u dijaspori. sve emo uiniti da oni svoj novac, svoje iskustvo i tehnologiju prenesu u bosnu. i to je jedna od naih primarnih misija.

23PANBONJAK Broj 9

pb: da li je mogue razvijati slobodarsko drutvo i slobodnu trinu ekonomiju sa ova-kvim stepenom korupcije? i da li vjerujete da e se korupciji stati u kraj?

sejdi: Vjerujem da postojeim politikim elitama na neki nain odgovara ovakva dra-va biH. Vjerujem da e pravna drava kad tad procesuirati i sankcionirati sve korupciona-ke afere.

ali, razoaran sam reakcijom drutva na ovu poast. moramo kao drutvo djelovati i boriti se protiv svakog oblika korova, za-putenosti i drutvenih tetoina ma iz koje brane dolazili. jedno od najveih zala naeg drutva je korupcija. svi se moramo mobilizi-rati da zaustavimo taj trend, a potom i iskori-jenimo koliko moemo to zlo. bez toga nema ni drutvenog ni ekonomskog napretka ze-mlje, ni selameta narodu.

pb: postoji etiki biznis, bar takav eko-nomski pravac priznaju teoretiari, a da li je mogu nacionalni biznis na nain na koji se bnf ima namjeru baviti biznisom?

sejdi: mogao bih odgovoriti cinino; ako je mogue nacionalno politiko organziranje, to je dominatno u biH, zato ne bi bilo mo-gue i u biznisu? ali, da podsjetim da je bnf samo jedna kockica u novonastalim struktu-rama nacionalnog bonjakog oragniziranja, pored banU i svebonjakog kongresa. kako e reagirati nacionalne stranke na ovakve ide-je? Vjerujte mi da o tome nismo ba puno ni razmiljali, pa ni raspravljali. Hoe li neka po-litika opcija prepoznati to kao dobar pravac djelovanja, pa i pridruiti se i podrati nas, ili e u nama vidjeti neku konkurenciju, ostaje da se vidi u narednom periodu.

to se tie etikog biznisa moj babo, koji je osnovao koTeX, primjer je takvog biznisme-na. on se, sjedne strane, ni po kakvu cijenu ne bi bavio haramli poslovima, a s druge strane, nain voenja biznisa iskljuivo je baziran na povjerenju sa klijentima i partnerima. on vje-ruje samo ako vodi biznis na takav nain da u tome moe biti bereketa. od takvih ljudi bi trebali uiti mladi biznismeni koji su skloni beskrupuloznim metodama osvajati trite i ostvarivati profit. To je pogreno i opasno. preferiram, a takve biznismene i oekujem u bnf-u, ljude sklone konceptu etikog biznisa.

U svakom sluaju, bnf je profilirana kao nestranaka i nadstranaka organizacija, jer pogledajte stanje privrede danas. imate stra-nake lobije, pa ak i stranaki biznis. imate nacionalno-stranake lobije, legalne i polu-ilegalne, poput hrvatske grupe prsten. po-gledajte kako vlada milorad dodik. njegova vlada vie slii na klub predstavnika nekoliko monih biznismena, naravno srpskih, nego

na resorna entitetska ministarstva. bar takav se stie dojam kad sluate opoziciju u skup-tini Rs-a prilikom usvajanja budeta.

ne, mi neemo biti pandan takvim eko-nomskim lobijima. a, na koncu, zato ne bi-smo bili i to?! mada nam, bar za sada, nisu takve ambicije. mi elimo da studiozno prati-mo ekonomsku problemtiku za privredni ra-zvoj naeg drutva, kako bismo bili spremni animirati i zainteresirati, te na koncu i privui strane investicije i investitore, posebno one sa bosanskim korijenima, od ijeg bi uspje-nog biznisa i profita donirali i pomagali pro-jekte i institucije od nacionalnog znaaja.

mi elimo povezati bonjake u biH, zatim bonjake u regiji, prije svega iz sandaka, za-tim i u dijaspori kroz biznis, a potom i institu-cije.

pb: postoje ovdje, kako u biH tako i u snad-aku, neke fondacije nekih islamskih zemalja sa slinim ciljevima pomaganja bonjacima kroz obrazovanje, nauku, pa ak i biznis. koli-ko ete se preklapati u radu sa njima.

sejdi: ovdje treba razdvojiti rad stranih diplomatskih predstavnitava, za kulturu i ekonomiju, to je opepoznata i legalna prak-sa, od raznih dopunskih aktivnosti drugih drava. mi smo kao rtva agresije bili muhta raznim vidovima pomoi i trebamo za sva vre-mena biti zahvalni svakome na plemenitim akcijama pomoi naem narodu. meutim, vrijeme je da se odvikavamo od ivota raznih oblika pomoi. javljaju se miljenja i nego-dovanja oko raznih utjecaja, ideolokih i po-litikih, pa ak i vjerskih, kroz te takve stra-ne fondacije za pomo narodima biH. stoga mi moramo stvoriti svoje fondacije da bi bile partner svakom dobronamjernom projektu, odnosno fondaciji druge drave. ne budemo li i na ovom polju brzo i snano djelovali ostat emo bez najtalentiranije svoje djece. mno-gi e pravilno razumjeti ta hou rei. sa svih strana ujemo prie kako su naa djeca izvan-redni uenici i studenti. ali niko ih ne stipen-dira i ne pomae njihove projekte i karijere. U bezizlaznoj situaciji siromatva, ponude im se strane stipendije i donacije. U mnogim ta-kvim fondacijama zateknut ete nae prekra-sne mladie i djevojke. nadam se da ve nije kasno da zaustavimo izvoz najdragocjeni-jeg naeg resura odliva mladih mozgova. stoga oekujem snanu podrku mladih bnf-u!

FeLjtOn

Prva graanska politika stranka u BiH koja je konstituisana bila je muslimanska narodna organizacija (mNO), osnovana 03.12.1906. godine, koju je vodio Egzekutivni obor na elu s Ali-begom Firdusom.

Pro f. d r. s c i . N a j e tov i De m a l

gOdINA FESAOD ALIJE FIRdUSA dO ALIJE IZETBEgOVIA

- OD FATE OMANOVI dO FATE ORLOVI

Formiranju muslimanske narodne organizacije (mNO) prethodio je progon mostarskog muftije Ali Fehmija Dabia iz Bosne i

Hercegovine u Istanbul.

Naime, 03. maja 1899.godine izvreno je konspirativno

pokatolienje i udaja djevojke Fate Omanovi.


Uvod

Radi boljeg razumijevanja ovog eseja, na samom poetku je neophodno, ukratko, definisati politike stranke i pokrete. Politike stranke nastaju u 19 st., raz-vojem graanskog (kapitalistikog) drutva koje se bazira na slobodnom tritu i kapitalu profitu. Pred-stavljaju takve organizovane grupe pojedinaca koji se organizuju na bazi svoje ideologije. Politike stranke su dinamike organizacije koje animiraju ljude, insti-tucije, procese i sl. Imaju za cilj da izraze (artikuliraju) odreenu potrebu. Nain na koji artikuliu svoje ciljeve odreuje njihov karakter. One su ist oblik politike volje legitimiran pred birakim tijelom. Predstavljaju konkretnu artikulaciju konkretnih interesa lanstva. Za njih je primarni interes drava, tj., izgradnja dravno-pravnog sistema. Za razliku od njih, politiki pokreti su iroke organizacije, asocijacije koje okupljaju velike mase sa jednokratnim ciljem ogranienog trajanja (oslobodilaki pokreti protiv kolonijalizma, okupacije i sl.). Kasnije se u pokretima javljaju frakcije koje ih razaraju. U pokretima je slabija disciplina, ne postoji hijerarhija i organizacija. Umjesto discipline, postoji lojalnost. U pokretima ideologija fluidna, sastoji se samo od nekoliko postavki i ciljeva. Kasnije se pokreti transformiu u vie politikih stranaka. Dakle, pokreti su jednokratni politiki projekti koji imaju za cilj ost-varenje stratekih zadataka, npr:, osloboenje drave i slino. Za Muslimansku narodnu organizaciju (MNO) moemo rei da je ona, ustvari, vie politiki pokret nego politika stranka, to se ne odnosi na npr., Jugo-

slavensku muslimansku organizaciju JMO.

U razdoblju od 1946. do 1949.godine komunistike vlasti su ukinule bosanskomuslimansko nacionalno ime priznato u toku NOR-a. Muslimani kao naorod nisu unijeti u prvi Ustav BiH, 1946. godine. Nakon toga, 1947. godine, ukinut je Glavni odbor Muslimana u BiH. Popisom stanovnitva 1948. godine slubena politika Muslimane tretira kao neopredijeljene, oekujui da ih se veina opredijeli u srpskom ili hrvatskom pravcu. Naredne godine, 1949., ukinuto je i KDM Preporod, MDD Merhamet koja su obnovljena, prvo u oktobru 1990. godine, a drugo 2.2.1991. godine.

Ustavom BiH, 1946. godine, Muslimani su priznati kao posebna nacionalno-politika kategorija. Popisi stanovnitva 1981. i 1991. godine sadre odrednicu-popisnu kategoriju Musliman kao nacionalnu oznaku. Na Drugom bonjakom saboru, odranom u Sarajevu 28.09.1993.godine, donijeta je i potvrena odluka ko-jom je bosanskohercegovakim muslimanima vraeno staro historijsko ime Bonjaci. Od tada su i skoro sve dotadanje bosanskohercegovake muslimanske in-stitucije slubeno uzele bonjako ime. Pored naziva Bonjak, za pripadnika bonjake nacije, koriste se i nazivi: Musliman, Bonjak-musliman, Bosanski Musli-man, sa istim znaenjem. Rukovodei se nastojanjem da ovo izlaganje ne bude previe dugako, izostavio sam iri osvrt na etnogenezu i historiju Bonjaka.

U pripremi eseja koriena je brojna literatura od koje posebno izdvajamo knjigu rahmetli Atifa Puriva-

25PANBONJAK Broj 9

S a b o r 1 9 1 0 Pre d s j e d n i k B H S a b o ra A l a j B e g Fi rd u s c i t a z a hva l n i c u c a r u

tre: Jugoslavenska muslimanska organizacija (JMO) u politikom ivotu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Svjetlost, Sarajevo, 1977.

Politike Prilike U BiH U doBa aUstro-Ugarske

U razvoju politikog ivota razlikuju se politike koje inicira i vodi austrougarska uprava i one koje nastaju meu samim bosanskohercegovakim stanovnitvom. Austrougarska politika postepene liberalizacije ja-vnog ivota omoguila je da se ve relativno oform-ljeni nacionalni pokreti konstituiu u politike stran-ke. Krajem 1906. godine osnovana je Muslimanska narodna organizacija, 1907. godine Srpska narodna organizacija, a 1908. godine Hrvatska narodna zajed-nica. Istovremeno dolo je do sindikalnog i politikog organizovanja radnika. Prvi opi javni radniki zbor odran je u Sarajevu, 27.08.1905. godine, na kojem su usvojena pravila Glavnog radnikog saveza (GRS). Vlasti su tek 21.09.1906. godine odobrile ova pravila, ime je legalizovan sindikalni pokret. Iz sindikalnog pokreta izrasla je Socijaldemokratska stranka za BiH (SDS), osnovana 28-29.06.1909. godine. Vlada je 1908. godine uspostavila Inspekciju rada, a od 01.01.1910. godine radnici su dobili zdravstveno osiguranje.

Austrougarska vlast nastoji odrati unutranju ravnoteu, svjesna da bi svaki njen poremeaj u korist nekog od tri naroda ugrozio poloaj Monarhije u BiH. Napori u tom pogledu svodili su se na sprjeavanje i kontrolisanje nacionalnih tenji lokalnog stanovnitva, te izolaciju BiH od nacionalo-politikih kretanja u sus-jednim dravama. U vrijeme Kalajeve uprave, u BiH je dugo vremena bila zabranjena upotreba hrvatskog imena. Onemogueno da svoje nacionalne ideje re-alizuje osnivanjem politikih drutava i ustanova, posebno u prvo vrijeme Kalajeve uprave, domae stanovnitvo preduzima inicijative okupljanja na kon-fesionalnoj osnovi, organizujui pjevaka drutva, itaonice, kole i privredne institucije.

Primjera radi, katolici su godine 1893. u Sara-jevu formirali pjevako drutvo s nazivom Narodno pjevako drutvo, a zatim u Vareu Zvijezda (1894) i u Travniku Vlai (1899), itd. Slino je bilo i kod Srba i muslimana.

Nakon okupacije, general Josip Filipovi pokuavao je, osloncem na inovniki aparat doveden iz Hrvatske, u upravi provoditi hrvatsku politiku. Takva politika naila je na odluan otpor, zbog ega je Filipovi ve u decembru 1878. godine morao odstupiti sa dunosti zemaljskog poglavara. Njega, 1882. godine, nasljeuje Benjamin Kalaj koji posebnu panju poklanja srpskom nacionalnom pokretu, smatrajui ga najrazvijenijim, te da je potrebno neutralisati njegove nacionalne-

politike tenje. S tim u vezi, dozvoljena je slobodna upotreba srpskog imena, pokrenut je list Prosvjeta (tampan irilicom) i dr. Ovakvim kursom vlasti su nas-tojale pridobiti za svoju politiku vodee krugove srp-skog graanstva.

Drei se vjerske ravnotee, austrougarska poli-tika imala je za cilj da u cjelokupnom lokalnom stanovnitvu razvije i uvrsti osjeanje zemaljske, bo-sanske posebnosti i narodnosti. To je bio pokuaj da se, nasuprot razliitim nacionalnim idejama u BiH, is-takne koncept koji bi pod bosanskim (bonjakim) imenom okupio sve etnike zajednice u BiH. Kalaj je poao od ideje Osman Topal-pae vezane za inter-konfesionalno bonjatvo. Nastojao je onemoguiti razvijanje postojeih nacionalnih pokreta i izolovati BiH od politikih uticaja okolnih junoslavenskih ze-malja. Na isticanje bosanske posebnosti i usmjera-vanje aktivnosti u pravcu stvaranja bosanske nacije i bonjatva, Kalaja su, u stanovitoj mjeri, silile okol-nosti koje su proizilazile iz interesa austrougarske dravne politike. Meutim, sva njegova nastojanja ostala su uzaludna, budui da je nacionalna misao ve bila uhvatila duboki korijen. Politika bonjatva odbaena je poslije gotovo 30 godina austrougar-ske uprave, kada je 1906. godine objavljen opiran Izvjetaj o upravi u BiH. Nakon smrti Benjamina Ka-laja, 1903. godine, postepeno je ublaavan okupa-cioni reim. Ukinuta je preventivna cenzura tampe, sprovodi se poreska reforma, okonava se pitanje vjersko-prosvjetne autonomije te se priznaju zahtjevi da BiH dobije izvjesnu samoupravu. Nakon toga, po-jedini nacionalno-politiki pokreti pristupaju novom stranakom organizovanju i konstituisanju.

Kalajev nasljednik, Itvan Burian, je polahko i oprez-no, razliitim mjerama, guio politiku bonjatva. Bonjatvo kao opebosansku nacionalnu ideju i protuteu nacionalnim pokretima, u politikom ivotu propagirao je i Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak u svom listu Bonjak. Poznato je da je Mehmed-beg prvi musliman koji je objavio tekst tampan latinicom.

Graanska politika na podruju BiH imala je neko-liko razvojnih etapa. Prva se odnosila na aktivnosti ve-zane za vjersko-prosvjetnu autonomiju. U drugoj fazi iz vjersko-prosvjetnih pokreta formiraju se graanske politike stranke koje su po svojoj ideologiji odgo-varale tipu narodnih organizacija. Veina tadanjih politikih stranaka, s obzirom na to da nije bilo parla-mentarne podloge, smatrala je da u BiH nema uvjeta za djelatnost klasinih politikih stranaka. Prema tom konceptu, smatralo se da svaki narodni pokret treba ostati jedinstven dok ne ostvari svoje nacionalno-politike i dravno-pravne ciljeve, a tek nakon toga mogue je rjeavanje socijalnih pitanja.

Prva graanska politika stranka u BiH koja je


konstituisana bila je Muslimanska narodna orga-nizacija (MNO), osnovana 03.12.1906. godine, koju je vodio Egzekutivni obor na elu s Ali-begom Firdu-som. Iz bonjakog autonomnog pokreta izrasla je politika organizacija Bonjaka konstituisana na prin-cipu tadanjih graanskih politikih stranaka. Pored zahtjeva za vjersko-mearifsku (prosvjetnu) autonom-iju, ova stranka zahtijevala je i autonomiju BiH pod sultanovim suverenitetom. Podravali su je svi slojevi muslimanskog stanovnitva, iako su joj u vostvu uglavnom bili krupni zemljoposjednici, koji su svoje agrarne interese postavili kao opemuslimansko pi-tanje. Nasuprot MNO, djelovali su reimski orijentisani graani, nezavisni intelektualci i dravni inovnici, koju su sami sebe nazivali neprednim muslimanima. Oni su 24. do 26.08.1908. godine osnovali Musliman-sku naprednu stranku (MNS). Njen program u osnovi nije se razlikovao od programa MNO, ali ona je u nacio-nalnom pitanju zastupala prohrvatski stav. Uvidjevu da zbog toga ne uiva podrku irih muslimanskih slo-jeva, rukovodstvo ove stranke revidira svoj program i odrie se hrvatske nacionalne ideje. Istovremeno, vre promjenu imena stranke u Muslimansku samostalnu stranku (MSS). Pred prve saborske izbore u aprilu 1910. godine, pokuale su se objediniti MNO i MSS ali su, zbog ambicija pojedinaca, pregovori propali. Istovremeno se iz MNO izdvaja grupa mladih aktiv-ista, prosrpski orijetisanih, koji pokreu list Samou-prava, u kojem istiu da je vostvo MNO zanemarilo socijalne i kulturne probleme muslimanskog naroda, prije svega seljatva. Ova grupa nije se konstituisala u politiku stranku, a njen kandidat na izborima, Osman iki, iz Mostara, dobio je zanemariv broj glasova.

Srpski politiki pokret utemeljen je formiranjem Srpske narodne organizacije (SNO) koja je osnovana 27. 31.10.1907. godine, ujedinjenjem triju politikih grupa koje su se meu srpskim stanovnitvom oformile sredinom prve decenije XX st. Prvu grupu inile su voe autonomne borbe na elu sa Jeftanovi Gligorijem i ola Vojislavom. Kasnije im se pridruuje i intelektualac Srki Milan. Ta grupa je 1905. godine pokrenula list za politiku, prosvjetu i privredu, Srpska rije, u kojem je uglavnom zastupala svoje ekonom-

ske interese. Mlada srpska graanska inteligencija ih je kritikovala traei da se sa crkveno-kolskog interesa pree na politika pitanja. Ova druga grupa se, zbog opstrukcija u Sarajevu, okuplja u Mostaru gdje Risto Radulovi i Vasilj Gri pokreu list Narod. Ovoj grupi prikljuuje se najvei dio srpske inteligencije. Trea grupa djelovala je uglavnom u Sjeverozapadnoj Bos-ni. Poznata je po listu Otadbina, kojeg je ureivao Petar Koi. Ova grupa odbacuje ideju o samostalnoj politikoj ulozi inteligencije i vezuje se sa seljatvom, traei, u prvom redu, rjeenje agrarnog pitanja. Na-kon duih pregovora, predstavnici sve tri navedene grupe su na sastanku u Sarajevu, 11.05.1907. godine, usvojili rezoluciju kojom su traili formiranje srpske politike organizacije, to je zajedniki ministar fi-nansija, Itvan Burian, odobrio, pa su na osnivakoj skuptini stavovi iz razolucije usvojeni kao program SNO. Pored navedenih srpskih politikih stranaka, i doktor Lazar Dimitrijevi, iz Sarajeva, formirao je u maju 1907. godine Srpsku narodnu samostalnu stranku, koja je poslije izbornog neuspjeha 1910. godine prestala postojati. Srpsko graanstvo, koje je stajalo na elu srpskog nacionalnog pokreta, u kra-jnjoj liniji, eljelo je isto to i srpsko seljatvo, rjeenje agrarnog pitanja i sjedinjenje sa Srbijom.

Hrvatski politiki pokret sporo i oprezno pristu-pa formalnom organizovanju. Poetkom XX st. jas-no se ispoljavaju dvije politike opcije: klerikalna i graansko-liberalna. Inicijativu za stvaranje hrvatske politike oprganizacije dala je graansko-liberalna opcija uz koju su pristali i franjevci. Konstituirajua sjednica Sredinjeg odbora Hrvatske narodne zajed-nice (HNZ) odrana ja 21.02.1908. godine, a prva rad-na sjednica Sredinjeg odbora od 22. do 25.02.1908. godine, na kojoj je za predsjednika izabran Nikola Mandi, advokat iz Sarajeva. Osnova strategije njenog programa bila je da su BiH po plemenu starosjedilaca i po dravnom pravu hrvatske zemlje, pa je prirodno da se prikljue Hrvatskoj. Upozorenjima na malobro-jnost Hrvata u BiH vrili su homogenizaciju hrvatsk-og stanovnitva. Kao natkonfesionalna organizacija, raunali su i na pridobijanje muslimana za hrvatsku nacionalnu ideju. Ova stranka o agrarnom pitanju nije

27PANBONJAK Broj 9

Kalaj je poao od ideje Osman Topal-pae vezane za interkonfesionalno bonjatvo. Nastojao je onemoguiti razvijanje postojeih nacionalnih pokreta i izolovati BiH od politikih uticaja okolnih junoslavenskih zemalja. Na isticanje bosanske posebnosti i usmjeravanje aktivnosti u pravcu

stvaranja bosanske nacije i bonjatva, Kalaja su, u stanovitoj mjeri, silile okolnosti koje su proizilazile iz interesa austrougarske dravne politike.

zauzela nikakav stav. Zbog opredjeljenja da vjeru ne treba uplitati u politiku, doli su u sukob sa sarajevs-kim nadbiskupom Josipom tadlerom, koji je smatrao da je osnovni zadatak hrvatske politike u BiH da okupi sve katolike. tadler je 18.01.1910. godine osnovao svoju politiku stranku utemeljenu na ideoloko-politikim naelima katolikog klerikalizma, Hrvatsku katoliku udrugu za BiH (HKU). Njega su podravali austrijski hrianski socijalisti i slovenaki klerikalci. U programu, ova stranka traila je prikljuenje BiH Hrvatskoj na osnovu dravnog prava i narodnog naela.

U opoziciji prema austrougarskoj upravi bile su SNO i MNO, a ostale stranke drale su se lojalno. HNZ i HKU odobrile su akt okupacije. Vremenom su ove stranke dobivale obiljeja savremenih politikih organizacija koje su s izvjesnim modifikacijama nastavile svoj ivot i poslije zavretka Prvog svjetskog rata. One su oku-pljale pristalice na principima iste vjerske pripadnos-ti, to je u krajnjoj konzekvenci ostala karakteristika politikog okupljanja i organizovanja veine politikih stranaka na podruju BiH, izuzimajui SKJ, SDP i ostale multietnike politike stranke.

Prvi Ustav proglaen je 20.02.1910. godine, a prvi saborski izbori odrani su od 12. do 28.02.1910. go-dine. Tada je SNO osvojila svih 31 pravoslavna man-data, MNO svih 24 muslimanska mandata, a od uku-pno 16 katolikih mandata HNZ je dobila 12, a HKU 4 mandata. Ustav nije donio znaajnije promjene u upravi BiH. Vrhovna vlast i dalje je ostala u rukama Zajednikog ministarstva finansija u Beu i njegove agencije-inovnike Zemaljske vlade u Sarajevu. Ustav i njegovi pratei zakoni uveli su u politiki ivot tri nove institucije: Sabor, Zemaljski savjet i Katarsko vijee. Bosanski sabor po ustavu nije imao zakono-davnu vlast, koja je i dalje ostala u nadlenosti Cara i Kralja, odnosno Vlade u Beu i Peti. Prestankom rada Bosanskog sabora, krajem juna 1914. godine, i izbijan-jem Prvog svjetskog rata, prestaje i stranako-politiki ivot u BiH u to doba.

MUsliManska narodna organizacija

MNO je prva graanska politika stranka u BiH koja istakla svoj program i sprovela formalnu organizaciju sa glavnim, okrunim i mjesnim odborima. Nastala je iz autonomnog pokreta nakon progona muftije Dabia. Marta 1905.godine Zemaljska vlada donijela je odluku da se za izdravanje islamskih kolskih zavo-da uvede porez od 5% na prihode. Narod je na to od-govorio: Ni pare bez vjersko-prosvjetne (mearifske) autonomije. Ohrabreni ovim, voe MNO koje su os-tale u BiH, 24.03.1905.godine predale su namjesniku Itvanu Burijanu predstavku u kojoj trae: Ukidanje

vanrednih policijskih mjera, koje ograniavaju slo-bodu rada i kretanja, Dozvolu povratka u domovinu licima proglaenim neovlatenim iseljenicima (Dabi i ostali), Putanje interniranih na slobodu, itd.. Poseb-no su se aktivirali veleposjednici koji su ocijenili da je to prilika za isticanje agrarnih zahtjeva. Muslimanska deputacija (erif Arnautovi, Muhamed-beg Dini, emsi-beg Zaimovi i Dervi-beg Miralem) u februaru 1906.godine, preko Beograda, otputovala je u Istanbul da od muftije Dabia primi dokumente i ovlatenja za daljnje voenje autonomnog pokreta, to im je muf-tija Dabi i uruio. Po povratku u BiH, u aprilu 1906.godine, erif Arnautovi i navedeni preduzimaju kor-ake za pokretanje naroda u akciju i ponovno otvaranje Kancelarije u Budimpeti, radi upoznavanja javnosti sa programom i akcijama autonomnog pokreta.

Zemaljsko-vakufsko povjerenstvo, imenovano od strane Vlade, prua podrku autonomnom pokretu. Na sjednici u maju 1906.godine, na prijedlogu Akifa Biserovia, usvojena je peticija kojom se od Vlade trailo da do kraja 1906.godine rijei pitanje au-tonomije BiH.

Itvan Burijan izdao je Izjavu delegacijama navodei da e spornim pitanjima meihata izii u susret, naglaavajui dva zahtjeva:

Da ulema bude podvrgnuta halifi (sultanu) i njegovom savjetniku ejhu-l-islamu i

Da e se pitanje vakufsko-mearifska au-tonomije rijeiti kada se muslimani definitivno sloe oko svojih zahtjeva i reprezentativnih zastupnika.

Muslimani su brzo ispunili oba zahtjeva i istakli pi-tanje hljeba i drutvenog poloaja. Posebno su istak-li: materijalno smo opali i drutveno zaostali, trgnimo se i poimo naprijed. Moramo povesti politiku orga-nizaciju, da bi smo mogli slono na jedna usta zatraiti svoja prava, ali moramo, ako ne prije, a ono uporedo s tim povesti i ekonomsku organizaciju, koja bi bila sig-urno i jako utoite nae borbe.

Formiranju Muslimanske narodne organizacije prethodio je progon mostarskog muftije Ali Fehmija Dabia iz Bosne i Hercegovine u Istanbul. Naime, 03. maja 1899.godine izvreno je konspirativno pokatolienje i udaja djevojke Fate Omanovi. Dva dana nakon toga, oko 1.000 Mostaraca odralo je pro-testnu skuptinu, a 06. maja u kiraethani (itaonici) Krcine medrese konstituisan je odbor dvanaestorice, na elu s muftijom Dabiem. Ovaj odbor je 14.10.1899.godine u Beu podnio predstavku Benjaminu Kalaju, a 19.10. iste godine Caru i Kralju Franji Josipu I., koji je dana 02.02.1900.godine u odgovoru istakao: Drava ne nalazi razloga da ita preduzme, jer za to nema ra-zloga.


Nedugo nakon skuptine u Mostaru, u Travniku je aktivirana opozicija Dabievom pokretu pod imenom Der hailige mufti. U proljee 1900.godine ovaj pokret stupio je u vezu sa srpskim politiarima, a u avgustu 1901.godine, u kui Ahmet-age Hende u Kiseljaku u tajnosti su se sastali bonjake i srpske voe na elu s muftijom Dabiem i Gligorijem-Gliom Jeftanoviem. Dogovarali su organizaciju vlasti na nain da bi uvaavali visoku portu, s tim da bi u BiH bili guverner i njegov zamjenik (Bonjak i Srbin) koji bi se na ovim pozicijama mijenjali prema dogovoru.

U januaru 1902.godine, muftija Dabi sa jo pet prijatelja odlazi u Istanbul radi obavljanja vjerskih po-slova i kupovine ilima za mostarske damije, to aus-tro-ugarske vlasti koriste da bi mu zabrane povratak u BiH. Zabranu su propagandno obrazloili da je muftija Dabi pobjegao iz BiH.

Dva mjeseca nakon toga i erif Arnautovi je in-terniran u Raku Goru. On, nakon toga, sa grupom Bonjaka laom, preko Save, Dunava i Crnog Mora odlazi kod muftije Dabia, prognanog u Istanbul, i ukazuju mu na teke prilike u Bosni i Hercegovini. Tom prilikom muftija Dabi ih je savjetovao i instru-isao da osnuju politiku stranku, to su oni i uinili u povratku u Slavonskom Brodu. Naalost, na osnivakoj skuptini, kada je formiran Egzekutivni odbor, dolo je do podjele na dvije frakcije: kouni-tvrdii i mehkie.

Dana 03.12.1906.godine, u Slavonskom Brodu, na pismeni poziv Ali-bega Firdusa odran je sastanak muslimanskih prvaka iz cijele BiH, na kojem je formi-rana MNO. Veina prisutnih (kouni) traili su da se borba za autonomiju proiri pitanjima politikih slo-boda i agrarnih odnosa. Manjina (mehkii) bili su za to da se borba nastavi iskljuivo za vakufsku i vjersko-prosvjetnu (mearifsku) autonomiju. Na ovoj sjednici je izabran Egzekutivni odbor, ije je sjedite bilo u hotelu Paris u Budimpeti. Za predsjednika odbora izabran je Ali-beg Firdus, zemljoposjednik iz Livna.

Agrarni odnosi istaknuti su kao opte-muslimansko pitanje. Vladi je zamjereno na pretvaranju privat-nog (mulk) u dravni (erazi mirije) posjed. Trailo se

izvrenje Saferskog zakona, ukidanje paualizacije de-setine, vraanje prava na ispau i koritenje optinskih uma, ukidanje naredbe o neovlatenim iseljenicima i dozvola za njihov povratak u BiH. Zahtijevano je uvoenje graanskih sloboda, sloboda javnih korpo-racija i optinska samouprava. Istaknuto je da musli-mani moraju biti u vezi sa halifatom, odnosno ejhu-l-islamom. Zakljuili su da je neodrivo da inovjerna vlada upravlja vjerom muslimana. Ustali su protiv da-vanja dravne zemlje i preduzea strancima, stvaranju beskunika i bezzemljaa muslimana, hapenju musli-mana u vrijeme dok Hrvati dre javne manifestacije i sl. Demantovali su vladinu propagandu da musliman-ski prvaci formiraju MNO (po naputku Srba i u korist Srbije). List MNO zvao se Musavat (jednakost). MNO je smatrala da je BiH dio turske carevine, a Austro-Ugarska opunomoenicom evropskih sila koje su joj na Berlinskom kongresu samo povjerile upravu i ureenje ovih pokrajina.

Prvi izbori u BiH obavljeni su poetkom 1907.go-dine. Uestvovalo je oko 130.000 odraslih muslimana. U svim mjestima izabrani su Milletski odbori MNO, koji su poslali svoje delegate (njih oko 100) na Prvu skuptinu MNO u Budimpetu, na kojoj je izabran i proiren Egzekutivni odbor od 18 lanova kojima je povjereno da o svim pitanjima zastupaju muslimane BiH.

Narodnu kancelariju MNO u Budimpeti namjesnik Itvan Burijan stalno je zaobilazio, mada je Egzekutivni odbor saraivao sa Zemaljskim vakufskim povjerenst-vom, ali mu je isto odbilo saradnju, obrazlaui to da ne mogu govoriti u ime naroda, poto su imenovani od strane Zemaljske vlade. Javnost van BiH otpoela se sve vie interesovati za muslimansko pitanje i stan-je u BiH.

MNO je uspjela dobiti kulturno-vjersku autonomiju, ali je kao stranka, zbog njene procjene da su austro-ugarske vlasti bile najbolji garant zemljoposjednikih privilegija, ostala vjerna monarhiji.

(nastavit e se...)

29PANBONJAK Broj 9

u razdoblju od 1946. do 1949.godine komunistike vlasti su ukinule bosanskomuslimansko nacionalno ime priznato u toku NOr-a. muslimani kao naorod nisu unijeti u prvi ustav BiH, 1946. godine. Nakon toga, 1947. godine, ukinut je Glavni odbor muslimana u BiH. Popisom

stanovnitva 1948. godine slubena politika muslimane tretira kao neopredijeljene, oekujui da ih se veina opredijeli u srpskom ili hrvatskom pravcu.

pOLitiKa anaLiza

BOSNA, BONjAcI I DEjTON

Pi e : D r. s c i . R e m z i j a K a d r i

BILA JEdNOM JEdNA ZEMLJA SRPSKIH

ZLOINA(CA)u ovome radu data je jedna kratka analiza nekih kontradiktorosti u dijelu koji se odnosi na ugovorne strane mirovnog sporazuma kao i presuda Hakog tirbunala za bivu jugoslaviju. jedan od potpisnika tog Sporazuma je bio i Slobodan miloevi, a koji je optuen i kome je sueno za najtee oblike krenja meunarodnog humanitarnog prava. u tom postupku doneena je i meupresuda za sluaj Bosna. Postupak Slobodnu miloeviu pred Hakim tribunalom za bivu jugoslaviju nije

okonan zbog smrti optuenog.

Pored toga jedna od manjkavosti i kontradiktornosti Dejtonskog mirovnog sporazuma ogleda se i u injenici da je drava tim sporazumom podijeljena na dva entiteta (republika Srpska i Federacija BiH), a to je suprotno prirodnom biu Bosne i Hercegovine, kao viestoljetnoj multietnikoj,

multikulturalnoj i multireligioznoj zajednici.

Podjelom drave na entitete prihvaeno je zateeno stanje na terenu, a koje je nastalo usljed brutalnog rata i agresije na meunarodno priznatu Bosnu i Hercegovinu. I ta podjela je tetna po opstojnost drave i Bonjaka kao najmnogobrojnijeg naroda

u BiH.


UvodDejtonski mirovni sporazum je potpisan 14. decembra, 1995.godine u Parizu (prethodno je prafiran 21. novem-bra, 1995. godine u Dejtonu-SAD). U emu je kontra-diktornost i nedosljednost ovog sporazuma, a koji je oigledna prepreka u funkcionisanju drave Bosne i Hercegovine i nakon 17 godina od potpisivanja istog, data je u analizi ovog rada.Potpisnici Mirovnog sporazuma su bili: Alija Izetbegovi u ime Republike Bosne i Hercegovine, Franjo Tuman u ime Republike Hrvatske i Slobodan Miloevi u ime SR Jugoslavije (Srbija i Crna Gora). Mirovni sporazum su potvrdili predstavnici Meunarodne zajednice svojim potpisima i to: predstavnici Evropske unije, Republike Francuske, Savezne Republike Njemake, Ruske Fede-racije, Ujedinjenog kraljevstva Velike Britanije i Irske i SAD-a. Mirovni sporazum u svojim optim odredbama ima 11. lanova i isto toliko aneksa, koji ine sastavni dio sporazuma, a to su :

-Aneks 1-A (Sporazum o vojnim aspektima mirovnog rjeenja),-Aneks 1-B (Sporazum o regionalnoj stabilizaciji),-Aneks 2 (Sporazum o graninoj liniji izmeu entiteta i odnosnim pitanjima),-Aneks 3 (Sporazum o izborima),-Aneks 4 (Ustav Bosne i Hercegovine),-Aneks 5 (Sporazum o arbitriranju),-Aneks 6 (Sporazum o ljudskim pravima),-Aneks 7 (Sporazum o izbjeglicama i raseljenim lici-ma),-Aneks 8 (Sporazum o Komisiji za ouvanje nacional-nih spomenika),-Aneks 9 (Sporazum o osnivanju javnih korporacija BiH),-Aneks 10 (Sporazum o civilnom sprovoenju mirov-nog rjeenja),-Aneks 11 (Sporazum o meunarodnim policijskim snagama).

Mirovnim sporazumom je, kako se vidi, uspostavljen i Aneks 4, koji je oznaen kao Ustav Bosne i Hercegovi-ne, po kome je prihvatajui zateeno stanje na terenu drava podijeljena na dva entiteta (Federacija BiH i Re-publika Srpska). To zateeno stanje je proizvod rata i agresije na dravu Bosnu i Hercegovinu u emu je, kao jedan od glavnih izvoaa bio i Slobodan Miloevi.Kada se govori o Dejtonskom mirovnom sporazumu uvijek se moraju imati u vidu ko su potpisnici Sporazu-ma i kakav je njegov sadraj. Sama ta injenica jasno nam govori o karakteru etverogodinjeg rata u Bosni

i Hercegovini iz ega proizilazi da se radilo o agresiji pri emu vrena teka krenja Meunarodnog humanitar-nog prava, sa najteim oblikom genocidom nad bo-njakim narodom.

SUenja Pred Hakim triBUnalom za BivU jUgoSlavijU

Haki tribunal za bivu Jugoslaviju je osnovan Rezolu-cijom Savjeta bezbjednosti broj 827/93 u kojoj izmeu ostalog stoji: Izraavajui jo jednom krajnju zabrinu-tost zbog daljnjih izvjetaja o iroko rasprostranjenim i flagrantnim krenjima meunarodnog humanitar-nog prava koja se vre na teritoriji bive Jugoslavije, a posebno u Republici Bosni i Hercegovini, ukljuujui izvjetaje o masovnim ubistvima, masovnom, organi-zovanom i sistematskom zatoenju i silovanju ena, te o nastavku prakse etnikog ienja iji je cilj, pored ostalog, osvajanje i zadravanje teritorije. Uvidom u suenje i presude Hakog tribunala za bivu Jugolaviju izvodi se zakljuak da se skoro cjelokupno civilno i vojno rukovodstvo Srbije i Republike Srpske iz tog vremena (1992.-1995.godina) optueno pred tim Tribunalom. U Meupresudi se, izmeu ostalog, kae: U vezi s argu-mentima amici curiae koji se odnose na genocid, Sud smatra da ima dovoljno dokaza da je postojao udrue-ni zloinaki poduhvat, koji je ukljuivao lanove ruko-vodstva bosanskih Srba, iji su cilj i namjera bili da se bosanski Muslimani djelimino unite kao grupa i da su njegovi uesnici izvrili genocid u Brkom, Prijedo-ru, Sanskom Mostu, Srebrenici, Bijeljini, Kljuu i Bosan-skom Novom.Pored toga u njoj se govori i o postojanju plana ili po-litike Srpske demokratske stranke (SDS) u BiH za pre-uzimanje vlasti u optinama, koji je objelodanjen kroz varijante A i B, pri emu je kako je navedeno za Milo-evia da je bio dio udruenog zloinakog poduhvata koji je ukljuivao lanove rukovodstva bosanskih Srba.Na 16. sjednici Skuptine Republike Srpske, odranoj u maju 1992.g., usvojeno je est stratekih ciljeva koji treba da dovedu do srpskog ujedinjenja u naredne etiri godine. Ti ciljevi su bili (1) razdvajanje od druge dvije nacionalne zajednice i dravno razdvajanje, (2) uspostavljanje koridora izmeu Semberije i Krajine, (3) uspostavljanje koridora u dolini rijeke Drine, (4) uspo-stavljanje granice na Uni i Neretvi, (5) podjela grada Sa-rajeva na srpski i muslimanski dio i (6) dobijanje izlaza na more za Republiku Srpsku stoji u navodima meu-presude.Sa naslovom Dokazi o genocidnoj namjeri rukovod-stva bosanskih Srba, Meupresuda navodi da su Ra-dovan Karadi i Biljana Plavi izjavili (su) da je osnovni cilj rata koji vode Srbi preraspodjela stanovnitva Bo-sne i Hercegovine kako bi Srbima pripala kontrola nad

31PANBONJAK Broj 9


jedinstvenim povezanim komadom teritorije, koji bi obuhvatio itavu granicu sa Crnom Gorom, Srbijom i sva podruja na kojima istorijski ive Srbi. Zbog toga je trebalo ukloniti veliki broj bosanskih Muslimana, jer su oni bili veinsko stanovnitvo u dolini Drine u sjeveroi-stonoj Bosni, uz granicu sa Srbijom. Konano u dijelu pod Bosna Pretresno vijee je kon-statovalo da smatra kako ima dovoljno dokaza da je (1) postojao udrueni zloinaki poduhvat, koji je uklju-ivao lanove rukovodstva bosanskih Srba, iji su cilj i namjera bili da se bosanski Muslimani djelimino uni-te kao grupa i da su njegovi uesnici izvrili genocid u Brkom, Prijedoru, Sanskom Mostu, Srebrenici, Bijeljini, Kljuu i Bosanskom Novom, (2) optueni bio uesnik tog udruenog zloinakog poduhvata, (3) optueni bio uesnik udruenog zloinakog poduhvata, koji je ukljuivao lanove rukovodstva bosanskih Srba, iji je cilj bio izvrenje drugih zloina koji nisu genocid i da je mogao razumno da predvidi da e taj zloin dovesti do genocida koji e drugi uesnici udruenog zloinakog poduhvata izvriti nad dijelom bosanskih Muslimana kao grupom i da je on izvren, (4) optueni pomagao i podravao vrenje zloina genocida ili bio sauesnik u vrenju tog zloina, jer je znao za udrueni zloinaki poduhvat i njegovim uesnicima pruio znaajnu po-mo, svjestan toga da su njegov cilj i namjera djelimi-no unitenje bosanskih Muslimana kao grupe, (5) optu-eni bio nadreeni odreenim osobama za koje je znao ili imao razloga da zna da se spremaju da izvre ili da su izvrili genocid nad dijelom bosanskih Muslimana kao grupom i da nije preduzeo neophodne mjere da sprije-i genocid ili kazni njegove izvrioce. Meupresuda Miloeviu pokazuje da je postojao udrueni zloinaki poduhvat, koji je ukljuivao lano-ve rukovodstva bosanskih Srba, iji su cilj i namjera bili da se bosanski Muslimani djelimino unite kao grupa i da su njegovi uesnici izvrili genocid u Brkom, Prije-doru, Sanskom Mostu, Srebrenici, Bijeljini, Kljuu i Bo-sanskom Novom. Takoer, meupresuda pokazuje da je Miloevi kao nadreeni sa rukovodstvom bosanskih Srba (SDS) bio uesnik udruenog zloinakog podu-hvata koji je ne samo planiran, nego i izvren. Ovdje emo navesti i presudu Hakog tribunala Ra-dislavu Krstiu, koji je kao naelnik taba vojske Repu-blike Srpske i zamjenik komadanta Drinskog korpusa osuen na 35 godina zatvora. Nakon prvostepene Pre-sude i albe Krstieve odbrane, albeno vijee ICTY je izreklo Presudu 19. aprila 2004. i osudilo Radislava Krsti-a za pomaganje i podravanje genocida, pomaganje i podravanje ubistava (krenja zakona i obiaja ratova-nja); istrebljenje i progone (zloini protiv ovjenosti) poinjene od 13. do 19. jula 1995., i za ubistva (krenja zakona i obiaja ratovanja) i progone (zloini protiv o-vjenosti) poinjene od 10. do 13. jula 1005. u Potoa-rima. albeno vijee je jednoglasno osudilo Radislava Krstia na 35 godina zatvora. Sudsko vijee je u prvostepenoj Presudi konstatiralo da je, nakon to je Vojska bosanskih Srba zauzela sre-breniku enklavu, Radislav Krsti znao za genocidnu

namjeru nekih lanova Glavnog taba VRS. Krsti je bio svjestan da Glavni tab VRS nije imao dovoljno resursa da izvri egzekucije samostalno i da bez upotrebe re-sursa Drinskog korpusa ne bi mogao provesti svoj ge-nocidni plan. Krsti je znao da time to dozvoljava da se koriste resursi Drinskog korpusa ini znaajan dopiro-nos pogubljenju zatvorenika. Od 13. do 19. jula 1995., 7.000 do 8.000 je sistematski ubijeno u masovnim po-gubljenjima, a ostali stanovnici koji su se tada nalazili u Srebrenici (priblino 25.000 ena, djece i starijih osoba) prisilno su premjeteni iz enklave.Zato je drava podijeljena na entiteteNajbolji odgovor na ovo pitanje moemo prepoznati u knjizi Tejlora Brena, koju je posvetio u svojim razgo-vorima sa Bilom Klintonom, tadanjim predsjednikom SAD-a. Klinton je historiaru Tejloru Brenu (Taylor Branch) koji je napisao knjigu na osnovu privatnih razgovora sa Klintonom, tokom njegova dva mandata u Bijeloj kui, kasnije rekao da Evropska unija nije eljela musliman-sku dravu u Evropi. Klinton je elio ukidanje embarga na oruje Bosni i Hercegovini tokom svog prvog man-data, objavio je Tejlor Bren, jer je njegova administraci-ja smatrala da je embargo kanjavao BiH kao najslabiju dravu regije, koja je bila i najvea rtva. Za razliku od susjeda Srbije i Hrvatske, veinski mu-slimansko stanovnitvo u Bosni i Hercegovini bilo je izolovano i bez pristupa naoruanju, navedeno je u pr-vom poglavlju Brenove knjige. Klinton je rekao da su evropski saveznici blokirali ukidanje embarga, pravda-jui svoja protivljenja, kako je reeno, moguim huma-nitarnim razlozima. Smatrali su da e dodatno naoru-anje samo rasplamsati krvoprolie, ali su nezvanino, naveo je Klinton, kljuni saveznici prigovarali kako bi nezavisna Bosna i Hercegovina bila neprirodna kao je-dina muslimanska drava u Evropi. Klinton je rekao i da su saveznici u Evropi podravali embargo upravo zato to se njime Bosna i Hercegovina zadravala u nepo-voljnom poloaju.Saveznici su osporavali mogunost da Sjedinjene Dra-

Opi okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini (kolokvijalno vie u upotrebi kao Dejtonski mirovni sporazum) obiluje mnogim manjkavostima, nedosljednostima i kontradiktornostima (na primjer: nain na koji je Sporazum potpisan uz estok pritisak meunarodne zajednice, a pogotovo Amerike administracije, te oite kontradiktornosti u mnogim oblastima kao to su pitanje ljudskih prava i slino).

33PANBONJAK Broj 9

ve predlau promjene u politici u situaciji u kojoj ame-riki vojnici uopte nisu ugroeni. U knjizi pie i da su evropski saveznici podravajui svoje mirovne snage kao znak predanosti, pretvorili ih u tit srpskim vojnim snagama za postepeno rasparavanje Bosne i Hercego-vine. Bren navodi da je Klintonu rekao kako je okiran ta-kvim cinizmom koji lii na diplomatiju mirenja na jed-no oko prema patnjama evropskih Jevreja tokom Dru-gog svjetskog rata, a da je predsjednik samo slegnuo ramenima. Klinton je za francuskog predsjednika Fran-soa Miterana kazao da je bio posebno bezobziran kada je rekao da muslimanskoj dravi nije mjesto u Evropi. Istovremeno, britanski zvaninici govorili su o bolnoj ali, kako je reeno, stvarnoj kranskoj Evropi. Nasuprot britanskim i francuskim stavovima, kazao je Klinton, njemaki kancelar Helmut Kol, meu ostalim, podr-avao je ukidanje embarga na oruje, to nije uspjelo jednim dijelom i zato to Njemaka nije imala mjesto u Vijeu sigurnosti UN-a.Bivi ameriki predsjednik je ukazivao da politika me-unarodne zajednice prema BiH nije bila potena.

zakljUakIz ove kratke analize odreenih kontradiktornosti i manjkavosti Dejtonskog mirovnog sporazuma uoava-mo da je on kao takav i nakon 17 godina od njegovog potpisivanja usporio i dalje usporava funkcionisanje dr-ave Bosne i Hercegovine. Pored toga bilo je sasvim ja-sno da je drava Bosna i Hercegovina tim sporazumom bila rtva i svojevrsna zavjera Meunarodne zajedni-ce sa ciljem da se namire velikosrpski i velikohrvatski politiki ciljevi i interesi, a sve na tetu BiH kao drave i Bonjaka, kao najmnogobrojnijeg naroda u BiH. Do-zvoljavanje da optuenik za najtee oblike krenja me-unarodnog humanitarnog prava Slobodan Miloevi, bude potpisnik jednog meunarodnog sporazuma, je oit dokaz da je Meunarodna zajednica zatvarala oi i amnestirala njegove zloine. Pored toga amnestirani su

i drugi zloini, a posebno zloin u zatienoj zoni UN-a Srebrenikoj enklavi u kojoj je poinjen genocid, kao najtei oblik krenja meunarodnog humanitarnog prava, a to je potvreno i presudom Meunarodnog suda pravde u predmetu po tubi BiH protiv Srbije i Crne Gore, te presudom Hakog tribunala za bivu Ju-goslaviju u suenju Radislavu Krstiu za genocid u Sre-brenici. To amnestiranje zloina je potvreno priznava-njem postojanja Republike Srpske.

izvori i literatUra1. Begi Kasim: Bosna i Hercegovina od Vanceove misije do Dejtonskog sporazuma, Sarajevo 1997.go-dine;2. Duvnjak Nedad: Ogledi o Dejtonskoj Bosni i He-regovini, Sarajevo 2004.godine;3. Luki Vladimir i Popovi Vitomir: Dokumenti.Dej-ton-Pariz, Banja Luka 1996.godine;4. Aneks 4 Mirovnog sporazuma (Ustav BiH);5. Rezolucija Savjeta bezbjednosti broj 827/93 o osni-vanju Meunarodnog tribunala za krivino gonjenje osoba odgovornih za teka krenja meunarodnog humanitarnog prava poinjenog na teritoriji bive Jugoslavije od 1991.godine (Haki tribunal za bivu Jugoslaviju);6. Florance Hartman: Mir i kazna, Bonjaki institut 2008.godine;7. Riard Holbruk: Kako zavriti rat, TKP ahinpai, Sarajevo 1998.godine;8. Presuda Meunarodnog suda pravde: BiH protiv Srbije i Crne Gore, 26.02.2007.godine, Institut za istraivanje zloina protiv ovjenosti i meunarod-nog prava Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2008.godine;9. Taylor Branch Klintonove kasete, 2009. godina;10. www.icty.com (Meupresuda Hakog tribunala Slobodanu Miloeviu).

Nastojanje institucija Evropske unije i njenih lidera u procesu pridruivanja novih drava la-nica ne ogleda se samo u promoviranju ideje Evrope kao ekonomsko i socijalno stabilne za-jednice ve i u promoviranju autentinih demo-kratskih vrijednosti koje su okosnica drutvenih odnosa u Evropi, odnosa koji posjeduju izuzetan moralni kvalitet koji je utkan i u pravni sistem zemalja lanica. Iskustva demokratije se poku-avaju predstaviti i ponuditi dravama koje ne-maju demokratsku tradiciju, a mi bi rekli, nema-ju osjeaj za pravednost i naklonjenost idejama koje su oiene od ksenofobije, nacionalizma i etnocentrizma, ve gaje i njeguju drugaije prin-cipe koji trebaju biti uzor takvim, nedemokrat-skim ili kvazidemokratskim drutvima. Na prvi pogled pomislili bismo da pred evropske insti-tucije stoji lahak zadatak koji se moe brzo rije-iti. Meutim, tekoe i esencija samoga proble-ma stoji mnogo dublje i moe se analizirati kroz prizmu ideologija koje primordijalno konstruira-ju stavove i utiu na duh naroda ili, kako danas znamo rei, kreiraju javno mnijenje na osnovu metafizikih spekulacija koje nemaju uporita u injenicama, realnom svijetu, ljepoti ophoenja i dostojanstvu, ve u satanistikoj mitologiji koja se ne eli napustiti ni po cijenu odustajanja od euroatlantskih integracija. Zainteresirane dra-ve za ulazak u Evropsku uniju moraju revidira-

Srbija Eurointegracije pitanje Sandaka

BRISEL TVRdI PAZAR NA SANdZAKU

Prema Izvjetaju Evropske komisije i Evropskog parlamenta koji se odnose na Sandak, a ujedno su i uslov pribliavanja Srbije Evropskoj uniji, od slubenog Beograda se zahtijeva adekvatno

rjeavanje nagomilanih problema u Sandaku.

pOLitiKa anaLiza D r. R i f at R e d ov i


ti svoje stavove i prihvatiti standarde Unije bez selektivnog pristupa prema principima koji ine temelj takvog udruivanja i predstavljaju visoke demokratske standarde koji se tiu, prije svega, slobode pojedinca bez obzira kojoj grupaciji pripadao, uvaavanju teritorijalnog integriteta meunarodno priznatih drava, efikasan i auto-noman rad sudskih organa, slobodu medija i ko-rektan odnos prema svim graanima bez obzira na njihovo porijeklo ili kulturoloko opredjelje-nje i posebno, prema pripadnicima nacionalnih manjina. Ono to je krucijalno u ovome radu od-nosi se na pitanje spremnosti nedemokratskih tradicija da se odreknu raznih diskursa koji imaju autoritarnu, a nerijetko i totalitarnu pozadinu i da se prihvati onaj stil koji upuuje na suivot i demokratski obrazac uz konstataciju da je iskren odnos prema principima humanizma bitnost na koju posebno treba obratiti panju. To je ono to pravi neotklonjivu smetnju na putu eurointegra-cija uz uoljiv nedostatak iskrenosti i stasalosti za prihvatanje tih vrijednosti od strane politikih i drugih elita i veine graanstva. Miljenja smo da postoje zemlje koje nisu spremne za prihva-tanje ovih ideja i da ne rade na njihovom promo-viranju, ve da jednostavno slijede i dalje svoju politiku i kreiraju javno miljenje da se naciona-lizam ni po koju cijenu ne smije naputati, a da se samo deklarativno na neki nain zagovara de-mokratinost. Miljenja smo takoer, da je Srbija jedna od onih drava koja je samo u formalnom smislu za demokratiju, a da se na terenu i dalje rukovodi onim principima koji su opustoili i Sr-biju i okruenje, a posebno Bosnu i Hercegovinu i Bonjake. Navest emo samo nekoliko primjera koji nedvosmisleno ukazuju na nae tvrdnje, koji imaju obavezu prihvatljivosti za reim u Beogra-du, a produkt su institucija Evropske unije, zako-na na kojima ona funkcionira, a koje je Beograd prihvatio kao vrijednosti koje e slijediti.

nePovredivost teritorijalno-kUltUrolokog Prostora

Srbija kao jedna od drava koja hoe pristup

Evropskoj uniji mora ispuniti neke od uslova koji se pred nju postavljaju i na taj nain pokazati spremnost da prihvata one principe koji su stan-dardi u Evropskoj uniji. Ono to je za nas bitno i ime emo se baviti u ovome radu jesu dijelovi Izvjetaja Evropske komisije i Evropskog parla-menta koji se odnose na Sandak, a ujedno su i uslov pribliavanja Srbije Evropskoj uniji, tako da se od slubenog Beograda zahtijeva adekvatno rjeavanje nagomilanih problema u Sandaku. Ti problemi su svima dobro poznati, i naravno, nisu svi obuhvaeni u ovim izvjetajima, ali ako

se u globalu prihvati princip univerzalnih vrijed-nosti u rjeavanju tih problema, onda ih zasebno ne treba ni navoditi. Na ovome mjestu izdvaja-mo one mamente iz izvjetaja koji se nalau Sr-biji, a odnose se na otklanjanje nedemokratskih kriterija u procesu konstituiranja Bonjakog na-cionalnog vijea i akreditiranja nekih studijskih programa na Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru kako stoji u izvjetaju povjereni-ka Evropskog parlamenta za Srbiju, gospodina Jelka Kacina iz novembra mjeseca 2010. godine. Umjesto da krene s rjeavanjem ukazanih pro-bleme u Sandaku, zvanini Beograd je od onda, pa do danas permanentno inicirao i proizvodio nove, i produbljivao stare probleme, tako da u posljednjem Izvjetaju Komisije od 10. oktobra, 2012. godine, stoji i to da treba pribjei rjea-vanju pitanja transparentnosti i dosljednosti u procesu registriranja tradicionalnih vjerskih za-jednica i da se rijei pitanje vjeronauke i statusa nastavnika vjeronauke, a kako stoji u izvjetaju, posebno u vezi sa islamskom vjeroispovjeu. U ovom Izvjetaju se posebno naglaava i oba-veza Srbije da uini napredak u zatiti kulturnog

35PANBONJAK Broj 9

U posljednjem Izvjetaju Komisije od 10. oktobra, 2012. godine, stoji i to da se treba pristupiti rjea

Documents

panBosnjak 9