KOLEGIJNEVERBALNA KOMUNIKACIJA

ZAGREB 2009

DEFINICIJA PARAVOKALNA KOMUNIKACIJA KOMUNIKACIJA EMOCIJA GLAS I SOCIJALNI STATUS STEREOTIPI PREPOZNAVANJE SPOLA VOKALIZACIJA POVEZANA S GOVOROM EKSPERIMENT ZAKLJUČAK

vokalne geste=zvukovi koji nisu jezik kako izgovaramo riječi uključuje: akcent, naglasak, glasovu

kvalitetu, raspon, napetost(visina), pauzu(i tišinu) ili sve što pridodaje značenju verbalne komunikacije

eng. vocalics(paralanguage):vrisak, smijeh, uzdah...

vocalics često daju verbalnoj poruci njezino puno značenje, ali one nisu riječi

emocionalni krikovi, glasanje životinja, plač djeteta

“govor bez sadržaja” – što bi se proučavalo?

vokalizacija zajedno sa glasovom kvalitetom se naziva parajezik

Postava glasa – stvara pozadinu za slušanje glasa

i sam kontekst može stvoriti različiti glas(npr. glas na nogometnoj utakmici i tijekom normalnog razgovora)

tako prepoznajemo osobe, glas nas identificira(eng. voiceprint)

Glasove kvalitete – modifikacije glasa, idu uz određenu osobu

Trager(1958) – Vokalne kvalitete:1. Frekvencija – visina glasa2. Vokalna kontrola – razina promuklosti ili

oštrine3. Kontrola glotisa – količina zraka u vokalnom

traktu4. Kontrola frekvencije(raspona)5. Kontrola artikulacije6. Kontrola tempa7. Rezonancija – pomoć pri određivanju timbra8. Kontrola ritma služe za određivanje govornika

Vokalizacije – određen glas u određeno vrijeme

1. Određivači vokalne karakteristike – nejezični zvukovi koji se određuju od pozitivnog prema negativnom ( kontinuum ): smijanje, plakanje, vikanje, kihanje, jecanje, pucanje glasa

2. Određivači glsove kvalitete – 3 kategorije: intenzitet(glasnoća), frekvencija i trajanje

- okruženje se mora uzeti u obzir(prostor, jeka,temperatura)

3. Vokalni odjeljivači - popunjuju pauze(ah,ovaj)

glas bolje ilustrira emocije nego riječi

neke se emocije lakše prepoznaju(Scherer 1981): negativne bolje od pozitivnih – ljutnja,tuga,ravnodušnost,loše raspoloženje

radost i mržnja se lakše prepoznaju od srama ili ljubavi

neke se emocije često zamjenjuju zbog svojih sličnih akustičkih svojstava, npr. tuga i ravnodušnost(niska razina)

lakše su prepoznatljive ako su pretjerane

važne dimenzije: glasnoća, visina,tempo,kontinuiranost govora,ton glasa

Glasnoća – govorna pozicija ili namjera Visok ton-sreća,radost,povjerenje,ljutnja,

strah(široki rasponi) Nizak ton-

ravnodušnost,prezir,dosada,tuga(uski rasponi)

Obilježja karaktera govornika:• šumna kvaliteta glasa-ljutnja,povučenost• metalan/hrapav glas-dominantnost,

nestabilnost• cvileći glas-nisko samopoštovanje,

podređenost• šaptav-znak povjerljivosti• nazalnost-poniznost,plačljiv glas

jedan od osnovnih pokazatelja socijalne klase je glas

može se prepoznati i prema samom akcentu(akcent i odjeća su najvjerniji znakovi)

ublažava se sporijim i pažljivijim čitanjem teksta(Labov,1966)

tako se prepoznavaju i regionalne značajke, te ih se najčešće uvrštava u stereotipe – idealiziran govor(u kulturama različiti)

podjela na “dobre” i “loše” glasove: muški glas – dominantan,snažan,nametljiv ženski glas – topao,iskren,nježan,melodiozan atraktivni glasovi – kompetentan,topao,iskren loši glasovi – nazaliziran, djetinjast samouvjereni govornici govore glasnije i brže idealan govornik – srednje glasan i srednje

brz govornik,koji zvuči odraslo,ne muca i ima širok raspon glasa

za privlačnost je važna promjena frekvencije,brži govor,niska glasnoća,brza reakcija,više interakcije

dovoljan je samo glas da bi se prepoznao

glavna razlika između muškaraca i žena:

1. žene imaju viši glas i više varijacija u frekvenciji

2. muškarci pričaju glasnije, pokušavaju kontrolirati razgovor i više prekidaju

3. i muškarci i žene koriste prodorniji glas kad se obraćaju muškom spolu

4. žene više koriste izraze lica

prozodijom saznajemo o emocijama i ostalim aspektima govornika, te njome možemo promijeniti značenje

visinom, naglaskom i pauzama Visina – viša frekvencija znači

naglašavanje, zanimanje i uzbuđenje(popraćeno kinezikom) – različito za svaki jezik

npr. Where are you going? – silazno- neprijateljski

Naglasak – naglašavanje riječi promjenom glasnoće(može doći do promjene značenja), npr. They are hunting dogs.

They are hunting dogs. Pauze – izgovor varira u brzini, npr.

naglašavanje određene riječi je sporije od ostatka rečenice

zauzimaju gotovo pola govora; duže su ako je govor zahtjevniji

potpomažu planiranju,ali mogu nastati i zbog treme

1. negativna, ljuta, nepovjerljiva nizak socijalni status (bogato udata)- Glas modalan -Povisuje glasnoću i ton –uznemirenost

•Rezultat: negativna(65%), ljutnja(89%) nepovjerenje(4%),

bogata(50%), domaćica(55%)

• pozitivan, nervozan, ljut, nizak socijalni status-Glas modalan- povišena glasnoća (tremor)– strah, užurbanost

•Rezultat: pozitivan(55%), ljut(73%), upozorava(9%). bogat (63%), policajac

2. pozitivna, upozorava na istinu, visok socijalni status- Glas modalan - topao, nježan

•Rezultat: negativna(75%), ljutnja(35%) prijeti(10%), pokvarena (40%), bogata ( 100%), zavodnica (66%)

1. negativna, samozadovoljna, visok socijalni status-Glas modalan - topao-Niži ton – ravnodušnost

•Rezultat: pozitivna (67%), zadovoljstvo (89%) pokvarena (4%),

bogata (84%), zavodnica (78%)

1. pozitivan, detektiv, nizak socijalni status-Glas modalan - hrapav

•Rezultat: negativan (67%), ljut (89%) pokvarena (11%),

bogat (92%), služba (78%)

1. pozitivna, tužna, zabrinuta visok socijalni status-Glas modalan - tremor

•Rezultat: pozitivna ( 94% ) zadovoljstvo (89%) tuga (7%), siromašna (84%)

2. pozitivna, sretna, brižljiva niži socijalni status-Glas modalan – nježan

•Rezultat: pozitivna ( 98% ) zadovoljstvo (44%) sretna (52%), siromašna (78%)

3. pozitivan, sretan, visok socijalni status-Glas modalan – autoritativan

•Rezultat: pozitivan ( 92% ) zadovoljstvo (68%) sretan (15%), bogat (69%) buisnessman

1. pozitivan, zabrinut, tužan niži socijalni status-Glas modalan – grub, dubok

•Rezultat: pozitivan ( 52% ) tužan (64%) zabrinut (12%), bogat (65%) glava kuće (21%)

negativan, tužan, prestrašen visok socijalni status-Glas modalan – cvileći

•Rezultat: pozitivan ( 98% ) tužan (100%) bogat (54%) zavodnik ( 2%)

pozitivan, zabrinut, nepovjerljiv visok socijalni status-Glas modalan

•Rezultat: negativan( 61% ) pokvaren (44%) ljut (52%), bogat (78%) glava kuće ( 10%) kriminalac

negativan, poslovan visok socijalni status- dubok, autoritativan, hrapav

•Rezultat: pozitivan ( 75% ) zadovoljstvo (44%) ljut (52%), bogat (78%) glava kuće

pozitivna, brižljiva, glava kuće visok socijalni status- Glas modalan

•Rezultat: negativna( 54% ) pokvarena (63%) zabrinuta (24%), bogata (68%) vještica?

negativna, bahata visok socijalni status-Glas modalan - oštar

•Rezultat: negativna( 98% ) pokvarena (62%) ljuta (20%), bogata (98%) drznica?

pozitivna, tužna, brižljiva niži socijalni status-Glas modalan – nježan, topao

•Rezultat: pozitivna ( 77% ) ljuta (44%) tužna (40%),

prestrašena/zabrinuta siromašna (78%)

Pozitivna, brižljiva niži socijalni status - sluškinja-Glas dublji, hrapav - starački

•Rezultat: negativna (54%) pokvarena( 66% )

ljuta (12%), sumnjičava

siromašna ( 52%) sluškinja ( 72% )

1. Negativna,nezadovoljna, pokvarena visok socijalni status - glas profinjen, ugodan, topao

•Rezultat: negativna (100%) pokvarena( 78% )

bogata (80%) zavodnica (22%) glava kuće (44%)

2. Pozitivna,neiskvarena, sramežljiva viši socijalni status - glas modalan, nježan, šuman

•Rezultat: pozitivna(100%) sretna( 28% )

zadovoljna(32%) nesigurna (40%) siromašna (88%) studentica