Park Prirode Vransko Jezero

8/17/2019 Park Prirode Vransko Jezero

1/90


2/90

PROSTORNI PLANPARKA PRIRODE VRANSKO JEZERO

NOSITELJ IZRADE PLANA:REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJAUlica Republike Austrije 20, Zagreb

STRUČNI IZRAĐIVAČ PLANA:

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJEUlica Republike Austrije 25, Zagreb

Ministar

IVAN VRDOLJAK, dipl. ing. el.

STRUČNI IZRAĐIVAČI PLANA:ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ZADARSKE ŽUPANIJEZadar

Ravnateljica

NIVES KOZULIĆ, dipl. ing. arh.iZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJEŠibenik

Ravnatelj

DAMIR LUČEV, dipl. ing. arh.


3/90

ORGANIZACIJA I SUDIONICI

Nositelj izrade Plana:Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja, Zagreb

Koordinator Plana: Aleksandar Baši, dipl. ing. arh.Odgovorni voditelj izrade Plana:Nives Kozuli, dipl. ing. arh. - ravnateljica, ovlašteni arhitekt

Koordinator izrade Plana:

Dejana Hordov, prof. geog.Stjepan Gveri, prof. geog.

Struni tim u izradi Plana:Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja, Zagreb

Zavod za prostorno planiranje Antun Paunovi, dipl. ing. arh. - ravnatelj Aleksandar Baši, dipl. ing. arh.Mirjana Turnšek, dipl. ing. arh. - odgovorna osoba za javnu raspravu, Izvješe i postupak

donošenjaDamir Bakliža, dipl. ing. arh.

Zavod za prostorno ureenje Zadarske županije, ZadarNives Kozuli, dipl. ing. arh. - ravnateljicaStjepan Gveri, prof. geog.Marija Ugleši, dipl. ing. gra.Nevena Rosan, dipl. ing. arh.

Vesna Bobanovi, prof. arh. i pov.Igor Ramov, dipl. ing. preh. tehn.Doris Mikulii, dipl. oec.Jelena Kolega, tehn.Dragan Koma, gra. tehn.Suradnja: prof. dr. sc. Pavuša VežiiZavod za prostorno ureenje Šibensko-kninske županije, ŠibenikDamir Luev, dipl. ing. arh. - ravnatelj

Suradnike institucije i tvrtke:Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Uprava za zaštitu prirode, ZagrebNenad Strizrep, dipl. iur. - pomonik ministriceKornelija Pintari, dipl. ing. biol. - ravnateljica, do prosinca 2011.dr. sc. Loris Elez, dipl. ing. biol.Blandina Randi Potkonjak, dipl. ing. šum.

Javna ustanova Park prirode Vransko jezeroIvica Prtenjaa - ravnatelj

Državni zavod za zaštitu prirode, ZagrebDavorin Markovi, dipl. ing. biol. - ravnatelj


4/90

KONZULTACIJE I PODACI O PROSTORU:

Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštineKonzervatorski odjel u ZadruMinistarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštineKonzervatorski odjel u ŠibenikuMinistarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Zagrebmr. sc. Božidar Pankreti - ministar, do prosinca 2011.Ministarstvo obrane, Uprava za materijalne resurse, ZagrebMate Raboteg - državni tajnik, do prosinca 2011.Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Šibensko-kninska, Odjel upravnih,inspekcijskih i poslova zaštite i spašavanja, Inspektorat unutarnjih poslova, ŠibenikKatica Mihaljevi - naelnicaDržavna uprava za zaštitu i spašavanje, Podruni ured Zadar, ZadarDarko Tesko, dipl. ing.Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Split, Split

Ivan Melvan, dipl. ing. šum - voditeljHrvatske šume d.o.o., Šumarija Benkovac, BenkovacLidija Sura, dipl. ing. šum. - upravitelj ŠumarijeHrvatske vode, Vodnogospodarstveni odjel za vodno podruje dalmatinskih slivova,Split Anelko Drnas, dipl. ing. geod. - direktorHrvatske autoceste d.o.o., ZagrebStjepko Boban, dipl. ing. gra. - predsjednik UpraveHrvatske ceste d.o.o., Sektor za studije i projektiranje, Odjel za studije, zakonsku itehniku regulativu, ZagrebVlado Gostimir, dipl. inž. prom. - direktor sektoraŽupanijska uprava za ceste Zadarske županije, Zadar

Mile Fabijan, inž. prom. - ravnateljHEP, Hrvatska elektroprivreda - Operator distribucijskog sustava d.o.o., ElektraŠibenik, ŠibenikRadislav Gulam, dipl. ing. el. - direktor


5/90

TEKSTUALNI DIO PLANA

ODLUKA O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANAPARKA PRIRODE VRANSKO JEZERO .................................................. 1

ODREDBE ZA PROVOENJE PLANA .................................................... 21. UVODNE ODREDBE ................................................................................................... 2

2. UVJETI ODREIVANJA PROSTORA GRAEVINA OD VAŽNOSTIZA DRŽAVU I ŽUPANIJU ........................................................................................... 2

3. UVJETI RAZGRANIENJA PROSTORA PREMA OBILJEŽJU,NAMJENI I KORIŠTENJU .......................................................................................... 3

ZONA STROGE ZAŠTITE ..................................................................................... 4ZONA AKTIVNE ZAŠTITE ..................................................................................... 4ZONA KORIŠTENJA ............................................................................................. 5

4. OPI UVJETI ZA GRADNJU I UREENJE PROSTORA .......................................... 5UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH SADRŽAJAU PROSTORU ....................................................................................................... 6

Poljoprivredne gospodarske zgrade .................................................................. 6Pomone zgrade ............................................................................................... 7Oblikovanje zgrada ........................................................................................... 7Objekti ugostiteljsko-turistike namjene ............................................................ 7

UVJETI SMJEŠTAJA SADRŽAJA ŠPORTA I REKREACIJE ................................ 84.1. UVJETI GRADNJE I UREENJA NA GLAVNOM ULAZU CRKVINE ......................... 9

LUICA .................................................................................................................. 9RESTORAN I KAMP ............................................................................................ 10

4.2. UVJETI GRADNJE I UREENJA NA GLAVNOM ULAZU PROSIKA ....................... 11LUICA PROSIKA I JUGOVIR ............................................................................ 11PRIJEMNO-POSJETITELJSKI CENTAR „DVOR PROSIKA“ .............................. 11

4.3. UVJETI GRADNJE I UREENJA KAMPA DRAGE ZAPAD ..................................... 134.4. UVJETI GRADNJE NA PODRUJU EKO-NASELJA MAJDAN ................................ 13

1. ZONA MJEŠOVITE NAMJENE, PRETEŽITO STAMBENA (M1) .................... 132. ZONA STAMBENE NAMJENE (S) .................................................................. 13

Stambena zgrada ............................................................................................ 14Stambena zgrada s poslovnim prostorom ....................................................... 15Zgrade gospodarske namjene ........................................................................ 15Poljoprivredne gospodarske zgrade ................................................................ 15Pomone zgrade ............................................................................................. 16

Montažne zgrade ............................................................................................ 16Rekonstrukcija ................................................................................................. 163. ZONA JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE - VJERSKA (D7) ............................ 17

Prostori specifinih usluga u funkciji Parka ..................................................... 174. JAVNE ZELENE POVRŠINE (Z1) ................................................................... 175. ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE (Z) ................................................................ 176. PROMETNE POVRŠINE ................................................................................. 187. ZONA INFRASTRUKTURE (IS) ....................................................................... 18

4.5. UVJETI GRADNJE I UREENJA PODRUJA ŽIVAA ........................................... 184.6. UVJETI GRADNJE I UREENJA PODRUJA BAŠINKA ........................................ 194.7. UVJETI GRADNJE I UREENJA PODRUJA BANENOVA DRAGA .................... 194.8. UVJETI GRADNJE I UREENJA PODRUJA INFO CENTRA

S VIDIKOVCEM KAMENJAK .................................................................................... 19


6/90

5. UVJETI (FUNKCIONALNI, PROSTORNI, EKOLOŠKI) UTVRIVANJAPROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU ........... 19

5.1. PROMETNI SUSTAVI ............................................................................................... 19Cestovni promet ................................................................................................... 19Jezerski promet ................................................................................................... 20Telekomunikacijski promet .................................................................................. 20

5.2. ENERGETSKI SUSTAV ............................................................................................ 21Obnovljivi izvori energije ...................................................................................... 21

5.3. SUSTAV VODNOG GOSPODARSTVA .................................................................... 21Vodoopskrba ........................................................................................................ 21Odvodnja otpadnih voda ...................................................................................... 21Ureenje vodotoka i voda .................................................................................... 22

6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI IKULTURNO-POVIJESNIH CJELINA ....................................................................... 23

Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti .................................................... 23Mjere zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti ........................................................ 24

7. POSTUPANJE S OTPADOM .................................................................................... 26

8. MJERE SPRJEAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ .................... 27Zaštita tla ............................................................................................................. 27Zaštita zraka ........................................................................................................ 28Zaštita voda ......................................................................................................... 28Zaštita od poplava ............................................................................................... 28Zaštita od buke .................................................................................................... 29

Zaštita od požara ................................................................................................. 29Zaštita od potresa i rušenja ................................................................................. 29Sklanjanje stanovništva ....................................................................................... 30

9. MJERE PROVEDBE ................................................................................................. 309.1. OBVEZA IZRADE STRUNIH PODLOGA I

DOKUMENATA PROSTORNOG UREENJA .......................................................... 309.2. PODRUJA PRIMJENE POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA ..................... 30

GRAFIKI DIO PLANA

KARTOGRAFSKI PRIKAZI:1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA ......................................................... 1: 25 0002. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI ..................................................................... 1: 25 0003. UVJETI KORIŠTENJA, UREENJA I ZAŠTITE PROSTORA ....................... 1: 25 0004. ZONACIJA PARKA ......................................................................................... 1: 25 0005. SUSTAV POSJEIVANJA ............................................................................. 1: 25 0006.1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA EKO-NASELJA MAJDAN ...................... 1: 2 0006.2. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA NA ULAZU PROSIKA ............................ 1: 2 0006.3. ZONA LUICE CRKVINE - SNIMKA STANJA I

PLANIRANA REKONSTRUKCIJA ................................................................. 1: 1 0006.4. ZONA INFO CENTRA S LUICOM PROSIKA - SNIMKA STANJA ............... 1: 1 0006.5. ZONA INFO CENTRA I VIDIKOVCA KAMENJAK - SNIMKA STANJA .......... 1: 500


7/90

TEKSTUALNI DIO PLANA

ODREDBE ZA PROVOENJE PLANA


8/90

PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE VRANSKO JEZERO

Na temelju lanka 100. stavka 2. Zakona o prostornom ureenju i gradnji („Narodne novine“,br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11. i 50/12.) i lanka 69. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode(„Narodne novine“, br. 70/05., 139/08. i 57/11.), Hrvatski sabor na sjednici 18. svibnja 2012.,donio je

ODLUKU

O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANAPARKA PRIRODE VRANSKO JEZERO

I.

Donosi se Prostorni plan Parka prirode Vransko jezero (u daljnjem tekstu: Plan).

II.

Plan je sastavni dio ove Odluke, a sastoji se od knjige I. i knjige II. i to:KNJIGA I. - Tekstualni dio Plana:

- Odredbe za provoenje Plana- Obrazloženje Plana

- Grafiki dio Plana: - Kartografski prikazi:1. Korištenje i namjena prostora M 1: 25 0002. Infrastrukturni sustavi M 1: 25 0003. Uvjeti korištenja, ureenja i zaštite prostora M 1: 25 0004. Zonacija Parka M 1: 25 0005. Sustav posjeivanja M 1: 25 0006.1. Detaljna namjena površina eko-naselja Majdan M 1: 2 0006.2. Detaljna namjena površina na ulazu Prosika M 1: 2 0006.3. Zona luice Crkvine - snimka stanja i planirana rekonstrukcija M 1: 1 0006.4. Zona info centra s luicom Prosika - snimka stanja M 1: 1 0006.5. Zona info centra i vidikovca Kamenjak - snimka stanja M 1: 500

KNJIGA II. - Obvezni prilozi

III.

Plan je izraen u 6 (šest) izvornika, ovjerenih potpisom predsjednika Hrvatskog sabora ipeatom Hrvatskog sabora, koji se uvaju u Hrvatskom saboru (jedan primjerak),ministarstvima nadležnima za poslove prostornog ureenja (jedan primjerak) i za poslovezaštite prirode (jedan primjerak), Zavodu za prostorno ureenje Zadarske županije (jedanprimjerak), Zavodu za prostorno ureenje Šibensko-kninske županije (jedan primjerak) teJavnoj ustanovi Park prirode Vransko jezero (jedan primjerak).

IV.

Svi prostorni planovi koji važe unutar obuhvata ovoga Plana moraju biti usklaeni s ovimPlanom.

V.Odredbe za provoenje Plana sastavni su dio ove Odluke i objavljuju se u „Narodnimnovinama“.

VI.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

Klasa: 350-02/12-01/02Zagreb, 18. svibnja 2012.

HRVATSKI SABORPredsjednik

Hrvatskoga saboraBoris Šprem, v. r.

1


9/90


ODREDBE ZA PROVOENJE PLANA

1. UVODNE ODREDBE

lanak 1.

Prostorni plan Parka prirode Vransko jezero (u daljnjem tekstu: Plan) donosi se za ukupnupovršinu od 57 km², u granicama odreenim Zakonom o proglašenju Parka prirode Vransko jezero („Narodne novine“, br. 77/99.).

lanak 2.

Ovim Planom utvruje se dugorona osnova ureenja, korištenja i zaštite vrijednostiprostora, sustav i nain posjeivanja Parka prirode Vransko jezero (u daljnjem tekstu: Park),te u skladu s tim odreuju:

- polazišta za organizaciju, korištenje i zaštitu prostora- ciljevi ureivanja prostora- organizacija i namjena prostora- uvjeti i mjere korištenja, ureenja i zaštite vrijednosti podruja Parka

- uvjeti za razvoj i ureenje eko-naselja Majdan i drugih funkcionalnih cjelina- prostor i uvjeti za smještaj graevina- sustav i prostor za smještaj prometnica i druge infrastrukture- mjere provedbe Plana.

lanak 3.

Plan se temelji na analizama osobitosti i vrijednosti prostora, ocjeni mogunosti i ogranienjakorištenja prostora te uvjetima posjeivanja i obavljanja djelatnosti na nain da se osigura:

- iskljuenje onih koji bi mogli narušiti vrijednosti prostora- zaštita prirodnih i kulturnih dobara u cijelosti i po pojedinim dijelovima- racionalno korištenje prostora predvienog za gradnju- obnova vrijednih i zapuštenih graevina.

lanak 4.

Vrijednostima prostora smatraju se: ornitološki rezervat, jezero, šumska vegetacija, flora ifauna, biološka raznolikost, geološko-morfološka struktura podruja, prirodne pojave,kulturna dobra, etnološka baština, maslinici, vizure, vidikovci, atraktivna mjesta posjeivanja,te druge vrijednosti koje ine temeljnu fizionomiju obuhvaenog podruja.

2. UVJETI ODREIVANJA PROSTORA GRAEVINA OD VAŽNOSTI ZADRŽAVU I ŽUPANIJU

lanak 5.

Graevine od važnosti za Državu su:Prometne graevine:cestovne graevine s pripadajuim objektima i ureajima:

- državna cesta D8: Rijeka - Zadar - Split (postojea)Vodne graevine:zaštitne i regulacijske graevine:

- odteretni kanal Prosika (postojei)- nasipi i obodni kanal Vransko jezero - Kakma iz Odvodnog sustava Klievica - Nadin -Polaa - Vrana - more (postojei)

graevine za korištenje voda:- magistralni vodoopskrbni cjevovod Šibenik - Zadar (postojei)

graevine za melioracijsku odvodnju:

- sustav za melioracijsku odvodnju - Vransko polje (postojei).

2


10/90


lanak 6.

Graevine od važnosti za Županiju su:Prometne graevine:cestovne graevine s pripadajuim objektima i ureajima:županijske ceste:

- Ž6064: Pakoštane - Vrana - Miranje (D27) (postojea)

- obilaznica državne ceste D8 kroz naselje Drage (planirana).Energetske graevine: elektroenergetske graevine:

- 35 kV dalekovod (postojei)- 35 kV kabel (planirani).

Vodne graevine:graevine za korištenje voda:

- sustav “Grupni vodovod Biograda n/M” (postojei)graevine za zaštitu voda:

- sustavi odvodnje otpadnih voda (planirani).

3. UVJETI RAZGRANIENJA PROSTORA PREMA OBILJEŽJU, NAMJENI IKORIŠTENJU

lanak 7.

Za podruje Parka primjenjuju se mjere zaštite sukladno kategoriji park prirode, asjeverozapadni dio Parka zaštien je kao posebni ornitološki rezervat.

lanak 8.

Odreuje se namjena i korištenje površina prikazanih na kartografskom prikazu 1. Korištenjei namjena prostora, a kako slijedi:

1. graevinsko podruje eko-naselja Majdan2. zone u funkciji usluga Parka:

I. zona podruja Prosika - luica, kanal i prijemno-posjetiteljski centar „Dvor Prosika“II. zona Banenove drage (planirano pristanište i spremište s prateim sadržajima)III. zona Kamenjaka (postojea kapelica, zgrada s info centrom i ugostiteljskim

objektom, vidikovac)IV. zona Živae (postojea ribarska kuica, planirana zgrada u funkciji strunih službi

Javne ustanove)V. zona Bašinke (planirano pristanište, kupalište)VI. zona luice Crkvine

3. postojei kamp (autokamp) Crkvine (zadržava se do realizacije kampa Dragezapad)/planirani eko kamp (T3)

4. planirani kamp (autokamp) Drage zapad (T3) 5. športsko-rekreacijska namjena:

- šport i rekreacija (R2) - kupalište (R3)

6. poljoprivredno tlo iskljuivo osnovne namjene:- osobito vrijedno obradivo tlo (P1) - vrijedno obradivo tlo (P2)

7. šuma iskljuivo osnovne namjene:- šuma posebne namjene (Š3)

8. ostalo poljoprivredno podruje, šume i šumsko zemljište (PŠ) 9. vodne površine (Vransko jezero, lokva Bena, vodotoci)10. promet (državna, županijska i lokalna cesta, rekreacijske i poune staze, panoramske

plovne rute, luice i pristaništa, ulazi).

3


11/90


lanak 9.

Glavni ulazi su:- sjeverozapadni - Crkvine, Zadarska županija- jugoistoni - Prosika, Šibensko-kninska županija.

Sporedni ulazi su:- Drage zapad

- Sv. Nediljica- Kamenjak- Mednjaa- Banjevaki stanovi- Pirovac.

lanak 10.

Prema zonaciji zaštite prirode, Park je podijeljen na tri osnovne zone (kartografski prikaz br.4. Zonacija Parka):

1. zona stroge zaštite2. zona aktivne zaštite3. zona korištenja (podruje eko-naselja Majdan i podruja u funkciji prihvata

posjetitelja).lanak 11.

U sluaju kada je dvojbena granica izmeu dviju zona, primjenjuju se odredbe iz ovihOdredbi za provoenje Plana (u daljnjem tekstu: Odredbe) koje se odnose na stroži režimzaštite.

ZONA STROGE ZAŠTITE

lanak 12.

Zona stroge zaštite obuhvaa 7,4 % podruja Parka i u potpunosti se nalazi unutar posebnogornitološkog rezervata. Obuhvaa ekosustave tršaka i okolne slobodne vode važne za

razmnožavanje i ouvanje populacija ptica movarica. Ovi ekosustavi ne zahtijevaju aktivnemjere ouvanja.

lanak 13.

(1) U zoni stroge zaštite iz lanka 12. ovih Odredbi nisu dopuštene nikakve intervencije uprostoru osim rekonstrukcije postojee promatranice za ptice na podruju Južne bare uskladu s posebnim uvjetima zaštite prirode koje propisuje nadležno ministarstvo.(2) Iznimno, intervencije u ekosustave dozvoljene su samo u sluajevima potrebe lokalizacijepožara ili uklanjanja invazivnih alohtonih vrsta.

lanak 14.

Posjeivanje je dozvoljeno samo uz nadzor Javne ustanove i to prvenstveno istraživaima

ptica i znanstvenicima u cilju monitoringa ili znanstvenoga rada uz dopuštenje nadležnogministarstva.

ZONA AKTIVNE ZAŠTITE

lanak 15.

(1) Zona aktivne zaštite obuhvaa najvei dio površine Parka (91,8 % ukupne površine). Uovu zonu ukljuene su stajae i tekue kopnene vode (samo jezero i ostala vodena tijela uParku), šume, travnjake površine i obradive poljoprivredne površine.(2) U zoni aktivne zaštite dopušteno je posjeivanje.

lanak 16.

Potrebno je primjenjivanje aktivnih mjera ouvanja i revitalizacije ekosustava. Preporuuju semjere obnavljanja prirodnog vodnog režima, postepene revitalizacije ekosustava, te

4


12/90


održavanja travnjaka ispašom, košnjom ili uklanjanjem stabala koja ih zarastaju. Kao jedanod naina ouvanja ekosustava potie se ekstenzivno (tradicionalno) stoarstvo.

lanak 17.

Planom se nalaže postupan prijelaz na ekološki prihvatljivu poljoprivredu, uz mogunostotkupa i plasmana proizvoda od strane Javne ustanove.

lanak 18.

(1) Planom se odreuje održavanje tradicionalne poljoprivrede (uzgoj vinograda i maslinika) izabranjuje se prenamjena zemljišta.(2) Zadržavaju se zateene zgrade na poljoprivrednom podruju u zoni aktivne zaštite (napotezu toponima Progon - Brodište, ukupno 22 registrirane zgrade i zgrada na Babinomškolju) u funkciji poljodjelstva/agroturizma.

ZONA KORIŠTENJA

lanak 19.

Zona korištenja obuhvaa 0,8 % ukupne površine Parka, te predstavlja sve postojee cesteunutar i na granici Parka, šumske ceste, kao i podruje eko-naselja Majdan, izdvojenapodruja ve postojee ili planirane posjetiteljske ili turistike infrastrukture, luice ipristaništa.

lanak 20.

Zona korištenja dijeli se na:- podruje eko-naselja Majdan- podruja u funkciji prihvata posjetitelja - Crkvine, Drage zapad, Prosika od info centras luicom do prijemnog centra Dvor Prosika, Živaa, Kamenjak, Bašinka i Banenovadraga (za lokalno stanovništvo).

4. OPI UVJETI ZA GRADNJU I UREENJE PROSTORA

lanak 21.

Za svaku graevinu potrebno je utvrditi obuhvat zahvata u prostoru odnosno pripadajuiprostor. Pripadajuim prostorom se smatra prostor koji je neposredno u funkciji korištenjagraevine i ini s njom loginu funkcionalnu, sadržajnu i prostornu cjelinu, oblikujeneposredan ambijent graevine te obuhvat zahvata u prostoru.

lanak 22.

(1) Prilikom izgradnje, prostor koji neposredno pripada graevini mora zadržati postojeaautohtona obilježja koja ga ambijentalno uklapaju u prostor, na nain da se maksimalnosauvaju/obnove/stvore nova obilježja kao što su:

- postojee autohtono raslinje

- tradicijske suhozidne ograde- postojee šumske sastojine- moraju se ouvati livade.

(2) Planom nije dozvoljeno unošenje kultura kojih do sada nema u granicama obuhvataPlana.

lanak 23.

Svaka graevina mora biti:- položena na teren na nain da se maksimalno sauva prirodna konfiguracija terena- arhitektonski oblikovana tako da volumenom svladava visinske razlike, te da seoblikovno uklopi u krajolik.

lanak 24.

Iznimno, nove graevine izvan graevinskog podruja mogu se graditi kao dopuna osnovnefunkcije lokaliteta na podrujima i lokacijama odreenim ovim Planom.

5


13/90


lanak 25.

(1) Dozvoljava se rekonstrukcija postojeih zgrada prema sljedeim uvjetima:- sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova zgrade i krovišta upostojeim gabaritima

- dogradnja zgrada, u podruju u funkciji prihvata posjetitelja, s maksimalnimpoveanjem BRP 10 % bez poveanja visine s mogunošu korištenja potkrovlja

- prenamjena u funkciju posjeivanja ili funkcionalna preinaka zgrade- prenamjena u funkciju obavljanja turistike djelatnosti ili za obavljanje uslužnihdjelatnosti npr. prodavaonica, suvenirnica, zalogajnica i sl.

- prikljuivanje na graevine i ureaje komunalne infrastrukture, elektroenergetske itelekomunikacijske mreže.

(2) Intervencije iz stavka 1. ovoga lanka se ne smiju primjenjivati na zgrade koje nisu uskladu s prirodnom okolinom pojedine zone, odnosno umanjuju njezinu ambijentalnuvrijednost.(3) Na postojeim arhitektonski loše oblikovanim ili ambijentalno neprihvatljivim zgradamapreporuuju se intervencije u cilju stvaranja kvalitetnijih rješenja.

UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH SADRŽAJA U PROSTORUlanak 26.

(1) Gospodarski sadržaji na prostoru unutar granice obuhvata Plana su:a) sadržaji u sklopu poljoprivrednih gospodarskih zgradab) sadržaji u sklopu zgrada ugostiteljsko-turistike namjene- kamp (autokamp)- pojedinane zgrade ugostiteljsko-turistike namjene.

(2) Kriteriji za smještaj gospodarskih sadržaja u prostoru trebaju poštivati lokalne uvjete, neštetiti okolini i ne pogoršavati kvalitetu vodenih i kopnenih površina te ishoditi uvjete zaštiteprirode.

lanak 27.

(1) Planom se dozvoljava smještaj sadržaja gospodarskim djelatnostima u Parku na nain dase:

- racionalno koristi prostor- energetski i prometno prilagode prostoru u kojem se planiraju- osigura potrebna koliina i sigurnost opskrbe vodom i energijom na nain da se neugroze potrebe ostalih korisnika prostora

- izvede odgovarajua odvodnja koja mora biti prikljuena na adekvatni recipijent ilikanalizacijsku mrežu naselja s predtretmanom, ovisno o vrsti i koliini otpadne vode, au skladu s vodopravnim uvjetima (poštujui uvjete zaštite okoliša)

- prilikom daljnjeg planiranja usklade interesi korisnika i osigura dovoljan prostor zarazvoj

- predvidi visoka kvaliteta usluga i novih, za okoliš bezopasnih tehnologija.(2) Djelatnosti izvan granica Parka, iji utjecaj može štetiti Parku, moraju uvažavati uvjetepropisane ovim Odredbama.

Poljoprivredne gospodarske zgrade

lanak 28.

Poljoprivredne površine osnovne namjene (oranice, vrtovi, vonjaci, livade i sl.) namijenjenesu obavljanju tradicijske ili ekološke poljoprivrede uz iznimku izgradnje staklenika iliplastenika, na parcelama veim od 10 000 m2, uz ishoenje posebnih uvjeta zaštite prirode.

lanak 29.

Zateene gospodarske zgrade (staje, svinjci, kokošinjci, kuninjaci, pelinjaci i sline zgrade)u funkciji poljoprivrede moraju se uklopiti u ambijent u skladu s uvjetima zaštite prirode iOdredbama ovog Plana.

6


14/90


lanak 30.

(1) Gradnja poljoprivrednih gospodarskih zgrada tipa staklenika/plastenika, iznimno jedozvoljena na poljoprivrednim parcelama površine veim od 10 000 m2 uz obvezu ishoenjaposebnih uvjeta zaštite prirode, na nain da:

- ukupna maksimalna izgraenost parcele iznosi 20 %- zgrada ima samo jednu etažu- maksimalna dozvoljena visina zgrade iznosi 4,0 m, odnosno da je sukladna posebnimpropisima

- minimalna udaljenost zgrada od granica parcele iznosi 3,0 m za staklenike iplastenike.

(2) Namjena zgrade iz stavka 1. ovoga lanka ne smije narušavati osnovnu namjenupoljoprivredne parcele.

Pomone zgrade

lanak 31.

(1) Pomone zgrade na poljoprivrednim površinama su spremišta i sline zgrade kojefunkcionalno služe osnovnoj namjeni parcele.

(2) Poljoprivredne/pomone zgrade za vlastite potrebe mogu se smjestiti na aktivnojpoljoprivrednoj parceli na udaljenosti više od 100 m od obalne crte.(3) Ukoliko se grade uz granicu parcele ne smiju imati otvore na graninom proelju.(4) Maksimalna dozvoljena visina pomonih zgrada je 3,0 m (jedna etaža).(5) Maks. dozvoljena tlocrtna površina pomonih zgrada je 20 m2 zatvorenog prostora naaktivno korištenom posjedu min. površine 10 000 m2.(6) Za zgrade iz stavka 1. ovoga lanka potrebno je ishoditi posebne uvjete zaštite prirode.

Oblikovanje zgrada

lanak 32.

(1) Krov gospodarskih i pomonih zgrada treba izvesti kao dvostrešni.

(2) Krovna konstrukcija mora biti drvena s pokrovom od kupa kanalica, crijepa mediterancrvene boje, tradicijskih kamenih ploa, trske ili materijala prilagoenih podneblju (izuzevstaklenika i plastenika).

lanak 33.

(1) Svi otvori, prozori i vrata, moraju biti pravokutnog oblika izvedeni u tradicijskimproporcijama i materijalima te s tradicijskom opremom.(2) Ne dozvoljava se gradnja s upotrebom nadsvoenih elemenata, lukova, arkada i sl.

lanak 34.

Materijali za izgradnju gospodarskih zgrada trebaju biti prirodnog podrijetla. Vanjske površinemogu koristiti kameno poploenje u tradicionalnom slogu. Za vanjska poploenja zabranjena je upotreba keramike.

lanak 35.

Cisterne i druge pratee zgrade nužno je obložiti kamenom na isti nain na koji je sagraenoproelje zgrade.

Objekti ugostiteljsko-turistike namjene

lanak 36.

Objekti ugostiteljsko-turistike namjene se kapacitetima, veliinom i nainom korištenjamoraju prilagoditi uvjetima korištenja i zaštite prirode i drugih vrijednosti sukladno zakonskimodredbama te specifinostima podruja na kojima se nalaze.

7


15/90


lanak 37.

(1) Na podruju unutar obuhvata granica Parka objekti ugostiteljsko-turistike namjene su:Postojei objekti :

- postojei kamp (autokamp) Crkvine, restoran u sklopu postojeeg kampa spripadajuim objektima na sjeverozapadnom ulazu u podruju Crkvine

- ugostiteljski objekt na vidikovcu Kamenjak.

Planirani objekti :- kamp (autokamp) Drage zapad, na ulazu Drage zapad- prijemno-posjetiteljski centar „Dvor Prosika“.

(2) Planom se dozvoljava rekonstrukcija postojee ribarske kuice u luici Prosika iprenamjena u ugostiteljski objekt.

UVJETI SMJEŠTAJA SADRŽAJA ŠPORTA I REKREACIJE

lanak 38.

Planom se utvruju sljedei sadržaji u funkciji športa i rekreacije:- športski teren na ulazu Crkvine (postojei)

- sadržaji u funkciji terapijsko-rekreativnog jahanja- rekreacijske staze (postojee) u ukupnoj dužini od 55 km- rekreacijske staze (planirane)- poune staze (planirane)- kupališta (planirana)- u zoni javnih zelenih površina (naselje Majdan) dozvoljava se ureenje površina zaodmor i rekreaciju (boalište, djeje igralište i sl.).

lanak 39.

(1) Za potrebe pružanja usluge terapijsko-rekreativnog jahanja na prostoru Parka dozvoljavase izgradnja zgrade konjušnice s potrebnim prateim sadržajima.(2) Veliina zgrade konjušnice ovisi o broju/vrsti konja.

(3) Pratei sadržaji u sklopu konjušnice su: spremište opreme, spremište prirune hrane,garderoba za jahae (ormarii), sanitarni vor i dr.(4) Površine ispusta: za održavanje fizike spreme konja (kružni min. radius je 15 m, eliptiniduljine 50 m i sl.); za davanje zdravstvenih usluga za osobe s posebnim potrebama(posebne rampe/dizalice, prema posebnim uvjetima) te što vea površina za slobodnuispašu.(5) Ostali pratei sadržaji: parkiralište za osoblje i posjetitelje na parceli, recepcija (do maks.14 m2).(6) Sadržaje iz ovoga lanka mogue je izgraditi na graevnoj estici min. površine 5 000 m 2

u skladu sa sljedeim uvjetima:- maks. kig je 0,1- zgrada konjušnice je prizemnica, visine odreene posebnim propisima

- min. dozvoljena udaljenost zgrade konjušnice od novih prateih sadržaja je 3,0 m.(7) Za gradnju i ureenje planiranih sadržaja iz ovoga lanka i lanka 38. potrebno je ishoditiposebne uvjete (zaštite prirode, nadležnog resora i dr.).

lanak 40.

(1) Staze se moraju urediti kao:- športsko-rekreativne (pješake, biciklistike i trim staze)- poune staze s oznaenim važnijim staništima, vrstama i drugim zanimljivostima, teodgovarajuom signalizacijom.

(2) Interna infrastruktura rekreacijsko-biciklistikih staza mora se prikljuiti na postojeelokalne putove.

8


16/90


lanak 41.

(1) Rekreacijske aktivnosti, posjeivanje vidikovaca i pounih staza dopušteni su napodrujima koja su za to predviena ovim Planom.(2) Za posjeivanje, razgledavanje i boravak na podruju Parka potrebno je izraditi programesukladno utvrenoj osnovnoj koncepciji.(3) Programi iz stavka 2. ovoga lanka moraju uzeti u obzir razliite skupine i vrste

posjetitelja te potrebu usklaivanja posjeivanja i rekreacije. U sklopu programa potrebno jeutvrditi detaljne lokacije za stanice, odmorišta, promatranice i druge zgrade u funkcijiposjeivanja i razgledavanja Parka, te odrediti podruja pogodna za rekreacijsko i terapijsko jahanje.(4) Potrebno je izraditi projekt vizualnih komunikacija i na jedinstven nain riješiti njihovooblikovanje.(5) Organizaciju i koordinaciju aktivnosti iz ovoga lanka provodit e Javna ustanova, aprogrami i projekt trebaju imati prethodnu suglasnost nadležnog ministarstva.

lanak 42.

Dozvoljavaju se rekreacijske aktivnosti na vodi: kupanje, daskanje, jedrenje, ribolov, veslanjei organizirani obilazak jezera amcima Javne ustanove u svrhu razgledavanja, izuzev u

razdoblju zimovanja ptica (listopad-travanj).

4.1. UVJETI GRADNJE I UREENJA NA GLAVNOM ULAZU CRKVINE

LUICA

lanak 43.

Planom se omoguava rekonstrukcija luice Crkvine u skladu s programom Javne ustanove istrunom podlogom. Rekonstrukcija podruja luice i snimka stanja prikazana je nakartografskom prikazu br. 6.3.

lanak 44.

Planom se odreuju sljedei zahvati na postojeoj luici:- proširenje zapadne obale na 3,5 m- nadogradnja ojaavanjem unutarnjih stijenki luice betonskim temeljnim podzidom dovisine najnižeg vodostaja, a ostatak obzidati klesanim kamenom

- podizanje cijelog platoa na visinu 0,3 m od najviše razine vode- poploavanje gornjih površina kamenim ploama debljine 5 cm, a jugoistoni lukobrane se zaštititi obrambenim zidom visine 1,2 m i debljine 0,6 m.

lanak 45.

(1) Maks. dozvoljeni kapacitet luice Crkvine je 40 manjih plovila maksimalne dužine 5 m,odnosno u skladu s uvjetima zaštite.

(2) Rekonstrukcijom luice Crkvine treba predvidjeti mogunost pristajanja izletnikog brodadužine do 15 m.

lanak 46.

Planom se odreuje uklanjanje postojee zgrade skladišta u luici Crkvine i izgradnja novezgrade na istoj lokaciji pod sljedeim uvjetima:

- dozvoljene tlocrtne dimenzije su 11x6 m- maks. dozvoljena visina je 4,0 m- projekt izraditi u tradicijskom stilu- izvesti ojaanje armiranobetonskom ploom- završnu obradu izvesti od klesanog i priklesanog kamena- krov treba biti jednostrešan

- za pokrov koristiti kupu kanalicu.

9


17/90


lanak 47.

Unutar nove zgrade iz lanka 46. ovih Odredbi mogue su sljedee funkcije:- skladište nadzorne i strune službe- radionica službe održavanja- skladište protupožarne opreme i- manji prostor za crpnu stanicu.

lanak 48.Postojea ribarska kuica ostaje u zateenim gabaritima te se zadržava dosadašnjanamjena:

- glavna terenska baza nadzorne i strune službe- prostor za prezentaciju- povremeno pripremanje tradicionalnih jela za organizirane grupe gostiju.

lanak 49.

Na podruju Crkvina planira se izgradnja promatranice za ptice na rubu posebnogornitološkog rezervata s pristupnom stazom s pounim sadržajem.

RESTORAN I KAMP

lanak 50.

(1) Postojei kamp (autokamp) Crkvine s restoranom i ostalim prateim sadržajima iureajima zadržava se u zateenom stanju.(2) Gradnja novih zgrada u kampu (autokampu) Crkvine nije dozvoljena.(3) Zateena namjena kampa (autokampa) Crkvine zadržava se do realizacije planiranogkampa (autokampa) Drage zapad, na lokaciji Drage zapad.

lanak 51.

Planom se obavezuje prestanak rada kampa (autokampa) Crkvine i popratnih zgrada urazdoblju zimovanja ptica od listopada do travnja.

lanak 52.Nakon realizacije kampa (autokampa) Drage zapad, kamp (autokamp) Crkvine e seprenamijeniti u eko kamp u funkciji posebnih korisnika koji e boraviti u Parku s ciljemprouavanja, istraživanja i otkrivanja prirodnih znamenitosti Parka.

lanak 53.

(1) Upravna zgrada kampa (autokampa) Crkvine prenamijenit e se u glavnu upravnu zgraduJavne ustanove s laboratorijem i posjetiteljskim centrom, te smještajnim kapacitetima zaistraživae.(2) Gabariti upravne zgrade i restorana u sklopu kampa (autokampa) Crkvine zadržavaju seu zateenom stanju.

lanak 54.Od kampa (autokampa) Crkvine do ornitološke postaje planira se izgradnja poune stazedrvene konstrukcije s uklopljenim postajama za promatranje ptica.

lanak 55.

(1) Pristanište u Crkvinama je u funkciji postojeeg kampa (autokampa) Crkvine, odnosnoprenamijenjenog eko kampa.(2) Mogue je proširenje pristaništa iz stavka 1. ovoga lanka u skladu s programom Javneustanove i strunom podlogom kapaciteta maksimalno 15 plovila dužine do 5 m.

10


18/90


4.2. UVJETI GRADNJE I UREENJA NA GLAVNOM ULAZU PROSIKA

LUICA PROSIKA I JUGOVIR

lanak 56.

(1) Luica Prosika opremljena je vezovima za 50 plovila maksimalne dužine 5 m, a prikazana

je na kartografskom prikazu br. 6.4. Omoguava se proširenje u skladu s programom Javneustanove i strunom podlogom.(2) Planom se dozvoljava rekonstrukcija postojee ribarske kuice u luici i prenamjena uugostiteljski objekt.(3) Planom se dozvoljava rekonstrukcija postojee ribarske kuice na podruju Jugovira isanacija bazena za izlov jegulje.

PRIJEMNO-POSJETITELJSKI CENTAR „DVOR PROSIKA“

lanak 57.

Namjena površina za podruje „Dvor Prosika“ prikazana je na kartografskom prikazu br. 6.2.Detaljna namjena površina na ulazu Prosika i odreena kako slijedi:

1. središte okupljanja (prihvat posjetitelja, informacijski punkt i usluge Parka, eko etnotržnica, sanitarije)

2. zona postojee izgradnje u funkciji usluga Parka3. parkiralište4. zaštitne zelene površine5. prometne površine.

lanak 58.

Za sadržaje iz lanka 57. ovih Odredbi rezervira se:- minimalno 0,75 ha za središte okupljanja- minimalno 0,9 ha za zonu postojee izgradnje u funkciji usluga Parka- za potrebe parkirališta osigurava se minimalno 0,7 ha s južne strane državne ceste

D8, te minimalno 0,7 ha sa sjeverne strane državne ceste D8.lanak 59.

Prijemno-posjetiteljski centar „Dvor Prosika“ mora sadržavati: ugostiteljski objekt,suvenirnicu, eko-tržnicu, sanitarni vor, prijemni punkt i multimedijalni centar za prezentaciju,parking prostor za posjetitelje s pristupnom prometnicom, biciklistiko-pješake staze,prostor za iznajmljivanje bicikala, kao i prostor postojee izgradnje u funkciji usluga Parka.

lanak 60.

(1) Pored zajednikih opih uvjeta za izgradnju i ureenje, uz uvažavanje karakteristiketradicijske arhitekture, utvruju se sljedei uvjeti izgradnje zgrada centralnog prostora ufunkciji Parka (eko etno tržnica, informacije i usluge Parka, središnji prostor okupljanja):

- maksimalna katnost zgrada je prizemlje- maksimalna dozvoljena visina je 4,0 m.(2) Detaljni uvjeti izgraenosti, oblikovanja i obrade proelja i krovišta, kao i boje, odredit ese prema strunoj podlozi - detaljnom prostorno-programskom rješenju.

lanak 61.

(1) Zgrade u zoni postojee izgradnje u funkciji usluga Parka moraju zadovoljavati slijedeeosnovne uvjete:

- maksimalna katnost zgrada je P+1- maksimalna dozvoljena visina je 6,0 m- ogradni zidovi moraju biti od kamena (zid ili suhozid) visine do 1,2 m- kosi krov malih nagiba materijala primjerenog podneblju.

(2) Detaljni uvjeti izgraenosti, oblikovanja i obrade proelja i krovišta, kao i boje zgrada izstavka 1. ovoga lanka, odredit e se prema strunoj podlozi - detaljnom prostorno-programskom rješenju.

11


19/90


lanak 62.

Obrada i boje stolarije e se odrediti u strunoj podlozi - detaljnom prostorno-programskomrješenju.

lanak 63.

(1) Pri ureivanju dvorišta i vrtova obavezuje se zadržavanje karakteristika okolnogkrajobraza.

(2) Zabranjuje se nasipanje alohtonih vrsta tala i sadnja alohtonog raslinja.(3) Ograivanje se mora izvesti podizanjem kamenih suhozida ili pomou obrezanih živica.(4) Zabranjuje se znatnije preoblikovanje terena i gradnja podzida viših od 1,5 m.(5) Betoniranje ili asfaltiranje nije dozvoljeno.

lanak 64.

Zgrade „Dvora Prosika“ e okruživati zaštitno zelenilo koje e se posaditi i oblikovati premastavcima lanka 63. ovih Odredbi.

lanak 65.

(1) Unutar prostora „Dvora Prosika“ planirane su sljedee prometne površine:- pristupne ceste parkiralištu i glavnom morskom ulazu u Park minimalne širine 5,5 m

na prostoru ulaza u parking koje je potrebno asfaltirati- interne ceste zone Prosika minimalne širine 3,5 m koje nije dozvoljeno asfaltirati ilibetonirati

- biciklistiko-pješaka staza uz kanal Prosika minimalne širine 5,0 m koju nijedozvoljeno asfaltirati ili betonirati.

(2) Prometne površine koje nije dopušteno asfaltirati ili betonirati posut e se šljunkom ilipoploati kamenom.

lanak 66.

(1) Parking prostori u funkciji Parka moraju zadovoljavati slijedee uvjete:- zabranjeno je asfaltiranje ili betoniranje parking površina- potrebno je zadržati u moguoj mjeri postojeu vegetaciju (masline i dr.)

- potrebno je zadržati dio postojeih suhozida, te izvesti njihovo preoblikovanje ufunkciji parkinga- na svakom parkingu potrebno je osigurati smještaj najmanje dva autobusa.

(2) Zaštitni pojas državne ceste D8 utvren je od vanjskog ruba zemljišnog pojasa po 25 msa svake strane i unutar istog je mogue ureenje parkinga i zaštitnog zelenila, premauvjetima nadležnog tijela.(3) Detaljni uvjeti ureenja parkinga e se odrediti u strunoj podlozi - detaljnom prostorno-programskom rješenju.

lanak 67.

Temeljem strune podloge - detaljnog prostorno-programskog rješenja definirati e sedetaljnija zonacija „Dvora Prosika“.

lanak 68.(1) Obavezuje se traženje i izvršavanje konzervatorskih uvjeta za „mletaku pograninustražarnicu“ koja e se restaurirati i revitalizirati u svrhu turistike infrastrukture „DvoraProsika“.(2) Planom se obavezuje izmještanje telefonske govornice s „mletake pograninestražarnice“.(3) Nova lokacija e se odrediti u strunoj podlozi - detaljnom prostorno-programskomrješenju.

lanak 69.

Zateene zgrade moraju se prilagoditi zadanim uvjetima za izgradnju i ureenje „DvoraProsika“, te se omoguava njihovo stavljanje u funkciju „Dvora Prosika“.

12


20/90


4.3. UVJETI GRADNJE I UREENJA KAMPA DRAGE ZAPAD

lanak 70.

(1) Planom je odreena zamjenska lokacija kampa (autokampa) Drage zapad na ulazuDrage zapad, za postojei kamp (autokamp) Crkvine na ulazu Crkvine.(2) Kamp (autokamp) Drage zapad mora ispuniti elemente i mjerila za kategorizaciju kampas 5* (pet zvjezdica) prema važeem propisu, a sve u skladu s uvjetima zaštite prirode i

Odredbama ovog Plana. Planirana površina kampa (autokampa) je 1,83 ha.lanak 71.

Za izgradnju i ureenje kampa (autokampa) Drage zapad odreuju se sljedei posebni uvjeti:- sauvati kompleks borove šume- potrebne pratee sadržaje (recepcija, sanitarije i sl.) izgraditi u neposrednoj bliziniulaza u kamp (autokamp), odnosno ulaza u Park (Drage zapad)

- maks. 60 % površine planirati i urediti za smještajne jedinice- gradnja vrstih smještajnih zgrada u zoni kampa (autokampa) nije dozvoljena- potrebno je osigurati min. 100 m2 površine po kamp mjestu.

lanak 72.

Ograda kampa (autokampa) Drage zapad mora biti izvedena iskljuivo u suhozidu.lanak 73.

(1) Sanitarni vor kampa (autokampa) Drage zapad mora imati sustav odvodnje po najvišimstandardima za proišavanje otpadnih voda.(2) Odvodnja otpadnih voda se mora izvesti van granica Parka.

lanak 74.

Odreuje se obaveza izrade Detaljnog plana ureenja (DPU) za kamp (autokamp).

lanak 75.

Planom se dozvoljava izgradnja pristaništa za prihvat najviše 15 plovila maksimalne dužine 5m te se predvia mogunost pristajanja izletnikog broda dužine do 15 m.

4.4. UVJETI GRADNJE NA PODRUJU EKO-NASELJA MAJDAN

lanak 76.

(1) Na podruju eko-naselja Majdan odreuje se sljedee:1. zona mješovite namjene, pretežito stambena (M1)2. zona stambene namjene (S)3. zona javne i društvene namjene - vjerska (D7)4. javne zelene površine (Z1) na kojima se dozvoljava rekreacija (boalište, djeje

igralište i sl.)5. zaštitne zelene površine (Z)

6. prometne površine7. zona infrastrukture (IS).(2) Na kontaktnom prostoru sa Detaljnim planom ureenja (DPU) Majdan primjenjuje senamjena i uvjeti ovog Plana.

1. ZONA MJEŠOVITE NAMJENE, PRETEŽITO STAMBENA (M1)

2. ZONA STAMBENE NAMJENE (S)

lanak 77.

(1) Unutar zone mješovite (pretežito stambene) namjene (M1) dozvoljena je gradnja i/ilirekonstrukcija sljedeih vrsta zgrada:

- stambene zgrade- stambene zgrade s poslovnim prostorom- zgrade gospodarske namjene

13


21/90


- pomone zgrade- montažne zgrade.

(2) Unutar zone stambene namjene (S) dozvoljena je izgradnja iskljuivo stambenih zgrada.

Stambena zgrada

lanak 78.

Pored zajednikih opih uvjeta za izgradnju i ureenje, Planom se utvruje obavezapoštivanja posebnih uvjeta za gradnju stambene zgrade:

- predvidjeti izgradnju zgrada uvažavajui karakteristike tradicijske arhitekture- maks. broj etaža zgrade je S+P+Pk ili iznimno Po+ P+1 +Krov- maks. ukupna visina je 8,5 m- najvei dopušteni koeficijent izgraenosti (kig) iznosi 0,3- najvei dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,6, iznimno 0,75- maks. graevinska BP (bruto površina) zgrade je 200 m2 - iznimno, dozvoljava se zadržavanje postojeih zgrada vee maks. bruto površinezateenih na dan donošenja Plana.

lanak 79.

Arhitektonsko oblikovanje zgrada, oblikovanje proelja i krovišta, te upotrebljeni graevinskimaterijali moraju biti usklaeni s nainom tradicionalne gradnje.

lanak 80.

Odnos dužine proelja prema visini proelja mora, u pravilu, biti u korist dužine proelja.

lanak 81.

(1) Krovišta stambenih zgrada te stambenih zgrada s poslovnim prostorom moraju biti kosa,izvedena kao dvostrešna ili rašlanjena na više krovnih ploha ovisno o tlocrtu zgrade.(2) Za pokrov treba koristiti kupu kanalicu ili mediteran crijep, crvene boje, a mogui su idrugi materijali upotrebljavani u autohtonoj arhitekturi naselja (tradicijske kamene ploe).(3) Na kosom terenu sljeme krova mora biti paralelno sa slojnicama zemljišta.

lanak 82.(1) U ureenju dvorišta i seoskih vrtova treba preferirati stare tradicije i prirodno tlo, poštujuifunkcionalne i oblikovne karakteristike okolnog krajobraza:

- kombiniranjem korisne površine i ukrasnog vrta- ograivanje podizanjem kamenih suhozida, pomou drvenih ograda bez zidnihpostolja ili pomou obrezanih živica, odnosno ovisno o lokalnim prilikama

- pošljunenim putovima- primjenom ouvanih autohtonih sadnica, domaih grmolikih nasada.

(2) Zabranjuju se znatnija preoblikovanja terena i gradnja podzida viših od 1,5 m, a nijedozvoljeno betoniranje ili asfaltiranje seoskih dvorišta.

lanak 83.

Neposredni pristup graevne estice na javnu prometnu površinu mora se osiguratiprometnicom širine najmanje 3,0 m, i /ili pješakim prilazom širine najmanje 1,5 m.

lanak 84.

(1) Na graevinskim esticama uz stambene zgrade mogu se graditi pomone i manjegospodarske zgrade koje s tim zgradama ine funkcionalnu cjelinu.(2) Pomone i manje gospodarske zgrade grade se do visine jedne etaže, a prema meigraevne estice ne smiju imati otvore.(3) Pomonim zgradama smatra se garaža, drvarnica, spremište i sl., a manjimgospodarskim zgradama smatra se ljetna kuhinja, spremište poljoprivrednih proizvoda ialata, staje, kokošinjci i sl.

lanak 85.Stambene zgrade su zgrade namijenjene stalnom ili povremenom stanovanju.

14


22/90


Stambena zgrada s poslovnim prostorom

lanak 86.

U okviru površine mješovite (pretežno stambene) namjene dozvoljava se izgradnjastambenih zgrada i stambene zgrade s poslovnim prostorom po sljedeim uvjetima:

- graevna estica ne smije biti manja od 400 m2 - najvei dopušteni koeficijent izgraenosti (kig) iznosi 0,3

- najvei dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,6, iznimno 0,75- maks. graevinska BP (bruto površina) zgrada je 200 m2, a ne smije biti manja od 60m2

- maks. ukupna visina je 8,5 m- maks. broj etaža zgrade je S+P+Pk ili iznimno Po+ P+1 +Krov- prevladavajua visina zgrade treba biti u dvije etaže- zgrade moraju biti udaljene minimalno 3,0 m od granice graevne estice- u izboru tipologije predviaju se iskljuivo slobodnostojee zgrade s najviše 2 (dvije)stambene jedinice i poslovnim prostorom.

lanak 87.

U sklopu stambene zgrade dozvoljeni su poslovni prostori iji sadržaji su neophodni za

organizaciju života u naselju pod uvjetom da:- ne proizvode buku- ne zagauju okoliš- ne zahtijevaju promet teretnih vozila.

Zgrade gospodarske namjene

lanak 88.

(1) Pod pojmom zgrada gospodarske namjene koje se Planom dozvoljava graditi na prostorueko-naselja Majdan podrazumijevaju se:

- zgrade proizvodne namjene (pretežito zanatske)- zgrade poslovne namjene (pretežito uslužne i trgovake)

- poljoprivredne gospodarske zgrade.(2) Unutar zgrada proizvodne i poslovne namjene dopušten je smještaj prostora stambenenamjene.

lanak 89.

(1) Utvruju se sljedee granine vrijednosti za izgradnju zgrada poslovne i proizvodnenamjene:

- površina graevne estice ne može biti manja od 300 m2 - najvei dopušteni koeficijent izgraenosti iznosi 0,5- najvei dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,0- maksimalna dozvoljena visina je 6,0 m- maks. broj etaža je S+P+Pk ili iznimno Po+ P+1 +Krov.

(2) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje primjereni su namjeni, odnosno funkciji poslovnezgrade i moraju se prilagoditi okruženju, naselju u cjelini i tipologiji krajolika.(3) Zgrada se mjerilom i oblikovanjem mora prilagoditi okolnim zgradama i skladno uklopiti uambijent naselja.(4) Minimalne udaljenosti poslovne zgrade od granica parcele i od prometnice odreuju sena isti nain kao i za stambene zgrade.

Poljoprivredne gospodarske zgrade

lanak 90.

(1) Poljoprivredne gospodarske zgrade su staje, svinjci, kokošinjci, kuninjaci, pelinjaci iostale vrste, koje su kompatibilne ruralnom naselju, a mogu se smjestiti unutar graevinske

estice stambene odnosno stambeno-poslovne zgrade.(2) Namjena zgrade ne smije narušavati uvjete života i stanovanja odnosno korištenjasusjednih estica.

15


23/90


lanak 91.

Odreuju se sljedei kriteriji graenja poljoprivrednih zgrada u sluajevima kada se grade nazasebnoj graevnoj estici:

- oblik i veliina graevne estice moraju obuhvatiti sve sadržaje tehnološkog procesa- maksimalni koeficijent izgraenosti graevnih estica iznosi 0,3- maksimalno je dozvoljena jedna etaža- maksimalna dozvoljena visina zgrade iznosi 4,0 m- minimalna udaljenost zgrada od granica parcele iznosi 3,0 m- uvjeti za arhitektonsko oblikovanje zgrada moraju biti u skladu s namjenom itehnološkim procesom.

Pomone zgrade

lanak 92.

(1) Pomonim zgradama smatraju se: garaže, drvarnice, spremišta i sline zgrade kojefunkcionalno služe osnovnim zgradama.(2) Ukoliko se grade uz granicu graevinske parcele ne smiju imati otvore na graninomproelju.

(3) Pomone zgrade na parcelama individualnog stanovanja mogu se graditi u sklopustambene zgrade, ili kao zasebne zgrade na istoj graevnoj estici prema sljedeimuvjetima:

- maks. broj etaža je P- maks. dozvoljena visina je 3,0 m- maks. dozvoljena ukupna visina je 6,0 m- najvei dopušteni koeficijent izgraenosti (kig) iznosi 0,3- najvei dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,6- maks. BP (bruto površina) zgrada je 20 m2.

Montažne zgrade

lanak 93.(1) Montažne ili pokretne zgrade su kiosci, štandovi i sl. koji služe za prodaju novina,galanterije, voa, povra i dr., kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtnikih usluga, amogu se postavljati na javnim površinama ili na površinama u privatnom vlasništvu, kaosamostalne zgrade ili se nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu.(2) Oblikovanje se mora prilagoditi okolnom ambijentu a koriste se tipski elementi graenja udrvu ili kamenu.(3) Zabranjuje se postavljanje metalnih i plastinih montažnih zgrada.

Rekonstrukcija

lanak 94.

Rekonstrukcija postojeih zgrada izvodi se pod istim uvjetima propisanim za nove zgrade, akada zahvati na zgradi ne zadovoljavaju uvjete propisane ovim Planom, izvodi se u vepostojeim gabaritima zgrade.

lanak 95.

Planom se zadržavaju zateene zgrade na dan usvajanja ovog Plana, ako svojimsmještajem u prostoru te drugim elementima ureenja prostora zadovoljavaju ili akorekonstrukcijom mogu zadovoljiti uvjete odreene ovim Planom, važeim zakonima ipropisima.

16


24/90


lanak 96.

(1) Iznimno od odredbi iz lanaka 94. i 95. mogu se izvoditi sljedei zahvati:- rekonstrukcija i obnova starih postojeih zgrada tradicijske gradnje na izdvojenimlokalitetima kao što su etnološki lokaliteti koji obuhvaaju primjere pukog graditeljstva(stanovi) ouvanih izvornih oblika tradicijske gradnje.

(2) Rekonstrukcija, obnova i izgradnja zgrada iz stavka 1. ovoga lanka može se obavljati u

postojeim gabaritima uz uvjete oblikovanja odreene ovim Odredbama.(3) Starim postojeim zgradama smatraju se legalno izgraene zgrade.

lanak 97.

Planom se nalaže obnova mlina na Jarugi u izvornom obliku, u skladu s posebnimkonzervatorskim uvjetima.

3. ZONA JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE - VJERSKA (D7)

lanak 98.

(1) U zoni javne i društvene namjene - vjerska (D7), odnosno hodoasnikog središta okocrkve Sv. Nediljice primjenjuju se odredbe iz Detaljnog plana ureenja (DPU) Majdan(„Službeni glasnik Opine Pakoštane“ br. 1/11.).(2) Omoguuje se gradnja i rekonstrukcija sljedeih graevina:

- rekonstrukcija crkve Sv. Nediljice- gradnja nove crkve- gradnja stambene graevine (župni stan)- gradnja graevina u funkciji hodoasnikog središta: oltar na otvorenom,ispovjedaonice, postaje križnog puta, sanitarni vor i slino

- gradnja graevina u funkciji ureenja estice: vrtnog paviljona, umjetnog jezerca,djejeg igrališta i slino.

(3) Crkva Sv. Nediljice evidentirano je preventivno zaštieno kulturno dobro. Za sve zahvatena crkvi (rekonstrukcija, dogradnja) potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno

odobrenje nadležnog konzervatorskog odjela.(4) Iznimno je mogua gradnja nove, zamjenske crkve, na mjestu postojee prema uvjetimaiz DPU Majdan, uz ishoenje posebnih uvjeta zaštite kulturnih dobara.

Prostori specifinih usluga u funkciji Parka

lanak 99.

U sklopu sustava posjeivanja na javnim površinama naselja (pješako-kolnom površinom,zelenim površinama, infrastrukturnim koridorima i slino) kao i na prostoru parkirališta (kodcrkve) mogue je osigurati usluge: ambulantne prodaje (pie, sendvii i sl.), sanitarnevorove, pješake edukativne staze, prodaje karata i drugo. Pobliže lokacije odredit e seprogramom i planom upravljanja.

4. JAVNE ZELENE POVRŠINE (Z1)

lanak 100.

U sklopu javnih zelenih površina dozvoljava se ureenje površina za odmor i rekreaciju(boališta, pješake staze i sl.).

5. ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE (Z)

lanak 101.

Zaštitne zelene površine ine prostor autohtonog pejsaža koji se zadržava u zateenom

stanju.

17


25/90


6. PROMETNE POVRŠINE

lanak 102.

(1) Prometne površine prikazane su na kartografskom prikazu br. 6.1.:- pristupna cesta sa županijske ceste minimalne širine 6,0 m- interne ceste, odreene poprenim profilima (A-A, B-B i C-C)- pješako-kolne površine

- parkirališta.(2) Unutar odreenih poprenih profila mogu je i drugaiji raspored elemenata (kolnik,parkirališta, nogostupi, biciklistike staze, zeleni pojasevi).(3) Parkirališta moraju zadovoljavati slijedee uvjete:

- zabranjeno je asfaltiranje ili betoniranje- zadržati u moguoj mjeri postojeu vegetaciju (masline i dr.)- potrebno je osigurati smještaj za najmanje dva autobusa.

(4) Detaljni uvjeti ureenja prometnih površina e se odrediti projektnom dokumentacijom.

7. ZONA INFRASTRUKTURE (IS)

lanak 102.a.Površina oznaena kao zona infrastrukture (IS) namijenjena je za izgradnju trafostanice20/0,4 kV. Za ovu zonu primjenjuju se uvjeti gradnje i ureenja zadani Detaljnim planomureenja (DPU) Majdan („Službeni glasnik Opine Pakoštane“ br. 1/11.).

4.5. UVJETI GRADNJE I UREENJA PODRUJA ŽIVAA

lanak 103.

Na podruju Živae se omoguava proširenje u skladu s programom Javne ustanove istrunom podlogom.

lanak 104.

Planom se odreuje gradnja sljedeih zgrada kako bi se postojee nadopunile ufunkcionalnom smislu:

- sa zapadne strane postojee ribarske kuice dograditi e se manja zgrada na dvijevode, maksimalne površine 15 m2, koja e služiti kao sanitarni vor i prirunoskladište.

lanak 105.

(1) Odreuje se izgradnja manje zgrade, kutnog tlocrta, maksimalne površine 60 m2, visine4,0 m.(2) Izgraditi e se od tradicionalnih graevinskih materijala: priklesanog kamena, sdvostrešnim krovom pokrivenim kupom kanalicom, trskom ili kamenim ploama.(3) Zgrada e služiti za potrebe strunih službi Javne ustanove, spremište za agregat i

ostava za potrebe športskih ribia.lanak 106.

Ispred zgrade iz lanka 105. ovih Odredbi planira se izgradnja manje postaje za promatranjeptica maksimalne tlocrtne površine 7 m2.

lanak 107.

Postojee boalište i nekoliko stolova s klupama se zadržavaju u prostoru, a Planom sepredlaže postavljanje još nekoliko kamenih ili drvenih stolova s klupama ispod maslina.

18


26/90


4.6. UVJETI GRADNJE I UREENJA PODRUJA BAŠINKA

lanak 108.

(1) Na podruju Bašinke dozvoljava se izgradnja drvenog pristaništa za prihvat najviše 20plovila maksimalne dužine 5 m i ureenje kupališta u skladu s programom Javne ustanove istrunom podlogom.(2) Potrebno je predvidjeti mogunost pristajanja izletnikog broda dužine do 15 m.

4.7. UVJETI GRADNJE I UREENJA PODRUJA BANENOVA DRAGA

lanak 109.

Dozvoljava se izgradnja drvenog pristaništa za prihvat najviše 10 plovila maksimalne dužine5 m u Banenovoj dragi, te manje zgrade koja bi služila kao spremište službama Javneustanove i športskim ribiima, u skladu s programom Javne ustanove i strunom podlogom.

4.8. UVJETI GRADNJE I UREENJA PODRUJA INFO CENTRA S VIDIKOVCEMKAMENJAK

lanak 110.Na podruju Kamenjaka omoguava se proširenje u skladu s programom Javne ustanove istrunom podlogom. Snimka stanja prikazana je na kartografskom prikazu br. 6.5.

5. UVJETI (FUNKCIONALNI, PROSTORNI, EKOLOŠKI) UTVRIVANJAPROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU

5.1. PROMETNI SUSTAVI

Cestovni promet

lanak 111.Prometni sustav temelji se na:

- kolno/cestovnom sustavu kojim se cestovno povezuju ulazni punktovi, transferuposjetitelja na te ulazne punktove, te servisiranju planiranih sadržaja u njima

- pješakom sustavu kojim se povezuje itavo podruje s ciljem obilaženja irazgledavanja važnih mjesta.

lanak 112.

(1) Glavni ulazi u Park s informativnim centrom su u Crkvinama i Prosici.(2) Na svim kolnim komunikacijama, tj. putovima namijenjenim pješakom i biciklistikomprometu, na granici Parka, treba omoguiti ulazne postaje.(3) Uz ulaze treba urediti površine za parkiranje.(4) Do glavnih ulaza u Park treba organizirati lokalne i prigradske autobusne veze, za koje seplanira izgradnja propisnih autobusnih ugibališta.

lanak 113.

(1) Državna cesta D8 prolazi uz, a jednim dijelom kroz, jugoistoni dio Parka, prilagoena jeterenu i ne narušava pejsažnu cjelinu.(2) Odreuju se zaštitni koridori za državnu cestu D8 i to u neizgraenom podruju izvannaselja 25 m, a unutar naselja 10 m od mee cestovnog zemljišta.(3) Za gradnju objekata i instalacija na javnoj cesti ili unutar zaštitnog pojasa javne ceste,potrebno je prethodno zatražiti uvjete Hrvatskih cesta d.o.o. kada se radi o državnoj cesti ižupanijske uprave za ceste ako se radi o županijskoj cesti, a sve u skladu sa Zakonom.

19


27/90


(4) Za ureenje prikljuaka na postojeu državnu cestu D8 kao i pješako biciklistike stazeu predjelu Prosika, te na županijsku cestu Ž6064 u predjelu Crkvine, potrebno je izraditiprojektnu dokumentaciju u postupku ishoenja lokacijske dozvole temeljem posebnih uvjetagraenja Hrvatskih cesta d.o.o. a prema važeem Zakonu o cestama i Pravilniku o uvjetimaza projektiranje i izgradnju prikljuaka i prilaza na javnu cestu.(5) Uz županijsku cestu Ž6064 koja prolazi uz sjeverni rub Parka, kraj posebnog ornitološkogrezervata s istone strane treba urediti biciklistiku stazu širine 1,5 m.

(6) Trasa planirane županijske ceste prolazi uz južnu granicu Parka te je za istu potrebnoishoditi uvjete zaštite prirode.

lanak 114.

Prometnom regulacijom ulaznog vorišta na Prosici osigurati e se siguran pješaki protok s južne na sjevernu stranu D8 i obratno. Dio kanala, ispod mosta na prijelazu D8 preko kanala,poslužiti e kao jedan od sigurnih pješakih i biciklistikih prijelaza ispod nove dionice D8.

lanak 115.

(1) Na podruju Parka postoji infrastruktura staza i putova u ukupnoj dužini od 55 km, kojevode do svih atraktivnih lokaliteta.(2) Sve zateene neureene putove i staze, osim onih unutar posebnog ornitološkog

rezervata mogue je rekonstruirati, po potrebi proširiti i obilježiti za novu namjenu, aodreenu temeljem strune podloge, bez asfaltiranja i destrukcije okolnog staništa.

lanak 116.

Prilikom gradnje novih dionica putova i staza ili rekonstrukcije postojeih, potrebno je ucijelosti ouvati krajobrazne i spomenike vrijednosti podruja, prilagoavanjem traseprirodnim oblicima terena uz minimalno korištenje podzida, usjeka i nasipa. Ukoliko nijemogue izbjei izmicanje nivelete izvan prirodne razine terena, obvezno je saniranje nasipa,usjeka i podzida i to ozelenjavanjem, formiranjem terase i drugim radovima kojima seosigurava najvee mogue uklapanje u krajobraz.

lanak 117.

Glavni i lateralni kanal na trasama pješakih i biciklistikih putova treba premostiti pješakimmostovima od drva, jednostavne konstrukcije, širine 2,0 m.

Jezerski promet

lanak 118.

(1) Za pristajanje izletnikih brodova Parka odreuju se lokacije: Crkvine, Prosika, Dragezapad i Bašinka.(2) Obalni dio treba urediti, opremiti potrebnom komunalnom infrastrukturom i osposobiti zapristajanje izletnikih brodova Parka, što e se definirati odgovarajuom projektnomdokumentacijom.(3) Plovidba jezerom dopuštena je u skladu s Pravilnikom o unutarnjem redu Parka.

Telekomunikacijski promet

lanak 119.

(1) Planirane prijemne punktove u podruju Crkvine i Prosike vezati sa svojom unutarnjomtelekomunikacijskom mrežom na postojeu, koja je u glavnini riješena u sva tri segmenta(komutacije, TK mreža i sustavi prijenosa).(2) Pokrivenost pokretnom telekomunikacijskom mrežom ostvarit e se postojeim baznimpostajama u Dragama, Crvenoj luci i Biogradu n/M.

20


28/90


5.2. ENERGETSKI SUSTAV

lanak 120.

(1) Postojei 35 kV nadzemni vod na drvenim stupovima planira se, zbog zaštite ptica odstrujnog udara, kablirati, što ukljuuje i zamjenu postojeih stupnih trafostanica s novimkabelskim trafostanicama. Trasa kabela planira se postojeom županijskom cestom.(2) Unutar granica Plana predviena je izgradnja novih TS 10/20 kV (prikazane u grafikom

dijelu Plana). Za nove TS 10/20 kV potrebno je izgraditi novi 20 kV prikljuak i pripadajuu 20kV mrežu. Nove TS 10/20 kV bit e samostojee graevine, a svojim oblikom moraju seuklopiti u okoliš i biti neuoljive u krajobrazu te izgraene od autohtonih materijala.(3) Za potrebe gradnje trafostanice treba, uz uvjete zaštite prirode, osigurati graevinskuparcelu min. 60 m2.(4) Za sve postojee zgrade u funkciji Parka koje nisu prikljuene na elektroenergetskumrežu te za nove zgrade treba planirati elektroopskrbne mreže ovisno o potrebnomkonzumu. Budua naponska mreža izvodit e se iskljuivo podzemnim kabelima, gdje je tomogue, u sklopu izgradnje ostale komunalne infrastrukture. Prilikom izrade projektnedokumentacije mogua su eventualna odstupanja od predvienih trasa, a što e krozprojekte biti obrazloženo.(5) Javna rasvjeta buduih pristupnih prometnica, pješakih, biciklistikih i dr. staza, luica, tedrugih sadržaja unutar zone korištenja riješiti e se zasebnim projektima, vodei rauna ozaštiti prirode. Isti e definirati napajanje i upravljanje, tip rasvjete i njen razmještaj uprostoru, odabir armatura i sijalica, te traženi nivo osvijetljenosti. Javna rasvjeta razvijati ese kao samostalna, podzemnim kabelima.

Obnovljivi izvori energije

lanak 121.

Obnovljive energetske izvore (sunce i biomasu) treba koristiti za osobne potrebe u što veojmjeri, jer doprinose smanjenju korištenja tradicionalnih izvora, manje ugrožavaju okoliš, apotrošnja je racionalnija.

5.3. SUSTAV VODNOG GOSPODARSTVA

Vodoopskrba

lanak 122.

(1) Prema ve postojeoj i prihvaenoj koncepciji razvoja vodoopskrbe, vodoopskrba zonaMajdan, Crkvine i Drage zapad rješava se prikljuenjem na vodoopskrbni sustav “Grupnivodovod Biograda n/M”, koji koristi vode s lokalnih izvorišta i sa zahvata Kakma i Biba.(2) Vodoopskrba podruja Prosike rješava se spojem na postojei magistralni cjevovodŠibenik - Zadar za što je potrebno izraditi odgovarajuu projektnu dokumentaciju.(3) Vodoopskrba zona Banenova draga, Kamenjak i Živaa rješava se vlastitim

cisternama/gusternama.lanak 123.

Unutar prostora Parka nalazi se crpilište Begovaa za kojeg su provedeni hidrogeološkiistražni radovi i predložena zona sanitarne zaštite. Ukoliko se crpilište planira koristiti zavodoopskrbu potrebno je donijeti Odluku o zonama sanitarne zaštite, u skladu s Pravilnikomo uvjetima za utvrivanje zona sanitarne zaštite izvorišta („Narodne novine“, br. 66/11.), natemelju koje e se definirati dozvoljeni zahvati u pojedinim zonama.

Odvodnja otpadnih voda

lanak 124.

(1) Odvodnja otpadnih voda rješavati e se primjenom suvremenih ureaja za proišavanjeotpadnih voda do stupnja koji garantira maksimalnu zaštitu prirode i ouvanje postojeegvodnog potencijala.

21


29/90


(2) Otpadne vode treba rješavati na mjestu nastajanja, tj. na sljedeim lokacijama:1. Majdan2. Crkvine3. Drage zapad4. Prosika - luica5. Dvor Prosika6. Živaa

7. Kamenjak8. Banenova draga.

(3) Osnovna znaajka otpadnih voda je da imaju karakteristike kunih otpadnih voda i da subiološki razgradljive.(4) Odabrani postupak proišavanja mora biti tzv. prirodi blizak postupak (npr. biljni ureaj),uklopljen u okoliš. Proišene otpadne vode preporua se upuštati preko humusnog sloja tlau podzemlje. Prilikom svake izgradnje treba voditi rauna da se radi o osjetljivom prostoru nasve vidove oneišenja.(5) Detaljni uvjeti za izgradnju sustava odvodnje odredit e se odgovarajuom projektnomdokumentacijom, vodei rauna o zaštiti prirode.(6) Lokacije Majdan, Crkvine i Drage zapad planiraju se prikljuiti na sustav odvodnje kadase za to stvore uvjeti, a na temelju projektne dokumentacije.

Ureenje vodotoka i voda

lanak 125.

(1) Planom se odreuje izrada strunih studija kojim e se definirati izgradnja zaštitnih vodnihgraevina - definiranje prostora za izlijevanje velikih voda, izgradnja i održavanje odvodnihtunela i kanala, melioracijskih graevina u odnosu na posebni ornitološki rezervat.(2) Održavanje postojeih zaštitnih vodnih graevina redovito e se provoditi uz nadzorstrune službe Javne ustanove, uz maksimalno uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja,odnosno u skladu s posebnim planom održavanja nasipa uz Vransko jezero i nasipa iobodnog kanala Vransko jezero - Kakma usuglašenim sa Javnom ustanovom.

lanak 126.(1) Zaštita od štetnog djelovanja voda sliva Vranskog jezera, kada može doi do plavljenja,ispiranja ili podrivanja zemljišta i drugih slinih štetnih pojava, te posredno do ugrožavanjaživota i zdravlja ljudi i njihove imovine te poremeaja u vodnom režimu štetnog po opstanakekosustava jezera, e se provoditi tehnikim i gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnogdobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih graevina koje se provodi prema programu ureenjavodotoka i drugih voda u okviru Plana upravljanja vodama. U sluaju potrebe pristupiti e seizgradnji zaštitnih i regulacijskih vodnih graevina, ali samo u skladu sa zahtjevima zaštiteprirode i na osnovu strunih studija.(2) Odteretni kanal Prosiku treba redovito održavati i ureivati, kako bi se zaštitio odpropadanja i doveo u funkciju odvodnje za što je i izgraen te u funkciju korištenja u sklopu

Parka (ukljuujui planirane pješako biciklistike staze ispod D8). Ureenje kanala, kao imogunost izgradnje zapornice u svrhu smanjenja zaslanjenja vode jezera, odrediti temeljemstrune podloge kojoj prethode odgovarajua istraživanja.(3) U svrhu tehnikog održavanja, uz kanal Prosiku, obodni kanal Vransko jezero - Kakma, teuz objekte nasipa treba osigurati inundacijski pojas minimalne širine od 5,0 m od gornjegruba korita, odnosno od ruba estice javnog vodnog dobra, odnosno od nožice nasipa. Uinundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se možeonemoguiti izgradnja ili održavanje vodnih graevina, na bilo koji nain umanjiti protonostkorita i pogoršati vodni režim, te poveati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja voda.(4) Obzirom da prostor Parka obuhvaa cijelo vodno tijelo Vranskog jezera, dio kanalaProsika i obodnog kanala Vransko jezero - Kakma, a koji su u naravi javno vodno dobro,Javna ustanova e, u sluaju bilo kakve štetne pojave na javnom vodnom dobru, kao i

poremeaja vodostaja koji ujedno ugrožava stanje zbog kojeg je Park prirode proglašen,obavijestiti Hrvatske vode o potrebi djelovanja na uklanjanju štetne pojave, odnosno

22


30/90


stvaranja boljih uvjeta za održavanje povoljnih vodnih prilika. Takve situacije e rješavatiHrvatske vode u suradnji sa Strunom službom Javne ustanove.

6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI IKULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti

lanak 127.

Cijeli Park je unutar podruja Nacionalne ekološke mreže, a ujedno i potencijalno podrujeNatura 2000, te je vrednovan kao meunarodno važno podruje za ptice, a kao važnopodruje za divlje svojte i stanišne tipove vrednovan je posebni ornitološki rezervat Vransko jezero. Ciljevi ouvanja i smjernice za mjere zaštite ovih podruja dati su u Obrazloženjuovoga Plana.

lanak 128.

(1) U Parku su dozvoljene gospodarske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavajunjegove bitne znaajke i uloga.

(2) Nain obavljanja gospodarskih djelatnosti i korištenje prirodnih dobara utvruje seuvjetima zaštite prirode.

lanak 129.

Na zaštienom podruju su dopušteni zahvati i radnje koji ga ne ošteuju i ne mijenjajusvojstva zbog kojih je zaštien.

lanak 130.

Posebni ornitološki rezervat je namijenjen iskljuivo ouvanju izvorne prirode, znanstvenomistraživanju kojim se ne mijenja biološka raznolikost, praenju stanja prirode, te obrazovanjukoje ne ugrožava slobodno odvijanje prirodnih procesa.

lanak 131.

U posebnom ornitološkom rezervatu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušitisvojstva zbog kojih je proglašen rezervatom (branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje,hvatanje i ubijanje životinja, uvoenje novih bioloških svojti, melioracijski zahvati, razni oblicigospodarskog i ostalog korištenja).

lanak 132.

Nadležno ministarstvo utvruje posebne uvjete zaštite prirode u postupku izdavanjalokacijske dozvole za graenje i izvoenje radova i zahvata na podruju posebnogornitološkog rezervata i Parka.

lanak 133.

Za zahvate i radnje za koje prema posebnom propisu nije potrebno ishoditi lokacijsku

dozvolu, odnosno provesti postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu, izdaje sedopuštenje koje izdaje ministarstvo nadležno za poslove zaštite prirode.

lanak 134.

Unutar Parka primjenjuju se mjere zaštite sukladno važeem Zakonu o zaštiti prirode.

lanak 135.

U posebnom rezervatu se zabranjuju sve aktivnosti koje mogu ugroziti ptice: lov, ribolov,paljenje trske, obraivanje zemlje, neorganizirano posjeivanje, te plovidba amcima, osimamaca nadzorne službe Javne ustanove.

lanak 136.

Prenamjena zemljišta pod maslinicima nije dozvoljena.

23


31/90


lanak 137.

(1) Planom se obavezuje detaljno istraživanje eventualnih utjecaja izgradnje planirane trasebrze Jadranske željeznike pruge na posebni rezervat i Park.(2) U sluaju negativnih rezultata istraživanja, nalaže se izmještanje planirane trase nasigurnu udaljenost s preporukom da se u što veoj mjeri ouvaju poljoprivredne površinekako bi okolica Parka zadržala postojea obilježja.

lanak 138.Pravilnikom o unutarnjem redu pobliže se ureuju pitanja i propisuju mjere zaštite, ouvanja iunapreenja i korištenja.

lanak 139.

(1) Zabranjuje se narušavanje temeljnih krajobraznih vrijednosti prostora Parka.(2) Ovim Planom utvruje se posebna skrb o ouvanju prirodnih krajobraza, koji su obilježenikao cjeline autohtonog pejzaža, od zahvata u prostoru koji nisu predvieni ovim Planom.

lanak 140.

U zoni stroge zaštite zadržava se postojea fizionomija krajolika i prirodnih vrijednosti.

lanak 141.

Izgradnja je dozvoljena u zonama koje za to predvia ovaj Plan.

lanak 142.

Kretanje motornim vozilima dozvoljeno je u zoni korištenja, te u zoni aktivne zaštite premaogranienjima koja e se definirati Pravilnikom o unutarnjem redu Javne ustanove. U zonistroge zaštite dozvoljeno je iskljuivo kretanje vozilima Javne ustanove u svrhu protupožarnezaštite.

lanak 143.

Nova izgradnja i sadržaji svojom veliinom i funkcijom, te graevinskim materijalom morajubiti primjereni krajobrazu, kako ne bi utjecali na promjenu njegovih vrijednih obilježja.

lanak 144.Lokacije za organizirani boravak posjetitelja smještene su na podrujima koja se temelje nasustavu posjeivanja (kartografski prikaz br. 5. Sustav posjeivanja).

Mjere zaštite kulturno-povijesnih vrijednosti

lanak 145.

U cilju ouvanja kulturnog nasljea utvren je popis dobara - unutar granica i u neposrednojblizini izvan granica Parka:

Z-... kulturno dobro upisano u RegistarP-... Preventivno zaštieno kulturno dobro

E Evidentirano kulturno dobro koje treba istražiti i zaštititiZPP Zaštita ovim Planom

1.0. Povijesne graevine i sklopovi1.1. SAKRALNE GRAEVINE stupanj

zaštite1. crkva Sv. Nediljice - na samoj granici Parka, jednostavna paetvorinasta

graevina s apsidom na zaelnoj strani, nastala vjerojatno nakonpovlaenja Turaka

P-

2. crkva Gospe od Karmela* iz 18. st. Ecrkva Sv. Mihovila* na mjesnom groblju - sagraena u 19. st. E

1.2. VOJNE I OBRAMBENE GRAEVINE stupanjzaštite

1. kvadratna kula s uskim okvirima za puškarnice i osmatranje (carinskapostaja) na Babinom školju

E

24


32/90


2. Templarska gradina (stari grad Urana)* - utvrda - koju su podigliTemplari nakon 1169. god., obnovili Ivanovci u 14. st. potom Mleani iTurci. Kaštel tvore obrambeni zidovi s kulama, meu kojima je kvadratniprostor s ostacima srednjovjekovnog grada. Uz južni zid je prigraenagotika kapela Sv. Kate, a uokolo Kaštela je obrambeni rov. Strateški jedobro postavljena u prostoru, na uzvisini s koje nadzire cijelu kotlinuJezera.

Z-1736

3. kvadratna kula s uskim okvirima za puškarnice i osmatranje sa zidanimsvodom i dvostrešnim krovom (carinska postaja) - na Prosici.* E

1.3. STAMBENE GRAEVINE stupanjzaštite

1. Maškovia han* - podignut u 17. st. kao rezidencija Jusufa Maškovia,turskog admirala porijeklom iz Vrane. Graen kao ljetnikovac s dvadvorišta, uz rubove kojih se nižu zgrade koje s vanjske strane nemajuotvore. Glavna stambena zgrada nalazi se na sjevernoj strani i naziva sekula, a nasuprot njoj u dvorištu nalazi se šedrvan koji vodi u stražnjedvorište. Sklop je ostao nedovršen.

Z-1230

1.4. TEHNIKE GRAEVINE NISKOGRADNJE S UREAJIMA stupanj

zaštite1. Prosika - melioracijski kanal kojim je jezero spojeno s morem, prokopan1770. god., zidovi kojeg nisu izvorno sauvani pošto je sredinom 20. st.proširen i produbljen

E

2. mlin na potoku Peina E3. Most preko potoka Peine* - na ulazu u Vranu, tj. na raskrižju

Pakoštane-Vrana-BenkovacE

4. rimska cesta* - dvije longitudinale - obje povezuju Skardonu s JaderomGlavna longitudinala u zaleu Vranskog jezera prolazi pored više vrela:Bristovac, Kaši, Novak, Vrba (kod Banjevaca), zatim Lug, Starac, Misec iŠkorobi, pa Subiba, Biba i Peina u Vrani, te dalje pored Velikog i MalogStabnja, Kakme i Tinjske vrulje.Druga longitudinala prolazi uz južni rub Jezera, zatim sjeverno od

Drage, elinke i Telingrada, izbija na vransku Crkvinu, te nastavlja prekoBuine, Opatijskih torova dalje prema Jaderu.

E

5. ostaci rimskog vodovoda* koji je pretakao vodu iz izvorišta Biba, prekoCrkvine i Debelog briga iznad Pakoštana u antiki Jader

E

1.5. ETNOLOŠKE GRAEVINE stupanjzaštite

1. ribarske i poljske kuice - omanje kamene prizemnice - dobar primjerpredstavlja ona u Tonji - jednoelijski poljski stan kakvih je, sudei potoponimima: Bakovia stan, Mijin stan moralo biti na više mjesta.

ZPP

2. tradicijske kamene kue* - donekle ouvana u selima uokolo Vranskog jezera

ZPP

2.0. Arheološka baština2.1. KOPNENI ARHEOLOŠKI LOKALITETI stupanj

zaštite1. Gradina na Babinom školju - najznaajniji kulturnopovijesni lokalitet

unutar granica Parka. Tri suhozidna prstena okrenuta prema obali koji s testrane koncentrino optau školj svjedoe o njezinom pretpovijesnomporijeklu, a etvrti, debeli i u mortu graeni zid po velikom dijelu obodagradine svjedoi i o njezinom životu u kasnoantikom razdoblju.

E

2. Crkvina - pored ceste Pakoštane-Vrana, uz samu zapadnu obaluVranskog jezera - ostaci rimske vile i na njoj kasnije sagraenestarohrvatske crkve Sv. Marije, ruševine koje svjedoe o jednobrodnojgraevini s oblom apsidom.

Neki izvori položaj Crkvine identificiraju sa selom Zablae.

P-1872

3. Krivae - 300 m ispod Vranskog jezera - groblje na ravnom zemljištu -grobni humak, promjera 10 i visine 0,80 m.

E

4. Gradina Osridak - iznad Bakovia stana E

25


33/90


5. lokalitet u blizini Mijina stana E6. lokalitet južno od crkve Sv. Nediljice E7. liburnske gradine: Bak* obuhvaa tri trokutasto rasporeena brežuljka od

kojih su dva (Mali i Veliki Bak) služila za zbijeg, obranu i smještaj stoke,dok je trei (Stražbenica) bio stalno naseljen, Greda* iznad Otona,Samograd* na Zamini s ostacima bedema od velikih pritesanih blokova,zidova u malti, spurila, razbijene keramike i stakla upuuju na kontinuitet

naseljavanja, Glaviica* iznad Jakovaca, Visoka* iznad Radošinovaca –sa sjeverne strane Jezera, te Kostelj* iznad Pakoštana, elinka*, KurelaVelika* i Kurela Mala* iznad Draga - s južne strane Jezera

E

8. Majdan* - lokalitet uz vranski zaseok Marina - vjerojatno kamenolom koji je tijekom povijesti mogao imati udjela u osiguravanju graevinskogkamena

E

3.0. Podruja kultiviranog krajobraza3.1. AGRIKULTURNO NASLJEE stupanj

zaštite1. omanja polja, suhozidne mee, terase loza i maslina, poljski putovi,

osobito na predjelu Modrave i Tonje gdje su ouvani i stari masliniciZPP

* Kulturna dobra izvan granica Parka

lanak 146.

Svi radovi na kulturnim dobrima, prema Zakonu o zaštiti i ouvanju kulturnih dobara, unadležnosti su Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Zadru (zakulturna dobra s podruja Zadarske županije) i Konzervatorskog odjela u Šibeniku (zakulturna dobra s podruja Šibensko-kninske županije).

lanak 147.

(1) Za zahvate na elementima graditeljskog nasljea (popravak i održavanje postojeihgraevina, dogradnje, prigradnje, preoblikovanja, rušenja i uklanjanja graevina ili njihovihdijelova, novogradnje unutar zaštienih predjela, prenamjene postojeih graevina, izvoenjeradova na arheološkim lokalitetima) potrebno je ishoditi zakonom propisane suglasnosti:

- posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole)- prethodno odobrenje (u postupku izdavanja graevinske dozvole).(2) Smjernice za ureenje, mjere zaštite i nain predstavljanja, kao i nadzor u svim fazamaradova provode nadležni Konzervatorski odjeli.

lanak 148.

(1) Arheološke lokalitete treba istražiti prema posebnim propisima o arheološkimistraživanjima i dokumentirati u skladu s naelima arheološke struke, pod nadzoromnadležnih Konzervatorskih odjela.(2) Istraživanja se mogu obavljati samo na temelju odobrenja koje daje nadležno tijelo.(3) Ako se pri izvoenju graevinskih ili nekih drugih radova naie na arheološko nalazište ilipojedinani nalaz, radovi se moraju prekinuti i o nalazu bez odlaganja obavijestiti nadležnu

ustanovu.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

lanak 149.

Sve aktivnosti, djelatnosti i zahvate u prostoru na podruju Parka treba provoditi i ograniititako da se sprijei oneišenje zraka, tla, voda, izvornih vrijednosti Parka i ouvabioraznolikost.

lanak 150.

Zabranjeno je trajno ili privremeno zbrinjavanje svih vrsta otpada, sve vrste emisija tvari ienergije, te mikrobiološko oneišenje.

26


34/90


lanak 151.

Posjetitelji Parka dužni su sve otpatke odložiti na za to predviena i oznaena mjestasukladno Pravilniku o unutarnjem redu.

lanak 152.

Apelirati na svijest posjetitelja da otpad u najmanjem moguem obimu ostavljaju unutargranica Parka, na za to predvienim mjestima, te da ga po mogunosti odnose sa sobom i

odlažu van granica Parka na za to predvienim mjestima.lanak 153.

Nalaže se izrada hidrogeološke studije sliva Vranskog jezera kako bi se sprijeio svakipotencijalni negativni utjecaj na sliv, a time i na Park.

8. MJERE SPRJEAVANJA NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ

lanak 154.

(1) Ovim Planom odreene su mjere spreavanja nepovoljna utjecaja na okoliš kojeobuhvaaju skup aktivnosti usmjerenih na ouvanje okoliša u naslijeenom, odnosno

prvotnom, ili pak neznatno promijenjenom stanju.(2) Ovim Planom se odreuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaaju:- zaštitu tla- zaštitu zraka- zaštitu voda- zaštitu od poplava- zaštitu od buke- zaštitu od požara- zaštitu od potresa i rušenja- sklanjanje stanovništva.

lanak 155.

Za potrebe izrade Programa zaštite utvrditi uvjete, smjernice i mjere zaštite za osobitovrijedne resurse: vode, movarna staništa, ptice, tlo i krajolik.

Zaštita tla

lanak 156.

Ovim Planom utvrene su smjernice u cilju zaštite tla:- Potrebno je dugorono kvalitativno i kvantitativno osigurati i održavati funkcije tla.- Mjere koje treba poduzeti usmjerene su poglavito na korištenje tla primjereno staništu,izbjegavanje erozije i nepovoljne promjene strukture tla kao i smanjenje unošenjaagrokemikalija.

- Posebnu važnost ima naelo preventivnosti, kojime se osiguravaju funkcionalnosti i

mogunosti korištenja tla za razliite namjene kao i raspoloživosti tla za buduenaraštaje.- U sluaju predvidivih opasnosti za važne funkcije tla prednost treba dati zaštiti istihispred korisnikih interesa.

- U svrhu preventivne zaštite funkcija tla potrebno je iskazati prioritetna podruja zaodreena korištenja. Pored toga, odgovarajuim mjerama treba osigurati vrijedna tla ilokacije ukljuujui i njihovo korištenje.

- Osobito treba podupirati težnje i mjere koje su u skladu sa zaštitom tla i ciljevimaekološki usmjerenog korištenja tla.

- Površine ošteene erozijom i klizanjem potrebno preventivno zaštititi od ponavljanjadenudacijskih procesa.

- U svrhu zaštite od erozije i štetnog zbijanja tla potrebno je primjenjivati odgovarajue

poljoprivredne i šumarske postupke specifine za pojedine regije („Pravila dobrepoljoprivredne i šumarske prakse”).

27


35/90


- Treba poticati ekološko, odnosno biološko poljodjelstvo te smanjiti na najmanjumoguu mjeru upotrebu pesticida i mineralnih gnojiva.

- U cilju zaštite od prirodnih razaranja potrebno je poticati procese prirodnogpomlaivanja šuma i autohtone šumske zajednice.

- Treba težiti staništu prilagoenom pošumljavanju. Od

Documents

Park Prirode Vransko Jezero