67
PATOLOGIJA CENTRALNOG NERVNOG SISTEMA

PATOLOGIJA CENTRALNOG NERVNOG SISTEMA · ANATOMIJA MOZGA Evolutivno najrazvijeniji organ Obaveštava nas šta se dešava u spoljašnjoj sredini putem Pet čula: Osećaj, miris, ukus,

  • Upload
    others

  • View
    24

  • Download
    1

Embed Size (px)

Citation preview

PATOLOGIJA CENTRALNOG

NERVNOG SISTEMA

NERVNI SISTEM

Centralni i periferni

Centralni čine

Mozak Kranialni nervi Kičmena moždina

Periferni čine

Spinalni nervi i Autonomni nervni sistem (simpatički i parasimpatički)

ANATOMIJA MOZGA

Evolutivno najrazvijeniji organ

Obaveštava nas šta se dešava u spoljašnjoj sredini putem

Pet čula:

Osećaj, miris, ukus, zvuk, dodir

Težina se menja od rodjenja oko 500gru prvoj godini oko 1kg i kod odraslog oko 1500gr

Mozak sadrži 100 biliona neuronaNa rodjenju imamo sve svoje neuroneMijelinizacija traje do 10-12 godine

FUNKCIJE CNS

Senzorni input - stimulacija

Integracija - procesovanje i interpretacija

Motorni output - aktivacija efektornih organa

• Kontroliše mišljenje, memoriju i govor

• Pokrete svih organa

• Odredjuje odgovor na stresne situacije

• Ritam srca i disanja

ĆELIJSKA STRUKTURA MOZGA

Dva tipa ćelija Neuroni i glija ćelije

Neuroni šalju i primaju nervne impulse - signale

Glija ćelije su potporne

• omogućavaju ishranu• homeostazu• formiraju mielin• podstiču prenos signala u

nervnom sistemu i mozgu

Glije ima 50:1 neuron

One su ishodište tumora mozga

NEURONI

Osnovna jedinica nervnog sistema

TELOAKSONIDENDRITI

GLIJA

ASTROCITI I OLIGODENDROCITI

ASTROCITI

Funkcija ishrana neuronaSvojim produžecima se naslanjaju na krvne sudove iSpojeni su sa nervnom ćelijom

Glioza proliferacija astrocita na mestu oštećenja Analogna je ožiljkuIshodište epilepsije

OLIGODENDROGLIJA

Malo jedro slično limfocitu i svetli haloProizvode mijelin i obuhvataju više aksona

Bolesti oligodendrocita pogadjaju izgradnju mijelina

Leukodistrofija hereditarni poremećaj sinteze mijelina

Demijelinizirajuće bolestifokalni gubitak mijelina

EPENDIM

Omotač moždanih komora

Jednoredni kubični epitel sa cilijama

MENINGE

Mozak se nalazi u koštanom oklopu - kranium

On štiti mozak od oštećenja

Kranijum i kosti koje štite lice nazivaju se lobanja

Izmedju mozga i lobanje se nalaze meningeVezivne ovojnice

One se sastoje od tri sloja koja pokrivaju mozak i kičmenu moždinu

Spolja ka unutra to su

Dura mater, arachnoidea, pia mater

DURA MATTER

U kranijumu

Pokriva celu unutrašnjost lobanje i formira nabore koji štite mozak

Dva posebna nabora su

Falx cerebrideli levu i desnu polovinu mozga

Tentorium cerebeli

Deli gornji i donji deo mozga u Prednju i zadnju lobanjsku jamu Kada se širi mozak može da se Uklješti kroz ove otvore

Falx cerebri

Tentorium cerebeli

Krvni sudovi baze mozga

Vilisov šestougao

Omogućava dvojnu cirkulaciju mozgu

Zaštitna uloga

CEREBROSPINALNA TEČNOST

Se nalazi u mozguoko njega i kičmene moždine

Svetla, vodenasta tečnost štiti mozak od oštećenja i preteranih pokreta

Cirkuliše kroz kanale oko mozga ikičmene moždine

Konstantno se stvara u moždanim komorama uplexus chorioideus-u

Villi arachnoidalesresorbuju CSFNa konveksitetu mozga

Mozak stalno održava ravnotežu izmedju stvaranja i absorpcije CSF

MOŽDANE KOMORE

Četiri šupljine – ventriculi

Spojene foramenima i tubama

Komore okružene moždanim hemisferama zovu selateralne komore (prva i druga)

Komuniciraju sa trećom komorom preko foramen Munroi

Treća komora je u centru mozga injene zidove čine talamus i hipotalamus

Četvrta komora je izmedju baze malog mozga i ponsa

Treća komora komunicira sa četvrtom prekoAquaductus cerebri Sylvii

CSF teče kroz četiri komoreoko mozga i kičmene moždine prolazeći kroz druge brojne otvore

GRADJA I FUNKCIJA MOZGA

MOŽDANO STABLO

Je donji produžetak mozgaispred cerebeluma i spaja kičmenu moždinu

Sastoji se od:

• Cerebelum• Pons• Medula oblongata

U moždanom stablju su smešteneproste i primitivne funkcije neophodne za preživljavanje

CEREBRUM

Glavni deo mozga

Fisura longitudinalis cerebri magna deli mozak na dve hemisfere

Corpus calosum spaja hemisfere iprenosi informacije sa jedne na drugu stranu mozga

Površina mozga sadrži bilione neurona i glija ćelija i zove se cortex cerebri

Cortex cerebri je sivkaste boje i zove se siva masaTu su tela nervnih ćelija

Površina mozga je naborana:

Sulcus i - mali nabori Fissurae - veliki nabori

Izmedju njih su gyrri cerebri – vijugePovećavaju površinu mozga

Ispod cerebralnog korteksa je bela masa kojasadrži vlakna neurona

Cerebralne hemisfere imaju nekoliko glavnih fisura

koje mozak dele na lobuse:

Frontalni, temporalni, parietalni i okcipitalni

Svaki lobus se deli na regione koji obavljaju specifične finkcije

Lobusi ne funkcionišu posebno već su kompleksno povezani

MOŽDANI LOBUSI

FRONTALNI LOBUS

Najveći, kontroliše: motorne veštine, voljni pokreti, govor, intelektualne i bihejvioralne funkcije

LOBUS OCCIPITALIS

Na bazi mozga, omogućava primanje i procesiranje vizuelnih informacija, kako će neko videti boje i oblik

Desni lobus interpretira informacije levog oka i obrnuto

LOBUS PARIETALIS

Interpretira simultano signale koje prima iz različitih delova mozga

Vid, sluh, motorika, senzorne i memorija

LOBUS TEMPORALIS

Nalaze se u nivou ušiju

Jedna zona u desnom lobusu je uključena u vizualnu memoriju i omogućava individui prepoznavanje objekta i lika

Jedna zona sa leve strane je uključena u verbalnu memoriju i pomaže individui da zapamti i razume jezik

LIMBIČKI SISTEM

Sedište emocija i memorije

Hypothalamus, hyppocampus, nucleus amygdale

Hypothalamus – homeostaza

Hyppocampus – konveruje novu misao u dugotrajnu memoriju

Oštećenje – osoba živi u prošlosti

Nucleus amygdale – stimulacija agresivnost

Oštećenje – indiferentnost na stimuluse

• Fotosenzitivni organ, fotoreceptor - treće okoIma dva lobusa

• Aktivira je svetlost• Harmonično saradjuje

sa hipotalamusom

• Svetlost stimuliše epifizu daprekine lučenje melatoninaOn se luči noću

• Pre puberteta je većakontinuirano luči melatonin

• Kod ljudi utiče na Nastanak puberteta Više intelektualne funkcije

• Posle puberteta u njoj se stvara moždani pesak

• Jedina poznata bolest kod ljudi hibernirajuća bolest

Reguliše

Cirkarijalni Sezonski ritam Ritam spavanje Hibernaciju kod životinja

GLANDULA PYNEALIS

GLANDULA PYTUITARIA HYPOPHYSEOS

Mala žlezda na bazi mozga iznad nosa

Glavna žlezda u kontroli sekrecije hormona

Kontroliše i kordinira:

Rast Razvoj i Funkcije organa

(bubreg, dojke, uterus) Funkcije drugih žlezda

Simptomi bolesti mozga

Simptom bolesti mozga determiniše Mesto više nego tip oštećenja

Difuzni procesi: ishemija

Fokalne lezije: infarkt, absces, tumor

Veliki infarkt u nemoj zoni bez simptoma

Minimalna oštećenja mozga:

Iritabilnost, slaba kontrola impulsa, nemogućnost iskustvenog učenja

Histološki subtilne promene: do teških oštećenja disleksija, šizofrenija

Mozak ne može da se širi Intersticijum mozga je mali CSF je konstantnog volumena Krvno moždana barijera Nema limfatike - problem kod edema Neuroni se ne regenerišu

Pritisak CSF preko

200mm vodenog stuba

za vreme spinalne punkcije

GENERALIZOVANI

Porast volumena mozga

Uzroci:

• Povećanje centralnog

venskog pritiska

• Kongestivna srčana slabost

• Septalni kardijalni defekt

LOKALIZOVANI

Uzroci:

Edem, trauma, hemoragija,

tumor, inflamacija

Istiskuje CSF i mozak

se pomera ka lobanji

POVEĆAN INTRAKRANIJALNI PRITISAK

SIMPTOMI:

1. Glavobolja, mentalna konfuzija, mučnina, povraćanje

2. Edem papile oka, zbog potiskivanja n. opticusa

3. Dolazi do hernijacije dela mozga kroz moždane otvore

4. Kroz falx cerebri – corpus calosum

5. Kroz tentorium cerebeli - uncus gyrri hypocampi

6. Kidanja ili okluzije a. cerebri anterior (kortikalno slepilo)

7. Oštećenja tkiva mozga - hemipareza suprotne strane

8. Herniacija cerebelarnih tonsila i moždanog stablakroz formaen occipitale magnumsmrt zbog pritiska vitalnih centara

9. Trans kalvarialna hernijacija na mestu frakture lobanje

OEDEMA CEREBRI

VAZOGENI EDEM

Najčešći

Tečnost u ekstracelularnom prostoruOštećenje kapilara i izlazak proteina

Uzroci:

Infark, infekcija, kontuzija, trovanje olovom (oštećuje endotel)

Makroskopski

Bela masa je povećane vlažnosti i više zahvaćena od sive mase jer su u njoj veći intracelulularni prostori

Ako dugo traje razvija se degeneracija aksona

CITOTOKSIČNI EDEM

Ekscesivno nakupljanje tečnosti u Ćelijama zbog oštećenja

Ishemija Acidoza Insuficijencija jetre

Makroskopski

Više zahvaćena siva masa

INTERSTICIJALNI EDEM

• Rezultat obstrukcije protoka spinalne tečnosti

• Likvor se potiskuje kroz ependim i okružuje komore

Izgled svih edema

spljoštene vijuge, sužene brazde

Hernijacija vrlikog mozga kroz falx cerebri

HYDROCEPHALUS

Posledica povećanogvolumena CSF kojikomprimuje moždano tkivo i dovodi do atrofije

• Povećana produkcija• Otežana resorpcija• Opstrukcija protoka

Nekomunikantni hidrocefalus

• Blokada protoka CSF u mozgu• Kongenitalna (stenoza i obstrukcija aquaductus cerebri Sylvii)• Stečen (tumori, meningitis sa ventriculitisom, intracerebralno krvarenje)

Komunikantni hidrocefalus

• Rezultat hiperprodukcije CSF (papilom plexus chorioideusa)• Obstrukcije subarahnoidalnog prostora

(bakterijski, tuberkulozni meningitis, subarahnoidalna hemoragija)• Problemi na nivou villi arachnoidales (trombosa sinusa tvrde moždanice)

Hydrocephalus ex vacuo

• Zbog atrofije mozga, gubitka ćelija, stvara se više CSF (alkoholizam)

1. Svi hidrocefalusi dovode do proširenja moždanih komora2. Kod dece se povećava volumen lobanje, šire se fontanele3. Brzo - kod odraslih raste intrakranijalni pritisak 4. Sporo - razvija se demencija (skleroze villi arachnoidales)

HYPOXIA, ISCHEMIA, INFARCTION

Mozak loše toleriše hipoksiju i hipoglikemiju

Kada nema krvi da ukloni krajnje produkte metabolizma mozga dolazi do pada pH

Inkompletni infarkt

Nekoliko minuta bez krvi je dovoljno da ubije neurone

Mozak će ostati solidan ako se uspostavi perfuzija jer glija preživljava

Encephalomalacija

Nekroza mozga sa razmekšanjemzbog ishemijskog oštećenja

Ishemijsko - hipoksična encefalopatija

Kada ceo mozak dužepati zbog hipoperfuzije - ishemije

VASKULARNE BOLESTI NERVNOG SISTEMA

PROMENE ARTERIJSKOG PRITISKA

Ako su arterije zdrave nema promena u mozgu dok sistemski pritisak ne padne ispod 50mmHg

Ako su arterije oštećenedovoljan je manji pad pritiska

Mikroskopske najranije promeneje moguće videti posle 12h

Neuroni stradaju posle 3min

MOŽDANI UDAR

Iznenadni početak permanentnoglokalizovanog neurološkog deficita zbog infarkta ili hemoragije

Uzroci infarkta:

Tromboza

Bifurkacije karotidne arterije Vertebrobazilarnog sistemaObično teška arterioskleroza

Embolija

Tipično otkidanje dela muralnog trombaleve komore na mestu starog infarkta nakon atrijalne fibrilacije

Mogućnost preživljavanja infarkta zavisi od funkcionalnosti kolateralnog krvotokabaze mozga

Klasični infark je bled - anemičan

* 6-12h posle udara blaga diskoloracija i razmekšanjeBrisanje granice sive i bele mase

* 2-3 dana moždana masa postaje razmekšana i razara se okolni edem može biti intenzivani da dovede do hernijacije

* Kako zarasta infarkt mrtvo tkivo postaje tečnije Resorbuje se i ostaje šupljina

POSTENCEFALOMALATIČNA PSEUDOCISTA

* Oporavak nakon infarkta jeposledica resorpcije edema

Uzroci cerebralnih hemoragija

• Trauma• Hipertenzija• Poremećaji kagulacije• Leukemija• Vaskularne malformacije• Mikotična aneurizma

Hemoragije su ozbiljnije od infarkta zbog većeg edema

Posle oporavka ostaje pukotinasta post apopleksična šupljinaokružena gliozom

SUBARAHOIDALNE HEMORAGIJE

Ne traumatske i traumatske

Netraumatske

Kongenitalne aneurizmeVaskularne malformacije

Klupčaste aneurizme

Hemangiomi

Arteriosklerotična aneurizma

HIPERTENZIVNA CEREBROVASKULARNA BOLEST

Lakunarna bolestMali infarkti nekoliko mm

Progresivno oštećenje neurona dovodi do:

• Atrofije mozga i• Progresivne vaskularna demencija

HIPERTENZIVNA ENCEFALOPATIJA

Nagli porast krvnog pritiska dovodi do

• moždane disfunkcije• konfuzija• dezorijentisanost• povraćanje• poremećaja autoregulacije • poremećaja protoka krvi kroz mozak • razvoja moždanog edema

MOŽDANA TRAUMA

U traumi načešće strada a. meningea media

Tipična kliniča slika

• Trauma lobanje sa i bez gubitka svesti

• Oporavak• Progresivni neurološki ispadi• Edem, koma hernijacija mozga

COMOTIO CEREBRI

Nokaut gubitak svesti

Etiologija

Uvrtanje srednjeg mozga

Kontaktni sportovi:

• Laka kontuzija smanjuje adaptaciju mozga na sledeći udarac

• Kontuzija dovodi do finih laceracijakidanja tkiva

• Ako se ponavljaju mikrohemoragijedolazi do permanentnog mikro oštećenja

• Mentalne promene posle povrede

• Boks / slika alkoholičarske psihoze

Contrecoup udarac

Udarac u nepokretnu lobanju

Lezije

Male hemoragije iz kapilara i manje nekroze

Contrecoup contusio

Udarac mozga o lobanju na suprotnoj strani od mesta udarca u glavu

Najčešće udarac u nepokretnu podlogu - poddeceleraciona povreda

NEUROPATOLOGIJA BOKSERA

„Boks je sport loših momaka u kome je cilj povrediti drugog toliko da ga onesvestiš“

Promene nastaju kod oko 20% bokseraFaktor rizika je broj udaraca u glavu

Nakon dugogodišnjeg bavljenja boksom

Nastaju poremećaji

Ponašanja Koordinacije Dizartrija Paranoidne ideje Tremor u miru Agresivnost Oštećenje memorije Hiperrefleksija Psihoza

CNS INFEKCIJE

Svaki patogen može da zahvati CNS

• Direktna infekcija • Intratekalna injekcija medikamenta • Indukcijom autoimunih reakcija

Meningitis - zapaljenje meninga

Encephalitis - zapaljenje mozga

Meningoencephalitis - zajedno

AKUTNI PIOGENI MENINGITIS

Infekcija CSF i mozga piogenim bakterijama

• Preko nosa - prolazi kribriformnu ploču• Hematogeno - meningokok• Iz srednjeg uva, sinusa, posthiruške

CSF je purulentan

Simptomi:

temperatura, slabost, meningealni znaci (glavobolja, ukočen vrat, iritabilnost, fotofobija)

EMPYEMA SUBDURALIS

Gnoj izmedju dure i arahnoidee zbogŠirenja infekcije lobanje i sinusa

BAKTERIJSKE INFEKCIJE MOZGA

MOŽDANI APSCES

Različite bakterije

• iz zaprljane rane, • širenje iz maseoiditisa • septični emboli • plućnih bronhiektazija • endokarditis levog srca

KLASIČNE VIRUSNE INFEKCIJE

Mnogi virusi misteriozno pokazuju selektivni tropizam prema odredjenim delovima mozgaKomplikacija sistemske infekcije

Latentni - spori virusinakon infekcije dugo ostaju u mozgu bez manifestne bolesti a produkuju prolongiranu bolest

ENCEFALITIS NAKON OSIPNIH GROZNICA

Male, ovčje boginje, zauške, grip dovode do autoimunog zapaljenja mozga

Herpes simplex tip I encephalitis čest kod dece i mladih, težak, fulminantni, nekrotizirajući encefalitis temporalnih lobusa, zbog oštećenja centara oboleli nemogu da pamte nove dogadjaje

Herpes simplex tip II encephalitisNastaje infekcijom 50% beba majki inficiranih sa genitalnim herpesom i daje teška oštećenja mozga

POLYOMYELITIS ANTERIOR ACUTA (DEČJA PARALIZA)

Lak letnji virusni gastroenteritis I faringitis,Limfadenitis, hematogena diseminacijadovodi do meningitisa i encefalitis

Zapaljenje sive i bele maseKičmena moždina: natečena, meka, mnogokrvna, tačkasta krvarenja

Ganglijske ćelije: bubrenje, masna degeneracija i nekroza

Posle 7 dana nastaje glioza i Smežuravanje sive mase

Glavne promene u sivoj masi prednjih rogova kičmene moždineoštećenja donjih motornih neurona i mlitavih paraliza i atrofija mišića

Smrt zbog respiratorne insuficijencijeParaliza disajne muskulature

Vakcinacija je 1994 eradicirala bolestSlaba higijena je povezana sa infekcijomBrojni zdravi nosioci i jako infektivni

RABIES - LISA - BESNILO

Ujed obolele životinje unosi virus on putuje 1mm dnevno uz nervno vlaknoBolest postaje inkurabilna kada se pojave prvi simptomi

Danas se leči arteficijalnom komom

SUBAKUTNI SKLEROZIRAJUĆI PANENCEFALITIS

Bolest starije dece uzrokovana malim boginjama

Bela masa je najviše zahvaćena

Oligodendroglija i manje neuroni su razoreni

Demencija i motorni problemi

Smrt nakon nekoliko godina

PROGRESIVNA MULTIFOKALNA LEUKOENCEFALOPATIJA

Oportunistička infekcija kod AIDS-a

Virus zahvata oligodendrogliju i blokira produkciju mijelina

SPONGIFORMNE ENCEPHALOPATIE

Bolest nekonvencionalnog agensa – priona

Transmisibilna amiloidoza

• Prion je samoreplicirajuća proteinska čestica rezistentna na sve vrste dezinficijenasa zračenje i ekstremne temperature

• Zadržava svoju infektivnost nakon procedura koje razaraju nukleinske kiseline

• Prenosis se direktnom inokulacijom inficiranog tkiva mozga

1990 god utvrdjeno je da u ćelijskoj membrani neurona postoji normalna gradivna jedinica protein identičan prionu (PrPc)

Taj protein produkuje gen na 20 hromozomuon je visoko konzerviran u evoluciji

Transkribuje se i sintetiše koristi u ćeliji ali se ne akumulira kod zdravih

Izmenjen prion protein katalizujepreteranu sintezu normalnog ćelijskog prion proteina

Infektivna partikula prion (PrPsc)je ime dobila po bolesti ovaca scrapie

Kada je u neuronu indukuje gen za PrPc počne da produkuje PrPsc

BOLESTI PRIONA

SCRAPIE

Obolele ovce menjaju ponašanje, padaju, postaju „dementne“ i umiru

TRANSMISIBILNA ENCEFALOPATIJA LASICA

Koje se hrane mesom mrtvih ovaca

CREUTZFELDT - JAKOB BOLEST

Sporadična 1 od milion ljudi 40-60 god. oboli

Motorni simptomi

(piramidalni, ekstrapiramidalni, mioklonični, cerebelarni)

Promene ponašanja

EEG je dijagnostičan

Bolest je nemilosrdna i nelečiva

Smrt nastupa za godinu dana

Zapažena je pojava nakon

transplantacije kornee, terapije homogenatom hipofize

BOLEST LUDIH KRAVA

Preneta na mačke hranjene mesom ovaca obolelih od scrapie 170 000 mačaka je uginulo u EngleskojLoš običaj Engleza da mešaju mozak krava sa drugim mesom je dovela do

Nove forme Creutzfeldt - Jacob bolesti

Raniji početak, više psihijatrijskih simptoma zbog unošenja velike količine priona mesom

KURU

Oboljenje kanibala sa Nove Gvineje koji jedu svež mozak preminulih u ritualne svrhe

Gerstmann-Sträussler sindrom

Hereditarna bolest prionaOboleli imaju naslednu mutaciju prion gena

FATALNA FAMILIARNA INSOMNIA

Nasledna prion bolest ljudiRapidna destrukcija talamusa

MORFOLOGIJA

Sundjerast mozak

Vakuole u perikarionu i ćelijskim produžecima

Na autopsiji

• Propali neuroni • Umnoženi astrociti• Zato nema atrofije mozga

KURU PLAK

Izgradjen od amiloida PrP

Dijagnoza se postavlja detekcijom priona u biopsiji tonzile ili mozga

GLAVOBOLJA

• Rastezanje lobanje i dure • Bol u mozgu

• Stres dovodi do refleksnog spazma okcipitalnih mišića

MIGRENA

Circulus vitiosus kičmene moždine u nivou V jedra i cerebralne cirkulacije

Nagle spoljašnje i unutrašnje promene

svetlost, buka

dovode do aferentne senzorne stimulacije

mučnina, povraćanje

Nagli prestanak

PRIMARNI TUMORI MOZGA

Benigni i maligni

Glijalni i neuronalni

• Svi su maligni zbog lokalizacije

• Maligni su lokalno invazivni i šire se putem CSF

• Retko metastaziraju

• Simptomi su žarišni ispadi vezani za lokalizaciju

• 70% tumora odraslih su supratentorialni

• 70% tumora dece su infratentorialni

GLIOMI

AstrocitomiOligodendrogliomi

Astrocytoma

Najčešći primarni tumor odraslihVremenom u recidivima postaje malignijiAstrocitom je slabo ograničen beličast tumor

Oligodendroglioma

RedakSiv i mek sa malim kalcifikatimaNepredvidljivo ponašanje

EPENDYMOMA

Od ćelija koje oblažu moždane komore

Nastaju u komorama

Papilom i karcinom

Dovode do hidrocefalusa

Papilom je češći kod dece

Benigni je ali dovodi do hiperprodukcije CSF i blokade protoka

TUMORI NERVNIH ĆELIJA

Rekapituliraju embrionalni razvojnervne ćelije

Neuroblastoma i ganglioneuroblastoma

Tumor dece Nezrelih nervnih ćelija koje još mogu da se deleTo su embrionalne ćelije Kada sazrevaju u tumoru nastaju ganglijske ćelije od njih

Primitivni neuroektodermalni tumori

Meduloblastoma tumor cerebeluma kod mladih

Neurilemomi

Tumori od ćelija iz omotača nerva

MENINGEOMI

Tumori meninga

Benigni i maligniSolitarni i multipni

Nastaju u lobanji ili kičmenom kanaluSrednja životna dob, češće ženeČvrst, solidan, vrtložast

METASTATSKI KANCERI

Pluća, dojke, melanoma, bubrega, creva

Su najčešći tumori mozga

Najčešće na kortiko medularnoj granici

Tu se zaglave tumorske ćelijeu malim krvnim sudovima

Imaju okolni edem mozga

Ako su solitarni mogu da se operišu

U kičmenom kanalu mogu da komprimuju nerve i dovedu do paralize

DEMIJELINIZIRAJUĆE BOLESTI NERVOG SISTEMA

MULTIPLA SKLEROZA

Gubitak mijelina na više mesta u beloj masi mozga

Autoimuno oboljenje nepoznatog uzroka

Nadjena je povezanost sa Epstein-Barr i Herpes virusnom infekcijom

Oštećenje oligodendroglijeLezije nastaju epizodičnoEgzacerbacije i remisije

T limfociti su senzibilisani na mielin bazični proteini pokreću imunološki inflamatorni odgovor

AKOHOLIZAM

Nema specifičan morfološki nalaz u mozgu

Akutni alkoholizam

Edem mozga

Nivo alkohola u krvi

0.05-0.1 gm/dL... happy 0.1-0.2 gm/dL... drunk 0.2-0.35 gm/dL... kisses mother-in-law, shoots best friend0.35 & up gm/dL... books say "coma & death"; many are still driving

Hronični alkoholizam

Vina (arsen) pretežno ciroza jetreŽestoka pića oštećenja mozga• Degeneracija cerebeluma - tremor• Kortikalna atrofija cerebruma• Wernicke-Korsakoff psihoza• Periventrikularna glioza• Krvarenja u diencefalonu• Delirijum

Haemorrhagio in corpora mammilaris