PAULOWNIA sp.

Opte informacije o uzgajanju Pavlonije

Muamer ehi BA

Sarajevo, April, 2014.

SADRAJ

UVOD.....................................................................................................................................................................3

1. OSNOVNE INFORMACIJE...............................................................................................................................4

1.1. Sistematika vrste............................................................................................................ .................................4

1.2. Morfologija vrste................................................................................................................ ............................5

1.3. Areal........................................................................................................................ .......................................6

1.4. Ekoloki zahtjevi............................................................................................................................................6

1.4.1. Temperatura............................................................................................................. ..............................6

1.4.2. Vlaga........................................................................................................................ ..............................6

1.4.3. Svjetlost................................................................................................................... ..............................7

1.4.4. Vjetar....................................................................................................................... ..............................7

1.4.5. Tlo..........................................................................................................................................................7

2. UZGOJ...................................................................................................................................................................9

2.1. Sjemenarstvo i rasadnici.................................................................................................................................9

3. PODIZANJE PLANTAA I UPRAVLJANJE (NJEGA I ZATITA)..........................................................10

3.1. Pogodna mjesta za sadnju velikih razmjera..................................................................................................10

3.2. Lokacije za sadnju malih razmjera................................................................................................................11

3.2.1. Sadnja `na etiri predjela/strane '..........................................................................................................11

3.3. Razmak za sadnju.........................................................................................................................................11

3.4. Mjeovite ume i kombinacije drvea, grmlja i trava...................................................................................11

3.5. Pripremni radovi na terenu............................................................................................................................12

3.6. Priprema rupe................................................................................................................................................12

3.6.1. Potpuna priprema terena.......................................................................................................................13

3.6.2. Priprema pruga i obrnuti nagib na terasastim zemljitima...................................................................13

3.7. Sadnja i regeneracija izdanaka......................................................................................................................13

3.8. Sadnja............................................................................................................................................................13

3.8.1. Obnova izdancima................................................................................................................................14

3.9. Njega i gazdovanje/upravljanje.....................................................................................................................14

3.9.1. Zatita...................................................................................................................................................14

3.9.2. Zalijevanje i odvodnja........................................................................................ ..................................14

3.9.3. Podrezivanje.........................................................................................................................................14

3.9.4. Proreda................................................................................................. .................................................15

3.9.5. Metode za poveanje debljinskog prirasta............................................................................................15

3.9.6. Shoot metoda (Izbojci).........................................................................................................................15

3.9.7. Uklanjanje vrha i potenciranje bone grane.........................................................................................15

3.9.8. Orezivanje kronje............................................................................................... .................................16

3.10. Sjea.................................................................................................... ..........................................................17

3.11. Razmak i broj stabala u plantaama/meukulturama/agroumarstvo...........................................................17

4. ZAKLJUAK......................................................................................................................................................18

5. LITERATURA....................................................................................................................................................19

UVOD

Pavlovnija je udesna vrsta drvea, sa svojim brzorastuim svojstvima, uz dobru kvalitetu drva,

viestruke koristi, iroko rasprostiranje i brzo irenje. To je, takoer, jedinstvena bioloka vrsta,

sa specifnim korijenskim sistemom koji raste duboko u zemlju i svijetlom strukturom krune, te

je to ini pogodnom za sadnju s drugim vrstama koje trae manje svjetla, pa je veoma pogodna

za agroforestri. Od nedavno, su plantae pavlovnija u Kini proirene na podruje od 15 miliona

hektara, veim djelom u sredinjim ravnicama Sjeverne Kine. Takoer plantae pavlonije se

osnivaju i ostalim dijelovima svijeta poputa Amerike, Afrike, Australije, Brazilu, Paragvaju,

paniji...

Pavlovnija veoma brzo raste, te u plantaama kod starosti od 10 godina moe dosegnuti

srednjom visinom 16 - 20 m, sa prsnim promjerom od 35 - 40 cm, i zapreminom od 0,5 m3 po

stablu, ako su primijenjene sve potrebne uzgojne mjere. Podaci takoer pokazuju da pojedina

stabla na osami u starosti od 18 godina mogu dosegnuti do 22 m visine, promjera 100,5 cm i

zapremnine od 6,65 m3.

Kada su u pitanju tetoine i bolesti, najbolji rezultati su postignuti u borbi s patogenim

vjetiinim metlama i Velikim vreama, i njihovoj kontroli, to se uinkovito primjenjuje u

svim podignutim nasadima pavlovnije. Odnedavno se plantano orijentiran uzgoj pavlovnije

pokazuje opravdanim i proftabilnim zbog rasta industrijske potranje za drvom.

6. OSNOVNE INFORMACIJE

6.1. Sistematika vrste

Paulownia (Pavlonija, Paulovnija) je drvo iz roda koji broji 617 vrsta (zavisno o taksonomskoj

pripadnosti) iz porodice Scrophulariaceae. Paulownia je vrsta tvrdog azijskog drveta rodom iz

Kine i gdje se uzgaja preko 3000 godina (Bergmann, 1997). Nazvan je po imenu kraljice Anne

Pavlovne, kerke cara Pavla I Petrovia. Ovo drvo je iz istog razloga poznato i kao "princess

tree". U Kini pavloniju zovu zmajevo drvo a u Japanu kiri. Nisu tako strani ni nazivi

Pavlovo ili carsko drvo, a danas je poznato i kao drvo-udo ili drvo-naftni bunar.

Carstvo: Plantae

Podcarstvo: Tracheobionta Vaskularne biljke

Superdivizija: Spermatophyta - Sjemenjae

Divizija: Magnoliophyta - Cvjetnjnice

Razred: Magnoliopsida Dvosupnice

Podrazred: Asteridae

Odjeljak: Scrophulariales

Porodica: Scrophulariaceae

Rod: Paulownia Sieb. & Zucc

Vrsta: npr Paulownia tomentosa (Thunb.) Sieb. & Zucc. ex Steud1

1. 1 Woods V.B. (2008) Paulownia as a novel biomass crop for Northern Ireland?, AFBI, Hillsborough, No. 7, str. 42.

6.2. Morfologija vrste

Listopadna je vrsta. Naraste do 25 m. Kod Paulownia vrsta kora je siva, smea ili crna te glatka,

karakteriu je upadljive lenticele u mladosti, kasnije na starijim stablima kora vertikalno ispuca i

izblijedi (Sl. 1.). Listovi su obino oskudni, nasuprotni i krupni povrine do 35 x 25 cm, 15-25

cm (u mladosti duge peteljke), a kronja ima izgled kiobrana. esto, svi dijelovi, osim starih

grana, prekriveni su dlaicama. Tip cvasti metlice sastavljene od 2-5 cvjetova. Cvjetaju u aprilu i

maju, ljubiaste su boje

bogati nektarom i

antioksidansima. Plod je

viesjemeni tobolac dugaak

3-4 cm koji se raspukne na 2

dijela. Sjemenke su dosta

sitne i okriljene.2 Duboko se

ukorijenjenjuje i karakterie

dobro razvijenim korijenovim

sistemom. Ima obino

nekoliko velikih, dihotomno

razgranatih ila (dugih i do 4

metra). Korjenove dlaie za

upijanje vode debljine su 1-

5mm i do 60 cm duge.3

Slika 1. Kora Pavlonije vertikalno ispucala s letnicelama

(izvor: http://www.energia-erdo.hu/images/paulownia_elongata_9.JPG)

(Pristupio: 13.12. 2014. godine)

Slika 2. U fazi cvjetanja (1), sa

cvjetnim metlicama i ahurama (2)

(izvor: Beus, V. (2011), Unikatne

vrste u dendroflori Sarajeva

Metasequoia glyptostroboides

Cheng et Hu. i Paulownia

tomentosa Steud., Nae ume, 24-

25., Sarajevo, 32-33.)

2 http://www.savjetodavna.hr/?page=savjeti,558,562,562 (Pristup: 13.12. 2014. 14:22 h) 3 El-Showk, S., El-Showk N., (2003)The Paulownia Tree An Alternative for Sustainable Forestry, The Farm.

6.3. Areal

Pavlonija je autohtona vrsta u Kini gdje ima

veoma iroko podruje rasprostranjenjenosti.

Sjeverna granica je Liaoning i Peking, na istok ide

do Tajvana, juna granica je Kwangtung i

Kwangsi, jugozapad Gansu i Szechuan. Visinska

rasprostranjenost i do 2400 m nv. Raste u

asocijaciji sa Metasekvojom (Metasequoia

glyptostroboides).

Antropogeno uneena odnosno proirena na

teritoriju Sjedinjenih Amerikih Drava kao i

Australije, te u jo nekim Latino-amerikim

zemljama.

Slika 2. Prirodni areal Pavlonije

(izvor: http://fil.bg/clients/paulownia/i/isotriq1.jpg)

(Pristupio: 13.12. 2014. godine)

6.4. Ekoloki zahtjevi

6.4.1. Temperatura

Jako tolerantna vrsta, podnosi velika variranja temperature od -20do +40 C, kako je ve

naprijed spomenuto moe rasti na visinama preko 2000 m nv i 40 june i sjeverne geografske

irine. Prirast pavlonije poinje pri temperaturi od + 8 C. Dakle, rast pavlonije je usko vezan za

temperature. Eksperimenti sprovedeni na raznim mjestima pokazuju da je optimalna temperatura

za kvalitetan prenik i visinu obino oko +24 do + 29 C (srednje dnevne temperature).4

Nedovoljno lignificirane (snadbjene ligninom) sadnice i slabija mlada stabla su podlona

povredama od kasnih mrazeva, posebno na osunanoj strani, ak i na niim visinama junih

podruja. Ubrzo na kori se pojavljuje trule. Ova povreda nije posljedica samo niskih

temperatura, ali je takoer uzrokovana velikom razlikom izmeu dnevnih i nonih temperatura.

tete djelovanje mraza je mogue efikasno rijeiti primjenom rastopljenog krea i travnatog

zavoja oko debla.

6.4.2. Vlaga

Pavlonija ima vrlo veliku povrinu lista to se odraava visokom stopom transpiracije, i ima

dobro razvijen korijen sistem. Dakle, dovoljna koliina vlage je vrlo vana za rast pavlonije.

4 Paulownia in China: Cultivation and utilization by Chinese Academy of Forestry staff (1986) Asian network for biological sciences & IRDC, str 23., 1-74.

Meutim, godinja koliina padavina u podrujima gdje pavlonija raste bilo prirodno ili kao

kultivirana znaajno varira, od 500 mm do najvie 2.000-3.000 mm kao to je to u Tajvanu. ak

u brdskim podrujima, gdje je godinja koliina padavina je ispod 500 mm, raste sasvim dobro

bez vjetakih navodnjavanja (vrste Paulownia elongata i Paulownia tomentosa).

6.4.3. Svjetlost

Svjetloljubiva je vrsta, blagi hlad na jednoj strani moe iskriviti stablo ili otetiti ga u potpunosti.

Eksperimenti sa mladicama pokazuju da oko 70% hlada moe biti fatalno. Dobro reagira na

jakom svjetlu i obino je neprikladna za mijeanje s drugim svjetloljubivim brzorastuim

vrstama drvea. Nije preporuljivo imati visoka stabla drugih vrsta uokolo. U Wu Gueng

podruju, Shensi provincije, mjeovita uma P. tomentosa i Populus nigra je podignuta s

razmakom od 3 x 2 m. U est godina, utvreno je da su stabla pavlonije imala inferiornost rasta i

smrtnost od 20%. Sjeme ove vrste za klijane i rast sadnica zahtijeva intenzivno svjetlo (12 sati

dnevnog svjetla). Stoga, pavlonija se ne moe prirodno obnavljati u umi, samo na otvorenim

podrujima kao to su naputena zemljita i spaljena mjesta na kojima se moe smatrati kao

pionirska vrste. U prirodnom mjeovitim umama, pavlonija je uglavnom jednaka ili via od

ostalih vrsta drvea. To pokazuje da Pavlonija zahtijeva visoke uslove svjetla, u suprotnom brzo

umire ako je u sjeni drugog drvea. Razliite vrste pavlonije imaju razliite zahtjeve za svjetlo.

6.4.4. Vjetar

Krilato sjeme pavlonije se lahko iri, vjetar tu igra veliku ulogu. Zabiljeeno je da sjeme odleti

pola do 1 km od maternjeg stabla. Mladice, mlada stabla, pa ak i starija stabala mogu biti

oteena ili slomljena jakim vjetrovima. Stoga je najbolje da se izbjegnu visoko izloena

podruja s jakim vjetrovima pri odabiru mjesta za poumljavanje.

6.4.5. Tlo

Pavlonija je vrlo iroko prirodno rasaprostranjena u Kini, te je uspjeno unesena na velikim

podrujima. Raste i na bogatim humusnim tlima u umjerenim zonama, na suhom loem tlu u

sjevernoj sredinjoj Kini, na bogatom umskom tlu i u sjevernim Suptropima, na karbonatim

tlima. Pavlonija uglavnom raste na pjeskovitom i glinenom tlu (kombinacija). Sadraj gline u tlu

na kojem se nalaze razliite vrste varira. P. fortunei raste na tlima s glinom 16,25-23,49 %, dok

ostale vrste na tlu s manje od 10% gline. Duboko se ukorijenjenjuje s dobro razvijenim bonim

korijenima. Zahtijeva ne samo prikladnu vodu i odgovarajuu temperaturu, ve i duboka,

rastresita, vlana, drenirana i dobro prozrana tla. Poroznost iznad 50%, prozranost iznad 30% i

prosjenu gustou mase 1.03- 1.3 g/cm-3. Osjetljiva na podzemne vode i slanost. Ustajala voda tri

do etiri dana (voda koja nije otekla) moe biti pogubna. ivot ozbiljno ugroava ukupni sadraj

soli u tlu ve od 1%.Raspon i stepen tolerancije na pH tla je razliit: P. elongata i P. tomentosa

pH 5,0-8,9 ; 5,0-8,0 ; (umjereno kisela do blago alkalna tla)5. Usporedbe tla i analize lia za

drvee raslo na razliitim tlima pokazuju da pavlonija ima sposobnost da selektivno apsorbuje

kalcij i magnezij iz tla. Zbog te injenice pavlonija se koristiti s velikim uspjehom u projekte

poumljavanja rudnih jalovita.6 Pavlonija je tolerantana i podnosi loa tla te i dalje moe postii

znajan prenik. Meutim, raste puno bolje na plodnim tlima. Eksperimenti gnojiva pokazuju da

je najbolje primijeniti kompleksna NPK gnojiva u starosti 8 do 10 godina. Duik je uinkovitiji

ako se injektira sam.

5 Johnson D.V. (2000) Use of Paulownia for forest plantations in the Leon Region of Nicaragua, Chemonics International Inc. 6 El-Showk, S., El-Showk N. (2003)The Paulownia Tree An Alternative for Sustainable Forestry, The Farm.

7. UZGOJ

7.1. Sjemenarstvo i rasadnici

Dobro odabrana mlada stabla su pogodna za programe poumljavanja. Proizvodnja visoko kvalitetnih sadnica pavlovnije je vana zbog poboljavanja prinosa i kvaliteta drveta. Pavlovnija moe se razmnoavati iz sjemena, korijena ili reznica. Plodonosi redovno od 15 godine. Plod sadri oko 2.000 vrlo malih laganih sjemenki, koje se lahko ire vjetrom. U jednom kg sjemena ima izmeu 4 i 6 miliona sjemenki. etiri metra visoka, jednogodinja sadnica pavlovnije ne moe se koristiti direktno za poumljavanje, ali moe kao materijal za vegetativno razmnoavanje. Svaka mladica moe proizvesti 25-30 korjenskih reznica. Biljke uzgojene po jednom hektar zemljita rasadnika mogu proizvesti 150.000-200.000 korjenskih reznica. Jednostavno razmnoavanje je pomoglo brzom razvoju odnosno koritenju/uzgajanju paulovnije kao plantaa. Vrijeme sazrijevanja sjemena je otprilike septembar to zavisi od klime. Klijavost sjemena oko 70 90 %, esto i preko 90 %.

Rasadnici: obraditi povrinu za sadnju i napraviti uske ljebove 2,5 cm iroke i samo 3 mm duboke. Sjeme treba mijeati sa suhom piljevinom kao gnojivom. Na m2 treba zasijati 430 sjemenki (40 po kvadratnoj stopi). Nakon sjetve gredicu treba navlaiti sa sa blagim rasprivaem i drati je vlanom dok sjeme klija u narednih 20-30 dana. Gredicu treba razrijediti uklanjanjem manjih, slabijih biljka, i to 65-86 po kvadratnom metru (6-8 po kvadratnoj stopi).

Zalivanje, plijevljenje je vano. Sadnice brzo rastu i mogu biti spremne za presadnju u istoj godini ako se pravilno upravlja. Na primjer, na Feng Lin Farm, Gui Lin, biljke uzgojene iz

sjemena izrasle su u kvalitetne mladice, 5,6 m visine i oko 7 cm u prenik na vratu korjena, u prvoj godini. Institut za istraivanje Minchuan kantona, Honan provincija, koristili su reznice iz korijena P. elongata reznice, s gustoom od 12.000 sadnica po hektaru. Sadnice su postigle prosjenu visinu od 5,23 m u istoj godini; najvia 6,30 m. Najvie mladice uzgojene iz reznica korijena u seuanskoj provinciji, dostigle su visinu od 8 m, te 12 cm prenik na vratu korijena, u prvoj godini. Svojevrstan rekord u visini ikad uzgojene sadnice u historiji umarstva je visina od 10,38 m i 14,00 cm prenik na vratu korijena zabiljea je 1977. godine takoer u rasadniku u seuanskoj provinciji. 7

Razmnoavanje iz sjemena je bolje u odnosu na druga dva. Korijen je bolje razvijen, biljka raste jae, bre i nije osjetljiva na bolesti konkretno na unutranju trule, tj. sadnice iz sjemena su otpornije.Eksprimenti o trajnosti sjemena, pokazali da sjeme moe zadrati vitalitet i uspjeno klijati i godinu, godinu i pol nakon opadanja. Druga su istraivanja pokazala da, sjeme moe sauvati vitalitet u tlu dvije godine, a moda i petnaestak godina. Neke studije govore da sjeme moe preivjeti poare, naunici misle da Paulownia moe izgraditi veliku banku sjemena (sjeme koje ostaje uspavano dok uslovi za klijanje ne budu povoljni). Poari su dominanti faktor koje utjee na stopu invazije. Na visokim vrhovima i padinama, mjestima koja su esto pod utjecajem poara veeg obima, pavlonija tu uspjeno raste esto u izobilju.8

7 Paulownia in China: Cultivation and utilization by Chinese Academy of Forestry staff (1986) Asian network for

biological sciences & IRDC, str. 28., 1-74.

8 Kuppinger, D. M., White, P.S., Jenkins M.J. (2006) Predicting the invasion and survival of the exotic species

Paulownia tomentosa following burning in pine and oak-pine forests, Fire Science Program,

8. PODIZANJE PLANTAA I UPRAVLJANJE (NJEGA I ZATITA)

Sadnja drvea pavlonije bi mogao biti koristan sistem koji sniava koncentraciju ugljika i ima

veliki potencijal biomase u kratkom vremenu, s druge strane ima specifine ekosistemske usluge

koje ukljuuju ublaavanje poplava, smanjenje zagaenje i erozije tla, zatita usjeva i stoke, utie

na izgled stanita i sliku pejzaa. 9 Podizanje kultura na velikim povrinama u Australiji i

Americi. U samo 15 godina, u Kini je osnovano preko 3 miliona hektara kultura na

poljoprivrednom zemljitu, to je dovelo do poveanja prinosa i obilje drvne grae, poboljanja

mikro-klime i smanjenje degradacije tla (meukulture).

Sedam vrsta brzo rastuih drvea na planeti.

Vrsta Godinji prirast

Visina

trogodinjeg drveta Maksimalna visina

zrelog drveta

Paulovnija (Paulownia spp) 3 5 m 10,5 15,5 m 15-20 m

Hibridna vrba (Salix spp

hybrid)

1,4 4 m 7,5 12 m 15 25 m

Crna topola (Populus nigra) 2,5 3,5 m 9 12 m 20 25 m

Hibridna topola,istona topola(Populus deltoides)

2,5 3,5 m 9 12 m 20 30m

Teksaki crveni hrast(Quercus texanaQuercus nuttalli)

2 2,5 m

7,5 9 m

15 20 m

Crveni eukaliptus(Eucalyptus

Polyanthemos)

2 2,5 m 6 9m 10 15 m

alosna vrba (Salix babulonica)

1,5 2,5 m 4,5 9 m 15 20 m

Tabela 1. Brzorastue drvee

8.1. Pogodna mjesta za sadnju velikih razmjera

Izbor velikih lokaliteta, pogodnih za sadnju razliitih vrsta Paulownia prema njihovim ekolokim

zahtijevima je kljuni faktor koji odreuje uspjeh ili neuspjeh poumljavanje kao i za postizanje

brzog rasta i visokih prinosa. Pavlonija je vrlo prilagodljiva, osim na suvie glinenim, suhim ili

loim tlima, vrlo slanim ili alkalnim tlima, gdje loa drenaa, pretjerano visoke vode (manje od

1,5 m dubine) i ekstremno niske minimalne temperature (ispod -20 C), kao i ona mjesta gdje su

esti jaki vjetrovi. Moe se sadi na ravnicama i planinama do oko 2.000 m nadmorska visina.

Meutim, najbolje je saditi na plodnim, dubokim, pjeanim ilovaama ili ilovasta tla s dobrom

odvodnjom. Vano je odabrati vrste koje najbolje odgovaraju lokalnim uslovima.

9 Puyeddu, M., Marras, G., Murino, G. (2012) Paulownia Tree Planting in Sardinia (Italy) and Its Evaluation for

Agroforestry Systems and Sustainable Land Use, Journal of Environmental Science and Engineering B 1 1192 1195.

8.2. Lokacije za sadnju malih razmjera

8.2.1. Sadnja `na etiri predjela/strane '

Sadnja na razliitim lokacijama je opisana naime pojmom `etiri strane '- uz kue, uz sela, uz

cestu i vode su glavna pogodna mjesta za sadnju malih razmjera. Sadnja na neiskoritenim

upotpunosti neupotrebljivim zemljitima. Ove lokacije obino imaju duboka, plodna tla i

pogodni su za upravljanje. Drvee treba saditi u pruge i blokove prema potrebi pored sela i kua,

s razmakom 5 x 5 m ili 5 x 6 m za sadnju u pruge, i treba biti razrijeeno u pet do est godina.

Du puteva i plovnih ruta, mogu biti posaene u redovima, jedan red sa svake strane, 4-5 m. Ako

se sadi samo na jednoj strani, treba forsirati da to bude juna stranu, ako ceste vode istok-zapad i

istone strane, ako ceste vode sjever-jug. Sadnja na ovaj nain ne ometa saobraaj. U poljima

zasjenjivanje poljoprivrednih kultura moe se svesti na minimum sadnjom u pravcu istok-zapad.

8.3. Razmak za sadnju

Na temelju rezultata eksperimenata sljedei razmaci se preporuuju za podizanje plantaa. U

normalnim uslovima razmak za poetnu sadnju treba da bude 6 x 6 m, 5 x 5 m ili 5 x 4 m, sa

278, 400 ili 500 stabala po hektaru. Proreda se mogu izvriti kada su stabla stara 5-6 godina.

Uklanjaju se alternativni redovi da se dobije konaan razmak od 6 x 12 m, 5 x 10 m ili 5 x 8 m.

Sve u svemu razrjeivanje treba obaviti kasnije, kada stabla dostignu vee visine. Granice

gustoe (razmak sadnje) treba da ostanu fleksibilne zavisno od lokalnih situacija u planinskim

predjelima. Na primjer, gdje su narueni i degradirani uslovi tla ne postoji fiksni razmak koji se

moe preporuiti za sadnju na takvim podrujima. U ravnicama, gdje se Paulownia uzgaja kao

meukultura sa itaricama gustoa primarne sadnje treba da bude 5 x 10 m (200 stabala po

hektaru) i prorjeivanje treba obaviti za est do sedam godina.

8.4. Mjeovite ume i kombinacije drvea, grmlja i trava

Mjeoviti zasadi drvea, grmlja i trava moe se koristiti za stvaranje vjetake biljne zajednica u

skladu sa ekolokim karakteristikama razliitih biljaka. Ovo je efikasan nain za poboljanje

programa poumljavanja i puno koritenje raspoloivog zemljita, podizanje ekonominosti po

jedinici povrine i poboljanje uslova. Takoer je uinkovita mjera spreavanja ozbiljnih

epidemija bolesti i napada insekata. Kao to je ve spomenuto, Paulownia je svijetlo-zahtjevna

vrsta koja nije pogodna za mijeanje sa brzorastueim vrstama, kao to su Populus tomentosa,

Salix sp., Ulmus sp., Robinia sp., Ailanthus altissirna, Melia azaderach, Camptotheca acuminata

i Pterocarya stenoptera. Meutim, kao to Paulownia ne podnosi hlad sa oskudnom kronjom,

dobar prodor svjetla i dubok korjenov sistem, pogodan je za podizanje mjeovitih ume i za

interkorporiranje sa hranom ili raznim vrstama itarica.

Kako velike povrine istih uma pavlonije mogu biti napadnute od patogena i insekata, gustoa

primarne sadnje ne smije biti previsoka. S druge strane, rijetka sadnja omoguava prodiranje

svjetla i podstie snaan rast korova i grmlja i donosi tekoe u njegi i gazdovanju. Ipak, ovo su

korisne metode koje e stvoriti odgovarajue uslove za regeneraciju drugih vrsta drvea u umi

ili za poticanje rasta mjeovite ume ili agroumarstvu (meukulture). Prema tome, posebnu

panju treba posvetiti za rast mjeovitih ume ili meukulture u poumljavanju Paulownia vrsta.

Vrlo malo istraivanja je uraeno na podizanju mjeovite ume. Eksperimenti treba izvriti u

skladu sa tlom i klimatskim uslovima na razliitim mjestima. Na primjer, u junoj Kini, sadnju

mjeovitih uma Paulownia sa Cunninghamia lanceolata moe se saditi u blokovima ili

prugama. Mjeovita uma P. fargesii. sa C. lanceolata je podignuta na visini od 1.140 m.

Desetogodinja C. lanceolata je 7.46 m visine u prosjeku, 12.05 cm u preinku, i 7-8 godina

stara Paulownia je 9,4 m visine u prosjeku, 18 cm-u preniku (prsnom). U ovoj mjeovitoj umi,

C. lanceolata pod kronjom pavlonije ima 7,33 m visinu prenik 12,1 cm. U istoj plantae, C.

lanceolata koja nije pod utjecajem pavlonije ima visinu 7,6 m u prosjeku i 12 cm prenik. To

pokazuje da ne postoji oigledna konkurencija izmeu dvije vrste.

Paulownia se takoer moe mijeati sa plantaama bambusa Phyllostachys pubescens. Obe vrste

mogu rasti jako dobro u mjeovitoj umi, uglavnom zbog P. pubescens koji ima bolju toleranciju

na hlad i plii korijenov sistem. Mijeanje pavlonije s P. pubescens ubrzava razvoj bambusovih

uma i na taj nain poveava prihode i prinose. Eksperimenti Kineske akademije umarstva

pokazaju da interkorporiranje pavlonije sa Keteleeria davidiana, Camellia oleifera i grmlje

ajeva bilo uspjeno.

Panju treba usmjeriti na podizanje kultura(usjeve) vee ekonomske vrijednosti. U ovom

trenutku drvee i grmlje koje se sadi izmeu Paulownia i pod njihovim kronjama u razliitim

dijelovima Kine ukljuuju:. Fraxinus chinensis, Morus sp, Poncirus trifoliata, Trachycarpus

fortunei i Lonicera japonica. U nekim mjestima, neka kineska ljekovita bilja su saena pod

kronjnom, kao to su Paeonia spp., Arisaema heterophyllum, Codonopsis pilosula, Ophiopogon

JAPONICUS, Chrysanthemum, Mentha Piperata, Ligusticum wallichii. U nekim mjestima,

umbir, celer i neka druga relativno na zasjenu tolerantna povra se uzgajaju. Takoer i vrste

zelenog gnojiva Coriaria sinica, Crotalaria juncea i Melilotus suaveola.

8.5. Pripremni radovi na terenu

8.5.1. Priprema rupe

Priprema rupe je preduslov za sadnju Paulownia, bilo na ravnici, u planinskim regijama, ili u

agroumarstvu. Rupe su uglavnom irine 70-80 cm i dubine 50-60 cm. Ponekad veliinu rupe

odreuje veliina sadnica.

8.5.2. Potpuna priprema terena

Neobraeno zemljite u planinskim podrujima, naputena zemljita i zemljita u kotlinama i na

padinama su pogodna za potpunu pripremu terena. Priprema zemljita bi trebao biti duboka

preko 30 cm i treba se izvoditi u ljeto, jesen ili zimu godinu prije sadnje. U planinskim

podrujima, posebno na strmim padinama, panju treba posvetiti ouvanju/zatiti vode i tla

ouvanje kada ukupni obavlja ukupna priprema terena. Stoga, velika podruja ili cijele padine ne

bi trebale da budu pripremljene na ovaj nain, ve samo u male zakrpe ili pruge paralelno sa

izohipsama prvo a kasnije iriti u fazama.

8.5.3. Priprema pruga i obrnuti nagib na terasastim zemljitima

Priprema pruga je prilagoena planinama sa blagim padinama i za mjesta sa dubokim tlima.

Priprema zemljita u pruge se vri uz izohipse, irina pruge 1-1,3 m, dubina 50 cm. Na

planinama sa strmijim padinama, obrnuti-nagib terasa, koje su visoke izvana i niske iznutra,

treba raditi na poboljanju vode i ouvanju zemljita. Oticanje vode i ispiranje tla treba sprijeiti.

Izvornu vegetaciju izmeu terase treba zadrati to je vie mogue.

8.6. Sadnja i regeneracija izdanaka

8.6.1. Sadnja

Poumljavanje se moe provoditi sadnicama iz rasadnika ili direktnom sadnjom reznica iz

korijena.

a) Sadnja sadnica - Ova metoda se intenzivno koristi u ovom trenutku, uglavnom u

zimskom periodu. Meutim, u posljednjih nekoliko godina uobiajena je sadnja u jesen (period

kada rast u visinu prestaje i neposredno prije nego otpadne list), na raznim mjestima i bolji su

rezultati dobiveni. U to vrijeme, temperatura zraka brzo padne i rast nadzemnog dijela je

zaustavljen ali je i dalje visoka temperatura tla, tako da drvee moe formirati kalus i stvoriti

novo korijenje prije zime. Ovo novo korijene e biti u mogunosti da upija vodu i hranjive tvari

iz tla te da podri rast i znatno skratiti period prilagodbe u proljee. Meutim, ovaj metod ne

treba koristiti u hladnijim podrujima. Mladice bez dovoljne koliine lignina ne bi trebalo saditi

u jesen. Regenerisane mladice su obino bolje. Sadnice visoke kvalitete treba izabrati za sadnju i

sortirati po visini prije upotrebe. Visoke sadnice ne bi trebalo saditi na mjestima sa siromanim

tlom i gdje vlada jak vjetar. Korijenski sistem treba zadrati to duim prilikom vaenja u

rasadniku. Mladice 4-5 m visoke obino zahtijevaju duinu korijena oko 40-50 cm. Paulownia

treba plitko saditi. Dubina sadnje treba da budu od 6-10 cm dublja od one u rasadniku. Nakon

sadnje, zemlju treba nagomilati se oko sadnice do visine od 15-20 cm.

b) Sadnja reznica korijena - Kao to je ranije reeno, reznice korijena je pogodna metoda

za poumljavanje, gdje nema dovoljno sadnica, Prednosti korijen reznica su: 1) nepotrebno da

raste i presaivanje sadnica; 2) period oporavka se moe skratiti; i 3) biljka brzo raste i moe se

dobiti korisno graevno drvo vrlo rano. Meutim, ovom metodom nije lahko upravljati i stabla

mogu biti neujednaene veliine. Biljke iz reznica korijena su manje visine 3-4 m u prvoj godini,

treba ih odrezati tako da se ponovo regeneriu. Presaivanje viaka mladica u blizini je jako

efikasno.

8.6.2. Obnova izdancima

Paulownia ima veoma jake izbojne sposobnosti. Izbojci iz bazalnog dijela panjeva ili na

podzemni korijeni nakon sjee moge se koristiti za regeneraciju umu. Izdanci rastu brzo u

ranom periodu i obino do 5-6 m u prvoj godini, a ponekad mogu biti i vei od 10 m. Ova

metoda regeneracije je jednostavna i esto je koriste uzgajivai. Meutim, drvee iz izdanka rano

slabi i podlona su bolestima. Dakle, ova metoda moe se koristiti u planinskim podrujima gdje

su sadnice nedostatne posao i upravljanje veliko, ali metodu ne bi trebalo praktikovati u puno

generacija.

8.7. Njega i gazdovanje/upravljanje

Da bi se podstakao brz rast i visok prinos; zatita, njegovanje i gazdovanje mladom umom je

jako vano, posebno u prve tri do etiri godine.

8.7.1. Zatita

Kora sadnica i mladih stabala je vrlo tanka. Povrede zarastu te je kvalitet grae lo. Prema tome,

povrede kore uzrokovane raznim agensima, fizike udarce i oteenja divljai treba izbjegavati

nakon sadnje. Povrede od mraza i insolacije treba sprijeiti na drveu starosti 1-2 godine. To se

moe sprijeiti rastopljenim kreom na kori stabala u kasnu jesen, poetkom zime ili u rano

proljee ili debla omotati travom i to zimi. Kako su stabla pavlonije u mladosti jako visoka i

imaju mali procenat korijena, prvih godina nakon sadnje jedne (1-2 god.), jak vjetar i oluje esto

uzrokuju zakrivljenje stabla koje treba ispraviti, poduprijeti i slino.

8.7.2. Zalijevanje i odvodnja

Pravovremeno i redovno zalijevanje treba initi posebno u sunom periodu. Mladice ne treba

navodnjavati dva puta na dan sadnje, ali bi trebalo da se zalijevaju sedam do osam dana nakon

sadnje. Poplave uzrokuje najvie tete. Potrebno je obezbijediti dobru odvodnju i sistem oticanja

vode (drenau).

8.7.3. Podrezivanje

Nakon sadnje na terenu, prema veliini mladica, 5-6 pari bonih pupoljaka treba zadrati u prvoj

godini. Oni e se razviti u nove grane s liem koje e brzo formirati kronju i pridonijeti

energinijem rastu. Odstranjivanje poinje tree ili etvrte godine nakon sadnje, prema stanju

rasta. U cilju stvaranja dovoljne koliinu svjetla i prostora za rast glavnog debla, neposredno

blize grane i nepotrebne bone grane treba ukloniti. Ako postoji nekoliko bonih grana koje treba

ukloniti, velika treba zadrati, a one male ukloniti kako bi sprijeili trule srca, uzrokovanog

gljivicama koje ulaze kroz velike rane. Kroz obrezivanje i njegu, uslovi rasta centralne osi

(debla) mogu biti poboljana te samo deblo moe brzo poveati debljinski prirast. Prethodno

ostavljene grane kronje treba potpuno ukloniti na zimu ili proljee u manje od dvije godine.

Visoka i uspravna stabla trebaju biti primjer i uzeti kao rezultat i poredba.

8.7.4. Proreda

Vrijeme proreda Paulownia nasada je vrlo usko vezana sa poetnom gustoom sadnje. Plantau

sa 5 x 5 m ili 6 x 6 m poetnog razmaka ili ume (agroumarstvo) sa 3-5 m razmaka, treba

prorijediti pet do est godina nakon sadnje. U ovoj fazi grane rastu blizu jedna drugoj, kronje su

guste i njihov dalji rast je inhibiran. U plantaama sa meukuturama gustine sadnje 5 x 10 m ili

6 x 12 m gdje je jedan red uklonjen jedan zadran prvo prorjeivanje, treba provesti pet do est

godina nakon sadnje.

8.7.5. Metode za poveanje debljinskog prirasta

Niske sadnice imaju tendenciju formiranja niskih i iskrivljenih stabala. Ovo ne samo da

negativno utie na uslove svjetla za poljoprivredne kulture, nego i smanjuje prinosa i kvaliteta

stabala. Stoga, treba koristiti umjetne metode za pretvaranje niskih stabala u visoka stabla. To je

veliki problem u uzgoju pavlonije.

Paulownia ima pseudo-dihotomno grananje10, postoji terminal pupoljak, aksilarni pupoljci i

dodatni-pomoni pupoljci, kako glavnom stablu tako i granama. Terminalni pupoljak i aksilarni

pupoljci na prvom treem nodiju generalno umiru tokom zime. U proljee naredne godine, u

aksilarni pupoljaka na treem do etvrtom nodiju razvije se u par bonih grana na glavnim deblu.

Metode poboljavanja debljinskog prirasta odnosno naini orezivanje i izgradnje stable se

obino ogledaju prema karakteristikama rasta raznih vrsta Paulownia kako bi se proizvela visoka

stabla. U ovom trenutku, koriste se sljedee glavne metode.

8.7.6. Shoot metoda (Izbojci)

Na skoro poumljeno zemljite, sadnice slobodno rastu u prvoj godini i razvijaju korijen. U

drugoj godini sadnice se reu na vratu korijena na jesen ili u rano proljee (Sl. 1). Novi izbojci e

razviti visoku strukturu i kasnije u snano deblo. Ova metoda se primjenjuje za uklanjanje

inferiornih sadnica (sl. 1).

8.7.7. Uklanjanje vrha i potenciranje bone grane

Ova metoda je pogodna za mlada stabla visoka manje od 3 m u drugoj ili treoj godini nakon

sadnje na terenu, ili imaju iskrivljena debla. U proljee prije poetka vegetacijkog perioda, cijelu

kronju treba odrezati neposredno ispod grane (sl. 2). Alternativno, prvi par grana se uklanjaju te

omoguavaju glavnom deblu da se razvije (sl. 3). Iskrivljen dio debla treba prekinuti u isto

vrijeme, ako je to potrebno. Rezanje bi trebalo biti od 1 cm iznad uspavanog pupoljaka. Otrim

noem sprijeiti cijepanje i rane pokriti blatom da se sprijei isparavanje vode. Ako nekoliko

pupoljaka niu istovremeno, odabrati jedan zdravi i jaki pupoljak koji je iznikao iz prvog para se

10 dihitomno granjanje - grananje u kojega se ila, izdanak ili talus grana uvijek u dva jednako znaajna ogranka (osi keri); takoer viliasto grananje (http://www.botanic.hr/praktikum/tumac_d.htm)

zadrava a drugi ukloniti (sl. 4). Ovako proizvedena manipulisana sadnica moe narasti 3-5 m u

istoj godini (slike. 3, 4), a rane su u potpunosti zarasle dvije do tri godine. Ova metoda je

jednostavna za praksu i ne utie na kvalitet drveta. Prakticira u drugoj godini nakon sadnje na

terenu. U nekim mjestima, ova metoda se ponovo koristi u treoj godini.

8.7.8. Orezivanje kronje

Manipulacija sa kronjom poinje na stablima starim 3-4 godine koja su niske. U proljee, oko

dvije sedmice prije poetka aktivnog rasta, treba izabrati uspavane pupoljak u blizini debla. Ranu

okomito na grani je napraviti noem na poziciji 2-3 cm iznad pupoljka, irine 1 cm, i dvije

treine kroz grane. Kronja treba biti razrijeen da pruimo to bolju uslove za preostale grane,

poveati prodor svjetla i ubrzti razvoj pupoljaka odmah ispod rane (slike. 49, 50). Sve ovo e

pomoi brem rastu ogranka obino 4-5 m visok. Nakon produetka debla, veinu grana na

originalnoj kronji treba ukloniti

prije ili za vrijeme zime iste

godine ili u proljee sljedee.

Mali broj grana moe biti zadran

do sljedee zime (sl. 50). U nekim

lokacijama s loim uslovima ili

jakih vjetrova, pretjerano visoka

stabla nisa dobra. Stoga,

manipulisanje kronjom treba

izabrati u skladu sa lokalnim

uvjetima, statusom drvea i ciljem

gazdovanja. Povremeno ravasta

debla moge proklijati iz jednog

zahvata kao to je prikazano na

slici 50a, b. Bazalni dio stabla se

proirio na slici. 50b.

Slika 3. Metode za popravljanje debljinskog prirasta

Slika 3. Rast paulovnije nakon uklanjanja vrha

8.8. Sjea

Obino produkcioni periodi u ovim plantaama traju 10ak godine. Pavlonija se karakterie jakom

izdanakom snagom i kvalitetnim izdancima, tako da se kultura brzo obnavlja.

Cijena soritmenata varira sa kvalitetom drveta u rasponu od 250 $ (Kvalitet E) do $ 550

(Kvalitet A1) po kubnom metru, visoko kvalitetno drvo iz Australije moe kotati ak 2000 $ /

m3, Tabela u nastavku se moe koristiti kao grubi vodi za odreivanje kvalitete drveta.

Tanji kraj

prenik (in) Godovi po

inu

8 6 4 4

9. ZAKLJUAK

irom svijeta, urbani centri, poljeprivredne povrine, farme se ire, esto na tetu prirodnih

umskih ekosistema, koji su i rtve sve vee potranje drveta. Gubitak ovih sistema uzrokuje

ozbiljne probleme. Erozije se poveavaju, poveanje temperature, izmjenjen reim padavina i

degradiranje profila tla. Uz nestanak uma globalno postoji kontinuirano poveanje zahtjeva za

sortimentima. Na FAO strunoj konsultaciji o SFM11 (Rim, 03-05 februar, 2003) procjenjuje se d

porast od 10% svjetske potronje drvnih proizvoda do 2010. godine, a porast od 15% do 2015.

godine. Uzimajui sve veu potranju drveta na tritima, potreba za programima poumljavanja

odnosno podizanje kultura uzima sve vei zamah. Sigurno da posebno i veliko mjesto u

budunosti e uzimati pavlonija, uzimajui u obzir osobine i kvalitete vrste koje su u

seminarskom radu spomenute. 3

11 SFM Odrivo upravljanje umama

10. LITERATURA

Ballian, D. (2011), Oplemenjivanja, kultivacije i uporabe pavlonije Paulownia tomentosa

(Thunb.) Steud. u Kini, Nae ume, 24-25., Sarajevo, 68-69.

Beus, V. (2011), Unikatne vrste u dendroflori Sarajeva Metasequoia glyptostroboides Cheng et

Hu. i Paulownia tomentosa Steud., Nae ume, 24-25., Sarajevo, 32-33.

Clatterbuck W. K., Hodges D. G. (2012) Tree Crops for Marginal Farmland Paulownia With a

Financial Analysis, the University of Tennesse

El-Showk, S., El-Showk N. (2003)The Paulownia Tree An Alternative for Sustainable Forestry,

The Farm.

Johnson D.V. (2000) Use of Paulownia for forest plantations in the Leon Region of Nicaragua,

Chemonics International Inc.

Kumarmangalam, N., Brajesh Y., Vaidya1 N., Henderson, K., Frost Lee, J., Stewart W.M.,

Dhekney, S.A., Joshee, N. A Review of Paulownia Biotechnology: A Short Rotation,

Fast Growing Multipurpose Bioenergy Tree, American Journal of Plant Sciences, 2013,

4, 2070-2082

Kuppinger, D. M., White, P.S., Jenkins M.J. (2006) Predicting the invasion and survival of the

exotic species Paulownia tomentosa following burning in pine and oak-pine forests, Fire

Science Program, 1-53.

Kuppinger, D.M. (2010) Nature in a Name: Paulownia tomentosaExotic Tree, Native

Problem, Fire Science Brief 116:1-6.

Paulownia in China: Cultivation and utilization by Chinese Academy of Forestry staff (1986)

Asian network for biological sciences & IRDC, 1-74.

Puyeddu, M., Marras, G., Murino, G. (2012) Paulownia Tree Planting in Sardinia (Italy) and

Its Evaluation for Agroforestry Systems and Sustainable Land Use, Journal of

Environmental Science and Engineering B 1 1192-1195.

Woods V.B. (2008) Paulownia as a novel biomass crop for Northern Ireland?, AFBI,

Hillsborough, No. 7, 1-56.

Izvori sa interneta:

http://www.paulownia.rs/clanci/paulovnija/karakteristike-rasta-paulovnije.html

http://www.zlatnatuja.com/paulownia.php

http://www.paulowniatrees.com.au/carbon1.htm

http://sumlist.sumari.hr/200405.pdf

http://portal.nifa.usda.gov/web/crisprojectpages/0212993-biotechnological-investigations-on-specialty-

plants-scutellaria-and-paulownia.html

http://www.worldpaulownia.com/html/about_paulownia.html

http://www.croenergo.eu/Hrvatska-posjeduje-najmodernije-nasade-Paulovnije-u-cijeloj-EU-22746.aspx

http://www.znanjenapoklon.rs/clanci/agroekonomija/saveti-za-uzgoj-paulovnije.html

http://www.gospodarski.hr/Publication/2014/17/paulovnija-se-sve-vie-sadi/8059#.VGN6xmdRnSg

http://www.agroburza.hr/2014/03/drvo-buducnosti-paulownia-elongata/