1

2

Poštovani pčelari,članovi udruženja pčelara „Bagremac“ Gračanica i „Roj“ Srebrenik. Obraćam Vam se da pozicije glavnog i odgovornog urednika ilustrovanog pčelarskog časopisa „Pčelarstvo“.Početak izdavanja ovog časopisa je plod konkretnog dogovora udruženja pčelara „Roj“ Srebrenik i „Bagremac“ Gračanica koji ce izlaziti u tiražu od 300 primjeraka u svaka 3 mjeseca. Odavno se osjeća potreba za ovakvim časopisom koji će biti edukativno-informativnog karaktera gdje će pčelari moći iznijeti svoja iskustva, razne informacije i prijedloge. Ovaj časopis će biti otvoren za sve one koji žele da svoje iskustvo podijele sa drugima. Razmjena informacija je veoma bitan segment u dobroj organizaciji pa i u pčelarskoj proizvodnji. Došli smo u poziciju da pomažemo firme iz drugih država koje žele da nam prodaju opremu i razne potrebštine za pčelarstvo, najčešće i sumnjivog kvaliteta a imamo kvalitetne opreme koju proizvode ljudi, najčešće pčelari sa područja našeg kantona. Ovo je prilika da promovišemo naš domaći proizvod putem malih oglasa koji ćemo štampati u svakom broju časopisa. Štampanje ovog časopisa je primjer saradnje dvaju udruženja, put kojim bi se i drugi trebali priključiti, a sve u cilju promovisanja pčelarstva i dobre pčelarske prakse. Ovih dana do mene stižu informacije o prinosima na pojedinim lokacijama i stiče se utisak da vlada velika zabrinutost kod pčelara jer je i ova godina ispod očekivanja. Po nekim informacijama Hercegovina je ove godine bez meda a u ostalim krajevima gdje je bilo nešto vrcanja prinosi se kreću oko 10 kg po košnici na bagremu. Foto: Emir H.

Iz svega navedenog postavlja se pitanje opravdanosti bavljenja, međutim treba većina pčelara da stavi tačku na dosadašnji način proizvodnje i da se upita zašto se

ne oduzimaju drugi pčelarski proizvodi kao što su: polen, propolis, matična mliječ i dr., pa da onda na toj osnovi sagledamo rentabilnost pčelinjaka. Krajem septembra mjeseca počinje sajamska manifestacija u Srebreniku koja iz godine u godinu postaje sve kvalitetnija. Ovo je ujedno i poruka pčelarima da su dobrodošli na sajam pčelarstva u Srebreniku koji ce se održati 27.septembra. Na kraju ću vam poželjeti da dobro pripremite pčelinja društva jer kao što je poznato to je osnov iskorištenja pčelinjih paša u narednoj godini. Lijep pozdravZukić Pašezad 062/185-681 pasezadzukic @ hotmail.com

Foto: Samir Suljić

OBAVJEŠTENJEPčelarsko društvo „Roj“ Srebrenik dana 27.septembra (utorak) organizuje 3. sajam pčelarstva i pčelarske opreme „Srebrenik 2011“.Pravo izlaganja imaju svi oni koji unaprijed rezervišu svoje učešće. Izlagači će biti dužni donirati po 1 kg meda koji će se pokloniti u humanitarne svrhe. U okviru sajamske manifestacije biti ce održan bogat zabavni i edukativni program.Kontakt osoba: tehnički sekretar udruženja Enes Moranjkić. Tel.061/393-250

Med,otrov ili lijek

Osjećam se privilegovan štosam pčelar.U nekoj idealnoj državi pčelari bi svakako imali poziciju kakvu i zaslužuju.Pravi pčelari imaju pozitivan učinak na sveopšte uslove života na Zemlji kako lokalno tako i globalno.Pod pojmom "Pravi pčelari" podrazumijevam onaj dio ove populacije koji se prema pčelinjoj zajednici kao jedinstvenom organizmu odnosi sa dužnim respektom.U novije vrijeme puno pažnje se posvećuje pojavi stresa

3

Zajednički informativni list za pčelare općine

Gračanica i općine Srebrenik

SADRŽAJ1 Uvodna riječ 2 Radovi na pčelinjaku u narednom periodu 3 Važni događaji4 Zanimljivosti 5 Naši pčelari6 Obavještenja i oglasi IZDAVAČUdruženje pčelara „Roj“

Srebrenik ul. Radnička bb Srebrenik

iUdruženje pčelara

„Bagemovac“ Gračanica ul. M. Paše Budimlije bb

GračanicaGLAVNI UREDNIK

Pašezad ZukićREDAKCIJA

Suljić SamirEmir Hifziefendić

Mehmedović MehmedHasan Šabić

Hadžić AbdulahIbrahim Huskanović

Mujkić ĆazimŠako Sulejman

LEKTORMoranjkić EkremTEHNIČKA OBRADASuljić Samir

Emir HifziefendićSPONZOR

DOO „HERCEG“ SREBRENIKDOO „PLASTEKS“ GRAČANICA

DOO „HIDROMONT“ SREBRENIK

DOO „EUROCARGO LOGISTIC BH“

GRAČANICADOO „PERSEL“ SREBRENIK

„MIRNA“ GRUPA GRAČANICADOO „MANI“ SREBRENIK

DOO „RADIJUS“ GRAČANICADOO „AGROPEST“ GRAČANICADOO „BAUWOOD“ GRAČANICA

TIRAŽ300 primjeraka

kod pčela.Pod ovim pojmom podrazumijeva se skup različitih utjecaja koji negativno djeluju na harmoničan život pčela.Ove uticaje možemo uglavnom svrstati u dvije skupine.U prvoj su svakako nestručno vođenje pčelinjih zajednica od strane pčelara, a izazvano pohlepom ili nezanjem.U drugoj skupini su negativni učinci klimatskih promjena i sve veća upotreba pesticida i herbicida u poljoprivredi.Obzirom da naša država ne spada u red industrijskih razvijenih država moglo bi se reci da nemamo pretjeranih problema sa zagađenjem zemljišta, a samim tim i medonsnih biljaka.Kada su u pitanju problemi iz prve skupine tu vec imamo drugačiju sitaciju.Ovdje ću se kritički osvrnuti na jedno od važnijih pitanja, a to je borba protiv varoe.Iako se na svim predavanjima propagira upotreba sredstava na bazi timola koja ne zagađuju vosak i med jedan broj pčelara i dalje koristi lijekove-otrove na bazi amitraza.Čak su se i modernizovali pa koriste tkz "topove" pomoću kojih jednim "pucnjem" ispune cijelu košnicu dimom. Imao sam priliku vidjeti kako to izgleda.Zastrašujuće!. Cijela košnica i pčelar u dimu i još se čovjek osjeca moćno. Nevjerovatno!. Poslije svoj med prodaje pod zdravu hranu ili još gore lijek.Najčešće je to zaista pravi prirodni med ali pun hemikalija izuzetno opasnih po zdravlje.

Vec sam pisao o tome kako sam prošle godine koristio "ApilifeVar" sredstvo na bazi timola.Pokazao se izuzetno efikasan.

Način postavljanja "ApilifeVar" na satonoše

Uz ovo sredstvo koristio sam i "KAS-81" ili prostije odvar od borovih

pupoljaka i pelina koji djeluje preko hemolimfe pčele, a izvrstan je i protiv nozemoze.I na kraju u novembru kad nestane legla preostalu varou dotučem oksalnom kiselinom.Ove godine sam nabavio "BeeVital" sredstvo iz Austrije.U njegovom sastavu su: eterična ulja, oksalna,limunska i mravlja kiselina.Jedna od njegovih prednosti što se može koristiti uvijek, iako se preporučuju tri glavna tretmana u avgustu. Pakuje se u plastične boce od pola litra i iz istih se direktno prska po ulicama pčela. Podstiče higijensko ponašanje kod pčela.Primijetio sam da pčele sa druge pčele skidaju varou.Već sam dva puta tretirao i veoma sam zadovoljan učinkom.

Foto: Samir SuljićNa kraju ovog teksta pozdravljam sve pčelare koji imaju želju da njihov med bude zaista "med" a ne otrov. Pozdravljam izlazak pčelarskog lista i želim mu dug i plodan život.

Kasim MujabašićKrojčica do 195 TuzlaMob: 061 953 948

Pčelarstvo kao terapija za ljude treće životne dobi

Odlazak u penziju, odnosno prestanak obavljanja svakodnevnih radnih aktivnosti u čovjeku često izaziva jedno depresivno psihičko stanje.Tada kod čovjeka lako nastane kriza identiteta, osjećajodbačenosti, nepotrebnosti, suvišnosti i usamljenosti.Čovjek počinje da „čeprka“po sopstvenom životu tražeći opravdanje dosadašnjeg života,sadašnjosti i potrebe u budućnosti.Obzirom da se ovo događa u vrijeme vidljivih znakova starenja čovjek lako

zapadne u depresivno stanje. Ovakvo psihičko stanje po pravilu remeti normalne funkcije srca, želuca, nervnog i drugih važnih sistema u ljudskom organizmu.U takvim situacijama čovjek mora sebi da nađe neki hobi ili dodatnu aktivnost koja će ga radno angažovati. Poslijepodnevne lagane šetnje jesu korisne ali ne i dovoljne aktivnosti, jer će se one vremenom sve više zanemarivati pošto za njih ne postoji prava motivacija,niti ona čovjeka obavezuje na takvu aktivnost. Bavljenje pčelarstvom je pravi izlaz iz ovakve situacije.Ono čovjeka obavezuje baš onoliko koliko je potrebno da se radno ne zapusti.Pčelarstvo kao hobi je naročito poželjno za ljude koji su svakodnevno psihički angažovani i napregnuti. Tako će najčešće boraviti u prirodi, okruženi ugodnom atmosferom koja vlada na pčelinjaku. U tim uslovima pčelar zaboravlja na sve svoje životne, poslovne pa i porodične probleme, te na pčelinjaku doživljava psihičku relaksaciju. Čovjek je radeći sa pčelama sve više ubijeđen da u životu može opstati samo u zajednici sa drugim ljudima te postaje društveno biće u pravom smislu te riječi. U biti čovjeka je da živi što duže i da pri tome radi onoliko da ne osjeća breme svojih godina. Napomenimo samo podatak ruskih istraživača da se među 130 tamošnjih stogodišnjaka njih preko 100 cijelog života bavilo pčelarstvom. Pčelari kroz svoja druženja, često ostvaruju nove kontakte,poznanstva i prijateljstva i to sa ljudima vrlo različite strosne strukture, stepena obrazovanja i kulture. Na pčelarskim terenima često se druže potpuno ravnopravno i polupismeni zemljoradnici i profesori univerziteta. Prema tome bezbroj je razloga da se čovjek bavi pčelarstvom a samo jedan da se ne bavi tim, a to je alergija na pčelinji ubod. Emir HifziefendićU.P.“BAGREMOVAC“Gračanica

JULI

Za većinu pčelara koji ne sele svoja pčelinja društva ovo je često bespašni period, te bi trebalo obratiti pažnje na količinu hrane u društvima a naročito novoformiranim rojevima. Za

4

održavanje mikroklime u košnicama pčele u ovom mjesecu troše velike količine vode, te je veoma važno da njihova obližnja pojilišta ne presuše. Veoma je važno obratiti pažnju na ventilaciju na onim košnicama gdje ne postoje varoa podnjače zbog visokih temperatura u ovom mjesecu i opasnosti od topljenja i deformisanja saća. Svkakako treba limene uloške izvući van podnjače kako bi bila maksimalno omogućena ventilacija košnice. Mnogi seleći pčelari ovaj mjesec iskoriste za seobu društava na kasnu lipu i šumsku pašu u predjelima sa većom nadmorskom visinom. Ukoliko je medobranje na lipovoj paši bilo uspješno potrebno je u ovom mjesecu izvršiti vrcanje viškova meda vodeći računa o potrebnim zimskim zalihama cvjetnog meda. Mlađi pčelari trebaju posebno voditi računa da se ne izazove grabež na pčelinjaku koja lako zahvati slaba i obezmatičena društva a nekada može potpuno uništiti pčelinjak. U ovom mjesecu se često vrši zamjena starih matica pa bi trebalo obratiti pažnju na kvalitet legla mladih sparenih matica.

AVGUSTI ovaj mjesec je za pčele prilično bespašan kako u nektarskoj tako i u polenskoj paši, te pčele često posjećuju i alternativne izvore ugljikohidrata i bjelančevina.

Foto: Emir H.Na fotografiji pčele skupljaju mljeveni keks petit kao izvor bjelančevina u bespašnom periodu. U drugoj polovini mjeseca matica počinje nositi jaja iz kojih će se izleći dugoživuće zimske pčele. Od 1 avgusta je preporučljivo podsticajno prihranjivanje

pogačama ili sirupom narednih 30-40 dana, kako bi matica položila što veći broj jaja iz kojih će se izleći pčele koje će moći preživjeti zimu i odnjegovati prve generacije legla u februaru i martu iduće godine. Dugogodišnja ispitivanja su pokazala da se među preživjelim pčelama u martu njih preko 88% izleglo imeđu 20-tog avgusta i 15-tog septembra prošle godine. Ako oduzmemo od 20 avgusta 21dan (koliko traje period inkubacije radiličke larve), dobili smo vrijeme kada je matica zalegla prva jaja budućih zimskih pčela. To vrijeme je oko 1 avgusta (početak podsticajnog prihranjivanja). Na biološko starenje pčele radilice najviše utiču dva faktora i to: 1. količina odnjegovanog legla .2. vremenski period pčele kao izletnice na poslovima izvan košnice. Pčele izležene u drugoj polovini avgusta i prvoj plovini septembra su upravo pčele koje su bile „pošteđene“ poslova iz gore navedena dva faktora. Stoga one i jesu nosioci prezimljavanja pčelinjeg društva. Pčele izležene poslije 15-tog septembra su često njegovane u uslovima loše mikroklime u košnici uz prisustvo veće koncentracije varoe po jednoj larvi (male količine raspoloživog legla u kojem varoa parazitira), te i ove pčele često imaju skraćen životni vijek. Oko 1-og avgusta bi trebalo izvršiti prvo tretiranje protiv varoe preko dimnih listića ili na neki drugi način. Ovo tretiranje bi trebalo ponoviti još 2-3 puta u vremenskim razmacima 4-5 dana, kako bi se skinulo što više generacija varoa koje izlaze iz legla na mladim pčelama.

Foto:Emir H.

Pčele u julu i avgustu za održavanje mikroklime u košnici troše velikekoličine vode.

SEPTEMBARU ovom mjesecu bi trebalo izvršiti dopunu zimske hrane svim društvima koja imaju ispod 15 kg meda. Dopunu možemo vršiti dodavanjem okvira sa medom iz rezervi (okviri iz zdravih društava koja imaju preko 20 kg meda), ili dodavanjem šećernog sirupa koncentracije 2:1 u korist šećera. Dosipanje sirupa treba vršiti u što većim obrocima koje pčele mogu prenijeti za jednu noć. Zimsku prehranu sirupom treba izvršiti od 1-15 septembra kako bi na preradi sirupa bile što više angažovane ljetne pčele koje će ionako ubrzo uginuti. U septembru bi trebalo izvršiti još jedno kontrolno tretiranje protiv varoe, kako bi se „skinule“ poslednje eventualno preostale varoe sa pčela. U ovom mjesecu bi trebalo voditi računa o grabeži te suziti leta na košnicama na onoliko centimetara koliko pčele zauzimaju ulica.

Pored ovih tretiranja protiv varoe svakako se preporučuje i tretman rastvorom Oksalne kiseline koji se vrši u novembru, odnosno u vrijeme kada u društvu potpuno prestane njegovanje „otvorenog“ legla (Oksalna kiselina šteti larvama u otvorenom leglu).

Emir HifziefendićU.P.“BAGREMOVAC“ Gračanica

Gračanički pčelari na praktičnom predavanju u

KladnjuU nedjelju 10.07 2011 god.je Gračaničke pčelare U.P. Bagremovac ugostio na svojoj pčelarskoj farmi u Gornjoj Mahali poznati dugogodišnji pčelar praktičar i inovator Abdulah Vejzović iz Kladnja.Vejzović je uz

piće, jagnjetinu i povremenu svirku harmonike Rifata Kovačevića prenosio pčelarima svoje 40-to godišnje iskustvo.Vejzović je pored predstavljanja svojih inovacija u pčelarstvu prenio svoja iskustva kako postići veće prinose u glavnoj paši.Pčelari su mogli vidjeti magacin i radionicu u njegovoj vikendici.Nakon posjete Vejzoviću

5

pčelari su obišli još jedan veliki pčelinjak u Gojkovićima pčelara Senahida Čauševića sa preko 150 košnica,te posjetili kanjon Drinjače i Djevojačku pećinu.

Foto: Emir H.Vejzović na svom pčelinjaku sa gostima

Foto: Emir H.

Predavanje za pčelare opštine Gračanica

Obzirom da je predavač mr.Goran Mirjanić bio spriječen zbog velikog interesovanja za predavanje širom BiH, udruženje pčelara Bagremovac angažovalo je 05.06.2011 god. predavača Abdulaha Vejzovića iz Kladnja, na temu praktično pčelarstvo (I dio). Ovo je trebalo da bude treće praktično predavanje USAID FARMA škole pčelarstva. Obrađeno je nekoliko tema iz oblasti praktičnog

pčelarstva te na kraju dati odgovori na sva pitanja pčelara. Pčelarima je i prezentirana univerzalna podnjača-hranilica koju je patentirao Vejzović.

Foto: Emir H.

Predavanje Abdulaha Vejzovića iz Kladnja

Foto: Emir H.Pčelari sa Abdulahom Vejzovićem nakon predavanja

Pčelari ponovo bez bagremovog meda

Iz razgovora sa gračaničkim pčelarima saznajemo da i ova 2011 godina nije omogućila vremenske

prilike za dobro medenje bagrema. Pčelari su u prosjeku vrcali oko 5 kg meda po društvu poslije bagrema,a oni koji su selili pčelinja društva nešto malo više. Rijetki su pčelari koji su vrcali čist sortni bagremov med obzirom da kod mnogih pčelara udio bagrema u medu početkom juna nije bio ni 50%. Moglo bi se reći da je to više kombinacija bagrema i maslačka koji je medu dao prepoznatljivu narandžastu boju. Ipak ova godina nije zahtijevala od pčelara posebnu prihranu društava za razliku od 2010 godine, u kojoj su mnogi pčelari morali prihranjivati svoja pčelinja društva tokom čitave godine, a oni koji nisu to radili, imali su dosta gubitaka tokom zime i jako usporen proljećni razvoj društava. Poučeni prošlogodišnjim dugim bespašnim periodima zasad se mnogi pčelari gračaničke opštine koji ne sele svoja društva nadaju da će im lipova i livadska paša omogućiti dovoljne količine meda za kvalitetno zimovanje pčelinjih društava, bez veće jesenje prihrane. Emir H.U.P. “Bagremovac“ Gračanica

Foto: Emir HPredstavnici IFOR–a za sjeveroistočnu Bosnu sa sjedištem u Modriči 19.05.2011.god. posjetili kancelariju U.P.“Bagremovac“.

Na pčelinjaku Abdulaha Vejzovića Gračanički pčelari su se mogli uvjeriti u jedan veoma rijedak fenomen u pčelarstvu.Slučaj je zanimljiv po tome što je poznato da u društvu mogu biti dvije i više matica samo na kratko, kada se vrši „tiha smjena“ i kada se društvo roji. Vejzović je otvorio košnicu u kojoj je istovremeno radilo 5 matica bez ikakvog ograničavanja već dva mjeseca. Naš fotoaparat je uspio zabilježiti detalj na kome se vide 3 matice na jednom ramu.

Emir HifziefendićU.P.“BAGREMOVAC“Gračanica

6

Foto:Emir H.

Foto:Emir H.

Lijek za pčelinji ubod

Svima je bolno ono mjesto uboda pčele i neugodan otok koji nastane pri tome, pogotovo ako je to u predjelu lica, oka, uha i slično.Ovdje želim reći da i za to imamo lijek u prirodi, najčešće blizu naših košnica.To je biljka zvana u narodu Haluga ili Havdika. Dovoljno je odmah izvaditi žaoku i ubod (mjesto uboda) natrljati zgniječenim listom te biljke.Nakon toga nema ni bola ni otoka.

Pčelinji otrov kao protuotrov za zmijski ujed

Nije nam namjera da eksperimentišemo i igramo se sa životima jer ujed nekih otrovnica nije šala,

potreban je hitno serum protiv ujeda zmije. Želim vam prenijeti jednu priču o događaju vezanu za ovu temu. Dešava se da u jednom gradu u Australiji daleko od drugih većih centara dijete ugrize zmija otrovnica. Pošto nije blizu bolnica roditelj pčelar pušta da dijete ubode više pčela u predjelu ujeda zmije. Ovdje se naravno ide u bolnicu koja je daleko nekoliko sati. Tu nema seruma protiv ujeda zmije. Idu u najbliži grad koji je udaljen čitav dan vožnje. Kad je na kraju ljekar koji primio dijete vidio i saslušao roditelje,vidio mjesto ujeda pitao je kad se desilo, čudio se i dao serum protiv ujeda zmije-protuotrov. Tvrdio je da je čudo da poslije toliko sati nakon ujeda čovjek uopšte može biti živ, kao i to da je dijete jedino zahvaljujući pčelinjem otrovu u organizmu ostalo živo. Treba reći da je dijete preživjelo. Ponavljamo, priča govori o snazi pčelinjeg otrova a nije nam cilj da tvrdimo da to treba da bude jedina terapija. Događaj je svakako dao povoda ljekarima i farmaceutima da rade ispitivanja mogućnosti primjene pčelinjeg otrova u ove svrhe i svakako pravljenja nekog seruma sa upotrebom pčelinjeg otrova u te svrhe. Dotle se svakako preporučuje uobičajeni postupak primjene seruma za ujed zmije otrovnice.

Hasan ŠabićU.P.“BAGREMOVAC“Gračanica

U Babićima nedaleko od Gračanice nalazi se pčelinjak Ibre Imamovića, sa oko 50-tak društava. Imamović nekadašnji učitelj, danas penzioner već se preko 30 godina bavi pčelarstvom.Na svom pčelinjaku je svakodnevno, a u ovim julskim danima najviše vremena provodi snadbijevajući vodom pojilice na svom pčelinjaku. U bespašnom periodu jula i avgusta njegov pčelinjak svakodnevno potroši od 50 do 70 litara vode. Imamović kaže da se ne smije dozvoliti da pojilice ostanu ni nekoliko sati bez vode, jer je kasnije pčele teško naviknuti na pojilice što je svakako problem ako se u blizini nalaze zagađeni izvori vode. Na njegovom pčelinjaku se nalazi i stari paviljonski pčelinjak sa AŽ košnicama u kojem i danas čuva nekoliko društava. Tokom čitave godine svoja društva drži na tri LR nastavka, te na taj način čuva staro saće od voskovog moljca. U prizemlju svoje porodične kuće, u svojoj pčelarskoj radionici on samostalno izrađuje kompletnu opremu za svoj pčelinjak.Ove godine je sa svog pčelinjaka početkom juna izvrcao oko 250 kg meda od bagrema i maslačka.Med od lipe nije htio ni vrcati plašeći se da društva ne bi ostala bez dovoljno hrane obzirom da je lipa slabo „medila“.Na svom pčelinjaku redovno skuplja polen i propolis a uskoro će početi proizvoditi i matičnu mliječ.Kao aktivan član udruženja i član upravnog

7

odbora U.P.“Bagremovac“nesebično prenosi svoje iskustvo i na mlađe pčelare, kako u prostorijama udruženja tako i na svom kućnom pragu za koje je uvijek imao dovoljno vremena.Svake godine imamović pokloni nekolio rojeva mlađim pčelarima koji pokušavaju da prošire svoje novoformirane pčelinjake ili da nadoknade stradala društva zbog lošeg zimovanja i drugih razloga. Za Imamovića bi se moglo reći da je jedan od uzornih naprednih pčelara opštine Gračanica.

Priprema pčelinjih društava za zimu i zazimljavanje u L-R košnicama

PAŠEZAD ZUKIĆ - TINJA

Foto:Pašezad Zukić

Foto:Emir H. Ibrahim Imamović iz Babića kod Gračanice se preko

30 godina bavi pčelarstvom

Emir H.U.P.“Bagremovac“

Kada se govori o pripremi pčeljinjih društava za zimu onda se mora naglasiti da taj proces traje nešto duže nego što se to,ustvari misli i prakticira.Neću se vezati za datume,jer u pčelarstvu je to gotovo nemoguće. Treba istaći da je to vrijeme prestanka veće izraženosti rojevnog nagona. U principu se moramo od

tog momenta ozbiljnije posvetiti onim pčeljinjim društvima koje planiramo uvesti u zimu.Posebnu pažnju moramo posvetiti jačini pčeljinjih društava, pošto je to vrijeme još aktivne sezone, kad nerijetko ima i dobrog unosa nektara,onda je to još jedan od razloga da se posveti posebna pažnja jačini pčeljinjih društava.Ako kod pojedinih pčelinjih društava nismo zadovoljni sa jačinom onda se mora tražiti razlog takvog stanja. Najčešći razlozi su nekvalitetne ,stare istrošene matice i slab unos nektara i polena u bliskoj prošlosti.Jedino rješenje takvog stanja,da nam se u budućnosti ne bi dešavali takvi problemi, je da moramo voditi računa o mladim,kvalitetnim maticama i količini hrane.Period mijenjanja matica je upravo juli i avgust mjesec,zavisno od lične prakse koju svaki pčelar po svom uvjerenju primjenjuje. Moje mišljenje je da je matice najbolje zamijeniti krajem avgusta mjeseca. Matice koje dodajemo su čuvane u nukleusima i nisu imale mogućnosti da se istroše zbog male zapremine nukleusa. Drugo, one neće učestvovati u proizvodnji zimske pčele, što je još jedan argument koji ne možemo zanemariti.Važno je napomenuti da je juli mjesec kada trebamo veoma ozbiljno razmišljti o suzbijanju varoe. Još smo u periodu, kada primjenjujemo tzv.biološku borbu protiv varoe, a ona se sastoji u tome da se dodaje okvir bez žice i satne osnove na gradnju pčelinjem društvu sa jedne strane legla. Kada trutovsko leglo u njemu bude zatvoreno, okvir se vadi i nosi na topljenje. Na takav način možemo odstraniti, po nekim autorima i do 50% varoe. Kod dodavanja građevinjaka moramo voditi računa o kontinuitetu dodavanja takvih okvira zbog uspješnosti tog načina borbe protiv varoe.Prije hemijskog tretiranja pčelinjih društava potrebno je

8

oduzeti višak meda. Sada je to idealna prilika jer se ionako nalazimo na kraju sezone. Posebnu pažnju moramo voditi o količini meda kojeg ostavljamo za zimovanje. Kada govorimo o varoi onda moramo spomenuti da se na našem tržištu u posljednje vrijeme pojavljuju lijekovi raznih komercijalnih naziva. Pčelari su zbunjeni nametanjem takvih lijekova koji su uglavnom na biljnoj bazi i ne zagađuju pčelinje proizvode. Svoj sud o tome nebih sada iznosio, jer sam mišljenja da vrijeme treba pokazati vrijednosti i realan učinak takvih aparata. Ja na svom pčelinjaku,koristim uglavnom organske kiseline, pripravak koji ima amitraz, supstancu praškaste materije kao što je peludal a od ove godine i bevital. Važna stvar o čemu pčelar mora voditi računa je hrana, odnosno količina, kvalitet i raspored. Treba prije svega razlučiti dva termina koji se koriste a to je obezbjeđenje potrebe količine hrane za zimu i stimulativno prihranjivanje. Na svom pčelinjaku,od 20-25 jula vršim detaljan pregled pčelinjih društava koja su određena za zimovanje. Pregled se najviše praktikuje u cilju dobijanja informacije o količini hrane i kontinuitetu polaganja matice. Po dobivenim informacijama postupam na sljedeći način. Ako je u pitanju nedovoljna količina hrane onda postupam po sljedećem redoslijedu: ne remetim raspored nastavaka koji se u tom periodu ustanovi. Hrana se dodaje u velikom količinama, 2-3 l u vremenu od 25.jula do 01.avgusta. Sva dodata hrana će biti uskladištena u nastavak iznad legla. Slijedeca operacija koju radim se odnosi na to da početkom avgusta vrčim manipulaciju s nastavcima tako da nastavak u kome je većina hrane stavljam ispod plodišta. Tog momenta smo dobili situacije da će pčele u većoj ili manjoj mjeri prenositi hranu iz nastavka ispod plodišta koja će ujedno i potisnuti maticu da leže u nižim dijelovima gornjeg nastavka. Time smo dobili efekt stimulativnog automatskog prihranjivanja,sto je i potrebno u mjesecu uvgustu. Drugi ostvareni cilj je da smo dobili savršen raspored hrane na način kako to pčele najbolje znaju i uraditi.Ne smijemo zaboraviti da smo kalendarski u avgustu mjesecu gdje u većini krajeva nema paše pa se zbog toga može desiti grabež na pčelinjaku. Da bi predupredjili štetno stanje na pčelinjaku moramo preduzeti potrebne mjere da ne dođe do neželjenih situacija. Svo vrijeme mjeseca avgusta moramo voditi računa o količini legla u košnici. Ako želimo da zazimimo jaka pčelinja društva onda taj broj okvira sa leglom se mora kretati od 7-8, ako nije takav slučaj onda okvire sa zatvorenim leglom moramo dodavati iz pomoćnih društava.Veoma često slušam priče pojedinih pčelara da im se dogodi, da pored velike količine hrane u gornjem nastavku, pčele ugibaju od gladi jer su formirale kube u donjem nastavku koji je u zimskom periodu sa malom količinom hrane. Da se takvi problemi ne bi dešavali, nesebično predlažem prezentirani način dodavanja hrane jer je to način koji se praktikuje na mom pčelinjaku više godina i koji je prešao sve stroge kriterije ocjenjivanja. Napominjem da potrebna količina hrane koja mora biti dosupna pčelama uvijek treba da iznosi u našim klimatskim uvjetima iznad 15 kg. Ono pčelinje društvo koje nema tu količinu hrane mora se prihranjivati sve dok ne dostigne potrebne zalihe s tim da treba voditi računa da hranu ne smiju prerađivati pčele koje će nositi teret zimovanja.U slučaju da se pojave značajni periodi bez polena,a koji je bitan za uzgoj zimske pčele onda se mora intervenisati sa polenom iz rezerve. Ako pak nemamo ništa u rezervi onda moramo koristiti zamjenu, ali ćemo postići mnogo manji efekt u odnosu da u prirodi ima polena u izobilju.

U septembru mjesecu uglavnom trebamo kontrolisati da li smo uradili prave stvari u prethodnom periodu. Ja,u tom vremenskom periodu vadim krajnje okvire tako da umjesto 10 u svakom nastavku ostavljam po 8 okvira. Ako eventualno ima meda na tim okvirima,a oni budu sa saćem lošijeg kvaliteta, isijecam saće sa medom i stavljam ga u velike hranilice ispod krova košnice, gdje pčele imaju pristup. Pčele će svo saće očistiti od meda i med uskladišiti na njima najpogodnije pozicije. Sa ovakvim načinom rada pčelar može ujedno da čeka period dodavanja prvih pogača.Još nam ostaje faza tretiranja oksalnom kiselinom koja se daje u periodu kada pčelinja društva nemaju legla,a to je najčešće period novembra i decembra. Kao posljednja operacija u kalendarskoj godini vršim utopljavanje pčelinjih društava sa nekoliko listova novinskog papira, ali i tu operaciju vršim u novembru mjesecu.Pogrešna je praksa pojedinih pčelara da utopljavanje vrše u periodu od mjeseca oktombra zbog toga što taj mjesec zna često biti topliji nego obično. Tada se matica usred povoljnije mikroklime u košnici ponovo aktivira pa imamo za posljedicu 2-3 okvira potpuno nepotrebnog legla. Na odgajanju legla u tom periodu zimske pčele će se u dobroj mjeri istrošiti.Na mom pčelinjaku odavno je praksa da se početkom oktombra svi ulošci na mrežastim podnjačama s ciljem da se što je moguće aktivira matica u mjesecu oktombru.

Piše: Pašezad Zukić tel.: 062/185-681e-mail:pasezadzukic@hotmail.com

PAŠEZAD ZUKIĆ – TINJA : PROIZVODNJA VRCALJKI

Foto:Pašezad Zukić

9

Foto:Pašezad Zukić

Interesantan način sprečavanja izlazka roja iz košnice

Rojenje kao prirodna i normalna pojava u pčelinjoj zajednici je za napredne pčelare nepoželjna međutim za pčelinju zajednicu je veoma korisna iz razloga što je to jedini način razmnožavanja i prilikom tog čina pčelinja zajednica se u dobroj mjeri oslobađaodređenih bolesti kao i varoe koja je ujedno i najveći neprijatelj pčelinje zajednice.U ovom tekstu želim da objasnim jedan od nekoliko sigurnih načina borbe protiv rojenja koji je u 100 % slučajeva uspješan čak i kada mlade matice izlaze iz matičnjaka.Postupak se sastoji iz toga da se iz pčelinje zajednice koja je u dobroj mjeri ušla u rojevni nagon povade svi okviri sa pčelama i leglom i pčele stresu u prazan nastavak.Matičnjak je na okvirima uništio i te okvire sa leglom i hranom podijelimo u druga društva.Pčele koje smo stresli u praznu košnicu poklopimo i tako ostavimo do sutrašnjeg dana kada tim pčelama koje su se uhvatile za poklopnu dasku kao i normalan prirodni roj dodamo satne osnove i jedan okvir sa leglom.Poželjno je takav roj njegovati kao i svaki drugi prirodan roj i on će nam izraziti zahvalnost svojim brzim razvojem.Kroz 10 dana možemo mu vratiti okvire sa leglom koji su oduzeti.Ovaj postupak se odnosi na roj prvenac,međutim ako su u pitanju drugenci i trećenci gdje u jednom vremenskom periodu u košnici nema matice nego samo zreli matičnjaci onda se mora čekati izlazak matice iz matičnjaka pa postupak uraditi na opisan način.Čekajući izlazak matice u drugom postupku poželjno je na lijeto košnice postaviti komad matične rešetke radi sigurnosti da se nebi pčelinja zajednica izrojila prije nego što mi ne reagujemo.Treba napomenuti da u ovakvom načinu razrojavanja rojevi izuzetno brzo napreduju jer imaju svu potrebnu pčelu koja je ranije bila u košnici i ja sam izuzetno zadovoljan ovakvim načinom formiranja rojeva.

Piše: Vikalo Esad tel.: 061/687-835 Sladna

MEDOM DO ZDRAVLJA

Med sadrži kalij , željezo , kalcij , fosfor , magnezij , kao i neke vitamine (naročito one iz grupacije B) . Sadrži enzime i antioksidanse . Služi za održavanje zdravlja dišnog sustava te pomaže u uspostavljanju bolje cirkulacije . Poboljšava probavu te potiče san , pa zašto ga ne koristiti više kod preventivnog liječenja ? Evo nekoliko recepata sa medom:   

Bolesti sinusaUzmite 1-2 jušne žlice meda u saći , 4-5 puta u razmacima od jednog sata . Žvakati cca 10min ostatak ispljunuti ili progutati . Ako je zapaljenje kronično , 4-5 uzimanja treba Vas za pola dana , a najduže za jedan dan osloboditi tegoba i svih simptoma bolesti . Nos će se otvoriti , a bol će nestati .Bilo bi dobro slijedeći tjedan po jednom dnevno uzeti istu količinu da se bolest ne vrati . Za osobe koje nemaju zdravstvenih problema preporuča se da sače koriste svaki treći ili četvrti dan radi preventive .  jačanje imuniteta organizma- 1 žličica cvjetnog praha - 2-3 žličice miješanog meda - 2-3 žličice jabučnog octa - 20 kapi propolisa - 2 dl vode Cvjetni prah rastopiti u šalici vode, dodati med, jabučni ocat i propolis pa sve dobro promiješati. Popiti ujutro ili nakon dnevnih napora.

 želučani problemi- 50 g cvjetova kamilice - 150 g kestenovog meda Smrviti cvjetove kamilice i miješati s medom dok se ne dobije jednolična smjesa. Uzimati 1 žlicu tri puta dnevno prije obroka.   Recepti preuzeti sa Internet stranica.

10