Pčelarski list br 4 (1)

PELARSKI LIST br 4, april 2012 1

PELARSKI LIST br 4, april 2012 2

Zajedniki informativnoedukativni asopis udruenja pelara IZDAVA SELIMPEKS DO SREBRENIK GLAVNI UREDNIK Paezad Zuki REDAKCIJA Sulji Samir Emir Hifziefendi Piragi Samir Hasan abi Izet Jusufovi Hajrudin ivi Alija Zehi Safet Kahrimanovi Sadik amdi Zejnir Halilovi Dino Ceri Nusret Siro SARADNICI IZ INOSTRANSTVA Slobodan Jefti Ivan Umelji oko Zeevi Dragoslav Ili-e Dragan Steki LEKTOR Moranjki Ekrem TEHNIKA OBRADA Sulji Samir SPONZORI SPZ API MED SARAJEVO DOO HERCEG SREBRENIK DOO PLASTEKS GRAANICA DOO HIDROMONT SREBRENIK DOO EUROCARGO LOGISTIC BH GRAANICA DOO PERSEL SREBRENIK MIRNA GRUPA GRAANICA DOO RADIJUS GRAANICA DOO AGROPEST GRAANICA DOO BAUWOOD GRAANICA TIRA 860 primjeraka

SADRAJ UVODNA RIJE 3 strana PRIMJEDBE NA USVOJENI PRAVILNIK O NOVANIM PODSTICAJIMA 4 strana NA POMOLU RJEENJE MISTERIJE NESTANKA PCELA U SAD 5,6 strana RADOVI U NAREDNOM PERIODU 7,8,9,10,11,12,13 strana BRZA ELIMINACIJA SLABIH PELINJIH ZAJEDNICA NA PELINJAKU 13,14,15 strana GOLI ROJ 16 strana PRIPREMA PELINJIH DRUTAVA ZA LIPOVU PAU 17,18 strana MOJA ISKUSTVA U BORBI PROTIV VAROE DESTRUKTOR ORGANSKIM SREDSTVIMA - II dio 19,20 strana HELJDA IZDANA LJETNA PAA 21,22,23 strana, PRVI IVINIKI SAJAM PELARSTVA, MEDA, ZDRAVE HRANE I EKO BILJA MED ZA DUGI VEK - IVINICE 2012 23,24,25,26,27 strana REANSON METODA 27,28 strana ZIMSKO LETO 31,32 strana PELARSKA PRAKSA I ZDRAVLJE 29,30 strana KADA RIJEI KAPLJU KAO NEKTAR 31 strana APITERAPIJA - POLEN 32, 33,34 strana SPONZORI I MALI OGLASI 35,36 strana UVODNA RIJE UREDNIKA: Potovani pelari, itaoci asopisa ,,Pelarski list,, srdano Vas pozdravljam u svoje ime i u ime redakcije lista. Iza nas je veoma teka zima koja je uzela svoj danak pa su mnogi pelari pretrpjeli velike gubitke. Zvanina imformacija je da na podruju Federacije BiH gubici u pelarstvu iznose preko 30%. Moda je ovo i jedno iskustvo vie da u narednom periodu uinimo napor vie da pelinje zajednice pripremimo kao da je na pomolu zima stoljea. Mnogi pelinjaci su ostali opustoeni pa je ovo dobra prilika da na djelu pokaemo solidarnost prema onima koji su imali veliku tetu. Ja tu vidim udruenja kao glavni pokreta incijative za pomo pelarima. Znam iz iskustva da pelare samo treba organizovati i da uspjeh sigurno nee izostati. Nedavno su mnogi pelari dobili novac od Ministarsva poljoprivrede kao pomo , meutim mnogi su ostali i kratkih rukava iz razloga to nadleno ministarstvo nije ispotovalo svoju odluku da podijeli pomo i za pelare koji imaju od 20 do29 zajednica. Ja se nadam da takvog ponaanja od nadlenog ministarstva u budunosti nee biti. to se tie avog asopisa ovo je etverti broj po redu i sve vie dobija na popularnosti to pokazuje i njegov tira. Pozivam sva udruenja da se jave i ukljue u ovaj projekat jer definitivno je ovo glasilo koje po svom konceptu obeava dobro informisanje i kvalitetnu edukaciju a koliko e biti kvaliteta to najvie zavisi od nas samih koliko emo uzeti uea putem tekstualnih priloga i slanjem raznih informacija. Na kraju Vam elim puno sree, da Vam konice budu pune meda i da najozbiljnije shvatimo zimski period kao najkritiniji u itavoj pelarskoj godini da nam se ne dogaaju stvari koje je mogue sprijeiti.Medno Vam bilo. Urednik , Paezad Zuki Mob: 062/185-681 Email:pasezadzukic@ hotmail.com 3

PELARSKI LIST br 4, april 2012

Autor teksta: Emir Hifziefendi

U.P.Bagremovac Graanica

PRIMJEDBE NA USVOJENI PRAVILNIK O NOVANIM PODRKAMA

U

druenja pelara Roj (Srebrenik), Bagremovac (Graanica), Lukavac (Lukavac), Vrijesak (ivinice) su nakon odranog sastanka 11.01.2012 god. sa Kantonalnim ministrom poljoprivrede vodoprivrede i umarstva Imirom kahiem poslali primjedbe i sugestijena usvojeni Pravilnik o novanim podrkama za 2011 godinu. U ovim primjedbama navedeno je da model i nain poticaja koji je odreen Pravilnikom mimo svakog rezona i realnog ivota.Novana podrka je bila uslovljena dostavljanjem dokumenata o izvrenoj prodaji, odnosno otkupu 15 kg meda po konici.Niko se nije zapitao da li nai klimatski uslovi iz godine u godinu omoguavaju, a zakonodavac se nije ni upustio da procijeni niti odredi koliki je to poticaj za proizvodnju 1 kg meda. Samo se pitamo kakva je logika predati u otkup koliinu od 15 kg meda po jednoj pelinjoj zajednici da bi se ostvario podsticaj u iznosu od 10 KM, a kada se zna da se na kunom pragu med prodaje u iznosu od 15 pa i vie KM. Pitamo se da li ova zemlja eli podsticati ili unititi pelarsku proizvodnju.Za elaboraciju ove tvrdnje navedeno je 8 argumenata i to: 1. U FBiH postoje svega tri pakirnice meda koje otkupljuju med po bagatelnim cijenama a nisu osposobljene za vei obim realizacije. 2. Uobiajeno je da se i u najsavremenijim zemljama (USA, Japan, Njemaka, itd.) ova ekskluzivna namirnica prodaje na kunom pragu preko 90%. 3. Opte drutvene koristi od polinacijske djelatnosti pela je nekoliko puta vee

4.

5.

6.

7.

8.

od direktnih koristi koje ostvaruju pelari vlasnici pela. Pelarstvo je nisko akumulativna i visoko rizina djelatnost u profitabilnom smislu rijei. Iz izloenog je lako zakljuiti da je konica pela kolosalno korisna zbog opraivake djelatnosti i kad pelarvlasnik ne ostvari nikakav profit ili pretrpi ekonomski gubitak tj. ne izvrca ni gram meda. Znanstvenici se nisu ni usudili da izraunaju korist od pela za ouvanje genetskog fonda takozvane divlje prirode jer se ulazi u podruje nemogueg i svemogueg. Pelinja zajednica (konica pela) u toku godine uzgoji od 150 000-200 000 jedinki i na taj nain obezbijedi 15-20 kg hrane biljnom i ivotinjskom svijetu, te na taj nain predstavlja vanu kariku u lancu ukupnog ivota. Argumentima za poticaje treba dodatii injenicu da FBiH podmiruje manje od 50% potreba u medu, a jo manje u drugim pelinjim proizvodima.

Na kraju, mislimo da je novanu podrku pelarima za 2011. godinu mogue i realno isplatiti na osnovu ranije donesenih pravilnika iz prethodnih godina , a za 2012.godinu u saradnji sa pelarima iz ove zemlje i na osnovu naih sugestija i primjedbi sainiti realniji Pravilnik o podsticaju u pelarstvu. Uz pelarski pozdrav Slatko nam svima bilo.


4

Autor teksta: Preuzeto sa internet stranice Discover magazine Preveo i obradio : Sulji Samir Mob: 061-721-378 Email: [email protected]

NA POMOLU RJEENJE MISTERIJE NESTANKA PELA U SAD

P

arazitski letei insekti uoeni na pelama, uzroci su naputanja kolonije od strane pela radilica. Diljem Sjeverne Amerike, pele su naputale svoje konice. Radilice su esto pronaene mrtve, na odreenoj udaljenosti od konica. U meuvremenu, u konici ostaje sae s medom i peludom i larvama zarobljene u svojim komorama. Postoji mnogo moguih uzroka ove pojave zvane "kolonija kolaps poremeaj" (CCD). To ukljuuje razne viruse, jednostanini parazit naziva Nosema apis, grinje Varroe destructor, izloenost pesticidima, ili kombinacija svih gore navedenih neprijatelja pela. Bilo koja ili sve od tih imbenika mogu objasniti zato pele umiru, ali pitanje je zato radilice naputaju konicu? Naunik Andrew Core iz San Francisca - State University je dao mogui odgovor, i sumnju na mogueg krivca za CCD. On je dokazao da je parazitski letei insekt- muica, obino poznat kod napada na bumbara, takoer napada i pelu. Letei insekt lat. Apocephalus Borealis, polae do desetak jaja u pele radilice. Njegove izleene larve jedu

pelu iznutra, a zaraena radilica naputa konicu i umire u prirodi. Postoje stotine vrsta Apocephalus muha, a najpoznatije su one to polau larve u tijelo mrava. Liinku poloe na nogu mrava, zatim migriraju na glavu i prodiru tkivo iznutra. Izgubljen mrav luta besciljno tjednima, prije nego to liinke oslobode enzime koje rastvare vezu izmeu mravlje glave i tijela. Glava otpada i odrasle muhe izlaze iz njega. Apocephalus Borealis ima slian nain operacija ali ciljevi su joj pele a ne mravi. Andrew C. otkrio je ovu sklonost za pele pronalaskom radilica koje su bile nasukane na svjetla od zgrade svoga fakulteta i na drugim mjestima diljem San Francisco podruja. Radilica je bilo posvuda. To je bio napad parazita na pele u tri okruga dje je univerzitet i analizom DNK parazita potvrdio da je vrsta koja napada pele bila ista koja ubija i bumbara. Kada je jezgra pele zaraenu muhom istu je izloio u svom laboratoriju, te tom prilikom on je vidio iste dogaaje koji su zadesile nesretne mrave. Letei napasnik pele lee jaja u pelinje tijelo i tjedana kasnije, liinke prsnu i napadaju kukca u glavu. Zbog toga nas ne udi da zaraene pele, sa do 13 liinki stavljenih u mozak, se


5

ponaaju malo dezorijentirano. One se kreu poput zombija, lete u krugove i kad padnu esto ne mogu vie ustati. One takoer odustaju od svojih konica. Andrew C. je utvrdio da umirui kukci doslovno glavu trpaju prema svjetlu. Veliki broj njih postali su zarobljeni u svijetleim tijelima. Mnogi letei kukci pokazuju sline atrakcije, ali pele e takoer krenuti prema svjetlu i kad je hladno, kiovito, nou tj. kada drugi insekti potrae sklonite. Nije ba sasvim jasno zato pele odlaze iz konice. To bi mogla biti da se se promjena ponaanja deava u letu, budui da nekoliko parazita mogu promijeniti ponaanje svog domaina. S obzirom na takve manipulacije, moda promjena ponaanja pela dok lete uslovljava dnevni ritam ili osjetljivost na svjetlo. Alternativno, pele mogu napustiti svoje konice kako bi izbjegle zarazu svoje kolonije. Takav altruizam je est meu socijalnim insektima - bolesni mravi, koje su zaraeni s

gljivicama, esto e napustiti gnijezdo i umrijeti sami. Nita od toga ne znai da je parazitska muha jedini uzrok CCD-a. I drugi virusi i paraziti koji su povezani s CCD-om su jo uvijek vani. Parazitska muha ak i moe prenositi neke od njih. Andrew Core je otkrio da je mnogo muica koju su testirane, pozitivne su na Nosema parazit i "deformiranih krila virus" (DMV). No, svakako, Andrew Core dokazi sugeriraju da muhe igraju neku ulogu. Muha napada pele najstroe izmeu listopada i sijenja, a potom jo jednom u kasno ljeto. Andrew C. se nada da e pelari sada mnogo da pomognu u mjerenju i praenju irenja muha. Najlaki nain je da se dre svjetlosne zamke u blizini konica i provjere zarobljene pele na parazitske liinke. Andrew C. e sam pokuati saznati gdje parazitske muhe napadaju pele, pronai naine oko njihovog zaustavljanja i unitavanja.

Slika gore: Apocephalus Borealis polae jaja u tijelo pele


6

Autor teksta: Slobodan Jefti St Kostolac Mob:065 387 42 Tel: 75012 248 063

RADOVI U NAREDNOM PERIODU

A

APRILFararovih plodini prostor poveava se dodavanjem celih nastavaka. Ovom prilikom vri se i razvrstavanje na proizvodna i pomona drutva. Ako ima dosta unosa polena a vidimo da nam se pojavljuje viak u konici, potrebno je postaviti hvatae polena. Polen je najkvalitetniji poetkom sezone kako godina odmie pada na kvalitetu.

pril je mesec kada su pele aktivnije, unose nektar cvetni prah i vodu u konice. Poveavaju se aktivnosti, dolazi do poveavanja koliine legla, priprema se prerauje i konzervie polen. Na zadatak je da pratimo razvitak zajednice da proirujemo leglo praznim ramovima sa uraenim saem, ne dozvolimo blokadu polenom, i ubacivanje satnih osnova ako je dobra vona paa radi upoljavanja mladih pela na izgradnji voska. Unosom se vri posticaj da matica vie zalee jajaca. Slabija drutva pripojiti jaim, ali samo ako su zdrava.

Izkontrolisati zdravstveno stanje pele. April je mesec kada se postavlja ram graevinak u biolokoj borbi protiv varoe, postavlja se u leglo nikada na krajevima. Isti se vadi 19 dan iz koga se vade elije viljukom kada se zavri opere se sae hladnom vodom i vrati u konicu.

Tim nainom spreavamo bespotrebno ponovno izvlaenje saa trutovskog, ve nam mlade pele rade na radilikom sau, aprilu su steeni uslovi za to imamo obimne pae, topola, kruka, jabuka, uljana repica, danarika, razni korovi, borovnica, brest. Sada je pitanje ako je lepo vreme i pele opte sa okolinom da li treba razvojno prihranjivati po meni ne, jer ima u prirodi dovoljno i nektara a i polena, ali ako je vreme loe pele treba stimulativno prihranjivati. Ukoliko se pelihje drutvo nalazi samo u ploditu, a razvitak je poeo nagli istom treba dodati medite da ne doe do rojenja, a izmeu satova sa leglom i pergom treba dodati po ram dva prazna rama se satovima uraenim ili satnim osnovama da ne doe do blokade legla. Od snage zajednice moe se uraditi i preureenje, a to je gornji nastavak polu nastavak staviti na mesto doljnjeg a doljnji gore. Kod konica LR i

Jaka drutva podsticati na bri razvoj ali stalna obazrivost mora biti prisutna da ne uu u rojevni nagon. Slaba drutva se pripajaju drutvima srednje jaine koja se stimulacijom dovode do jakih drutava. Uvek uzimati maticu iz slabe zajednice spajanje vriti preko novinskog papira sa dva tela. Spajanje vriti u veernje asove, kada pele manje opte sa okolinom. Uvek voditi rauna o zdravstvenom stanju zajednica. Ako smo dobro i na vrijeme uzimili pele, eliminisali vlagu iz konica i tretirali protiv


7

varoe pravilno i na vreme, onda e se proljeni radovi na pelinjaku svesti na nekoliko osnovnih postupaka, a to su: rano postavljanje higijenskih pojilica, spreavanje rojenja, proirivanje prostora u konici i zapoljavanje mladih pela na izgradnji voska.

Postavljanje higijenske pojilice na pelinjak prvi je i najvaniji postupak i treba ga obaviti ve prilikom prvog proisnog leta. Da ne bi pele pile vodu bilo kakvog kvaliteta i privikle se na higijensku pojilicu dobro je u pojilicu nasuti zaslaenu vodu. Higijenska pojilica je izuzetno bitna zbog nozemoze. Postoje dva naina na koji se spore nozemoze prenose hranom i vodom. Hranom mogu da se zaraze samo pele u konici, a potom se zaraza iri na pele u cijelom pelinjaku. Nozemozne pele su oslabljene, imaju smanjenu resorpciju, pa se regrutuju u vodonoe. Jedna od mjera borbe protiv ove bolesti je postavljanje higijenskih pojilica na udaljenosti od oko petnaest metara od pelinjaka i mamljenje pela da ih koriste. Uzeti uzorke uginulih pela (ili legla ukoliko ima sumnje na bolest) i poslati u nadleni veterinarski institut. Izvaditi potvrde o

zdravstvenom stanju pela (da su pelinjaci pod nadzorom veterinarske slube), posebno ako se planira selidba . Pelari koji se ozviljnije bave pelarstvom ili to nameravaju , trebalo bi da se upoznaju sa uslovima za registaciju poljoprivrednih pelarskih gazdinstava. Pretopiti sae iz stradalih drutava, osim u sluaju amerike kuge kada pelinjak podlee veterinarskom pregledu i unitavanju obolelih drutava uz nadoknadu od strane drave ako je prijavljivanje bilo blagovremeno. Zameniti sae za votane osnove. Dezinfikovati konice u kojima su stradala pelinja drutva tokom takozvanog zimskog sna.

da na svaki nain, u tim nestabilnim prirodnim uslovima, prui adekvatnu pomo pelama, sa ciljem da se ni po koju cenu ne zaustavi ubrzani proleni razvoj. Pelar i tada (kao u uvek u toku godine), mora da obezbedi da pele kontinuirano donose hranu sa strane pa bilo da ona dolazi iz prirode ili iz tzv. podsticajnog prihranjivanja.

Podsticajno prihranjivanje na vie naina Ve je reeno da je aprilsko vreme nestabilno i onemoguava iskoriavanje svake cvetnice. Veoma retko se dogodi da pele idu sa cveta na cvet za vreme vone pae. Za njeno sukcesivno iskoriavanje potrebno je sunano vreme, solidna vlanost vazduha, dublja vlanost tla kao i povoljan nivo temperature vazduha. S obzirom da to nije tako pelaru se namee potreba

Pelama, dakle, treba pruiti pomo onda kada im je potrebna. U ovom periodu ta pomo, pre svega, u energetskoj hrani prua se na nekoliko naina. U praksi se primenjuje prihranjivanje pela u malim dozama mlakim eernim sirupom (1:1) svakodnevno u kasnijim popodnevnim satima ili u dozama 250 300 g svaki drugi dan. To mogu postii oni pelari kojima je pelinjak u blizini. Ako je pelinjak udaljen i u njemu postoji pelarska kuica pelar, ako je u mogunosti, za vreme kinih i hladnih dana preseljava se na pelinjak. Poto takvih uslova uglavnom nema (pelar je u random odnosu, nema pelarsku kuicu), onda za podsticajno prihranjivanje pelar koristi ram hranilice. Ram hranilica sa medno eernim testom stavlja se u medini prostor a najbolje reenje je da ona nadje


8

mesto na severnoj strani plodita, ako za nju ima mesta. Ovu vrstu hranu pele iskoriavaju za svoju ishranu, i to po pravilu, kada ne opte sa prirodom. Ipak, pravu podsticajnu hranu u ovom periodu predstavljae med u ramovima koji su izneti iz plodita u medite za vreme prvog proirivanja gnezda. Pele e je radije uzimati nego to e to biti sluaj sa vetakom hranom. Kod nukleusa i oplodnjaka stavljaju se medno-eerne pogae i to na satonoe. I ovom prilikom treba nedvosmisleno istai da se pravo podsticajno prihranjivanje vri prirodnom hranom, odnosno dodavanjem ramova sa medom i pergom ili pak dodavanjem kristalisanog meda na razliite naine.

pelinjim zajednicama da se to pre razviju i iste pripremimo za bagremovu pau.

nektara na bagremu izuzetan, same pele maticu

Ko nema bagremovu pau ve neku kasniju nema potrebe za prihranom sem ako ne uveava svoj pelinjak. MAJ Doao nam je najlepi proleni mesec, u kom e se pokazati kako je pelar u prethodnim mesecima radio na pelinjaku. Ali mi ne bi bili mi kad ne bi, zbog sujete, izjavili da je prolee poranilo ili zakasnilo kad govorimo o pojavama koje teku drugaije od uobiajenog ili oekivanog. Ovom izjavom pojedini pelari ele opravdati sebe ako poslove na pelinjaku nisu blagovremeno i na vreme uradili, i opravdati svoje greke koje su nainili u radu sa pelinjim zajednicama. Mnogi pelari su u dilemi treba li ili ne treba ograniavati maticu u vreme glavne pae. Da li je ograniavanje matice kod jaih drutava matinom reetkom na jedan, plodini nastavak 3-4 dana pre bagremove pae opravdano, jer ostavljamo matici, u zavisnosti od tipa konice, od 60.000 do 90,000 elija u ploditu da nesmetano lee i odrava pelinje drutvo u vrhunskoj formi? Ako je unos

privremeno blokiraju u ploditu pa zbog toga ispod plodinog nastavka kod LR konice dodamo jedan polunastavak sa 30.000 elija, sa ciljem da se ne smanji bioloki maksimum matice u polaganju jaja. Kad se unos nektara smanji, mlade (kune) pele prebacuju nektar iz plodita u medite.

Samo takva prihrana maksimalno pomae pravi razvoj svake pelinje zajednice. Svako prihranjivanje ima svoje prednosti i nedostatke, najbolje prihranjivanje je dodavanje ramova sa zatvorenim medom u zbeg. To je nain kojim ja radim i nadam se da je jedan od najboljih kada ima meda. Nedostatak kod toplog sirupa je taj to je uslov za izazivanje tuice. Kod ovakvog stimulativnog prihranjivanje pomaemo

Ukoliko neka pelinja drutva pre bagremove pae ne dostignu jainu od 50-60.000 pela, ona se pojaavaju izletnicama iz pomonih drutava, a kod dvojnih drutava se pojaavaju oduzimanjem izletnica iz gornjeg drutva u korist donjeg. Tako stvaramo jako pelinje drutvo. Tako radimo ako stavljamo matinu reetku. Postoje pelari koji rade razreivanje ramova u medinom delu bez stavljanja matine reetke stavljanjem dva rama manje u medini deo. Takav nain rada je zastupljen kod DB12 sa


9

polumedinim ramovima. Kod stvaranja jakih pelinjih drutava vrlo je bitno da pelari znaju i vode rauna na skladan prirodni odnos izmeu mladih (kunih) pela i izletnica, odnosno pela svih doba starosti Odnos kunih pela i izletnice treba biti 2:1 u korist kunih pela.

Kune pele (prerauju nektar u med, proizvode vosak, matinu mle, hrane larve svih starosti, iste elije, odravaju temperaturu uvaju ulaz u konicu od tuica i dr) Izletnica koja radi poslove van konice, izloenija je veim opasnostima i gubicima u prirodi u odnosu na kune pele i zato moramo posvetiti veu panju izletnicama, odnosno gubitke nadoknaujemo izletnicama iz drugih pomonih drutava i tako odravamo bioloku celinu i sklad. Takvim radom i odravanjem odnosa 2:1 ili 2:1,5 u korist kunih pela, iste e biti stalno zaposlene tako da nee mou doi do rojevog nagona. Pelari poetnici i neupueni ine najveu greku kod pojaavanja drutava, odnosno kod stvaranja jakih drutava pred pau. Oni pojaavanje rade sa ramovima zatvorenog legla i tako poveavaju broj mladih (kunih) pela, a u nedostatku izletnica one

postaju viak i skoro uvek teraju maticu u rojidbeni nagon na poetku bagremove pae, to predstavlja katastrofu u prinosu meda za vreme bagremove pae. Ukoliko je izjednaavanje pelinjih drutva obavljeno u aprilu, u konici su stvoreni svi uslovi za proizvodnju meda. Jaka pelinja drutva su puna pela. Takvo stanje u konici ne sme da ostane dugo u skuenom prostoru , ve im treba na vreme poveati prostor. Neblagovremenim dodavanjem nastavaka u konici se javlja pojava nagona za rojenjem, to u vreme obilate pae nije ni malo prijatno, a ni ekonomino. Zbog toga se nastavci i dodaju ranije, pre nego to pele dou u predrojevno stanje.

od tipa konice, reetka se stavlja

matina

Nastavci se popunjavaju ramovima sa satnim osnovama i delimino uraenim satovima, u zavisnosti od toga ime raspolaemo. U nastavak se moe prebaciti jedan do dva rama sa zatvorenim leglom iz plodita, da bi pele bre prele u medino telo. Kod pelinjih zajednice koje su prezimele u dva tela, proirenje se radi dodavanjem nastavka izmeu dva tela. Na stavljeni nastavak, a sve u zavisnosti

na jedno ili dva tela. Ispod matine reetke ostaje matica sa leglom. Da ne bi traili maticu, konicu drimo otvorenu na suncu nekoliko minuta, ili je odozgo nadimimo, saekamo par minuta i matica e sii dole. Kada matica sie stavljamo matinu reetku na telo koje elimo u zavisnosti od tipa konice. Pelar mora stalno biti prisutan na pcelinjaku, da bi proirivao gnezda sa satnim osnovama ili izgraenim saem. Isto tako, da bi redovno isecao novoizgradjene "zaperke" na ramovima gradjevnjacima, poto pele u njima poklope trutovsko leglo, za borbu protiv varoe. Samo prirodno rojenje nije dobro u jakoj pai jer dolazi do pada radnog elana i pada u prinosu nektara u konici. Najraniji simptomi pripreme pcelinjeg drutva za rojenje su izgradnja trutovskih elija i odgajanje velike koliine trutovskog legla. Sledei simptom, koji se javlja oko 15 dana posle polaganja jaja u trutovske elije, jeste polaganje jajaca u prazne matine elije na bonim i donjim rubovima satova. Najsigurniji simptom da je pelinje drutvo ulo u rojevo stanje je momenat kada jako


10

uzbudjene rojne pele nateraju maticu da polae jaja u matine elije, a pogotovu kada su ve poklopljene larve u matinjacirna. Posle pojave otvorenih rojevih matinjaka pele se smiruju Kad pelinja drustva uu u rojevo stanje, njihova aktivnost jako opada, to traje celih 15 do 20 dana, pa i vie. Mlade pele sve manje hrane maticu i ona polaze mali broj jaja ili ak potpuno obustavlja polaganje.

medi na tempeaturi iznad 24 stepena i kada nou temperature nisu ispod 14C Ne valja ako se veci broj cvetova otvorio i poceo da medi intenzivno, a kia je pala, pogotovo ako kia produi 2-3 dana, i temperatura nou padne ispod 14 stepeni. Tada neemo biti zadovoljni, ali moral ne treba gubiti, samo napred, nikada ne stati, samo radom se sve postie, radom i upornou. U sluaju da nema medobranja imae rojeva koji su sada traeni. JUNI un je mesec kada e se videti ta nam je priroda darivala, to se tie bagremovog meda i kako smo mi sami spremili zajednice za medobranje.

proizvodnju rojeva i uveavanje pelinjaka, jer su

JNjen trbui se istanjuje i ona postaje laka (da bi mogla da leti sa rojem). Pele letaice najee stoje pasivno na krajnjim satovima ili se gomilaju na "bradi" oko ulaza u konicu ili ispod poletne dasice. Rojevo stanje se obino javlja u maju i junu, a nekad i u julu i obino pada u isto vreme kada i glavna paa, to je esto uzrok da pele propuste medobranje. Luenje voska i izgradnja satnih osnova takodje se obustavIja. ta nam je initi pre svih tih pojava? Moramo stalno proirivati konicu i ubacivati satne osnove za izradu, a i realno je da u toku godine pele izrade 1/3 satnih osnova u jednoj zajednici. Ako smo sve radili kako treba i blagovremeno, ne moramo se plaiti nego ekati bagrem i nadati se, normalno, lepom vremenu Bagrem najbolje

Svi e se sada truditi da ne dozvole da im zajednice dou u rojevo stanje i izgube radni elan. Moramo shvatiti da i razmnoavanje pelinjih zajednica je jedan od prevashodnih poslova, jer time uveavamo pelinjak,a i nedozvoljavamo opadanje ukupnog broja zajednica. U junu profesionalni pelari trudie se da to vie pokupe nektara livadskog ili od svilenice kada je u punom cvetu u pola meseca. Poetnici, a i pelari sa malim brojem konica ii e na

se stekli povoljniji uslovi za pelare sa poveanjem cene meda. Ja u ovde vie da se posvetim tom delu rada oko uveanja zajednica rojenjem, a i tim problemima koji se mogu javljati kod rojenja, nego kod spreavanja istog. Pelar profesionalac zna u svakoj situaciji da se snae i nedozvoljava sebi takav luksuz, ak i da ulazi u situacije iz kojih nema lepog i adekvatnog izlaza iz iste. Ali postoje i drugi pelari i to veina koja radi sa manjim brojem konica i sa manjim iskustvom, kojima e ovde biti predstavljeno nekoliko naina za rojenje pela i uveanje pelinjaka. Zato vie naina? Zato jer je svaki za sebe specifian i razliit od predhodnog, a na nama je da odaberemo ta elimo i koji nam je nain prihvatljiviji u datom trenutku. PODELA Kada smo iscedili med drutva su dostigla maksimum razvoja. Imamo prazne konice ili nukleuse i trebamo uraditi podelu pelinje zajednice na pola. Kako? Za podelu se odaberu najjaa zdrava drutva, koja imaju po 8, 9 ili 10 rama legla, od 15 do 20 kg meda, 15 do 17 ulice pele, 2, 3 ,4


11

rama perge. Podela se izvodi popodne, kada postoji intezivan let pela. Do konice ija se podela drutva izvodi postavlja se prazna konica iste boje.

STVARANJE NOVIH DRUTAVA MLADOM PELOM ta trebamo uraditi? Stavi se prazna konica ili nucleus na neko prazno mesto u pelinjak. Zatim se uzmu ramovi sa leglom i pelama i prenesu u konicu koju smo spremili. Pele izletnice vratie se u svoju konicu, a preostale mlade pele obrazovae novo drutvo, kojem se dodaje sparena matica ili zreo matinjak. Ramovi za obrazovanje novih nuleusa uzimaju se samo iz jakih pelinjih zajednica koja imaju 8 , 9 rama sa leglom 15 , 16 ulica sa pelom. Ovaj posao se obavlja normalno po lepom i toplom vremenu, kada su pele vrlo aktivne. Drutvo od koga e se obrazovati drugo novo drutvo, ponovo pregledamo da utvrdimo njegovo stanje. Poto pronaemo maticu obeleimo ramove koje emo premestiti, a zatim stavljamo u konicu koju smo pre toga stavili u pelinjak, tamo gde je imalo prazno mesto, uzmu se 2 rama srarog legla, 2 rama meda, 1 ram perge, sve sa pelom. Sem toga uzmu se jo dva tri rama sa pelom i stresu se u konicu iz drugih pelinjih zajednica. Leto se suzi toliko da mogu proi po jedna ili dve pele. Do veeri stara pela se vrati svom drutvu, a nukleusu se doda u veernje sate sparena matica u matini kavez ili zreo matinjak.Drutvu od kojeg se obrazuje nukleus, umesto oduzetih ramova, daju se ramovi sa satnim osnovama za gradnju ili ve izgraene

Na nosaima stavi se konica prazna pored konice koja e se deliti na polaIz gnezda se vadi i premeta polovina ramova sa leglom, medom, pergom i pelama koje su na njimaPrethodno se odlui kojem e drutvu pripasti matica. Gnezda zatim ograniiti na po jedan deo i obe pomaknuti levo desno za po jedno 50 , 60 cm od mesta gde je stajala osnovna. Na taj nain pele koje su bile napolju pri povratku ne nalaze svoju konicu na mestu, pa ulaze levo i desno u obe, ali ipak vei je ulazak u konicu u kojoj je matica. Ujutru treba dodati drutvu bez matice sparenu maticu u matini kavez.Ako ima mesta sutra mogu konice da se razmaknu za jo, ali i ne mora.Primenom ovog metoda ouva se bioloka celovitost svakog od drutva. Ona imaju dovoljno pela i leglo razliitih starosti, te se ne naruava njihov normalan ivot. Do jeseni oba drutva se dobro razviju i blagodarei tome uspeno prezime. Sledee godine u novoj sezoni ona su ravnopravni uesnici u glavnoj pai.

osnove.Nekoliko dana nakon obrazovanja, izdvajanja, isti se ojaa jednim ramom legla razliite starosti, uzme se opet iz neke jake pelinje zajednice ali bez pele. Taj postupak se ponavlja nekoliko puta dok se roj ne razvije u normalnu pelinju zajednicu koja e biti spremna za suncokret. Ovakvi rojevi obrazuju se po zavretku jae prve prolene pae , bagrem i kada se oekuje druga glavna paa, koja poinje krajem juna i poetkom jula.

Dokle god je razvitak pelinje zajednice, nove i stare, ako su u njoj ubaene satne osnove, u zbegu drati obavezno ram sa medom kao stimulativnu prihranu.Ako negde ima unosa nektara nema potrebe za dranjem rama sa medom u zbegu. FORMIRANJE ROJA IZ VIE PELINJIH ZAJEDNICA Takav nain uveavanja je brz razvitak pelinjih novostvorenih zajednica, a da se ne gubi nita od zajednica od kojih hoemo da stvorimo novu. Ako nam je potreban roj za uveanje ili za trite, ali stvoriti ga brzo i omoguiti mu brz razvitak uradiemo sledee: Po lepom i vedrom bez vetra danu u popodnevnim asovima iz


12

nekoliko drutava uzeemo po jedan -dva rama sa zrelim leglom i pelom i stavljaemo u jednu konicu ili nukleus, u zavisnosti ta nam treba, tu dodamo jedan ram sa medom i pergom, istu pelu koju smo ubacili posolimo sitnim mlevenim eerom i odozgo poprskamo povidonom razreenim sa vodom, da bi pela bila smirena i da ne dolazi do tue iste.

Vodimo rauna da ne uzmemo maticu iz ni jedne zajednice. Uspeh se najbolje postie kada takav roj ili da je nazovem pelinja zajednica se odnese dalje od pelinjaka tako da se pela ne moe vrati u svoja matina drutva. Sutradan izvri se pregled novostvorene zajednice, ubaci se kavez sa sparenom maticom, ali obavezno doda ram u zbeg sa medom, da bi se izazvao unos meda radi lakeg prijema matice, jer imamo stariju pelu. Takvom stimulacijom matica koja je ubaena poee ranije

zaleanje i sigurnost prijema je vea. Ako neko ima strah od prijema moe maticu drati u kavezu tri dana, pa da proveri kako se pela ponaa, ako ustanovi da je sve u redu istu moe pustiti, pratiti, ako pela ne sklupava maticu onda je sve u redu. Ovaj nain je najbri i najbezbolniji i ne ostavlja posledice na zajednice iz kojih uzimamo leglo. U te iste zajednice iz kojih smo uzeli leglo po ram dva dodaemo ili uraene ramove ili ramove sa satnim osnovama. Takvim radom smanjili smo u znatnoj meri nagon za rojenjem.

Autor teksta: amdi Sadik Kladanj Tel.:035/631-302

BRZA ELIMINACIJA SLABIH ZAJEDNICA NA PELINJAKUa svakom pelinjaku, u proljee, pri prvom pregledu, nailazimo na vei ili manji broj slabih zajednica. Naravno, pri kvalitetnom zazimljavanju, u proljee emo imati malo slabih zajednica. Poduzimanje mjera na klasian nain, za njihovo jaanje, je vrlo neracionalno. Maksimalno utopljavanje i dugotrajno prihranjivanje sa malim koliinama hrane je danguban posao. A ta slaba drutva esto ojaaju tek pri zavretku glavnih paa pa ih onda treba prihranjvati za zazimljenje i onda ispada da je bilo jevtinije da su uginula u toku zime nego to su preivjela kao slabii. Eliminacija slabih zajednica na pelinjaku se

N

vri na sledei nain:-Prvo se ustanovi razlog njihove slabosti. A razlozi mogu biti slijedei a) brojano slabe uzimljene b) jedan dio zajednice uginuo jer je dio klubeta ostao bez hrane c) oslabio zbog zimovanja na looj hrani(medljici i slino) d) oteena zajednica u toku zimovanja od mia koji je uao u konicu e) oslabio zbog bioloki slabe matice(nekvalitetne ili ostarjele) f) oslabio zbog bolesti ili parazita(nozemoza, varoa itd.)


13

Kod zajednica pod: a,b,c i d radi se o kvalitetnim maticama. Ako je zajednica slaba zbog nozemoze, prvo se preseli na isto sae i iztretira kvalitetnim lijekom. Ako je razlog brojane slabosti Amerika gnjiloa, zajednica se hitno uniti s pomou zapaljenog sumpora ili lovakog baruta pa se pele, sae i okviri spale a ostala oprema: podnjaa, nastavci i poklopna daska, ako su kvalitetni, izvri njihova rigorozna dezinfekcija let lampom ili gasnim plamenikom a onda izvri raskuba eksencijom. Tada se sve zajednice na pelinjaku vrednuju ocjenama od 1 do 5. A,onda se izvri spajanje zajednica sa peticama, dvojki sa etvorkama. Trice ostaju samostalne. Spajanje se vri na slijedei nain: Poto kod mene, svi nastavci imaju okrugle otvore prenika 25 mm, nad peticama i etvorkama se stave plastine mree i na njih se stave jedinice i dvice. Poslije najmanje 24 h plastine mree se zamijene duplim matinim reetkama ili jednostrukim matinim reetkama koje su prekrivene plastinom folijom, s tim da je folija, od zadnje stranice kraa, za 3-5 cm. Tada se pristupa uobiajnom stimulaciji oplemenjenim sirupom ili pogaama. Gornja slaba zajednica e od donje, jake dobivati toplinu i potreban broj "babica" za njegu legla, pa e slaba brzo ojaati. Otvor na matinoj reetki je izuzetno loe rjeenje jer tada donja zajednica gubi mnogo topline a gornja od te topline nema

nikakve koristi nego tete od prekomjerne vlanosti. Isto pravilo vai i za uzimljavanje slabih zajednica nad jakim, ako je izmeu njih Snelgrova daska. Kada slabe zajednice ojaaju, mogu se razdvojiti i odnijeti na udaljenost od 5 km, kako nebi izgubile izletnice. A moe se izvriti rotacija slabe i jake zajednice po vertikali i onda pelariti dvomatino uz uvoenje Snelgrove radjelne daske ispod zajednice koja se nae na gornjoj poziciji. Po istoj metodi mogu se eliminisati slabe zajednice u drugoj polovini jula ili ranije, stim da gornja slabija zajednica mora biti razdvojena Snelgrovom daskom lil duplom matinom reetkom ili jednostrukom matinom reetkom koja je prekrivena plastinom folijom koja je kraa sa zadnje strane 3-5 cm. I u ovom sluaju nipoto ne ostavljajte otvore na Snelgrovoj dasci ili matinim reetkama, nego koristite pomenute okrugle otvore na nastavku gornje zajednice. Ako tako ne uradite, bie


14

vrlo problematino zimovanje obje zajednice iz ve opisanih razloga. avedena metoda brze eliminacije slabih zajednica na pelinjaku bazirana je na maksimi: Matica u toku 24 sata poloi onoliko jaja: a) koliko pele radilice pripreme elija b) koliki broj larvi mogu da ishrane c) koliko legla mogu sauvati od hladnoe.

Autor teksta: Izet Hadi

GOLI ROJ ( PAKETNI ROJ)iz Sjeverne Amerike u Australiju i N.Zeland. TA JE POTREBNO IMATI ZA OVAKAV SISTEM 1.Oploenu maticu 2.Rojni sanduk 3.Limeni lijevak 4.Pelarska etka 5.Pogaa 6.Spuva 10x10 cm 7.Letvica 2 x 2 x 35 cm 8.Konica ( ako sebi elimo formirati drutvo) IZGLED SANDUKA ZA GOLI ROJ Ima vie vrsta sanduia koji se prave za ovu namjenu. Najjednostavnija i najjefninija varijanta je od tvrdog kartona a restfur napravljen od letvica 2 x 2 cm. Kvalitetnija opcija je da se napravi od lesonita a pogodan je i za transport a svi ovi jeftini sanduci raunaju se kao nepovratna ambalaa jer mogu da transportuju i avionom. Za sopstvene namjene preporuujem od drveta napravljen nukleus s tim da strane nisu od daske ve od mreice sa obje strane ( mreica koju

ta je u stvari paketni roj ili goli roj, pa sama rije govori da je to neto to jo nije zavreno, to je roj napravljen na vjetaki nain, ne voljom pela nego voljom pelara. Dakle, mi pelari ne moramo ekati da roj izae iz konice i da se negdje uhvani na granu i poslije toga stresemo u sanduk (konica), ve to meemo napraviti u svako doba na pelinjaku i kada se ukae potreba, bio to prodajni roj ili lina potreba za formiranje novog drutva. Najbitnije je u ovom postupku imati jako drutvo osobito mladih pela za poetak formiranja paketnih rojeva a najbitnije je vrijeme kada se pele dovoljno razviju posebno poslije bagremove pae. U razvijenim zemljama zapada ova metoda se praktikuje u komercijalne svrhe, tako da se ovakvi rojevi transportuju iz Juzne Amerike u Sjevernu a

upotrebljavamo u podnicama za propadanje varoe). Sa gornje srane su dva otvora jedan je prenika fi 10 cm i slui nam da punjenje sanduka pelama pomou velikog limenog lijevka, a drugi otvor prenika fi 5 cm kroz njega ubacujemo maticu koja je ve u kafezu sa pelama. Uloga matice je da se u ovom sluaju formira grozd pela budui roj a najbitnije je nee se ukupati niti uginuti. Limenim lijevkom punimo sanduk pelama. On nema neku odreenu dimenziju, samo donji dio lijevka mora da odgovare preniku od fi 10 cm da u


15

njega moe ljevak ubaciti i to vie strm lijevak da kroz njega to lake propadaju pele u rojni sanduk. Pored lijevka potrebno je imati i pelarsku etku koja nam slui za smetanje pela sa ramova(najbitnije su pele sa ramova sa otvorenim leglom) Pogae stavljamo preko iane mree za pele koje su gladne. Spruva dimenzija 10 x 10 cm se natopi vodom i postavi se pored pogae da bi edne pele mogle uzimati vodu za svoje potrebe. Letvica 2 x2 x 35 cm slue nam da rojni sanduk poloimo na stranu gdje je ica da je sanduk odvojen od patosa toliko da moemo gurnuti papiri sa dimom protiv varoe. Konica nam slui samo u sluaju ako elim formirati novo drutvo za sebe. KAKO PUNITI ROJNI SANDUK SA PELAMA Kad punimo rojni sanduk sa pelama, poeljno je to vie mladih pela natresti, jer trebaju toliko da ive tako da treba da odgoje budue mlade generacije pela. Kada smo natresli dovoljan broj pela u rojni sanduk ( napomena ovdje se mogu uzet pele iz vie sanduka i ne postoji mogunos meusobnog sukoba ili ubijanja meu njima). Neka optimalna teima je 1,200 kg a moe biti i neto vea teina ali nije poeljno praviti laki roj od od navedene teine jer bi u tom sluaju tee razvila do kraja ljeta ( ne pravi sirotinju). Kada smo ovaj rojni sanduk napunili pelama, potrebno ga je skoloniti negdje u hladovinu a poslije toga

ostavlja se na mirovanje itavu no na mirno i tiho mjesto. Poslije toga sanduk poloiti na stranu a pod njega postaviti letvice tako da moemo pod njega staviti dimni papiri protiv varoe i zadimiti pele. Vrlo je vaan ovaj postupak tj. iene pela protiv varoe. Sad nam je prilika da oistimo skoro 100% pele od varoe, to je ima ona se nalazi na pelama jer nema legla niti ramova da bi se varoa irila ili eventualno poloila jaja u elije saa i tad smo mirni do zaraze pelijeg drutva. U ovom sluaju mogu se upotrebiti sva srestva protiv varoe jer nema saa nema meda i nema sraha neeljenim efektima i po meni ovo je najefikasniji nain za suzbijanje od varoe.Dakle ovo sve dosad smo radili sa donje strane rojnog sanduka. Sa gornje strane rekli smo da rojni sanduk ima sa obje srane iane otvore za protok vazduha. Poto smo sanduk poloili na sranu gornja srana nam je slobodna, te emo na ovu sranu staviti bar pola pogae da pele mogu po malo uzimati one koje su gladne. Spuvu natopiti istom vodom da mogu po potrebi uzimati vodu i sve ovo odloiti na mirno i tiho mjesto da prenoi. Sledei dan moemo utvrditi kakvo je stanje sa unitenom varoom, ako utvrdimo da je ima puno onda moemo ponoviti postupak unitavanja preostale varoe. Ako je drutvo planirano za prodaju moemo obavijestiti eventualnog kupca da ga moe preuzeti. Ako roj ostaje za nae potrebe onda

moemo poeti pripremati konicu gdje emo ovaj roj formirati( isto vai i za kupca). Konicicu postavimo na mjesto gdje e ona stlno biti svedno koja (LR, DB,A ) u tu konicu staviti ram sa medom do kraja do njega ram sa zdravim saem novi u kom nije bilo legla( da iskljuimo mogunost bolesti ili jaja varoe)i do njega 4-5 ramova sa satnim osnovama ( ne brini se izvlae vosak kao da je prorodni roj) osataviti mjesta za tri rama poslije emo za 3-4 dana dotati ramove sa satnim osnovama, ovaj prazan prostor ostavljamo radi lakeg istresanja pela iz rojnog sanduka u konicu. Kada smo pele isresli iz rojnog sanduka u konicu onda moemo provjeriti jesu li pele oslobodile maticu iz kafeza u kom je ona dodata, ako nisu moemo kafez prenijeti sa maticom staviti ga u novu konicu a pele e maticu osloboditi iz kafeza. Ovo drutvo se razvija na isti nain kao da ste sresli drutvo sa grane. Dakle, prednos ovakvog pelarenja je to vi kao pelar odluite kad e te formirati novo dutvo a drugo da se drutvo skoro 100% oisti od varoe.


16

Autor teksta: Suljki Abid Dedii, opina Srebrenik Mob. 066/921-482

PRIPREMA PELINJIH DRUTAVA ZA LIPOVU PAU

P

oslije bagremove pae, pelinja drutva su sva jaka, pa ak i ona drutva koja su ula u bagremovu pau kao srednje jaka. Svaki ozbiljan pelar ima plan, kako i na koji nain najbolje iskoristiti tu masu pela. Neko e proizvoditi matice, neko matinu mlije, neko planski proirivati, neko paketne rojeve. Pelar, ne smije sebi dozvoliti da poslije bagremove pae bude pasivni posmatra na pelinjaku i da prepusti inicijativu pelama i pelinjim drutvima, jer bi se pelinja drutva veoma brzo zarojila i izrojila. A kada se to dogodi, proizvodnja bilo kakvih pelarskih proizvoda za

tekuu godinu bi bila zavrena. Poznato je da pele imaju dva nagona: 1. nagon za razmnoavanjem ( rojenje) 2. nagon za samo odravanjem ( razvijanjem legla, skupljanje meda , polena.) Ova dva nagona se meusobno iskljuuju, tj., ako nastupi nagon za rojenje, automatski se iskljuuje ovaj drugi nagon za samo odravanje. Ovo bi morali znati svi pelari a posebno, oni pelari koji sjeenjem ili unitavanjem matinjaka spreavaju rojenje I tako apsolutno bespotrebno jalovo provode


17

dane na pelinjaku u najveem jeku sezone. Jer, ako su i sprijeili rojenje, ovaj drugi nagon, nagon za samoodravanjem je utihnuo ili sasvim nestao pa pred lipovu pau imamo drutva koja su veoma slaba i oko kojih se treba dobro pobrinuti da se advekatno pripreme za zimu, odnosno, sljedeu pelarsku godinu. Moe li pelar dozvoliti sebi takav luksuz da i vie od mjesec dana ima drutvo sa rojevnim nagonom, tako da ono nema pravilan razvoj, zaleganje matice, dovoljno meda.? Odmah poslije bagremove pae pelari koji namjeravaju proirivati svoj pelinjak vre plansko, vjetako razrojavanje pela. Najlaki nain je dijeljenje drutva na pola i dodavanje oploene matice onom drutvu koji nema maticu. Pelari koji nee proirivati svoj pelinjak mogu da upotrijebe svu svoju matu I znanje do lipove pae, s tim da moraju imati odgovarajuu pelinjarsku opremu koju e pratiti njihovu matu. Na pelinjaku postoje pelinja drutva u kojima matica nema sklonost ka rojenju, pa takva drutva i ne treba dirati ako se s njima eli ii samo na proizvodnju meda, jer, dobra i kvalitetna matica moe uvijek zaposliti sve pele u konici, ak i u bespanom periodu, tako da one nemaju kada ni pomisliti na rojenje a kamo li da uine tu glupost. A, kako prepoznati na poletalci drutvo koje planira rojenje ? Ovdje treba rei samo dvije stvari koje moe vidjeti svaki pelar i bez naoala i bez otvaranja konice. Brada na kraju konice u obliku grozda govori da u konici ima besposlenih pela i ako takvo stanje potraje jo nekoliko dana, to drutvo e se izrojiti u 90% sluajeva, a ako je brada iljasta ( trokutasta) i na sredini konice, tu je pitanje vremena kada e roj izletjeti iz konice, jer su matinjaci zaleeni. to je brada vea, blii je trenutak izlaska roja iz konice. Ovo su samo dva najvidljivija znaka na poletaljci koji upuuju pelaru jasan signal da mora odmah reagovati ako ne eli izrojenu konicu na svom pelinjaku. Zarojeno drutvo se moe najlake podijeliti na dva dijela i to, na istoj podnjai i pod istim krovom, s nelgrovom daskom ( pregradna daska koja ima na sredini duplo zamreen otvor 10x10 cm). plodite se podijeli na dva dijela u dva nastavka. Oba nastavka se popune ramovima sa izgraenim saem ili

ramovima iz medita koji su manje popunjene medom i po 1- 2 satne osnove.

Nastavak na podnjai ostaje bez matice ( imaju matinjaci ) a preko zadnjeg nastavka u meditu se stavlja Snelgrova daska i na nju nastavak sa maticom. U nastavku na podnjai e ostati sve izletnice i tu e se matica izlei, oploditi i poeti razvijati leglo do lipove pae. Nastavak sa maticom na vrhu konice e ostati bez izletnica i tu e pele same poruiti matinjake a matica e nastaviti polaganje jaja. Ovom nastavku sa maticom treba kroz petnaestak dana poduzeti izletnice i usmjeriti ih u medite, da bi se iskljuila eventualna pojava rojevnog nagona. Na ovaj nain, zarojenom drutvu smo iskljuili rojevni nagon, to automatski ukljuuje nagon za samoodranjem, to nam i jeste bio cilj, da pred lipovu pau imamo veoma jako drutvo koje e pau iskoristiti maksimalno. Pred samu lipovu pau, vrcamo bagremov med I vraamo medine nastavke, mlada rojevna matica na podnjai je ponijela i leglo se nalazi na 4-6 ramova. Sada staru maticu nastavke na vrhu konice, iznad Snelgrove daske, uklanjamo, kao i Snelgrovu dasku a ramove sa leglom sputamo na podnjau. Nije potrebno izjednjaavati mirise, jer su mirisi u cijeloj konici ve izjednjaeni. Ukoliko ima legla vie od jednog nastavka,ramove sa pokupljenim leglom iz kojih izlaze pele treba staviti u drugi nastavak iznad matine reetke. Kakva e biti dalja sudbina mlade rojevne matice to e odrediti svaki pelar invidualno, posle zavrene lipove pae, neko e je ostaviti u pelinjem drutvu i dati joj povjerenje a vei broj pelara e je zamjeniti mladom selekcionisanom i provjerenom maticom.


18

Autor teksta: Presjednik skuptine pelara Tuzlanskog kantona ALIJA ZEHI, Magistralni put 158, ivinice Tel: 0038735775123 Mob: 061292074 E-mail: [email protected]

MOJA ISKUSTVA U BORBI PROTIV VAROE DESTRUKTOR ORGANSKIM SREDSTVIMA drugi dio

P

elarim preko etrdeset godina sa Farar konicama i dobro pamtim kada je varoa dosla na ove prostore. Od tada se uspjeno borim protiv ovog napsnika pela. Moram napomenuti da mi je u tome pomoglo da sam stalno pratio moderna dostignua evropskih i svjetskih strunjaka iz oblasti pelinjih bolesti. esto sam prisustvovao raznim seminarima, predavanjima, svjetskim kongresima, simpozijima u susjednim i evroskim zemljama. Glavne smjernice mi je dao seminar u Republici Hrvatskoj na otoku Krku 2001 godine iji organizator je bio GTZ Njemaka pod vostvom prof. dr.Ralfa Bihlera, Agronomskog fakulteta iz Zagreba pod vostvom prof. dr. Nikola Kezia i mnogih evropskih strunjaka iz ove oblasti kao to je prof . dr. Antonio Naneti iz Italije. Tema seminara je bila borba protiv varoe destruktor bez upotrebe hemijskih sredstava. Akcenat je dat nalijeenju biolokim metodama, organskim kiselinama i eterinim uljima. Od te 2001 ja se borim protiv varoe iskljuivo organskim sredstvima, jer su hemijska sredstva u Evropi davno zabranjena, zbog rezidua u pelinjim proizvodima. U prolom broju sam pisao kako to radim sa timolom, a sada u opisati kako ja radim sa organskim kiselinama. Kako sam u prolom broju pisao o ramu graevnjaku ovoga puta u napomenuti da borba bilokim metodama sa ramom graevnjakom idem od aprila do polovine jula. Sa ramom graevnjakom unitavamo varou i dobivamo isti djevianski vosak. Ovoga puta opisat u svoj postupak u lijeenju mravljom i

oksalnom kiselinom. kiselinom, po nekim

Evo

zato

mravljom

nunicima ubija varou u zatvorenom leglu, prorodni je sastojak meda, ubija uzronika krenog legla, nema rezistencije-otpornosti varoe na mravlju kiselinu, vri dezinfekciju cijele konice. Ja u ovdje navesti dva naina primjene mravlje kiseline, prvi je spuvasta krpa, suner a drugi je Formidol ploe gotov eki pripravak. Napominjem, kada se radi sa kiselinama, obavezna je upotreba zatitnih naoara i rukavica. Kod nabavke mravlje kiseline voditi rauna da to bude od sigurnog proizvoaa, da na etiketi stoji kada i gdje je proizvedena i u kojoj jaini. Ja nabavljam kiselinu njemake proizvodnje. Kada zavrimo panu sezonu, polovinom jula, skidamo medinje nastavke, na poklopnoj


19

dasci-zbjegu, zatvaramo sve eventualne otvore, a to isto uradimo na podnjai, pripremimo drutva za stavljanje mravlje kiseline.

Prva metoda sa spuvastom krpom: na gornji nastavak postavimo spuvaste krpe 20x20x0,5 mravlja kiselina 60% a prije njene upotrebe obavezno je staviti u zamrziva i dobro je ohladiti. Pripremimo veterinarsku pricu i crijevo od infuzije koje moemo nabaviti u apotekama (vrlo povoljno). Na flai sa kiselinom probuimo poklopac-ep, toliko kako moemo provui crijevo kroz poklopac a onda crijevo provuemo do dna flae i ostavimo duinu crijeva 5cm iznad epa. pricom navlaimo eljenu koliinu mravlje kiseline a to je za srednje jaka drutva 20 mililitara a za jaa drutva 25 mililitara 60% mravlje kiseline. Nakon toga sipamo kiselinu strogo na spuvastu krpu vrlo oprezno imajui u vidu da nesmijemo nipoto prsnuti kiselinu van krpe. Poslije toga vraamo zbijeg na konicu i ostavljamo da kiselina djeluje dva dana. Postupak se ponavlja 4 puta u razmaku po etiri dana. Kada potroimo prvu flau otaramo sledeu i na nju stavljmo crijevo i poklopac sa prve i tako redom, sa sljedeim flaama, na taj nain izbjegavamo dodir sa kiselinom. Pri primjeni mravlje kiseline, vodimo rauna da temperature ne pada ispod 20 stepeni. Druga metoda sa upotreba mravlje kiseline odozdo ispod mree ili na podnjau sa flumidol ploom: Flumidol ploa je gotov eki pripravak sa natopljen sa 85% mravljom kiselinom sa regulisanim isparavanjem. Kad se ploa

raspakuje vidjeemo odozgo foliju sa izbuenim rupicama. Plou postavljamona ispod mree na podnjau. Ploa ostaje tako dva dana da djeluje a poslije toga vadimo plou, odlijepimo foliju sa rupicama i ponovo vraamo plou na podnjau i ostavljamo je jo dva dana. Postupak se ponavlja jo jednom u razmaku od 7-10 dana. Ovaj eki proizvod daje odline rezultate ima registrovano predstavnitvo u naoj zemlji. Upotreba oksalne kiseline. Kiselinu pripremamo tako to prokuhamo vodu i eer u jednakim dijelovima 1:1, kada napravimo sirup na 1 litar toplog sirupa stavljamo 35 grama oksalne kiseline. Inae oksalnu kiselinu dajemo u kasnu jesen kada u konici nema legla i ona se daje samo jednom godinje, ne smije se tretman ponavljati. Moj nain davanja oksalne kiseline je sljedei: na drutvo koje zauzima dva LR nastavka pela dajem 50 ml oksalne kiseline, na drutvo koje zauzima jedan pun LR nastavak dajem 40 ml a na drutvo koje zauzima 5,6 ramova pela dajem 30 ml kiseline. Oksalnu kiselinu je najbolje davati na +5 stepeni kada se pele malo usklupe. Na veterinarskoj prici trebamo imati jedan produetak i oksalnu kiselinu kapati strogo niz ulice po pelama. Pele socijalnim kontaktom-dodirom sve dobiju dio oksalne kiseline. Poto je tada sva varoa na pelama i ona dodje u dodir sa oksalnom kiselinom koja je ubija. Ako se pravilno postupi sa oksalnom kiselinom unitava se 95-99% varoe a pelama se ne nanosi teta.Potovane kolege pelari ovaj nain borbe protiv varoe sam usvojio od svjetskih naunika a vama prenosim svoje desetogodinje iskustvo. Nemojte u svoje konice stavljati hemijske otrove kao to su Amitraz i Flualinat initi pelinje proizvode sumnjivim. Ovdje u citirati dr. Nusreta Siru koji kae: Kada okrenemo prvu vrcaljku, ko nam prvi prie toj vrcaljki, to su naa djeca, nai unuci, pa vodimo rauna da med kada procuri iz te vrcaljke bude 100% ispravan, radi nas, naih najdraih i naih potroaa Dovoljan je samo 1kg meda po jednoj konici i da nabavimo sve ove eko lijekove i da imamo ekoloki iste proizvode. Za sve eventualne nejasnoe stojim vam na raspolaganju.


20

Autor teksta: Prof. oko Zeevi, dipl.oecc. Kontakt: 033/63-160; 064/17-80-050; http:brdsko-planinskopelarenje.com/forum/index.php

HELJDA IZDANA LJETNA PAA

M

eu graanima a i pelarima, heljda je velika nepoznanica.U to sam se bezbroj puta uvjerio ovde, na planinskim visovima Zlatara. U sjeanju mi je dogaaj od prije petnaestak godina kada je nekoliko goa ovdanjih hotela ulo u komijinu njivu prepunu arolikog miriljivog cvijea ( heljda cvjeta u raznim bojama i nijansama od bijele-crvenkastih preko ruiastih, ljubiastobjelkastih do ukastozelenkastih cvetova), sa namjerom da uberu najljepe cvetove.Veseli agor i smijeh se odjednom pretvorio u vrisak jedne od njih (ubod pelice), a moja intervencija je tada bila neophodna. Zbog interesovanja mnogih pelara odluih se da za itaoce vaeg lista napiem nekoliko podataka o ovoj ,,sirotinjskoj,, itarici, danas veoma cijenjenoj na naim trpezama i o medu dobijenom od nje, koji u ponudi kupcima nazvah ,,Kraljica planinskih visova,, Heljda se gajila u Kini jo prije hiljadu godina. U etrnaestom vijeku mongolski osvajai prenijeli su je u Evropu. U Rusiji je veoma zastupljena u sjetvi, tako da ini preko 90% svjetskih povrina pod heljdom (prof.dr . Glamolija,,,Posebno ratarstvo 2004,,) Iako zvanina statistika ne belei podatke, istraivai su ustanovili da se krajem prolog vijeka povrina pod heljdom u svijetu udvostruila sa milon na dva miliona hektara. U literaturi se navodi da postoji preko hiljadu vrsti heljde! Unekim dijelovima svijeta heljda je viegodinja biljka. U Srbiji se gaji uglavnom u brdsko- planinskim podruijma, a ima odliku itarice dugog dana, tako da se sije u junu!

Razlog ovakve sjetve je to heljda strada na temperature manjoj od -2 c, a takoe i temperatura iznad 25c joj ne odgovara? Kod nas je zastupljena jednogodinja , takozvana ,,obina,,heljda. Radi informacije, ovde u jo navesti nazive dveju vrsta koje su interesantne za sjetvu a to su: Fagopurum cumosum Meisn -viegodinja heljda, Fagopyrum tatarikum (L) Gaertn. - tatarska heljda. U svijetu je najzastupljenija obina heljda, a kako istie Mazza(1992), ova vrsta pokriva preko 90% svjetskih povrina zasijanim heljdom.

U naoj zemlji su bile zastupljene domae autohtone populacije heljde i neke visoko rodne, preteno iz Rusije, a danas postoje i sorte naih instituta, pa meu najpoznatije spadaju: bedija, golubica, novosadska i siva heljda. Golubica je najrasprostrenjija u brdsko-planinskim podrujima. Sjetva heljde se od davnina obavlja od


21

kada glog procvjeta pa do kraja juna. Sije se u predjelima koje imaju sjevernu padinu sa manje jakog sunca na pjeskovitim njivama. Prilikom sjetve treba znati da zemljite mora biti suho. Sije se runo (najee) ili mainski. Potrebna koliina sjemena zavisi od lokacije njive i naina sijanja. Kod runog sijanja ona iznosi od 60kg do 80kg po hektaru. eleo bih itaocima da prenesem najznaajnije odlike heljde koje odreuju strukturu i sadraj meda od ove divne itarice. Zbog povoljnog hemijskog sastava, heljda je veoma pogodna za ishranu dijabetiara i djece. Nutricionisti istiu da pomae smanjenju koncetracije eera i masnoa u krvi, to doprinosi smanjaju holesterola. Takoe zbog prisustva proteina, pomae snienju visokog krvnog pritiska. Da dalje ne nabrajam, moe se izvesti opta konstatacija da je heljda itarica koja ima znaajna ljekovita svojstva.

Ona pripada skupini medonosnih biljaka i zavisno od vremena sjetve, moe predstavljati odlinu pelinju pau tokom ljetnjeg jesenjeg perioda, kada nema drugih medonosnih biljaka. Cvjetovi su bogati nektarom i polenom, a cvjetanje biljaka traje dugo, tako da pele u povoljnim meteorolokim uslovima mogu sa jednog hektara sakupiti do 300kg meda. ta pretpostavljaju povoljni meteoroloki uslovi za dobar nectar na heljdi? Prije svega poveana vlanost vazduha, jer se poveava nektarnost biljke, umjereno oblaan dan u vrijeme cvjetanja, povremena sitna i blaga ljetnja

kia-kupusara, pa se tada moe desiti da pele posjeuju cvjetove heljde po cijeli dan. Inae,u sunanim danima pele je posjeuju uglavnom do 10, a najdue 11 sati prije podne, sputajui se sve nie i nie niz bone grane stabljike, zbog prisustva vlanosti u okruenju biljke! Prvi cvjetovi na heljdi pojavljuju se ve 20 dana nakon nicanja biljke. U jednoj cvasti cvjetovi se razvijaju 15-20 dana, a cijeloj biljci do 60 dana. To nam govori da heljda cvjeta u takozvana tri kola, pa je zbog toga i poznata kao produena pelinja paa. U ovoj kratkoj analizi ove znaajne pelinje nektarice, treba napomenuti da ima godina kada pele sa heljde ne donesu skoro nita od nektara! U prostoru gdje se nalazi moj pelinjak (bilo je posijano preko 11ha), u 2007 .godini nije uopte bilo unosa sa heljde (zbog jako toplih dana), ali pele su donosile pollen i to samo do 9 sati prije podne! Med od heljde je svijetlo-drap boje, vrlo otrog i jakog mirisa koji se manifestuje kao ,,buke,, dobrog vina. Veoma je traen i dostie visoku cijenu, ak i do 10 eura po kilogramu. Na pelinjaku pri unosu nektara od heljde razvija se dosta udan miris (ak i neprijatan!). Med ima odline osobine za prezimljavanje pelinjih zajednica. Blago se kristalie i lako otvara u konici, tako da je veoma poeljan kao zimska hrana pelama. Cvjetanje heljde na ovim prostorima esto se zavrava krajem avgusta, pa je to razlog za tvrdnju da e zimovanje pela protei bez problema, naravno kad su uslovi za nektarisanje povoljni. U ovoj skraenoj analizi opisa heljde kao veoma izdane ljetnje pelinje pae u brdsko-planinskim podrujima, naveu i podatak da njen med ima izrazitu prednost u antioksidantnim svojstvima nad ostalim livadskim i umskim vrstama (osim suncokreta), a to se moe potkrepiti sljedeim podacima:


22

Analiza meda od heljde pokazuje da je sadraj ukupnih polifenola izraen u miligramima katehina po kilogramu meda(mg K/kg) iznosio 327,6mgK/kg, ukupna antioksidativna aktivnost(FRAP-test) bila je 213,4 umol Fe(II)/100g i ukazuje da odreeni sastojci meda od heljde imaju antioksidantna svojstva. Aktivnost protiv slobodnih radikala (DPPH-test) pokazala je izraenu sposobnost neutralizacije slobodnih radikala, a iskazani procenat inhibicije iznosi 71,6. Radi poreenja, kod analize uzoraka livadskog meda ,sadraj

ukupnih polifenola kretao se u uskom opsegu od 1074 do 1284mg katehina/kg, ukpna antioksidativna aktivnost je iznosila od 113,98 do 138,94 umol Fe (II)/100gr, dok je aktivnost protiv slobodnih radikala varirala od 25,7% do 30%. Kao rezime moemo navesti da je heljda pelinja paa preteno planinskih visova od 800 do 1400 metara n/m. Njen med je veoma traen i postie visoku cijenu, a pele na njemu dobro zimuju.

ivi Hajrudin, predsjednik UP Vrijesak ivinice, tel:062/851-925 www.prodajapcela.comeze.com www.mojepcele.host56.com

PRVI IVINIKI SAJAM PELARSTVA, MEDA, ZDRAVE HRANE I EKO BILJA MED ZA DUG VEK IVINICE 2012


23

O1. 2. 3. 4. 5. 6.

dran je u srijedu 07.03.2012 godine u sportskoj dvorani u ivinicama.U inicijativni odbor za

organizaciju Prvog ivinikog sajma pelarstva su uli: ivi Hajrudin, predsjednik udruenja i lanovi, Avdo Smaji, tel:061/868-384 Hamdo Mulavdi, tel:061/597-613 lan! Mehmed ljivi, tel: 061/495-460 i saradanici Alija Osmanbegovi, tel:061/391-754 i Ibrahim Kikanovi, sekretar udruenja;

Sajam je trajao jedan dan, odnosno u terminu od 10-18 asova, sajmu su se odazvali izlagai iz dosta opina irom BiH poev od Brkog, Doboja, epa, Zavidovia, Tuzle, Olova, Kladnja, Srebrenika, Lukavca, Tuzle, Kalesije, ivinica, Sokolca, Priboja, Janje, Bosanskog amca, Bihaa i jo drugih susjednih opina! Mi kao pelari iz ivinica smo posebno ponosni to je ba nae udruenje organizovalo prvi iviniki sajam a pogotovo to je to ba iz pelarstva tj ono ime se i mi bavimo!Pored izlagaa manifestaciji su se odazvali predstavnici opinske vlasti ivinice na elu sa naelnikom opine gosp. mag. Hasanom Muratoviem, predstavnici poljoprivredne komore Tuzla gosp. Suad Selimovi, Vrtagi Idriz i predsjednici

veine naih kantonalnih opinskih udruenja sa podruja TK-a (IzetLukavac, Paezad-Srebrenik, HasanGraanica, Safet-Sapna, Huso-Tuzla, Mahmut-Tuzla te predsjednik kantonalnog saveza pelara TK gosp. Fehro i sekretarica kantonalnog saveza gosp. Mubera. Pored nabrojanih bilo je prisutnih i pelara i predsjednika i sa drugih kantona ZenikoDobojski, a neki koji su najavili svoj dolazak i potvrdili nisu uspjeli doi zbog sprijeenosti, predsjednik Federalnog saveza pelara BiH te predsjednik udruenja pelara iz Gorada gosp Sejo Deljo koji je ujedno i lan Federalnog saveza pelara BiH. Poslije sveanog dijela u kome su uzeli uea Limena glazba, J.U. Djeije obdanite sa ivinikim pelicama kako sam ih lino prozvao od milja, te nae KUD ivinice i J.U. MS ivinice sa izvoenjem monodrame od strane

uenika Emira Ibriimovia, je zapoeo program sajamskih aktivnosti!Sve sajamske aktivnosti su propraene medijski od strane lokalne


24

televizije ivinice a reportae su napravljene i od televizije RTV TK-a i predstavnika televizije Hayat, na emu im se zahvaljujem. U sklopu sajma su odrana i dva prigodna pelarska predavanja za ovaj vremenski period kao to je predavanje na temu proljetnog razvoja, pripreme drutava za glavnu pau i sprijeavanje rojenja, predava je bio velepelar gosp. Ismet Isi iz Republike Srbije, te prikupljanje matine mlijei, uvanje i upotreba iste, predava gosp. ing. Ferid Velagi iz Tuzle, odnosno Janje! Teme su bile interesantne osim pelarima ak i dijelom graanima opine kao i uenicima

poljoprivredne kole. Na sajtu udruenja pelara Vrijesak ivinice je postavljen gotovo komplet video materijal kako sa predavanja isto tako i sa same sveanosti otvaranja pa koga zanima vie o tome moe pogledati na naem sajtu www.upvrijesakzivinice.comli.com

Humanitarna akcija za djecu sa posebnim potrebama

U sklopu sajma je naravno pokrenuta i dobrovoljna humanitarna akcija prikupljanja meda i ostalih pelinjih proizvoda za djecu sa posebnim potrebama! Akciji su se za sada odazvali sljedei izlagai kao i pojedini nai pelari iako oekujemo jo neke da e se ukljuiti u istu, jer je akcija jo u toku: Svima onima koji su podrali ovu akciju se zahvaljujemo ispred udruenja pelara i u ime onih kojima je namijenjeno a to su djeca sa posebnim potrebama (kao to smo rekli):


25

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19.

ivi Hajrudin ......... 1 kg meda i 300 gr meda u sau, Pelinjak ivkovi .... 1 Kg meda i 15 Ljupko mehlema grodana, tel: 065/352-961; Midhat Dafi ......... 1 Kg meda ... tel:061/704-541; Husnija Majdani .... 1 Kg meda ... tel:061/393-842; Kikanovi ibrahim ..... 1 Kg meda ... tel:061/644-515; Piri Hazim .............. 1 Kg meda ... tel:061/733-062; Peri Vojislav ........... 1 Kg meda ... tel:061/643-369; Sinanovi Rejhan ..... 1 Kg meda ... tel:061/961-954; Hamdo Mulavdi ...... 1 Kg meda ... tel:061/597-613; ehi Fehim ............. 1 Kg meda ... tel:061/756-242; Hadi Izet .............. 1 Kg meda ... tel:065/816-637; Vukovi Milorad ....... 1 Kg meda ... tel:065/847-348; Osmanbegovi Alija... 1 Kg meda ... tel:061/391-754; Siro Nusret ............ 1 Kg meda ... tel:032/823-105; Bajramovi Kasim .... 1 Kg meda ... tel:061/761-895; Alija Zehi ............... 1 Kg meda ... tel:061/292-074; ljivi Mehmed ........ 1 Kg meda ... tel:061/495-460; Izet Husi ............... 1 Kg meda ... tel:061/681-100; Smaji Avdo ............ 1 Kg meda ... tel:061/868-384;

Spisak svih onih koji su odazvali ovoj humanitarnoj akciji je takoe javno objavljen na naoj web stranici udruenja http://www.upvrijesakzivinice.comli.com/2_17_Spisak-dobrovoljnih-davalaca-meda-za-djecu-saposebnim-potrebama-2012.html

PRVI IVINIKI SAJAM 2012, DONATORIJo jednom se zahvaljujemo naim donatorima koji su nesebino pomogli odravanje PRVOG ivinikog sajma meda, zdrave hrane i eko bilja pod nazivom Med za dug vijek ivinice 2012! U prilogu slijedi spisak donatora i iznosi donacija: 1. Opina ivinice, Naelnik opine, gosp. Mr. sci. Hasan Muratovi, generalni sponzor, 2. "POLJO-HEMA" d.o.o. IVINICE .......................... 100,00 KM 3. " NESAL COMPANY" d.o.o. IVINICE .................... 100,00 KM 4. "ZH- ZOLA" d.o.o. ivinice ................................... 100,00 KM 5. MISTER ALEN LOJD TINKER ivinice .................... 100,00 KM


26

6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13.

BRANINOVI ESAD ......................................... 20,00 KM "ZLATNA DOLINA" d.o.o. IVINICE...................... 50,00 KM "PROTECTION BH SECURITY" IVINICE ............. 50,00 KM TV ivinice, medijski sponzor, GiPS PJ ivinice, KUD ivinice, JU Djeije obdanite ivinice, Limena glazba ivinice

Autor teksta: Blako Lovrinovi Bruchermuhlenstr.8 42781 Han Njemaka

REANSON METODA

M

etoda koju je sluajno otkrio pelar walonac iz Belgije, a koriste je pelari u Belgiji, Holandiji, Njemakoj. Henri Renson je iz Cheratte-Vise/Belgija, ovu metodu zagovara od 1977, pelar koji posjeduje u Belgiji oko 400 konica i u sezoni prodaje 500-1000 matica! Metoda je nastala u nedostatku vremena hobi pelara i primjenjuje se, u prilikama od negdje 20 aprila. Poto znamo da zimske pele dugo ive zato sto imaju masno tkivo koje se najvie troi pri luenju mlijei za ishranu mladih jajaca i larvi. Ako se izvri ograniavanje legla dobar dio mladih pela nije optereen uzgojem legla tako da one prijevremeno postaju sabiraice. Po nekim istraivanjima, ivotni vijek ovih pela se produava do 80 dana u vrijeme pae. Svo prisutno leglo dobija optimalnu njegu, pa pele koje se radjaju iz ovakvog legla budu jako vitalne i zdrave. Odnos pela koje su zauzete odgojem legla i sabiraica je 3-8

naspram 5-8. Kod ovakvih drutava konstantno je prisutno oko 25000 pela kao sabiraice nektara i polena. Zbog manjeg prostora legla manja je i potronja meda za odgoj, tako da se sav viak nektara deponuje u medite. Drutvo se uzimi na dva nastavka dimenzija neto manjih od LR sa najmanje 15-18kg hrane. U proljee se vri stimulacija otvaranjem mednih ramova ili okretanjem nastavaka. Oko 20.04, ako je pelinja zajednica zaposjela 2 nastavka, stavlja se matina reetka izmedju nastavaka, a zatim jo jedna resetka na gornji nastavak, a na nju mediste. Poslije par dana se kontrolom ramova lako utvrdi gdje je matica. Ako se nalazi dole, nastavcima se zamijene mjesta tako da matica je sada u gornjem nastavaku, ispod medita. Krajni ramovi tog nastavka zamijene ramovima koji su sa strana zatvoreni sperploom ili slicnim materijalom, stavi se ram gradjevnjak i ram sa zatvorenim


27

medom. Na ovaj nacin ostaje matici na raspolaganje 6-7 ramova (35dm) za leglo. Bit svega je da se leglo ogranii na oko 30000 elija ili 35dm. Ako uzmemo da kvadratni decimetar saa sa obe strane broji oko 800 elija, moe se izraunati koju dimenziju rama imamo i koliko ostavljamo matici. Devet dana nakon razdvajanja reetkom, kontroliramo donji nastavak na eventualne matinjake, to obino nije sluaj. Ostatak sezone ovaj nastavak se koristi za skladitenje polena i privremeni smjetaj nektara, i nije ga potrebno kontrolirati. Od oduzetih ramova se mogu praviti nukleusi ili nova drutva ako se konica napuni ramovima iz vie drutava. Naravno treba voditi rauna da se pelama da i ram sa mladim larvama i eventualno prihrani. Tokom pane sezone, vri se kontrola samo gornjeg nastavka (6,7 ramova) u kojemu se nalaze iskljuivo mlade pele koje su mirnije, pa je rad sa pelinjim drutvima jednostavniji. Stare pele se nalaze u donjem nastavku koji ne otvaramo. Eventualne matinjake uklanjamo, ili koristimo, ako su prisutni novi due vremena, ovu maticu bi trebalo zamijeniti novom, ili je ukloniti i pustiti da pelinja zajednica uzgoji novu maticu. Ovakve formirane pelinje zajednice sa mladim maticama se ne roje, zbog ogranienog legla, ili je rijetkost! Jo jedana injenica koju RENSON zahtjeva je da, su ova pelinja drustva utopljena od marta! U ovim klimatskim uslovima prosjena temperatura u ovo vrijeme je 5C vani, a kod pela na vanjskoj strani klubeta je 12C, razlika je 7 C! U ljetu prosjena temperatura vani je 19C a za leglo pelama je potrebno 36, razlika je 17C!!!!!! Vano je da

matica ima 30000 elija na raspolaganju jer inae moze doi do pokuaja tihe smjene matice. Ako ima vie elija, dolazi do rojevnog nagona. Graevnjak se redovno isjeca radi suzbijanja varoe. Loa strana je da trutovi mogu izlaziti napolje samo za vrijeme kontrole drutava. Dobra matica zalee sve okvire sa vrha do dna tako da nema uopte ili ima vrlo malo meda u ramovima u ploditu. Sa ovim treba voditi rauna prilikom vrcanja, tako da u sluaju naglog zahlaenja drutvo ne gladuje. Nakon zadnjeg vrcanja, pelinjoj zajednici se moraju dodati ramovi sa medom. Krajem 6 ili poetkom 7 mjeseca se ukloni matina reetka izmedju nastavaka, kojima se mogu zamijeniti mjesta. Obicno je donji nastavak dobro napunjen polenom, to dobro doe matici za proirenje legla i pripremu jakog zimskog drutva. Nakon zadnjeg vrcanja odmah se pristupa borbi protiv varoe. Poetkom Jula, ko radi ovu metodu mora da vodi panju da ne zakasni da "oslobodi maticu", posto pele sakupljaice u ovim uslovima ive i do 80-85 dana, sto znaci maj, juni i poetak jula, da ne izgubi iz vida da e tada doi do odumiranja starih pela, i da treba na vrijeme da "oslobodi" maticu, da bi poela sa leenjem uz prisustvo velike koliine polena u donjem, tj. sada gornjem nastavku, drutvo se veoma brzo razvija, ima jos i 6 ramova legla, i sa unosom sa vana moe sebi da obezbjedi zimnicu sa mladom neoptereenom pelom bez dodavanja seera!

Autor: Hasan abi UP Bagremovac Graanica

ZIMSKO LETO

V

Ve je poela proizvodnja i upotreba kvadratne podnjae i odgovarajuih nastavaka (korpusa) ija je svrha pored ostalih prednosti da se zimi tijela mogu zakrenuti za 90 stepeni tako da zrak sa leta udara bono u okvire odnosno ulice. To je ono to pele prirodno prave u konicama sa nepokretnim saem (trnke, dubine i

daare). Razlog to one to rade je nagonska odbrana od hladnoe. U narodu je to poznato pod nazivom na toplo- na hladno. Dakle, ovom podnjaom i tijelima je mogue zakretati tijela zajedno sa okvirima i pelama za 90 stepeni. Time njima pravimo ono to su one ranije same radile sa nepokretnim saem. Ovdje elim predloiti neto to sam sam probao sa


28

naim LR konicama. Naime, bez ulaganja moemo postii sa njima ono to se moe sa kvadratnim tijelima. Potrebno je sa lijeve strane dakle na bonoj letvici podnjae u sredini napraviti otvor veliine 7 * 20mm pri dnu. Tako pripremljenu podnjau zajedno sa tijelima, dakle itavu vau konicu u kojoj je drutvo zakrenuti za 90 stepeni udesno uz prethodno zatvaranje leta u konici (vidi sliku).

Razlog za to, ve je reeno, je suvie jaka zima u kojoj smanjujemo direktan ulaz hladnog zraka u ulice i uvamo toplotu u konici.

Leto Autor teksta: Mujabai Kasim Tuzla Mob:061-953-948

Slika Zimsko leto

PELARSKA PRAKSA I ZDRAVLJE

C

ilj ovog teksta je svakako popularizacija pelarstva uz elju da objektivno i nepristrasno na ovu temu.Primijeeno je da pelarska populacija uglavnom zadrava vitalnost i u poznim godinama to nas upuuje na zakljuak da ova djelatnost ima blagotvorno dejstvo na ljudski organizam.Dobro je koristiti med i druge pelinje proizvode u svrhu ouvanja zdravlja, a jo je bolje biti pelar. Zato je to tako ? Savremeni ivot prepun urbe i obaveza kojima je teko odgovoriti neminovno dovodi do stresa koji je preduslov nastanka mnogih oboljenja. Svijet pela nudi izvjesno utoite i moe pomoi u ponovnom uspostavljanju psihofizike ravnotee. Sam ambijent u kome se pelarska praksa odvija povoljno djeluje na pelara.

Svje zrak, sunce, bujanje vegeteacije i fizika aktivnost doprinose stvaranju optimistinog ozraja. Postoji tvrdnja da je zrak oko pelinjaka posebnog kvaliteta zbog isparenja meda, propolisa te razliitih vrsta fitoncida te doprinosi poboljanju opteg zdravstvenog stanja. Rad sa otvorenom konicom je naruito interesantan kada govorimo o ovoj temi. Sam pristup konici ako je u skladu sa principima "dobre pelarske prakse" usmjerava nas da budemo smireni i bez nesmotrenih pokreta koji bi eventualno uznemirili pele. Pele nam dakle "nameu" svoja pravila igre te postajemo dio njihovog svijeta to vie koristi nama nego njima. Prilikom samog rada na konici izloeni smo djelovanju prije spomenutih isparenja, a u sluaju povoljnih panih prilika bivamo ispunjeni zadovoljstvom dok gledamo ramove pune meda. U razgovoru meu pelarima moe


29

se uti reenica: "Doi da vidi i nahrani duu". U posljednje vrijeme sve vie se pria o pie o apitoksinoterapiju odnosno o lijeenju pelinjim otrovom. Osim povoljnog uinka kod reumatskih tegoba postiu se dobri rezultati kod oboljelih od multipla skleroze. Inae kada je rije o apiterapiji najveu primjenu je nala u zemljama biveg istonog bloka, a posebno u Rusiji. U toku moje pelarske prakse primijetio sam da se za vrijeme aktivnog rada sa pelama moje opte zdravstveno stanje popravlja pa zato doputam odreen broj uboda. Ipak treba rei da bi svaki pelar u svojoj "prvoj pomoi" trebao imati sredstvo za sluaj burne alergijske reakcije na ubod pele. U razgovoru sa osobljem "urgentne medicine" saznao sam da tableta umeeg kalcijuma i bilo koji lijek za alergiju predstavljaju sigurnu zatitu od neeljenih posljedica. Naunim istraivanjima je utvreno da pelnji otrov pospjeuje cirkulaciju krvi i poveava koliinu kiseonika u organizmu to pomae oboljelim tkivima. Drugo vano svojstvo pelinjeg otrova je ukalnjanje bola kod artritisa i sl. Pelinji otrov stimulie adrenalinske lijezde da proizvode kortizol, hormon koji ima protivupalna svojstva. Vezano za lijeenje pelinjim otrovom citirat u jedan pasus iz knjige "health and the honey bee" od Charles Mraz: "Ako se odluite da koristite pelinji otrov nemojte dozvoliti da vas bilo ta obeshrabri. Terapija pelinjim otrovom trai mnogo strpljenja.To nije magija, arobna pilula, ve sredstvo koje e pomoi da se tijelo samo izlijei." U novije vrijeme sve vei broj ljudi pati od polenske alergije. Malo njih zna da je rjeenje za ovaj problem na

dohvat ruke. Upotreba meda sa lokaliteta na kojem ive moe pomoi da ovu jako neprijatnu alergiju stave pod kontrolu. Polenova zrnca u medu su umrtvljenja i organizam ih prihvata bez problema, a pri tom izgrauje vlastite odbranbene mehanizme. Ovaj mehanizam je slian onom koji ima vakcina protiv gripa.Eto jo jednog razloga da budete pelar pa makar i "hobista" sa nekoliko konica. Na kraju treba neto rei o psiho socijalnoj dimenziji pelarstva koja ima vanu ulogu u sveukupnom pozitivnom djelovanju na zdravlje ove populacije. Svaki iole ozbiljan pelar zna da nema napretka u ovoj djelatnosti ukoliko ne prati savremene pelarske trendove koji imaju za cilj da nova saznanja uoblie u "dobru pelarsku praksu". Aktivna komunikacija sa lokalnim udruenjima, prisustvovanje predavanjima, sklapanje prijateljstava sa razmjenom ideja i iskustava pozitivno djeluju na mentalno zdravlje pelara pojedinca.Istinski pelari su uglavnom vedrog duha uvijek spremni da pomognu tako da uprkos raznim problemima nastoje da stvore pozitivno ozraje. Bez obzira na sve probleme koji prate savremeno pelarstvo ipak je privilegija biti pelar. Ovaj tekst je samo pokuaj da se skrene panja na blagodati koje nudi dobra pelarska praksa i nije rasvijetlio sve njene korisne segmente. Za modernog pelara je jako vano da zna da je najvanijeg insekta na planeti koji je do jue ivio slobodno stavio pod svoju kontrolu i da zbog toga ima veliku odgovornost spram budunosti istog.


30

Autor: Dejan Ili

KADA RIJEI KAPLJU KAO NEKTARjasne reenice, saoptavajui obilno iskustvo. Poput pele, koja samo njoj znanoj putanji, nepogreivo stie do polena i nektara, autor vjetinom vrsnog filigrana, veze i preplie praktine pelarske savjete. Rajko Radivojac ih vjeto rasporeuje poput nepogreive simetrije saa. Knjiga izvandernim skladom podsjea na konicu u kojoj je sve u najboljem skladu, mada sve to u njoj pie nije slatko kao med. Neke konstatacije djeluju opominjujue i upozoravaju koliko smo zastranili dobrovoljno se udaljavajui od majke prirode. Autor je jasno i glasno ukazao na vie primjera loe pelarske prakse. I to je istina. I to je jedna od vrijednosti ove knjige. U finom preplitanju onoga ta radi ovjek, a ta radi pela, krije se namjera iskusnog pelara da saopti poruku knjige. Ustvari, on opominje koliko se ogrezlo u trci za profitabilnou koja esto zna imati neugodne posljedice. Pele su dar prirode. One u savremenoj ekonomiji imaju svoje mjesto i ulogu. Sigurno je da zasluuju daleko vie panje. Prije svega kao udesni opraivai i pomonici agronomima, apotekarima i dr. To je autor spretno provukao izmeu redova tako da ona ima i svoju ekonomsku, a istovrmeno i ekoloku dimenziju. Svaki redak u ovoj knjizi sve vie ubjeuje itaoca da je mora proitati do kraja, uz napomenu da ona nije da se proita. Ona je da se proita i da joj se vraa. U pitanju je, dakle, trajno dobro, knjiga zelenog pokreta, kako danas nazivaju udruene borce za prirodne vrijednosti.

Za vau biblioteku

P

oslije dobro primljene prve knjige Rajka

Radivojca, uglednog pelara i aktuelnog predsjednika Udruenja pelara Prva pela iz Prijedora, pod naslovom Pelarstvo ilustrovani prirunik za poetnike pred sudom italaca nala se i druga knjiga istog autora Pelarstvo ilustrovani prirunik za napredne pelare. Ova druga, ne samo to je obimnija, nego je pisana nadahnuto i s ljubavlju, ali znalaki, egzaktno i kritiki, to joj daje posebnu vrijednost. Sakupljajui i odabirajui sakupljena iskustva autor kao da je sakupljao kamenie od kojih je stvorio prekrasan mozaik. itajui ovu knjigu, ve poslije prvog poglavlja, stie se utisak kao kada se toi nektar, kaplju rijei i stapaju se u


31

Autor teksta: Preuzeto sa internet stranice - Apiterapija

P

APITERAPIJA - POLENKonzumirajui meavinu razliitih tipova polena, pele tee da obezbede bolji nutritivni balans i da razblae potencijalno toksine alkaloide ili druge toksine. Ako ima mogunosti da bira, pela konzumira meovitu polensku hranu (Schmidt, 1984) jer opstaje due kada se hrani meavinom polena nego kada se hrani polenom samo jedne biljne vrste. Hemijski sastav: Proteini predstavljaju glavni sastojak polena sa prosenim ueem od oko 24%. Ugljeni hidrati ine oko 27% polena i to su uglavnom prosti eeri fruktoza i glukoza. Najvei deo eera dodaju pele izletnice u vidu nektara ili meda koje koriste da poveu polenova zrnca i da omogue da se polen efikasno spakuje u korbikule (polenske korpice) na zadnjim nogama pele.

olen je izvor hranljivih materija koje su pelama neophodne za odgajanje legla, kao i za rast i razvoj odraslih lanova pelinje zajednice. Sa take gledita pela, polen je najvanija materija u konici. Ranije su pelari i u Evropi i u Americi smatrali da je polen male komercijalne, odnosno ekonomske vrednosti, osim znaaja u odravanju jakih, produktivnih pelinjih drutava. Meutim, poslednjih decenija, interes za polenom drastino se poveao, najpre u Istonoj Evropi, zatim u Zapadnoj Evropi i Severnoj Americi. U Severnoj Americi, zbog popularisanja zdrave hrane i prirodnih dodataka hrani, interes za polenom je znatno porastao tokom 1970-tih i 1980-tih godina XX veka. Obzirom da pele sakupljaju polenova zrna sa velikog broja biljnih vrsta na datom lokalitetu, polen koga pele unose u konicu predstavlja meavinu polenovih zrna. SEM)


32

Lipidi - polen sadri u proseku samo 5% masnoa, koje ulaze u sastav spoljnog omotaa polenovih zrna. Minerali - polen sadri znatne koliine kalijuma, kalcijuma i magnezijuma i visoke nivoe gvoa (140g/g), mangana (100g/g), cinka (78g/g) i bakra (14g/g). Vitamini - Polen je izvanredno je bogat vitaminima B-grupe: kao to su niacin (B3 157g/g), riboflavin (B2 - 18,6g/g), tiamin (B1 - 9,4g/g), piridoksin (B6 - 9g/g), pantotenska kiselina (B5 - 28g/g), folna kiselina (5,2g/g) i biotin (0,32g/g). Neke vrste polena, naroito polen trava, sadri i skrob, koji moe biti prisutan u veoma velikom procentu, ak do 18% teine polena (Baker and baker, 1979; Schmidt et al., 1989). Polen je idealna, dobro izbalansirana hrana za pele, ali, on nije savrena hrana za ljude. Polen nije savrena hrana jer sadri relativno veliku koliinu nesvarljivih materija, najvie celulozu i karotenoidni polimer nazvan sporopolenin, koji obrazuju vrste zatitne omotae polenovog zrna (unutranji i spoljanji - intinu i egzinu) i zato se dugo verovalo da ljudi ne mogu da iskoriste hranljive sastojke polena. Meutim, eksperimentalno je dokazano da u digestivnom sistemu sisara osmotski pritisak probija polenova zrna kroz germinativne pore i time omoguava njihovo razlaganje Wang-a (1987). Izvanredni izvor hranljivih materija za ljude jer: sadri preko 7,5 puta vie gvoa od govedine, hrane koja se inae preporuuje kao dobar izvor gvoa. izvanredno bogat karotenima, koji su metaboliki prekursori vitamina A - u proseku, njihov sadraj je ak tri puta vei nego u kupusu, koji se smatra odlinim izvorom tog vitamina. predstavlja najbogatiji izvor vitamina B grupe, naroito niacina, riboflavina i tiamina, ija su koncentracije daleko vee nego u svim ostalim namirnicama biljnog i ivotinjskog porekla. izuzetno je bogat manganom, bakrom i cinkom, tako da se sa 30 do 100 grama polena obezbeuje njihovo celokupno dnevno sledovanje.

Apiterapijska vrednost: za leenje hroninih problema prostate Najbolje dokumentovano lekovito dejstvo polena kod ljudi je nesumnjivo u leenju problema prostate, ne samo infekcija i hipertrofija, ve kod karcinoma prostate. Korienje polenskih preparata smanjuje upale, nelagodnost i druge neprijatnosti koji prate oboljenja prostate. (Denis, 1966; Ask-Upmark, 1967; Hayashi et al., 1986). Ovi terapeutski efekti objanjavaju se visokim nivoima cinka, jer polen sadri izuzetno velike koncentracije cinka. Kod ljudi cink je kljuni element za funkcionisanje prostate. Koncentracija cinka u prostati ne samo to je nekoliko puta vea nego u ostalim tkivima, ve izgleda da je povezana sa sposobnou prostate da proizvodi antibakterijske faktore sperme. Radioprotektivni efekat - oralno uneti polen pomae u zatiti od tetnih efekata X-zraka, to je eksperimentalno dokazano na ivotinjama i ljudima (Wang et al. 1984; Schmidt and Buchmann, 1992) Dokazani su izvesni bakteriostatski efekti polena, ali se to pripisuje enzimu glukozooksidazi koji pela dodaje kada mea med ili nektar sa polenom (Dustmann and Gunst, 1982). Vei bakteriostatski efekat ispoljava


33

preraeni polen (perga) nego nepreraeni koje su pele sakupile i spakovale u granule. za desenzibilizaciju pacijenata alerginih na polen - subkutanim injektiranjem ekstrakata polena. Nesumnjiva je korist polena u ishrani, naroito siromanoj ili neizbalansiranoj, jer sastav polena, po sadraju svih hranljivih sastojaka, minerala i vitamina (osim vit. D, K, E) prevazilazi sve ostale namirnice. konzumiranje polena poboljava fiziku izdrljivost, poboljava opte stanje i brzinu konverzije hrane i kod ljudi i kod ivotinja, tako da ga, osim u svakodnevnoj ishrani, treba primenjivati i kao dopunu terapije drugim lekovima. OGRANIENJA: Mogui negativni efekti konzumiranja polena Najvanije negativne reakcije koje se javljaju nakon konzumiranja polena su: stomane i gastrointestinalne tegobe i mogunost pojave alergijske reakcije. Meutim, nakon brojnih analiza, dokazano je da konzumiranje polena nosi samo trivijalan rizik za pojavu alergije, mnogo manji od rizika koji nose kikiriki, mleko, jaja, koljke i penica, tako da je mnogo vie opravdana briga o stomanim i gastrointestinalnim poremeajima koje izaziva polen. Respiratorne alergije i anafilaktike reakcije se strogo razlikuju i po nastanku i po tretmanu. Respiratorne alergije izazivaju alergeni (u ovom sluaju polen) koji dolaze u kontakt sa vlanim sluzavim membranama, dok je anafilaksa u osnovi uvek izazvana direktnim kontaktom alergena (kao sto su penicilin, konjski serum, otrovi) sa krvlju. Osim toga, dovoljan dokaz je injenica da polenska groznica i respiratorne alergije ne izazivaju anafilaktike reakcije. PRIMENA Za pozitivno delovanje polena na organizam, preduslov je redovno i dugotrajno uzimanje. Preporuuje se korienje polena u vidu praha dobijenog mlevenjem dobro osuenog pelinjeg polena kako bi se razbio celulozni omota polenovih zrna koji organizam oveka ne moe da svari. Samleveni polenov prah moe se koristiti u

smei sa medom, ili rastvoren u aju, mleku, soku. Ukoliko polen nije samleven, nakon potapanja u aj, mleko ili mlaku vodu, treba ga ostaviti nekoliko sati da bi polenova zrna nabubrela. NAJBOLJE JE DAN UNAPRED PRIPREMITI DNEVNO SLEDOVANJE PREPARATA SA POLENOM I TO U KOMBINACIJI SA MEDOM JER POD DEJSTVOM ENZIMA IZ MEDA POINJE FERMENTACIJA, POVEAVA SE PROPUSTLJIVOST EGZINE (OMOTAA) POLENOVOG ZRNA I TIME POVEAVA MOGUNOST ISKORIAVANJA KORISNIH SASTOJAKA POLENA. Osim preparata koje svako moe napraviti, danas postoje i preparati polena u vidu tableta i kapsula u kojima se, osim polenovog praha, nalaze vit. C, liofilizovani matini mle, prah en-ena.....+pirinani prah (absorbent vika vlage). Minimalna dnevna doza je 10-15 gr polena. Zdravim osobama se preporuuje uzimanje 20 grama polena dnevno (preventivno), a bolesnim, slabim i iscrpljenim osobama 30 grama dnevno (terapijski) u trajanju od najmanje mesec dana. NAJJEDNOSTAVNIJI PREPARATI SA POLENOM: 250 gr meda se dobro izmea sa 50 gr polena uzima se 2-3 kaiice dnevno izmeu obroka. 180 gr meda rastvori se u 800 ml vode i uz stalno meanje doda 50 gr polena. Ostaviti nekoliko dana na sobnoj temperaturi. Uzimati jednu au meavine dnevno pre jela. 50 gr meda, 10 gr polena i 100 putera dobro izmeati. Kod dece i rekonvalescenata primeniti 3 puta dnevno po jednu kaiicu. 10 gr polena, 1 gr mlea i 250 gr meda dobro izmeati i uzimati 1 kaiicu 3 puta dnevno pre jela. 10 gr polena i 50 gr meda rastvoriti u 0,5 litra mleka, ostaviti da stoji najmanje 1 sat i popiti u toku dana. 1 kaiku polenovog praha izmeati u ai kiselog mleka ili jogurta, nakon sat vremena popiti (blagotvorno deluje kod bolesti srca, jetre, endokrinog sistema, posebno sepreporuuje starijim osobama.


34


35

PAEZAD ZUKI proizvodnja vrcaljki sa 4 i 6 okvira, pelarskih vaga, nosaa konica, klijeta za vaenje okvira i proizvodnja po narudbi runih silikonskih presa za izradu satnih osnova svih dimenzija sa vodenim hlaenjem - tinja telef. 070-214-619 i mob. 062-185-681 VEJZOVI ABDULAH prodajem 30 drutava sa mladim maticama iz 2011 godine. Kladanj 061-776998 SADIK AMDI - Prodajem u drugoj polovini aprila rojeve sa julskim maticama na 10 okvira. Tel: 035/621-302 OMEROVI SALKO proizvodnja drvenog programa iz oblasti pelarstva BIKODE, mob. 061638-087 SAID NURIKI prodaja i prerada voska GRAANICA, mob. 061-714-878 ESAD VIKALO prodaja rojeva na okvirima SLADNA VIKALI, telef. 035-654-224 i mob. 061-687-835 FARUK MURATOVI proizvodnja i prodaja matine mlijei 10g mat. ml. + 0,5 kg meda = 40,00 KM , GRAANICA, 035-704-268; mob. 062-284-207 IBRAHIM HUSKANOVI - Prodajem rojeve na 5 ramova i starke na 1 ili 2 L-R nastavka. Cijena po dogovoru. GRAANICA tel.: 062 001 051 MUHAREM TREPANI - Prodajem sadnice medonosnog bilja (Evodija) i vjetake rojeve na 5 i 10 L-Rramova sa selekcionisanim maticama GRAANICA tel.:061 679 868 SAMIR SULJI prodaja svjee ubrane jagode u periodu od 15.05 15.06. 2012. g. Bjelave bb SREBRENIK, mob. 061-721-378

MALI OGLASI


36

Documents

Pčelarski list br 4 (1)