pdf (422 KB)

Kierkegaard

IzvorničlanakUDK19/KierkegaardPrimljeno21.08.2007.

AleksandraGolubovićSveučilišteuRijeci,Filozofskifakultet,Omladinska14,HR-51000Rijeka

[email protected]

Recepcija Kierkegaarda u Hrvatskoj

SažetakOvo je vjerojatno najcjelovitiji prikaz recepcije Kierkegaardove filozofije pisan u nas. Au-torica je nastojala pokazati tko je sve i na koji način kod nas pisao o tom slavnom danskom filozofu i kršćanskom misliocu. O njemu su na različite načine pisali filozofi i teolozi, isti-čući, svatko na svoj način, ključne dijelove i pojmove Kierkegaardova života i filozofije, no zajedničko im je to da svi odaju priznanje začetniku novog filozofskog pravca. Ono što je također prisutno kod gotovo svih autora je mišljenje da će Kierkegaardova filozofija u budućnosti imati mnogo više utjecaja negoli ga je imala za njegova života, a čemu i danas svjedočimo.

KljučneriječiSørenKierkegaard,egzistencijalizam,egzistencija,religioznistadij

Uvod

TkojebioSørenKierkegaardikakavjetragostavioupovijesti?Kierkegaardjedanskimislilac,filozofi teolog.Nedvojbenojeostaviotragusvojojdomovini,ali iuNjemačkoj,gdje jeproveodobardioživota igdje jenjegovfilozofskiopusprepoznativrednovanjošzanjegovaživota.Smatrajugaocemegzistencijalizma–novogpravcaufilozofijikojiističeprimategzistencijenadesencijom.Središnjamisaonjegovefilozofijevezanajeupravouztumačenjeegzistencije,gdjepodegzistencijompodrazumijevapojedinačnuegzistencijukojasenaneponovljivnačinostvarujeusvakompojedincu,tj.ljudskombićuiličovjeku.SvojživotshvaćaojekaosvojevrsnumisijučijijeciljbiosaznatištoBogželiodnjega.Tojeznačiloostvaritisenaneponovljivioriginalannačin.Smatraojedasvakičovjektrebaodabratinačinsvogpotpunogostvarenjaidasemnogemogućnostinalazeprednjim,aonsamotrebaodabrationupravukojaćegaukonačnicidovestidosamoostvarenja.Trisu,smatraKierkegaard,najčešćanačinaostvarenja:estetski,etičkiireligiozni.OnsmatradajevrhunacostvarenjareligiozninačinživljenjaukojempojedinacbiraBogakaonajvišiciljvlastitogostvarenja.Upravoutomapsurdu,dabirajućiBogačovjekpotpunoostvarujesebe,Kierkegaardvidivrhunacegzistiranja.Bit iliesencijaoznačavaonoštosvakogčovjekačiničovjekom,onoštojevječnoinepromjenjivo,alinemože,premaKierkegaardovumišljenju,kaoikasnijeonomegzistencijalističkom, imatiprimatnadegzistencijom.Tezapremakojojegzistencijapredstavljaodlučujućielementzaostvarenjepojedinačnogčovjeka,ujednojeiglavnaKierkegaardovanovost.Njegovnapor

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA110God.28(2008)Sv.2(253–270)

A. Golubović, Recepcija Kierkegaarda uHrvatskoj254

daistakneidadneprednostegzistenciji,tj.pojedinačnomegzistiranjusvakogčovjeka,nijeodmahshvaćennitiprihvaćen.Višejerazlogazaneprihvaćanjetognapora.Uprvomredu,onjepredstavljaopotpunonovipristupshvaćanjuitumačenjučovjeka.Zatim,ondajeprimategzistenciji,ane,kakojebilouobičajenodotadaesencijiilibîti,kojaobuhvaćaopćeilizajedničkeljudskekarakteristikepokojimačovjekjestčovjek.Crkvasetakođernašlaudilemi,jerfilozofijuegzistencijalizmanijebilolakopomiritiskršćanskimučenjem.Kierkegaardovasredišnjatemavezanajeuzreligioznoegzistiranje.IakoseunasnitkonijesustavnobavioKierkegaardom,osimautoricekojajeobraniladoktorskiradpodnaslovom:»ReligioznoegzistiranjekaovrhunacegzistiranjakodKierkegaarda«,ipakpronalazimopokojičlanakkojitematiziraKier-kegaardovuvezanostuz religioznoegzistiranje i načinnakojinetkomožepostati kršćaninom.Nekihrvatski autori bavili su se isključivo temomegzistencijalizma,dokKierkegaardainespominju.Drugipak–posebnonekikršćanskimislioci tekatolički teolozi– također izražavajusvojestavoveofilozofijiegzistencijalizma,aliionjezinomprethodnikuisvojevrsnomutemeljitelju.1

IzstavaštosugakatoličkiteoloziiskazalioegzistencijalizmuopćenitomožemonaslutitiikolikojeKierkegaardbioprihvaćenuHrvatskoj,tj.dasenijeuspiolakoafirmiratiuhrvatskimfilozofskimiteološkimkrugovima.Jedanod filozofa i teologakojigačešće spominje i interpretira je svakakoJosipKribl.Zatim tu su i: IvanSupek,BrankoBošnjak,OzrenŽunec,VladimirFilipović,NadeždaČačinovič-Puhovski,DamirButerin,DankoGrlić,VanjaSutlić,NevenkaVejnović,BožoMilanović,TomislavŽigmanov,MarijanCipra,KrunoslavLeko,AnteKusić,VjekoslavBajsićidrugi.SadaćemorazmotritikakojeKierkegaardprikazivanunašimenciklopedijama,leksikonimaipovijestimafilozofije.

Povijesti filozofije

Urazličitimvarijantamapovijesti filozofijeKierkegaardaseuglavnomkratkospominje2 i to navodeći samo općenite činjenice poput teze da je smatranocemegzistencijalizma,teprezentirajućineketemeljnepojmovenjegovefilozofijereligije.ZanimljivojeitodaseunekimpovijestimafilozofijeKierkegaardauopćene spominje.Neki suga autori sustavno izbjegavali.Takonpr.povijestfilozofiještojujenapisaofilozofiteologAlbert Bazala,ikojajeobjavljena1912.godine,uopćesenespominjeKierkegaarda.ČinisedaprofesoruBazaliKierkegaardnije bio interesantan filozof, te ga ispušta izsvojepovijestifilozofije.3

Branko BošnjakusvojojpovijestifilozofijeističeuprvomreduKierkegaardovukritikuApsoluta.4Apsolutsuprotstavljapojedincujerjeuvjerendajesamopojedinacpozitivnoodređenjesvega.TakođerjeistaknuoključneidejeKierkegaardovihglavnihdjela:Ili-ili,Strah i drhtanje,Bolest na smrtiVježbanje u kršćanstvu.SvojuocjenuKierkegaardaBošnjakiznosiusljedećemcitatu.

»Kierkegaardjeosiguraosvojemjestourazvojusvjetskihideja.Onjefenomenjednogzbivanjakojejeusebinosilomnogoprotivrječnosti.Onostajenosilacisvjedokjednoghtijenjakojejeu19.stoljećuispoljilorazličitetendencijeurješavanjusmislačovjekoveegzistencije.«5

Godine1920.Vladimir Dvornikovićpišesvojupovijestfilozofije,teudrugom svesku pod naslovom »Savremena filozofija« također ne posvećujeprostordanskomfilozofu,većgatekusputspominje.6Godine1942.i1943.



izlazedvadijelapovijestifilozofije,čijijeautorfilozofiteologFranjo Šanc.Drugidionjegovepovijestifilozofije,kojiobuhvaćafilozofijusrednjegvijeka,nijemogaosadržavatiprikazKierkegaarda,jeronnepripadatomdobu,aprofesorŠancnijenapisaotrećidioukojembieventualnomogaouvrstitinašegDanca.7Božo Milanović1958.godineusvojemprikazupovijestifilozofijeprviputunasuvrštavausvojedjeloidanskogfilozofaS.Kierkegaarda.8NavodigakaoprethodnikaegzistencijalnefilozofijeikaoautorakojemujeglavniciljsaznatištoBoghoćeodnjega.Kierkegaardsmatradaječovjekbićemogućnosti,amogućnostmožebitidvojaka:možeznačiti tjeskobu ilipak težnjukakrajnjemostvarenju.Putmogućnostijestputodlukepremakojemčovjekizabiresvojnačinegzistiranja,adoBogačovjekmožedoćijedinoakoseodlučizavjerukaodjeloposluha.Godine1964.izlazitrećeupotpunjenoizdanjeMilanovićevepovijestifilozofijeukojemnalazimoblagoproširenprikazS.Kierkegaarda.9ČinisedasusviautorikojisupisalipovijestifilozofijepostavilitekuvodnapitanjavezanauzKierkegaardovufilozofiju,odnosnonjezineprvotneciljeve,nonitijedansenijeusudioićikorakdaljeianaliziratiposljedicenjegovefilozofijeiliizložitinekebitnedijelovenjegovihdjela.UAntologiji filozofskih tekstova s pregledom povijesti filozofije iz 1954. godine uvršteni su kratkiulomciizdvaKierkegaardovadjela:Filozofski pabirciiBolest na smrt (prijevodVanjeSutlića).

Enciklopedije i leksikoni

Što se tiče enciklopedija i leksikona,nailazimona sličnu situaciju.Danskifilozofuglavnomsespominjetekusput.Takonpr.uEnciklopediji Leksiko-grafskog zavodaiz1967.god.nalazimoveomakratakKierkegaardovprikaz,kojiobuhvaćatekosnovneinformacije.Kierkegaardjepredstavljenkaoprethodniksuvremenogegzistencijalizma.Zabilježeno je injegovonovoshvaćanječovjeka,premakojemseljudskaegzistencijanalaziunutarparadoksaljudskogibožanskog.SličanprikaznalaziseiuHrvatskoj enciklopediji iz2003.godine(istogizdavača).

1

InteresantanjestavCrkve,izraženuenciklici‘Humani generis’.Iakojepapausvompismuocijenio egzistencijalizam kao negativno, tj.krivoučenje,egzistencijalizam ipakostavljatragaunas.Kojijerazlognjegovaneprihvaćanja?PapaPioXII.uenciklici‘Humani Ge-neris’ poručuje: »Ove krive evolucionističke tvrdnje, koje odbacuju sve, što je apsolutno, stalno, nepromjenjivo, pripravile su put novoj krivoj filozofiji, koja je, takmičeći se s ‘idea-lizmom’, ‘imanentizmom’, i ‘pragmatizmom’, dobila ime ‘egzistencijalizam’, budući da se brine samo za ‘egzistenciju’ pojedinca osta-vivši po strani nepromjenjivu bitnost stvari«(PapaPioXII,1951,str.49).Inesamoto,enciklikaimazaciljupozoritisve»…o nekim krivim mnijenjima, koja prijete da potkopaju temelje katoličke nauke«(PapaPioXII,1951,str.49).Crkvaisredinom20.stoljećadonosizaključak da je egzistencijalizam neprihvatljiv,štonijespriječilonekekatoličkefilozofeiteologedaseafirmativnoodnosepremafilozofijiS.Kierkegaarda.

2

Npr.Bošnjak,1993.

3

Bazala,1912.

4

Bošnjak,1993.,str.165–167.

5

Isto,str.187–188.

6

Dvorniković,1920.

7

Šanc,1943.

8

Milanović,1958.,str.119.

9

Milanović,1964.



ULeksikonu filozofijeistogizdavača(upripremi),Kierkegaardujeposvećeno50redaka(natuknicujenapisalaBarbaraStamenković),štoznačidajekategorizirankaopriličnoznačajanmislilac.FilozofDanko Grlić uLeksikonu filozofa,kojijeobjavljen1960.godine,teponovno1983.,uspoređujeKierkegaardasaSokratom.Spominjenjegovukoncepcijuistinekojajeuskovezanauzpojedincainjegovnačinegzistiranja,tenjegovatriosnovnaživotnastadija.Naglašavakakoje,premaKierkegaardu,najvišistupanjegzistiranjaonajreligioznikojiseizražavakrozpojam»ponavljanja«.10Prijetoga,još1956.godine,GrlićjepreveojednoodnajčitanijihKierkegaardovihdjela:Dnevnik zavodnika,tejezaistodjelonapisaopogovor.11

UpetojknjiziPovijesti svjetske književnostiiz1974.godine,čijijeurednikViktor Žmegač,nalazimokratakprikazKierkegaarda.ZabilježenojekakojeKierkegaardutjecaonafilozofskiegzistencijalizam,tedajeuranijimdjelimabiobližiknjiževnosti,aukasnijimfilozofiji.Danacjetakođerzamjeraoteolozimaštokršćanstvoželepretvoritiufilozofiju.12Leksikon JLZ(A-Ž)izistegodinebilježidvapodatka:dajeKierkegaard»otacegzistencijalizma«,tedajeprotivnikslužbenogkršćanstvakaoiracionalnihsistemanjemačkeklasičnefilozofije.UOpćoj enciklopedijiistogZavodaiz1977.objavljenjeproširenprikazoKierkegaardu,svećvišeputaspominjanimpodacima.13

Frane Franić, filozof i teolog,u svojojPovijesti filozofije iz2001.godinedajeprikazegzistencijalizma,teuprvomredunaglašavavažnostKierkegaardakaoocasuvremenogegzistencijalizma.Smatratakođerdajeegzistencijalizamsuvremeniodgovornaidealizam.NavoditriglavnemisliKierkegaardove filozofije: realizam koji se suprotstavlja idealizmu; spiritualizamukojemzagovaraspasenjepovjeri;tekršćanstvokojemdajeprednostpredprotestantizmom.Osimtogajošnaglašavaučenjeoslobodikojepredstavljaključkierkegaardizma.14Danasse,sobziromnaprihvaćanjeegzistencijalnefilozofijeisamogKierkegaarda,situacijamijenjateseprimjećujeimnogovećaotvorenostKatoličkecrkvezaprihvaćanjenovogiznjegovefilozofije.

Filozofskiudžbenici

UfilozofskomudžbenikuNevenke Vejnović iz1965.godine(prevedenominatalijanskijezik)autoricaprikazujeKierkegaardanapriličnoprovokativannačin.Prikazujegakaoonogakojipostavljapitanjaotomekakosepostajefilozofiističebitnurazlikuizmeđufilozofijeikršćanstva,tj.teologije.NavodičinjenicukakojeDanacuvijekupozoravaonatodarazumnemožeproniknutiumisterijreligije.Takođerspominjenekeodključnihpojmovavezanihuzpitanjekakopostatikršćaninom.Uprviplanstavljareligioznudimenzijukoja jekodKierkegaardaodigralaključnuulogu,kakoufilozofiji tako iuosobnomživotu.15UodnosunadanašnjifilozofskiudžbenikBorisa Kalina,16onajNevenkeVejnovićgotovočitavprikazS.Kierkegaardakoncentriraokoreligioznedimenzije,dokKalinističebitnedijeloveKierkegaardovefilozofijeucjelini(obuhvaćaDančevufilozofijuiteologiju,neističućisamoreligioznost).KalinnapočetkupredstavljaKierkegaardovubiografijujerjeonarijedakprimjerpovezanostiizmeđuosobnogživotaifilozofije.Stavljanaglasaknaproblemegzistencije,kojijeuoprecipremaHegeluinjegovojfilozofiji.Kierkegaardsmatrakakosvakaegzistencijapredstavljaiznimkuidajesvakičovjekiznimanusvomopstanku.Egzistencijajeodređenamogućnošću,štoznačislobodomitjeskobom.KalinjošspominjestadijeegzistencijeikritikuCrkveikršćanstva.KalinzaključujesvojprikaznavodećičinjenicudajeKierkegaardu19.stoljećugotovozaboravljen,alijeustoljećimakojaslijedeprepoznatkaoprvifilozofegzistencije.



Filozofi

UZborniku radovaFilozofskogfakultetauZagrebuiz1951.godine,Marijan Tkalčić takođerprogovaraoegzistencijalizmukaoaktualnoj filozofijikojaseosobitorazvilakodKierkegaarda,HeideggeraiSartrea.Tkalčićpokušavaocijenititrenutačnusituacijunapoljufilozofije.Građanskodruštvo,tj.građanskaiduhovnakulturaonemoćalesu,iscrpilesusvesvojerazvojnemogućnosti.Povjerenjeurazumtakođerjekrahiralo.Srušiosemitorazumukaoonomkojićeuokviruprirodnihznanostidonijetirješenjazasvečovjekoveprobleme. Idealizamse sa svojomvizijom temeljakoji je vječan i apsolutanudaljioodkonkretnogživota.Egzistencijalizamseovdjepojavljujekaonovost(oživljavanjeKierkegaardovemetafizike).TkalčićsmatradaKierkegaardcjelokupnuživotnuproblematikusintetizirananačin:iličovjekiliBog.(Moždazvučipregrubo,alismisaojestutomedasepotpunorealiziračovjekkojemujetoiomogućenobašzahvaljujućiBogukojimusedaruje–dolazidosusretavremenasvječnošću).Čovjekje,premaKierkegaardu,sinteza–»odnoskojiseodnosiprematrećemu«.Postojijedinopojedinackojiseodvajaodsvijeta ipovlačiusebe, tese takouodnosupremasebiodnosi ipremaApsolutu,Bogu.Čovjekjeustvariizveden,postavljenodnos,iutojčinjenicinalazimokorijenočajanju.ČovjekjeočajanilizbogtogaštoseželiostvaritimimoBoga,atonijemoguće(tj.akoseodvojiodBogaupitnajekvalitetaostvarenja),ilijeočajanzbogtogaštoneprihvaćasebeonakvimkakavjest.Ovojeparadoksinjegatrebastrastvenoživjeti.UmjestoDescartesova:»Mislim,daklejesam«,ovdjeimamo:»Jesam,daklemislim«.17TkalčićjeušaoudubioznuanalizučovjekovaodnosasApsolutom,tj.Bogom,iustvrdiokakosetajodnosnemožedefiniratinitiobjasnitipomoćufilozofijeidealizma,tedafilozofijaegzistencijalizmazacrtalaputknovomshvaćanjuivrednovanjučovjeka.TkalčićjeKierkegaardasmatraoveomavažnimfilozofom,očemusvjedočisljedećiodlomak:

»Kierkegaardovoglavno,agotovoijedinopitanje:problemizgubljena,smućena,prestrašenaiočajnapojedinca,korijenomiščupanačovjeka–svjesna,dajeusvomsmrtnomčasunapušteniosamljen,nasuprotnečemvišem,premoćnom,stranom–postajeosnovnimproblemomegzistencijalističkefilozofije,togaodrazaunutrašnjegproturječjakapitalističkogaporetkairaspadanjagrađanskedruštvenesvijesti.«18

Vanja Sutlić usvomčlankuoegzistencijalizmuiznosiprikaztrijuautora:Kierkegaarda,NietzscheaiJaspersa.19Kierkegaardasmatraupravozačetnikomtognovogfilozofskogpravca.Podegzistencijompakpodrazumijevaostvarenjevječneistineuživotusvakogpojedinca,akojaserazvijauproturječjuizmeđubožanskogiljudskog.Ističereligioznuegzistencijukaovrhunacčovjekovaostvarenja,tedetaljnijeobjašnjavanakojijujenačinmogućepostići.ZaključujekakojeKierkegaardnedvojbenoutjecaonateologaKarlaBartha

10

Grlić,1983.

11

Grlić,1956.

12

Žmegač,1974.

13

Razniautori1974.,1977.

14

Franić,2001.,str.503–504.

15

Vejnović,1965.

16

Kalin,1973.

17

Tkalčić,1951.,str.33.

18

Isto,str.28.

19

Sutlić,1952/53.



inafilozofepoputKarlaJaspersaiMartinaHeideggera.20Učlanku»Krizagrađanskogčovjekausvjetluegzistencijalizma«,Sutlićanaliziragrađanskogčovjeka.Objašnjavanakojisunačinpovezaniegzistencijalizamipromjenenastaleugrađanskomdruštvu.Članakzavršavariječima:

»Navelismoovo,jednoodnajadekvatnijihosvještavanjapozicijeegzistencijalizmasastranesamihegzistencijalista,dabiistaklinadu,kojuegzistencijalistiodKierkegaardadoSartreapolažuujedinospasavalačkufunkcijusvojefilozofije.«21

Danko GrlićvjerojatnojenašprviautorkojijeopsežnijepisaooKierkegaardu.22OnjeipreveojednoodKierkegaardovihnajčitanijihdjelaDnevnik zavodnika (izdavač jebilaMladost,Zagreb1956).Za to jedjelonapisao ipogovor.GrlićKierkegaardashvaćakaoonogkojiuprvomredutražismisaoživotaisuprotstavljasepretjeranomisticanjuintelektualnog.BavećiseKierkegaardom,ističekakoćeonpostativrloutjecajanfilozofkojićeostavitidubokitragunutareuropske,paisvjetskefilozofskemisli,štosekasnijepokazaloispravnomprosudbom.AnaliziraojeivaloriziraopojedinaKierkegaardovadjela, ističući ljepotu intimnihdnevnikašto ih jeDanacvodiozaživota.CijenikodKierkegaardatoštosenjegovafilozofijananekinačinpodudarasnjegovimživotom.Kadaopisujeosnovnestadijekojesvakičovjekprolazi,Kierkegaardpriznajekakojesvakipojedinistadijobilježioodređenufazuinjegovaživota.NjegovDnevnik zavodnikaobuhvaćaiopisujeestetičkinačinegzistiranja,dočijegćenegiranjadoćiuetičkomstadiju,akaovrhunacsejavljareligioznistadij.UestetičkomstadijumoguseprepoznatiizačeciKierkegaardovesubjektivističkefilozofije.Kierkegaardodbacujeapstrakciju,sistem,isvedrugoštočovjekaudaljavaodkonkretnogživota.PoputSokrata,ion jena javnimmjestimaučio ljudeetičkomživotu inegodovao jezbogslužbeneCrkvekojasejakoudaljilaodevanđeljaiizgubilavrijednostištosujeupočecimakrasile.GrlićseKierkegaardudiviizbogodvažnostiuborbisčasopisomCorsaar,kojijeKierkegaardasustavnoidugoročnoponižavao.Kierkegaardjepobijaotezudajespoznajanajvišičovjekovdomet,ističućiuvijekdaistinamorabitiuuskojvezispojedincem,tj.dajeonasubjektivna.Ljudskuegzistencijushvaćakaoonukojaživiunutarparadoksa ljudskog ibožanskog.SvojprikazGrlićzavršavatimeštozaključujekakojeKierkegaardpretečaipropovjedniknovogsmjeraupovijestifilozofijekojitraži»spaspojedinca«.23DankoGrlićsejošjednom,utrećojknjizisvojeEstetike,24pozabavioKierkegaardom,itoegzistencijalnomikozmičkomdimenzijomigrekodKierkegaarda.Nadežda Čačinovič-PuhovskitakođerseujednomsvomčlankubaviKierkegaardovomestetikom,tj.estetičkimstadijem,pitajućisejeliKierkegaarduprvomreduestetilifilozof.25Njegovajedjelaproučavalavišesknjiževnoggledišta.Analiziralajeestetičkistadijinjegovaobilježjaudjelima:Dnevnik zavodnika i Dnevnicima.Kaže da joj je jedina namjera pokazati kakoKierkegaardavalja smatrati isključivo filozofskimpiscem, te kako za to imadovoljnoargumenata.26IakonedajesvojuocjenuKierkegaarda,zaključujedaslučajKierkegaardidaljeostajeotvorenim.27

Vladimir Filipović jeuosmuknjigu filozofskehrestomatije iz1968.godine,podnaslovomNovija filozofija zapada,uvrstioiS.Kierkegaarda.Smatragaprethodnikomglavnihfilozofskihpravaca20.stoljeća.Njegovufilozofijudržiiracionalističkom.UprvomredutumačiKierkegaardovuodbojnostpremasvakojvrstispekulacije isvakommogućemsistemu.PosebnooštrosuprotstavljaHegelovufilozofijuKierkegaardovoj.Upravodovodećiupitanjesvakuspekulacijuiističućipojedinačnuikonkretnuegzistenciju,Danacje,



premaFilipovićevumišljenju,zacrtaoputfilozofijiegzistencije.FilozofijazaKierkegaardanijespekulacijanegovodilja,odluka,atimeiakcija,jeristinisečovjekmožesamopribližavati,anikadajenećesasigurnošćupostići.28Sdrugestrane,tojseistinipribližavapojedinac,dokmasa,premaKierkegaardu,nemauopćepristupistini(onaseistiniinepribližava).Ljudskajeegzistencijaparadoksalna:sastavljenaistovremenoodslobodeigrijeha.Istinajepaksubjektivna, jerkakosmovećvidjelinemaobjektivneistine.Filipovićdalje izlažeKierkegaardovu teorijuo tri stadijačovjekovamogućegsamo-ostvarenja:estetskom,etičkomireligioznom,teopisujekarakteristikesvakogpojedinog.Objašnjavainačinnakojise,skokovito,prelaziizjednogstadijaudrugi.Najviši stadij štoga čovjekmožepostići svakako je religiozni.Utumačenjutogstadija,Filipovićtvrdineštonaštoautoricanijenaišlanigdjedrugdje:

»Strahjeneposredniitajanstvenidoticajvremenitostiivječnosti,čovjekaiboga.Strahismrtonosnabolest,kojomsvakaegzistencijaživiineminovnozavršava,putovisukojiKierkegaardavodenužnodojednogreligioznogzavršnogstava.«29

PremaovimFilipovićevimriječimaproizlazikakoječovjekzbogstrahaibolestiprisiljenpriklonitiseBogu,štojepomaloproblematičnainterpretacija.FilipovićjegotovofasciniranKierkegaardom:

»SvakakotajDanacpredstavljajednuodnajmarkantnijihinajkarakterističnijihličnostiprošlogastoljeća.DanassenijedanfilozofprošlogastoljećatolikonecitiraineuzimakaoizvornovihidejakolikoupravoKierkegaard.«30

SvojprikazDancauhrestomatijiFilipovićzavršavariječima:

»Kierkegaard je svojom filozofijom, kojom je kao antitezomneposredno vezan uz klasičnorazdobljeevropskogidealizma,daoudijalektičkomrazvojusvjetskefilozofskemisliznačajanprilogtekonačnozadaotemekojejetekfilozofijaXXstoljećanastavilarazrađivati.EgzistencijalizamkaoantitezapanlogizmuimadeuKierkegaardusvogazačetnikaitrajnogučitelja.«31

Danilo Pejović udjeluSistem i egzistencija32takođerrazmatravelikogdanskogmislioca.RazmišljaotomemožemoliiHegelasmatratiegzistencijalistom.OdmahnapočetkudajesvojuocjenuKierkegaarda:

»UlikudanskogmisliocaSorenaKierkegaardasuvremeniZapadnalazijedanodsvojihbitnihizvorainadahnuća.Kierkegaardjeprvistrastvenouzviknuo:‘Čovjekegzistira!’itimeizrazioraspoloženjecijelaslojasvojihgrađanskihsuvremenika.Tajpovikidanasodjekujeustvaranjusuvremenefilozofijeegzistencije.«33

20

Isto,str.686.

21

Sutlić,1953.,str.384.

22

Grlić,1956.

23

Isto.

24

Grlić,1978.,str.55.

25

Čačinovič-Puhovski,1987.

26

Vidiisto,str.269.

27

Isto,str.274.

28

Filipović,1968.,str.33.

29

Isto,str.35.

30

Isto,str.32.

31

Isto,str.40.

32

Pejović,1970.

33

Isto,str.88.



UistomtonuPejovićnastavljadalje:

»PoredHegela,MarxaiNietzschea,ionspadameđuonerijetkeduhoveprošlogstoljećakojisusvojimstvaranjembitnoineposrednoodredilihorizontdanašnjiceidubokoutjecalinaformiranjenesamosmjerovasuvremenefilozofijenegoiduhovnihtaborauopće.Uzovaimenainjegovosespominjesvečešće,araspraveoznačenjuidometunjegovadjelapostajusveživlještovišeodmičemoodvremenaukojemujestvarao.«34

PejovićupočetkuspominjenekepodatkevezaneuzKierkegaardovubiografiju,potomizlažepopisnjegovihdjela,nabrajanjegovestvaralačkefaze,navodirazlogeKierkegaardovaprotesta,tegaprikazujekaoonogakojijesavsvojinteresusredotočionaegzistencijuosamljenogpojedincakojiusutonuvremenaočajavazbogsvojesudbineinevidiizlaz.GovoriotomekakojezaKierkegaardapravaistinauvijeksubjektivna,tj.progovaraoegzistencijalnojistini.PejovićobjašnjavatemeljnepojmoveKierkegaardovefilozofije:ili-ili,tjeskoba,očaj,religioznistadij,skok.TakođersmatravažnimspomenutiKierkegaardovodnospremakršćanstvusvogavremena,tj.premadanskojCrkvi.Nakrajuzaključujekomentarom:

»Dokjeonusvojedobaostaogotovonepoznat,Kierkegaardovejemisliunaševrijemeaktualiziralanesamofilozofijaegzistencijenegoiprotestantskadijalektičkateologija.«35

Ivan SupekspominjeKierkegaardaudjeluFilozofija, znanost i humanizamiz1991.godine,36kadaraspravljaotemi»Korijeniegzistencijalističkefilozofije«.TomnasprilikominformativnoupoznajesnekimodključnihsastavnicaKierkegaardovefilozofije.Bilježidagasmatrajuocemegzistencijalizma.IstičejedanodključnihpojmovaKierkegaardovefilozofije–tjeskobu,tj.dačovjekbačenusvijetiliodbačenodBogaostajeispunjentjeskobom.Upravoće tjeskoba postati jednom od glavnih tema egzistencijalizma kao takvog.SupekspominjeKierkegaardakaofilozofakojijeprviistaknuoprednostegzistencijenadesencijom.Filozofijaegzistencijalizma takođernanovnačinpristuparazumuinanovganačinshvaća.(Tojenovosobziromnarazdobljekojejeprethodiloizakojejebilakarakterističnapretjeranavjeraurazuminjegovesposobnosti.)Egzistencijalistiurazumuvidesamopovršnifenomen,aapsurdzanjihpredstavljadokazistine.Kierkegaardje takođergovoriooizravnomodnosusBogomi tusuvidljivikorijeninjegovaprotestantizma.SupekističekakosekodKierkegaardapojavljujuidejeništavilaigrijehavezaneuzčovjekovuegzistenciju,akojećekasnijepostativodećimotiviJaspersovefilozofije.TakođerspominjeKierkegaardovintereszaonoslučajnoiizvanredno,anesamoopćenito.Egzistencijainištavilo,slučajiavantura,uzaludnost i apsurd–glavne su temeegzistencijalističkogbuđenja. (To supoticajičovjekudapreuzmebriguiodgovornostzavlastitoostvarenjeidasenezadovoljiopćenitim,apstraktnimrješenjima.)Supek također ističekakoje zaKierkegaarda vjera paradoks, nešto što nadilazi čovjekove razumskesposobnostiitostogaštojeutemeljenanaobjaviBogakojinijedjelomičnoilipotpunodostupančovjekovurazumu.Statusserazumabitnopromijenio.Nakonracionalizmai filozofijeprosvjetiteljstva,ukojima jesnagarazumasamorasla,sadasenjegovdometznatnosuzio,jeregzistencijalistismatrajudajeglavničovjekovpokretačiracionalnastvarnost(volja,strastitd.).Branko BošnjakudjeluSmisao filozofske egzistencijeposvećujevelikupozornostupravoKierkegaardu(40akstranica).37Opisujegakaoonogakojiposjedujevelikumoćduhakojuangažirauborbisaslužbenimkršćanstvom.Kierkegaard,smatraBošnjak,želipostićipromjenu(usferiegzistiranja)kodsvakogčovjeka,ausmislupoticanjareligioznostikojabizaživjelauprvobitnomevanđeoskomsmislu.Možemorećidajeonizgradiosvojevrsnufilo



zofijureligioznogegzistencijalizmaunutarkojeglavnekategorijepripadajupojmovima: strah, drhtanje, tjeskoba, očajanje i izgubljenost.Život shvaćakaosukobudonošenjuodlukeili – ili.Kierkegaardčakzasebetvrdidajelošakopijaoriginalnogizdanjavlastitogsebe.Smatrakakosvakičovjekproizvodimogućnostkojunemožejednostavnoudaljitiodsebe.Osobnojetražioizlazuparadoksalnomreligioznomsadržaju.Dakle,suprotnotumačenjuenciklike‘Humani generis’,Kierkegaardživiuuvjerenjukoje je itekakouskladusastavomslužbeneCrkve,atojedajeBogprvaijedinaapsolutnatočkaljudskogpostojanja.BošnjaknavodiinekedetaljeizKierkegaardovebiografije,npr.govoriokompleksukrivnjepredBogom.KierkegaardjeodgojennanačindajestrahpredBogomjedinoonoštodobarkršćanintrebaimatistalnonaumu.Stalnotrpljenjesmatraojevrlinomiosobinomštojunemožeposjedovatisvakaosoba.Konačnoživotnorješenjeiodnospremareligijiuvijeksunaraziniosobneodlukepojedincakojitogatrebabitisvjestan.Pojedinacsemorapovućiuosamukakobimogaorazmislitiidonijetiodlukuovlastitompotpunomostvarenju.Taosamanosisasobomirizik,tj.apsolutnuopasnostdaseistipretvoriubićeizvanvremenaiprostora,štosečestoidogađa.Kierkegaardzdvajanadsuvremenimkršćanstvomkojesepredstavljakaoapsolut.Spominjetritemeljnanačinaegzistiranja.Svatkobiraonajstadijegzistiranjakojegsmatrasukladnimsadržajusvogmišljenjaibitka.TrećiilireligioznistadijegzistiranjaKierkegaardnazivaultimatumomzačovjekakojiželinajvišicilj.SpominjeislučajAbrahama,tenjegovudijalektikuvjerovanjapremakojoj je trebaoizabrati ilietikuilireligiju.Apsurdneležiugranicamarazumanegosepostiževjerovanjem,apravuvjeruimasamoonajtkosebojiBogaineprestanodrhti.Kierkegaardprikazujeočajanjeibeznađekaosmrtnebolesti.Beznađejestjednavrstadoživljavanjaumiranja,alibezmogućnostidasezaistaumreitojezapravoiproblem,jerčovjekželi,anemožeumrijeti, želi se osloboditi sebe, jer nije zadovoljan sobomonakvimkakavjest.Kierkegaardmislidačovjekuopćenebimogaobitibeznadaniočajavatidaunjemunemaničega,tj.onpretpostavljadaučovjekupostojinekakva‘klicavječnosti’.Grijehje,smatraBošnjak,primarnijiodegzistencije.Grijehjeesencijakojadolaziprijeegzistencije.Uesencijijedanrazlog,sadržaj,puticilj,noegzistencijapredstavljaslijedsvegatoga,onačinimogućimkonačnočovjekovoostvarenje.38Dabičovjekdošaodosmislareligioznosti,trebaprijedoćidosrdžbeililjutnje,azatimtuljutnjushvaćenukaoneizvjesnosttrebaprevladatiiprimitireligioznisadržajkaoistinu(dijalektičkanapetost).Bitreligioznostijestuponavljanju.SvakipojedinactrebaponovitisudbinuSpasitelja,jerkršćanstvonijeučenjenegokomunikacijaegzistencije.Unutrašnjostsubjektakao sjedište istine i egzistencijenalazi svojvrhunacu religioznomegzistiranju,stogajestalnotrpljenjeegzistencijalnakategorijareligioznogživota.BošnjakjeusvomprikazuizložioključnetezeglavnihKierkegaardovihdjela:Ili – ili,Strah i drhtanje,Bolest na smrt,Vježbanje u kršćanstvu.OnjeKierkegaardasmatraoveomavažnimiutjecajnimfilozofom,očemusvjedočesljedećerečenice:

34

Isto.

35

Isto,str.101.

36

Supek,1991.

37

Bošnjak,1981.

38

Isto,str.121.



»Kierkegaardjesvomevremenumnogorekao.Onjerazobličiograđanskodruštvounjegovojnajvećojobmani,koja je smatrana temeljemetike,društvenoguređenja ipovijesnogegzistiranja. Svojim spisimaKierkegaard je službeno kršćanstvo odbacio kao najveću opasnost zaindividualitetireligioznostuopće.«39

IdaljeBošnjakprimjećuje:

»Daježiviouvrijemereligioznihpokreta,Kierkegaardbipostaoosnivačnovereligije,biobinjenprorokisvetac.«40

Nakrajuiznosizaključnikomentar:

»Kierkegaardjeosiguraosvojemjestourazvojusvjetskihideja.Onjefenomenjednogzbivanjakojejeusebinosilomnogoproturječnosti.Kierkegaardostajenosilacisvjedokjednoghtijenjakoje je u 19. stoljeću ispoljilo različite tendencije u rješavanju smisla čovjekove egzistencije.«41

BošnjakjeskraćenuverzijusvogstavaoKierkegaarduinjegovojfilozofiji(auodnosunaprikazizdjelaSmisao filozofske egzistencije),većranijeizložioudjeluFilozofija i kršćanstvospodnaslovom»Racionalnakritikairacionalnogshvaćanja«42BošnjaksmatradaKierkegaardatrebasmjestitimeđuistaknutemisliocenovijegdoba.Ongasmatrareligioznimindividualistomkojemujeglavniciljvratitičovjekaizvornom,evanđeoskomkršćanstvu,tejeutusvrhuKierkegaardizgradiofilozofijureligiozneegzistencije.Bošnjakzatimgovorio nekim bitnim odrednicamaKierkegaardova života koje su kasnije imalevelikutjecajnanjegovodjelo.NakontogaBošnjakpišekratkeprikazeKierkegaardovihglavnihdjela:Ili-ili,Strah i drhtanje,Bolest na smrtiVježbanje u kršćanstvu.SvojprikazKierkegaardazaključujemišljudajeonnositeljisvjedokhtijenjakojejeu19.stoljećuizrazilorazličitetendencijeurješavanjusmislačovjekoveegzistencije.43

I Damir ButerinpozabavioseinterpretacijomKierkegaarda.44IstičerazlikuizmeđuHegeloveiKierkegaardovefilozofskekoncepcije(Hegelovafilozofijajeapstraktna,sterilna,dokjeKierkegaardovakonkretna,životna).ButerinizlažeKierkegaardovuteorijujastvaukojojjedošlodokrizečovjekovaidentiteta.OdgovornaovajproblemnemožesenaćiuHegelovojapsolutnojspoznaji.OdgovornalazimokodDanca,kojiimazanimljivpristupčovjekovuostvarenjuštosedogađakroztzv.‘egzistencijalniapsolut’.Dakle,čovjekovopstanaktrebapostatinovopolazištefilozofije.Kierkegaardovapsolutnije,zarazlikuodHegelova,apstraktniprincipnitiobjektiviraniuniverzalniego,negojeosobniBogkojijeprisutanusrcuvjernika.KierkegaardovajeontologijajastvautemeljenauBogukaoduhukrozsamoostvarivanjesebekaoduha.Istinasetadamjeripremajačinivlastitogasubjektivnogživotaislobodnog‘skoka’uvjeru.

»UKierkegaardovojshemi,jedinopojedinackojistavljanakockuvlastitiopstanakradiopstankauapsolutumožeimatiuviduistinukrozsvojusvjesnostBogakaosubjektiviteta.«45

Ostvarenjevlastiteosobeuključujeopasnostgubljenjasamogsebe.

»Istinskojastvouapsolutu,uBogu,pretpostavljadapojedinacuvijekdjelujesvjerom,alibezjamstvauspjeha.Upravoovočinisloboduzastrašujućom.«46

Uspostavljasenovavizijaapsolutakaoapsurda,ukojojKierkegaardneodbacujerazumdokraja,negonaglašavapotrebuzanekomdrugomvrstomrazumijevanja.VjerauBogaje,smatraButerin,apsolutnaontološka‘praznina’kojatežipremaispunjenjuuBogu.47ButerinuzaključkudajesvojuocjenuKierkegaarda:



»KierkegaardovoprihvaćanjevjereuBoga,kojijeistovremenoapsolutiapsurd,navlastitojeznakovitozatijekzapadnefilozofskemisli.NjegovaanalizajastvainjegovaapsurdnogodnosapremaBogupokazujedas ljudskimopstankomneštonijekako treba…48Kierkegaardova jepozicijaufilozofskojtradicijivelikaupravozatojerjeneodrediva.«49

Buterinponovno1998.godineusvojojknjiziNietzsche: otkrivanje zabludeinterpretiraKierkegaardasmatrajućigaNietzscheovimkršćanskimprethodnikom.50UtomprikazuističeKierkegaardovuposebnostuodnosunaostaleegzistencijalističkefilozofe.Spominjenjegovonovoshvaćanjeegzistencijei kršćanstva. Egzistencija se, premaKierkegaardu,može na najbolji načinostvaritiureligioznomstadijuegzistiranjaitoputemslobodeizbora.

»KierkegaardovopoimanjejastvautemeljenojeuBogukaoduhukrozostvarivanjesebekaoduha.«51

»Istinsko jastvo uBogu pretpostavlja da pojedinac uvijek djeluje s vjerom, ali bez jamstvauspjeha.«52

Buterindetaljnoanaliziraključnepojmovevezaneuz religiozni stadij,kaoštosu:jastvo,vjera,očaj,apsolut,subjektivnimislioc,teulogurazuma.OnuočavaononačemuKierkegaardutrebamobitinajvišezahvalni:

»Nakoncu,Kierkegaardovajeglavnafilozofskazaslugaštojenaglasiodapostavljatipitanjanijedovoljno.Onjezahtijevaoodlučnodjelovanje.Alikakojemogućedjelovanjeuvacuumu?Kierkegaardov je odgovor zaglušujući, ali nejasan: putem apsurda, obuhvaćanjem paradoksa.«53

Filozof Tomislav ŽigmanovizSubotice,usvomsečlankupodnaslovom»NastanakličnostiuKierkegaardovudjeluPonavljanje«posvetioKierkegaardovuotkrivanjunastankačovjekoveosobnosti.54SvrhaovogčlankajestizrazitiKierkegaardovstavdaseživotsastojiodponavljanja.Ponavljanjejeugrčkojfilozofijioznačavalosjećanje.No,premaKierkegaardovojinterpretaciji,kršćanstvoimadrukčijuvizijuponavljanja–onoštojevećbiloponovitćeseubudućnosti.Samouponavljanjudogađasepravo,aktivnoidjelotvornosuočavanječovjekasonimopćimivječnim.Bitponavljanjasastojiseuborbiizmeđupojedinačnogiopćeg,aposljedicajeponovnozadobivanjevlastitogja.ŽigmanovsmatradavažnostproblemuponavljanjadajetekKierkegaard.Ongaprviputeksplicitnopostavljakaoproblemunovijojfilozofiji.Sljedećiodlomak,premamišljenjuŽigmanova,izražavabitponavljanja:

39

Isto,str.132.

40

Isto.

41

Isto,str.132–133.

42

Bošnjak,1988–11966.

43

Isto,str.247.

44

Buterin,1996.

45

Isto,str.691.

46

Isto,str.692.

47

Isto,str.697.

48

Isto.

49

Isto,str.698.

50

Buterin,1998.

51

Buterin,1998.,str.59.

52

Isto,str.61.

53

Isto,str.68.

54

Žigmanov,1997.,str.76–90.



»Izvućisadaizzaboravaproblematikuizuzetka,kaoinjegovuosebujnuvrstpostojanja,tedokučitinačinodnošenjapojedinačnogsopćim,postavljase,dakle,kaoosnovnazadaćaPonav-ljanja.«55

Marijan Cipra,usvojemčlankunapisanomzajednosKatarinomCiprom,56prikazujeKierkegaardakaofilozofakršćanskeegzistencije.Istražujerazličitemogućnostičovjekovaostvarivanjaizaključujedajereligioznoegzistiranjevrhunackojičovjekmožepostići,jerjeureligioznomstadijučovjekrazapetizmeđuvječnostiivremena.57Izborizmeđurazličitihmogućnostiomogućuječovjekuslobodu,aslobodaoznačujetjeskobu,strahibeznađe.Tjeskobanijevezanauznekipojedinačnistadijegzistiranja(estetski,etičkiilireligiozni),tojetjeskobaneodlučnostiizmeđusvegatoga,osjećajkrivnjekojisemožeprevladatiodlukom.Egzistiratiznačionovječnouozbiljitiuvremenu,jerječovjekupravo sintezavremena ivječnosti.58Ona seostvarujepomoću subjektivneodluke,tj.prisvajanjemunutrašnjosti.Svakageneracijautajputkaostvarenjukreće,premaCiprinushvaćanjuKierkegaarda,ispočetka.Krunoslav Lekousvomčlanku59izlažemetodudanskogfilozofa.KierkegaardseslužiironijomkaoiSokrat.Ukazujenasličnostistimantičkimfilozofom.ČovjekjeuKierkegaardovojinterpretacijineštovišeuodnosunapukuegzistenciju.Ex-sistooznačavaonogakojistojiizvansebe.

»Ex-sistoegzistencijezaKierkegaardajestvjerovanje.«60

Filozofija,utomsmislu,imaulogupripravljačice,onaoznačavadionicukojavodido‘vrata’vjere.Vjerajeodluka,aut-aut,ačovjekjeu-stajanjeizmeđuvremenaivječnosti.61Neuravnoteženasintezakojunazivamočovjekomizazivaočajizkojegjediniizlazjestvjera,baremkakoLekointerpretiraKier-kegaarda.Leko se bavioključnimpojmovimaKierkegaardove filozofije, snaglaskomnaonimakojipredstavljajupoteškoćepričovjekovuostvarenju(npr.paradoks,vjera,strah,drhtanje,tjeskobaiočajanje).LekosmatrakakojeKierkegaard svojom filozofijomnavodio druge na razmišljanje, o čemusvjedočisljedećiodlomak:

»Smatranjetumaralomibesposličarom,notojesamoprividsračunatnastjecanjereputacijedabimogaodruge‘činitipažljivim’.‘Trijumfiratiznačiusmislubeskonačnostiistoštousmislukonačnostiznačipatiti’.Čitavimnjegovimdjelomiživotomvladaovakvadvoličnost.Iznavedenihrazloganazvanje‘danskimSokratom’.«62

Ozren Žunecjeu‘posljednjoj’filozofskojhrestomatijiiz1996.godine(Su-vremena filozofija I)obradio,izmeđuostalihautora,iKierkegaarda.UsvomprikazudostajeprostoraposvetioKierkegaardovojbiografiji,smatrajućijeizuzetnovažnomzarazumijevanjenjegovihdjela.Objašnjavanakojisunačinpodijeljenanjegovadjela,teističeglavnuideju,tj.koncentriranjenapojedincaikršćanstvo.Svakičovjek,patakoisamKierkegaard,prolazikrozneketemeljneživotnestadije:estetski,etičkiireligijski.Kasnijećedetaljnijeobjasnitikojesuglavnekarakteristikesvakogpojedinog.ŽuneczatimobjašnjavaDančevukritikukršćanstva,kojajeusmjerenanapovratakkaprvotnimevanđeoskimvrijednostima.Krozkritikukršćanstva,KierkegaardjenanekimmjestimapoistovjetiosamogsebesKristom.Temeljnipojmovikršćanstva–strepnja,strah,smrtnabolest,očaj–ujednopredstavljajuitemeljneegzistencijalnepojmove.Religioznijestadijsvakakovrhunacsamoostvarenjaštogapojedinacmožepostići,temuposvećujenajvećiprostor.ŽunecsmatravažnimobjasnitizaštoseKierkegaardkoristiopseudonimimaikojusuuloguoniimali.DaljekomentirasvojeviđenjeKierkegaardariječima:



»Kierkegaard,upravousvomodbojuodspekulativnefilozofijeiraznihoblikapanlogističkihsustava,predstavlja,kaoštoćenjegovarecepcijapokazati,jednuodosnovnihstepenicarazvojafilozofijeuXIX.iXX.stoljeću.«63

Kierkegaardjeikršćanstvoiegzistencijuprotumačionapotpunonovnačin,štonitkodotadanijeučinio.Čovjekje,premaKierkegaardu,sastavljenodparadoksa,atoznačioddvijedimenzije–vječnostiivremena.ModelkojičovjekupokazuještoznačibitičovjekjestKrist.

»Krist,onovječnokojejepostalouvremenitostiipovijesti,paradigmaječovjekovapostojanja.«64

ŽunecobjašnjavaKierkegaardovuinterpretacijuvjereikažedajevjeraapsurd.Vjera izlazi iz okvira ljudskog razuma, ona predstavlja povjerenje uBogainajvišiprincipkojijedostupansamokaoapsurd.Žunecpoistovjećujeegzistencijuskršćanstvomitvrdidasveštovrijedizakršćanstvo,vrijediizaegzistenciju.Svakajeegzistencijaotvorenazasamoostvarenje,aonosemožedogoditiutrenutkukojipredstavljadodirvremenasvječnošću.TujevažnonaglasitijedanodključnihpojmovaKierkegaardovefilozofije,atoje‘ponavljanje’,premakojemsvakipojedinacprolaziputsamoostvarenjaotpočetka,ašto je iKristpokazao.Onooznačava iponovnozadobivanjesebesamog(kaoštosetodogodiloJobuiAbrahamu).Potpunozadobivanjesamogsebemogućejesamokrozkušnjuvjere,atosedogađaupravokrozponavljanje.Izstadijaustadijprelazisepomoćuskokakojipredstavljaskokunepoznato.Rizikpreuzimasvakipojedinac.ŽuneczaključujesvojprikazkomentaromoKierkegaardovojrecepcijiunas:

»UHrvatskojKierkegaardnije imaogotovonikakvaodjeka,o čemusvjedoči izuzetnomalibrojradova,kaoičinjenicadajeodcijelognjegovaopusanahrvatskijezikprevedenosveganekolikodesetinastranicaizIli-ili podnaslovomDnevnik zavodnika,koje,pogotovoistrgnuteizkontekstacjelinedjela,nemajunikakvufilozofskuvrijednost.«65

KasnijesuprevedenadvanajpoznatijaKierkegaardovadjela.NajprijejeprevedenoFilozofsko trunjeiliTrunak filozofije,auizdanjuDemetre1998.godine.DjelojepreveoipriredioOzrenŽunec.Žunecjetakođernapisaoiosvrtoautoruidjelu.66UsvomjeosvrtuoautoruidjeluiznionekepodatkevezaneuzKierkegaardovu biografiju, a u samomdjelu ističe kako je ovo izdanjeFilozofskog trunjaprviprijevodjednogcjelovitogKierkegaardovadjelanahrvatskijezik.Također,smatrakakojeFilozofsko trunjereprezentativnodjeloukojemsekaoglavnopitanjepostavljakakosemožepostatikršćaninom.67

55

Isto,str.78.

56

Cipra,1993.

57

VidiCipra,1993.,str.544.

58

Isto,str.545.

59

Leko,1968.

60

Isto,str.50.

61

Isto,str.51.

62

Isto,str.49.

63

Žunec,1996.,str.157.

64

Isto,str.160.

65

Isto,str.179.

66

Žunec,1998.,str.145–151.

67

Isto,str.147–149.



ZatimjeprevedenoijednoodključnihKierkegaardovihdjela–Strah i drh-tanjeuizdanjuVerbuma,Split2000.PogovorzaovodjelonapisaojePetarBalta.68BaltausvomopširnijempogovorurazmatraKierkegaardovpozivnapovratakvjeri.TumačispecifičnostKierkegaardovapristupavjeri,teodnosvjereirazuma.UtomjesmisluidjeloStrah i drhtanjedoprinospojašnjenjuKierkegaardovekoncepcijereligioznosti.69

Teolozi

Josip Kriblsebavio,izmeđuostaloga,egzistencijalizmomopćenito,teegzistencijalističkimstavompremačovjekuudruštvuiposebnopremaCrkvi.70Kierkegaardjebioprotestant,noželiojeprijećinakatolicizam.ČestojeistupaoprotivCrkveito,kakojeonnaziva,»državneCrkve«.»DržavnaCrkva«jezanjegasvakacrkvakojaseudaljilaodizvornogkršćanstvaikršćanskihvrijednostiprvihstoljeća.Upozoravanaopasnostikojenastajukadsetodogodi.Nadalje,Kierkegaardželirehabilitiratipojedincauodnosunamnoštvo.Stavdajepojedinac=istina,izražavaaksiomKierkegaardovefilozofije.TimstavomKierkegaardželiporučitidajesvatkoodgovoranzavlastitoostvarenje,tedaistinamnoštvanikadanijeistinaegzistencijalnogindividuuma.Pritomnijenaravnozaboravionauloguzajednice,tj.načinjenicudaječovjekuprvomredusocijalnobićekojeseostvarujeunutariuodnosupremadrugimljudima.Kriblusvojemčlankupodnaslovom»Kakoegzistencijalizamgledanačovjekaudruštvu«,zaključuje:

»Kierkegaardjeusvojojegzistencijalnojfilozofijinalaziosebe,pojedincaujedinstvusBogomputemslobode–tojenjegovazajednica.TosevidiuizboruslobodekojimseBogobjaviočovjekuunjegovojvjeri,ajednakotakočovjekBogu.Sveštojeizvantoganepoprimaznačenjeizravnekomunikacije,izravnogzajedništvaizmeđupojedinaca.UtomseKierkegaardrazlikujeodostalihnašihauktora.SigurnojetomupodloganjegovafilozofskareakcijanaHegela,alinijeisključeno,većvrlosimptomatičnodajetakvugledanjumnogodoprinosioinjegovtemperamentkojijeteškonalaziovezusljudimaskojimabiserazumio.«71

Učlanku»Kršćanstvo‘institucionalističke’i‘duhovne’Crkve«KribljevećranijezapočeostematikomvezanomuzKierkegaardovotumačenjekršćanstvaiulogeCrkve.Kriblispravnoprimjećuje:

»Kierkegaardjepostaviovrhuncekršćanstva.Onjedobroteoretizirao,biloodrugima,biloosebi,alikadjetotrebalozasvjedočiti,nijetakolakoišlo.«72

TumačenjeKierkegaardovashvaćanjaslobodeKribliznosiučlanku»Refleksijenadpoimanjemegzistencijalneslobode«.Svi‘pravi’aspektislobode,premamišljenjuKierkegaarda,Berdjajeva,JaspersaiMarcela,utemeljenisunaegzistencijalnojslobodi.73

»Egzistencijalnaslobodaproizlaziizčovjekovabitka,iznjegovenaravi.ZbogtogaćenamKierkegaardrećidajepronalaženje‘slobodnogja’neštoštodobivadalekoznačajnijinaglasakiodBožjesvemogućnosti,kojabibilasputavanjeslobodnog‘ja’,adasenegovoriopredestinaciji,kojamuutomsmisluizgledaposvebesmislena.«74

Kribldaljepišeo temamakojesuzajedničkegorespomenutimfilozofima,kaoštosugraničnesituacije:npr.tjeskoba,očaj,nada;zatimpišeoodnosupremaduhuiduši,slobodiigrijehu,slobodii transcendentalnojstvarnosti,stavupremaKristuikršćanstvu, teoegzistencijalnompojedincuidruštvu.KribltakođerističevažnostKrista,kojijepokazaočovjekunakojisenačinistinanalaziupojedincu.Izdvajatzv.‘egzistencijalnukomunikaciju’,kojajeodnosčovjeka iBoga, ikojasesuprotstavljaopćoj i subjektivnojkomuni



kaciji,štooznačavaodnosčovjekasčovjekom.75Kribltakođerprogovaraotemislobodekojajeključnazaegzistencijalnoreligioznoostvarenje.Ivjerajesvojevrstanizrazslobodevolje,dok,sdrugestrane,predstavljaianticipacijuvječnosti.76SlobodajebitnajerčovjekjednostavnotežikaBogu,apotpunoreligioznoostvarenjemožebitisamoonokojejeostvarenouslobodi.KriblsmatradaKierkegaardzastupatezuonekojvrsti‘nužneslobode’kojapripadareligioznomstadiju.

»Rečenojedaseuegzistencijalnojslobodinužnobira,nužnoizabire.ZaKierkegaardatonužnoizabranojestkršćanskadoživljenostzbiljeukojojjeBogsredištesvega.Onmoraizabratistrastvenoukonkretnojdoživljenostiegzistencijalneslobode.«77

ČlanakukojemsebavitemomslobodeKriblzavršavapitanjem:

»Nemaliegzistencijalnafilozofijadanassvoj‘silniudio’ukršćanskimgledanjima,mislimaipraktičnimnastupimaupitanjuCrkveikršćanstva?Nisulitolikiistupitemeljeninapoimanjuslobodefilozofijeegzistencijalizma,alibezvaljaneegzistencijalnedoživljenostislobode?«78

TemekojesuKriblaosobitointeresiralejesuodnosizmeđuslužbeneCrkveiCrkveizprvihstoljećakršćanstva,zatimpojamslobodeishvaćanjeslobodeufilozofijiegzistencijalizma,teodnosčovjek-društvo.Ante Kusić progovaraoKierkegaardupoputdrugihhrvatskihfilozofa.IznosivizijuKierkegaardoveegzistencijalneantropologije.Prematojkoncepcijiistinanijeurazumu,onajeustrastvenomotvaranjupremaNepoznatom.79Izteistineproizićićečovjekovodjelovanje,aistinajesamBogčijojslicičovjektrebanalikovati.

»Moramo se stogavratiti ‘egzistencijalnommišljenju’, gdje čovjek filozofira iz unutarnjostisvojevlastite‘egzistencije’,aneiz‘općih’pojmovnihkategorijačistograzuma.«80

Egzistencijalno mišljenje, koje se ovdje promovira, sastoji se od strasti iljubavi.UreligioznojsferidolazidopredanjaBoguuposluhu.Pritomtjeskobumožemodefiniratikaopripremuzaulazakureligioznusferu,budućijeonaspoznajaovlastitojograničenostipredNeizrecivim.Vjeraje,utomsmislu,paradoks,jerpojedinacusebinosiklicuVječnosti,aživiuvremenuukojemnjegovuegzistencijuobilježujenemogućnostpomirenjaovihdvijustvarnosti.Zbogtogaonuvijekostajeusituacijitrajnogbiranja,kakoKusićinterpretiraKierkegaarda.81VjerasekodKierkegaarda,smatraKusić,nalaziutrajnojnapetostiizmeđuzatvorenostiuvlastitegraniceiotvorenostizatranscendenciju.Izborpredstavljaskok,rizikilipromašajiutomznačenju

68

Balta,2000.,str.169–181.

69

Isto,str.169–181.

70

Kribl,1972.

71

Isto,str.152.

72

Kribl,1969.,str.277.

73


74

Isto.

75


76

Kribl,1974.,str.33.

77


78

Isto,str.400.

79

Kusić,1982.,str.124.

80

Isto.

81

Kusić,1982.,str.125.



–grijeh.82‘Bolestnasmrt’,odkojebolujekršćanin,prouzrokovanaje,smatraKusić,tomistomparadoksalnošćugdježivjetiznačiizabirati,aizabiratiznačigriješiti.Pojedincase,smatraKusić,želipotaknutidaučiniBoganormativomsvogponašanja,jervjeranijekomuniciranjeučenjanegoegzistencije,dokjesredstvokomuniciranjasučenikomljubavukojojiščezavajurazlikeipostepenodolazidousklađenostitežnja.83KusićosobitocijeniKierkegaardazbogčinjeniceštojenjegovafilozofijabilausklađenasnjegovimživotom:

»TakopremaKierkegaardovomshvaćanju,protivnoshvaćanjimauduhuinstitucionaliziranihkršćanskihcrkava, svaki čovjekkaoPojedinac ‘izkonačnostiukazujenaBeskonačnost’, ‘izvremenauVječnost’,‘izusvijetneimanencijenaTranscendenciju’,teonkaoPojedinacmora‘umirusvogunutarnjegSamstva’iu‘jasnomstajanjupredBogom’stvoritivlastitu‘odlukuipreuzetizanjuodgovornost’.Jedanaspekttakva‘preuzimanjaodgovornosti’možemootkritiiuličnojodluciKierkegaarda,kadnapadaliberalnuprotestantskudanskucrkvu,jerjeodkršćanstvakaoreligijekrižanapravilakarikaturu.«84

Vjekoslav BajsićusvojojknjiziFilozofija i teologija u vremenuiz1999.godineraspravljaonekimspornimproblemimanarazmeđamafilozofijeireligije(kasnije i teologije). Između ostalog, određeni prostor posvećuje iKierkegaardu.Bajsićpišeosličnostimairazlikamaizmeđufilozofije ireligije, tekasnijeistražujestatusteologijekaoznanosti.Njegovjestavdareligijanudi,a filozofija samo pokušava dati odgovor na pitanje ljudske egzistencije.85Smatradapostojiključnarazlikameđunjimapotomeštojenaravfilozofijetakvadaonatežikintelektualnojspoznaji,dokreligijatežikobjavi.Zaključuje,međutim,dapostojiosnovazanjihovoslaganjepotomeštoiteistiionikojinevjerujupostavljajupitanjaoBogu.Kadaseradioteologijivažnoje,premaBajsiću, imatinaumurazlikuizmeđunaravneinadnaravneteologije.NaravnateologijaoznačavaspoznavanjeirazmišljanjeoBogunaosnovinašenaravnespoznaje,doksenadnaravnaodnosinaobjavljenureligijukojučovjekprimapomilosti.Usvomprikazufilozofijedrugepolovice19.stoljeća,Bajsićinterpretirafilozofijuživotaispominjenjezinadvareprezentativnapredstavnika:KierkegaardaiNietzschea.SmatradajeKierkegaarduprvomredureligioznimislilackojiseborizaoslobođenjeodsustava,apstrakcije,teorije,azakonkretnogpojedincaikvalitativnounapređenjenjegoveegzistencije.BajsićtakođersmatradaćeKierkegaardovafilozofijaimatiznačajanutjecajnatzv.egzistencijalnufilozofiju.

Zaključak

OvojevjerojatnonajcjelovitijiprikazrecepcijeKierkegaardovefilozofijenapisanunas.Autoricajenastojalapokazatitkojeinakojinačin(kolikoikako)kodnaspisaootomslavnomdanskomfilozofuikršćanskommisliocu.Onjemusunarazličitenačinepisalifilozofiiteolozi,ističući,svatkonasvojnačin,ključnedijeloveipojmoveKierkegaardovaživotaifilozofije,nozajedničkoim je todasviodajupriznanjezačetnikunovogfilozofskogpravca.Nekimjeautorimainteresantnijinovifilozofskipravac(egzistencijalizam),tesuseKierkegaardakaonjegovogzačetnikadotaknulitekusput,doksudrugipaksmatralivažnimprikazatinjegovufilozofijuiistaknutinekenjezinedijelove,osobitointerpretacijunjegovareligioznogstadija.BezobziranasvrhuiciljštosugaautoriželjelipostićipišućioKierkegaarduiliegzistencijalističkojfilozofiji,važnojeprimijetitidaonjošuvijekkodnasnijedobiozasluženomjesto.Vidjelismoda,premaKierkegaardu,religioznistadijegzistiranjapredstavljavrhunacčovjekovaostvarenja.Svigorespomenutihrvatskifilozofiiteolozi,premamišljenju autorice, idu k ovom zaključku.Njihove se interpretacijenepoklapajuusvemu,nočinisedasuioni istaknulisredišnje temeKier



kegaardovastvaralaštvakoje iduuprilog tezeovograda,aonaglasida jevrhunacčovjekovaegzistiranjaupravoureligioznojsferi(religioznost»B«).OnoštonitkoodnjihnijeučiniojestizricanjekonačnogsudaotomekolikoKierkegaardovufilozofijumožemoprimijenitiuživotu.Tojepokušalaučinitiautoricausvomdoktorskomradu,gdjeKierkegaardashvaćakao‘slabogegzistencijalistu’teizlaženjegov‘dokaz’religioznogegzistiranjapremakojemjereligioznost»B«vrhunacegzistiranjakojičovjekmožepostići.86

Literatura

Bajsić,Vjekoslav,Filozofija i teologija u vremenu,Kršćanskasadašnjost,Zagreb1999.Bazala,Albert,Povijest filozofije(sv.III),Maticahrvatska,Zagreb1912.Bošnjak,Branko,Smisao filozofske egzistencije,Školskaknjiga,Zagreb1981.Bošnjak,Branko,Filozofija i kršćanstvo,Stvarnost,Zagreb1988.(1.izdanje1966.),str.231–247.Bošnjak,Branko,Povijest filozofije(knj.3),NakladnizavodMaticehrvatske,Zagreb1993.Buterin,Damir,»ApsolutiKierkegaardovopoimanjejastva«,Filozofska istraživanja62(3/1996),str.683–698.Buterin,Damir,Nietzsche: otkrivanje zablude,Hrvatskofilozofskodruštvo,Zagreb1998.Cipra,KatarinaiMarijan,»S.Kierkegaard–filozofkršćanskeegzistencije«,Marulić26(4/1993),str.544–548.Čačinovič-Puhovski,Nadežda,»SlučajKierkegaard«,Filozofska istraživanja23(4/1987),str.1269–1275.Devčić,Ivan,Bog i filozofija,Kršćanskasadašnjost,Zagreb2003.Dvorniković,Vladimir,Savremena filozofija(drugasveska),izdanjeKnjižareZ.iV.Vasića,Zagreb1920.Grlić,Danko,Dnevnik zavodnika,Mladost,Zagreb1956.Grlić,Danko,Leksikon filozofa,Naprijed,Zagreb1983.(1.izdanje1968.).Grlić,Danko,Estetika III,Naprijed,Zagreb1978.Filipović,Vladimir,Novija filozofija zapada,Maticahrvatska,Zagreb1968.Franić,Frane,Povijest filozofije,CrkvauSvijetu,Split2001.Kribl,Josip,Sloboda u egzistencijalnoj filozofiji Sorena Kierkegaarda, Nikolaja Berdjaje-va, Karla Jaspersa, Gabriela Marcela,JosipKribl,Zagreb1974.

82

Isto,str.126.

83

Isto,str.126–127.

84

Isto,str.127.

85

Bajsić,1999.,str.67.

86

AutoricačlankanapisalajedoktorskudisertacijuoKierkegaardupodnaslovom»ReligioznoegzistiranjekaovrhunacegzistiranjakodKierkegaarda«.Središnjatemaradavezanajeuz religioznistadijegzistiranjakoji,ukolikoga pojedinac ostvari, predstavlja čovjekovopotpunoostvarenje.Autorica jenastojalapokazatikakojeKierkegaardbiotzv.‘slabi’

egzistencijalist.Pod ‘slabim’ egzistencijalizmom mislimo na Kierkegaardov ‘zacrtani’prijedlog čovjekova potpunog ostvarenja(svaki pojedinac slobodnoodlučuje kako ćese ostvariti, ali najviši je cilj svakakoBog).Kierkegaardjeispravnoprimijetiokakovećinaljudiegzistirananekomodstadija;estetskom,etičkomilireligioznom.Onikojiživereligioznim načinom života zasigurno su umanjini.No, religiozni je način života, premaKierkegaardu, jedini autentični i ujednopredstavlja jedanmogući stupanj ostvarenjaviše–štogateistimoguostvaritiuodnosunaateiste.MožemozaključitikakouKierkegaardovojfilozofijimožemopronaćinekuvrstu»egzistencijalnogdokaza«zaBoga,ukojemtzv. ‘egzistencijalna kuća’ predstavlja precizan plan čovjekova potpunog i autentičnogostvarenja.



Kribl,Josip,»Refleksijenadpoimanjemegzistencijalneslobode«,Bogoslovska smotra41(4/1971),str.391–400.Kribl,Josip,»EgzistencijalnaslobodaitranscendentalnazbiljaufilozofijiS.KierkegaardaiN.Berdjajeva«,Crkva u Svijetu9(1/1974),str.31–37.Kribl, Josip, »Kako egzistencijalizam gleda na čovjeka u društvu«,Crkva u Svijetu 7(2/1972),str.141–158.Kribl, Josip, »Kršćanstvo ‘institucionalističke’ i duhovne Crkve«, Crkva u Svijetu 4(3/1969),str.276–281.Kusić,Ante,Suvremena misao – izazov vjeri,Svetabaština-Duvno,Duvno:ListMarija1982.Leko,Krunoslav,»SoerenKierkegaard«,Crkva u Svijetu3(6/1968),str.48–59.Milanović,Božidar,Povijest filozofije,Pazin1958(skripta).Pejović,Danilo,Sistem i egzistencija,Zora,Zagreb1970.Razniautori,(ur.Žmegač,V.),Povijest svjetske književnostiV,Mladost,Zagreb1974.Razni autori,Opća enciklopedija (Jugoslavenskog leksikografskog zavoda) 4 (Iz-Kzy),Jugoslavenskileksikografskizavod,Zagreb1977.Razniautori,Enciklopedija leksikografskog zavoda(3),Jugoslavenskileksikografskizavod,Zagreb1967.Razniautori,Leksikon jugoslavenskog leksikografskog zavoda,Jugoslavenskileksikografskizavod,Zagreb1974.Razniautori,Hrvatska enciklopedija5(Hu-Km),LeksikografskizavodMiroslavKrleža,Zagreb2003.Razni autori,Antologija filozofskih tekstova (s pregledom povijesti filozofije), Školskaknjiga,Zagreb1954.Supek,Ivan,Filozofija, znanost i humanizam,Školskaknjiga,Zagreb1991.Sutlić,Vanja,»Kierkegaard–Nietzsche–Jaspers«,Pogledi9–10(1953),str.683–693.Sutlić, Vanja, »Kriza građanskog čovjeka u svijetlu egzistencijalizma«, Pogledi 53(6/1953),str.377–384.Šanc,Franjo,Filozofija srednjega vijeka,KnjižnicaŽivota,Zagreb1945.Tkalčić,Marijan,»Egzistencijalizam(Kierkegaard,Heidegger,Sartre)«,Zbornik radova Sveučilišta u Zagrebu,NakladnizavodMaticehrvatske,Zagreb1951.,str.25–79.Žigmanov,Tomislav,»NastanakličnostiuKierkegaardovomdjelu‘Ponavljanje’«,Scopus:časopis studenata filozofije Hrvatskih studija2(2/1997),str.76–90.Žunec,Ozren,Suvremena filozofija(sv.2),Školskaknjiga,Zagreb1996.Kalin,Boris,Povijest filozofije s odabranim tekstovima filozofa,Školskaknjiga,Zagreb1973.Vejnović,Nevenka,Historija filozofije: s odabranim filozofskim tekstovima,Školskaknjiga,Zagreb1965.

AleksandraGolubović

The Reception of Kierkegaard in Croatia

AbstractThis is probably the most comprehensive survey of reception of the Kierkegaard’s philosophy that has been written in Croatia. The author tried to show who in our country, and in a which way, wrote about this celebrated Danish philosopher and Christian thinker. Thus, he was in va-rious ways analyzed by philosophers and theologians, each of whom in his or her own manner stressed crucial parts and concepts of Kierkegaard’s life and philosophy, but they all paid tribu-te to this originator of a new philosophical approach. What is also present in almost all of the mentioned authors is an opinion that Kierkegaard’s philosophy will have much more influence in the future than it had during his lifetime, to which we indeed witness nowadays.

Key wordsSørenKierkegaard,existentialism,existentia,religiousstage

Documents

pdf (422 KB)