Pdf. izdanje Infokoma

GLASNIK VANJSKOTRGOVINSKE/SPOLJNOTRGOVINSKE KOMORE BOSNE I HERCEGOVINE

BROJ 58 • GODINA VI • DECEMBAR/PROSINAC 2013.

InfokomInfokom

ANALIZE • MEĐUNARODNA SARADNJA PROJEKTI •TRŽIŠTA • SAJMOVI • INTERVJU • PREDSTAVLJAMO • REGULATIVA

• TRANSPORT • BH PRIVREDA• ARBITRAŽA

ISSN 1840-3417

WWW.KOMORABIH.BA

Konferencija BH privreda - šanse i izazovi„ ” • Efekti učešća reprezentacije BiH na Svjetskom prvenstvu

9

Privreda BiH spremnaza najveće izazove

2 INFOKOM – broj 58 – decembar/prosinac 2013. INFOKOM – broj 58 – decembar/prosinac 2013. 3

INFOKOMBroj 58decembar/prosinac 2013.

Izdavač:VANJSKOTRGOVINSKA /SPOLJNOTRGOVINSKAKOMORA BOSNE I HERCEGOVINE

Adresa:Branislava Đurđeva 1071000 Sarajevo

Uređivački kolegij:doc. dr. Bruno Bojić, predsjednikAida AlićEnes AliškovićIgor Gavranprof. dr. Duljko HasićZdravko MarinkovićBoris MarkovićEngin Mešanović

Kontakt:Aida AlićSlužba za informiranjeTel: +387 33 566-272Fax: +387 33 214-292E- mail: [email protected]://www.komorabih.ba

Dizajn i priprema:Engin Mešanović

Štampa:Suton d.o.o. Široki Brijeg

Tiraž:2000

BESPLATAN PRIMJERAK

Uvodnik4 KONFERENCIJA

BH privreda - šanse i izazovi

6 CEFTA 2006 CEFTA Forum i CEFTA Sedmica 2013

9 INTERVJU Enes Ališković, direktor Agencije za promociju izvoza BiH

12 SAJMOVI Planirani kolektivni nastupi bh. kompanija na sajmovima u 2014. godini

14 SPORT I PRIVREDA Očekivani ekonomski efekti učešća reprezentacije BiH na Svjetskom prvenstvu

16 MEĐUDRŽAVNA SARADNJA Trilateralna ekonomska saradnja Bosna i Herce-govina - Srbija - Turska

18 ANALIZA Vanjskotrgovinska razmjena BiH sa Hrvatskom nakon njenog pristupanja EU

20 INVESTICIJE Bijela knjiga 2012/13

Najznačajniji strani investitori u 2012. godini

22 BH PRIVREDA Proizvodi bh. tekstilne i kožarske industrije na najzahtjevnijim tržištima

24 Drvna industrija BiH pred velikim izazovima

26 PREDSTAVLJAMO Drvodom d.o.o. Sarajevo

27 TURIZAM U Hercegovini konstantni porast broja turista iz Skandinavije

28 BH PRIVREDA Poboljšanje uvjeta poslovanja

30 Najbrojniji susreti prevo-znika u međunarodnom drumskom prevozu

32 REGULATIVA Pravni okvir za upotrebu, stavljanje na tržište i kontrolu građevinskih proizvoda u BiH

36 PREDSTAVLJAMO Coca-Cola HBC d.o.o.

38 REGULATIVA Standardi u prehrambenoj industriji

40 PROJEKTI Revolucionarna rješenja u bh. poljoprivredi kroz projekat AEPC

42 PREDSTAVLJAMO KLAS d.d.

44 EDUKACIJA Značaj edukacije u jačanju konkurentske sposobnosti privrede BiH

46 Predstavnik VTK BiH učesnik prestižnog Internacionalnog trening programa

48 ARBITRAŽNI SUD Neka pitanja na koja treba obratiti pažnju prilikom ugovaranja arbitraže

50 INFORMACIONE TEHNOLOGIJE Cloud computing - Računarstvo u oblaku

52 EVROPSKA PODUZETNIČKA MREŽA Pronalazak poslovnih partnera preko Euro-info korespondentnog centra

54 POSLOVNA SARADNJA

56 PREDSTAVLJAMO Petrol BH Oil Company

Sadržaj

Kraj je godine kada se sumiraju poslovni rezultati i prave planovi za narednu.

Što reći za ovu godinu?

Ekonomske i sustavne slabosti (prevelika proračunska optereće-nja, administrativne barijere, liberalizacija tržišta i dr.) su bile uzrok lošeg položaja gospodarstvenika i njihovu konkurentnost činile skoro nemogućom.

No ipak, naše gospodarstvo opstaje i ostaje! Naša poslovna zajed-nica ima dovoljno znanja, pameti i iskustva, ima lidere i vizionare koji su spremni da se suoče sa novim izazovima koji će biti pred njima u smislu priprema za ulazak u Europsku uniju.

U tom pogledu, gospodarstvenicima je potrebna potpora. Prije svega potpora s ciljem osigurava-nja boljeg poslovnog ambijenta, te izjednačavanje uvjeta poslovanja u zemlji sa regijom kako bi bili konkurentni. Isto tako, bez adekvatnog i jeftinijeg pristupa financijama, jednostavnijih procedura po-slovanja, bolje infrastrukture kvaliteta, pristupa novim tehnologijama, kao i bez uvođenja dodatnih stimulativnih mjera za unapređenje poslovanja, teško će zadržati konkurentnost.

Poboljšanjem konkurentnosti poduzeća u zemlji stvorili bi se uvjeti i za agresivniji nastup na inoze-mnim tržištima, gdje je opet potrebno osigurati potporu i institucijsku i financijsku, kako to čine i druge zemlje.

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine će u svakom pogledu biti uz poslovnu zajednicu i davati joj svoju punu potporu i pomoć.

Na kraju, u ime rukovodstva i uposlenika Vanjskotrgovinske komore BiH, želim Vam uspješnu, sigurnu i plodonosnu 2014. godinu.

Predsjednik Uređivačkog kolegija Doc.dr.sc. Bruno Bojić


Kroz brojna izlaganja i diskusije došlo se do konkretnih stavova i prijedloga asocijacija privrede

koji će biti osnov za izradu strateškog Dokumenta o potencijalima i izazovima sa kojima se bh. privrednici suočavaju. Dokument će biti vodilja u budućem radu i djelovanju VTK BiH i bit će pro-slijeđen donosiocima odluka na svim nivoima vlasti BiH, sa jasnim prepo-rukama i smjernicama za kreiranje po-

voljnijeg poslovnog ambijenta u Bosni i Hercegovini.

Iz dosadašnjih prezentiranih isku-stava se pokazalo da svako razmatranje i prognoziranje razvoja privrede u BiH treba bazirati na zahtjevu EU po kojem članstvo u EU podrazumijeva posto-janje funkcionalne tržišne ekonomije i sposobnosti preduzeća da se nose sa konkurencijom i tržišnim snagama u Uniji.

Kakva je trenutna situacija u BiH?U 2012. godini, privreda je ostvarila pad od oko 1.1%, dok je početkom 2013. ot-počeo blagi ekonomski oporavak.

U strukturi privrede, usluge su činile oko 71%, industrija oko 20%, a poljo-privreda 7.7 %. Udio građevinarstva je u stalnom padu i dostiže 4.9%.

Nivo vanjskotrgovinske razmjene sa EU, koji je i bio visok, dodatno je

povećan. Udio razmjene sa zemljama CEFTA-e je blago smanjen na oko 27%.

Prema redovnom polugodišnjem iz-vještaju, Svjetska banka ističe umjereni optimizam o ekonomskom rastu u BiH u budućnosti.

Optimizam se bazira na pretpostavci da se izvrše neophodne reforme i una-prijedi poslovni ambijent.

Svjetska banka za BiH prognozira rast od 0,8%, jer se iz godine u godinu smanjuje trgovinski deficit.

Također je navedeno da od 100 lju-di u BiH samo njih 22 ima posao. Od ukupnog broja radno sposobnih, 55 je zaposleno a 21 nezaposleno.

S tim u vezi je potrebno jačanje pri-vatnog sektora i njegovog investiranja u otvaranje produktivnijih radnih mje-sta, za što su potrebni povoljni krediti i snažne reforme poslovnih banaka.

Stavovi privredeJasno je da je za realizaciju realnih šansi bh. privrede neophodna zajednička ak-cija i koordiniran rad svih aktera.

U tom smislu, VTK BiH će privred-nicima staviti na raspolaganje sve svoje kapacitete i biti servis privrede kako bi se realizirali slijedeći usvojeni stavovi: ■ Ubrzati proces usklađivanja propisa

relevantnih za privredu s regulati-vom Evropske unije,

■ Harmonizirati uzajamno neuskla-

đene (entitetske) propise u Bosni i Hercegovini i kreirati jedinstveni re-gulatorni okvir poslovanja,

■ Dosljedno primjenjivati važeće pro-pise i nadzor inspekcijskih organa u cilju suzbijanja sive ekonomije i ne-lojalne konkurencije,

■ Unaprijediti uvjete finansiranja pu-tem komercijalnih i razvojnih bana-ka, garancija, subvencioniranja ka-mata i prilagođavanja regulative,

■ Jačati partnerstvo Vanjskotrgovinske komore BiH i nadležnih državnih institucija i prenijeti dio javnih ovla-štenja iz oblasti transporta i drugih ovlaštenja u interesu olakšanja po-slovanja i unapređenja konkurentno-sti privrede,

■ Intenzivirati izgradnju infrastruktur-nih, energetskih i drugih strateških objekata,

■ Osigurati članstvo u međunarod-nim finansijskim institucijama koje olakšava pristup pojedinim tržištima (Afrička, Azijska, Islamska i druge banke),

■ Unaprijediti infrastrukturu kvaliteta i povećati broj akreditiranih tijela za ocjenu usklađenosti i njihove prepo-znatosti u Evropskoj uniji,

■ Uvesti dodatne stimulativne mjere za unapređenje konkurentnosti bh. proizvoda,

■ Rasteretiti privredu od fiskalnih i pa-

rafiskalnih davanja, ■ Unaprijediti makroekonomske i po-

slovne statistike obimom, sadržajem i obuhvatom prikupljanja i objave podataka,

■ Regulirati i razviti javno-privatno partnerstvo,

■ Dosljedno zaštititi interese Bosne i Hercegovine u pregovorima s Evropskom komisijom i istrajati na odbijanju prijenosa povlastica iz CEFTA 2006 na Hrvatsku i ostale članice EU,

■ Unaprijediti horizontalnu i vertikal-nu komunikaciju između privrede, zakonodavne i izvršne vlasti,

■ Dosljedno slijediti princip da Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine mora biti uključena u proces pripreme i izrade svih rele-vantnih propisa putem strukovnih asocijacija (umjesto zakašnjelih, na-knadnih ili nikakvih konsultacija),

■ U budućim strateškim planovima, industrijalizacija treba biti okosnica razvoja Bosne i Hercegovine,

■ Neophodno sistemski osnažiti ulo-gu ekonomske diplomatije u DKP-ovima BiH u koordinaciji i saradnji svih nadležnih institucija (MVP BiH, MVTEO BiH, FIPA i VTK BiH).

„BH privreda – šanse i izazovi“

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (VTK BiH) je 11. 12. 2013. godine organizirala i bila domaćin Konferencije na temu „BH privreda – šanse i izazovi“. Koliki je značaj imala, govori podatak da je učešće uzelo oko 140 privrednika iz različitih sektora, kao i predstavnici Parlamenta Bosne i Hercegovine, Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine i drugi predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti u našoj zemlji.

KONFERENCIJA

6 INFOKOM – broj 58 – decembar/prosinac 2013. 7INFOKOM – broj 58 – decembar/prosinac 2013.

Ovi događaji održani su od 18. do 20. novembra 2013. godine u prostorija-

ma Vanjskotrgovinske komore BiH (CEFTA Forum) i hotela Bristol (CEFTA Sedmica), uz učešće predstav-nika nacionalnih i međunarodnih in-stitucija i privrednih komora, te drugih zainteresiranih organizacija i asocija-cija. Ove su aktivnosti označile i uvod u završetak uspješnog jednogodišnjeg predsjedavanja Bosne i Hercegovine i najavu preuzimanja ove uloge od strane Republike Makedonije.

U okviru CEFTA Foruma su održane sjednice četiri radne grupe – za poljo-privredu i SPS, za tehničke barijere trgo-vini (TBT) i netarifne barijere (NTB), za pravila porijekla i carinska pitanja i za trgovinu uslugama. Vanjskotrgovinska

komora BiH je, pored predsjedavanja ovogodišnjim CEFTA Forumom, pred-sjedavala i Radnom grupom za poljo-privredu i SPS, čijem radu je posvećena posebna pažnja. U radu Foruma, pored domaćina, učestvovali su predstavnici privrednih komora Srbije, Makedonije i UNMIK/Kosova, kao i entitetskih privrednih komora. Konstruktivna ra-sprava o aktuelnim pitanjima i budućim aktivnostima rezultirala je usvajanjem zajedničkih zaključaka i preporuka radnih grupa, koji su javno prezenti-rani u okviru sesija CEFTA Sedmice. Vanjskotrgovinska komora BiH je obje-dinjene zaključke i preporuke dostavila Zajedničkom odboru CEFTA 2006, kao zajedničke stavove privrede cijele regije.

U okviru CEFTA Sedmice, Vanjskotrgovinska komora BiH je or-

ganizirala dvije tematske sesije o ulozi privrednih komora i CEFTA Foruma u privrednom životu i implementaciji CEFTA 2006, koje je moderirao Igor Gavran, savjetnik generalnog sekre-tara, a govornici su bili i predsjeda-vajući radnih grupa CEFTA Foruma. Centralna tema cijelog skupa svakako je bila i najveća promjena u CEFTA 2006 – istupanje Republike Hrvatske i njeno pristupanje Evropskoj uniji, odnosno promjene koje je ovaj događaj donio re-gionalnoj trgovini.

U narednoj godini je planiran ak-tivniji rad i veći broj sastanaka radnih grupa CEFTA Foruma, a održavanje CEFTA Sedmice 2014 planirano je u oktobru ili novembru 2014. godine u Republici Makedoniji.

Igor Gavran n

CEFTA Forum i CEFTA Sedmica 2013Šest godina od početka primjene CEFTA 2006, Bosna i Hercegovine je, kao predsjedavajuća članica, bila domaćin CEFTA Sedmice, a Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine domaćin CEFTA Foruma privrednih komora.

Zaključci i preporuke radnih grupaFORUM PRIVREDNIH KOMORA CEFTA 2006

1. Sastanke Radne grupe potrebno organizirati češće, prema potrebama;

2. Ubrzati proces međusobnog priznavanja fitosanitar-nih, veterinarskih i sanitarnih potvrda, prema modelu Protokola između Bosne i Hercegovine i Srbije;

3. Granične inspekcijske službe moraju biti efikasni-je, omogućavajući brže kretanje robe i smanjenje troškova;

4. Neovisno o konačnoj odluci u pregovorima o koncesija-ma i kvotama nakon ulaska Hrvatske u EU, neophodno tražiti rješenja za zaštitu interesa privrede i omogućiti lakši pristup tržištu EU;

5. Zahtijeva se od nadležnih institucija da u svome radu uvažavaju potpisane protokole/sporazume o među-sobnom priznavanju certifikata u vanjskotrgovinskoj razmjeni hrane i pića, te da se eventualni problemi u formi necarinskih barijera rješavaju odmah nakon identifikacije, bez čekanja na održavanje sastanaka radnih tijela CEFTA 2006;

6. Mogućnost zajedničkog nastupa na tržištu trećih ze-malja kroz osiguranje zajedničkih investicija;

7. Organiziranje sastanka na temu „Dosadašnji napredak članica CEFTA 2006 u procesu evropskih integracija s posebnim osvrtom na poljoprivredu, ribarstvo i pre-hrambenu industriju“.

1. Uključiti predstavnike komora u rad sjednica Pododbora CEFTA 2006 za TBT i NTB - poboljšati širenje informacija i transparentnosti između predstavnika vlasti i poslovne zajednice;

2. Radna grupa preporučuje uključenje poslovne zajed-nice u proces konsultacija i predpregovora s državnim organima, prije nego što se takve mjere primjene;

3. Radna grupa podržava brzo zaključivanje Sporazuma o pitanjima ocjenjivanja usklađenosti i olakšanje pri-stupa industrijskih proizvoda na tržišta drugih članica CEFTA 2006;

4. Istraživanje mogućnosti zaključenja multilateralnih/plurilateralnih ugovora u oblasti standardizacije, akre-ditacije i mjeriteljstva među nacionalnim tijelima za akreditaciju između svih strana CEFTA-e;

5. Češće ažuriranje podataka na CEFTA trgovinskom por-talu i omogućavanje komorama direktnog pristupa CEFTA bazi necarinskih barijera objavljenih na CEFTA trgovinskom portalu;

6. Nastavak brzog tempa usvajanja evropskih standarda i povlačenje sukobljenih nacionalnih standarda;

7. Radna grupa u potpunosti podržava strateške ciljeve od pet stubova SEE Strategije 2020, kao što je navede-no u Izjavi s ministarske konferencije SEE Investment odbora;

8. Dopustiti uvođenje recipročnih mjere od jedne CEFTA strane prema drugoj u kratkom vremenskom periodu kao odgovor na ponovljeno uvođenje zaštitne mjere od strane druge CEFTA strane u određenom vremen-skom periodu.

RADNA GRUPA ZA TBT I NTB

RADNA GRUPA ZA POLJOPRIVREDU I SPS

CEFTA 2006


Kako biste ocjenili izvozne rezultate u godini na izmaku?

‘’Imajući u vidu poslovni ambijent i uvjete u kojima posluje bosanskoherce-govačka privreda, možemo konstatirati da u godini na izmaku izvoz ostvaru-je pozitivan rezultat kada je u pitanju vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine. Možemo očekivati da će rast izvoza u 2013. godini biti veći od 5%, pri čemu se može očekivati smanje-nje uvoza ili njegova stagnacija, što će rezultirati smanjenjem vanjskotrgovin-skog deficita do 10%.’’

Koji su bili vodeći izvozni proizvodi i izvozna tržišta, odnosno koji su to bh. proizvodi novi u strukturi izvoza i koja su to nova tržišta?

‘’Vodeći izvozni proizvodi su osta-li nepromijenjeni, tj. vodeću poziciju zauzimaju sjedala, električna energija,

aluminij, obuća, drvo i namještaj, naf-tni derivati, proizvodi metalne industri-je. Rast izvoza je omogućen prije svega značajnim rastom izvoza naftnih deri-vata, električne enrgije te namještaja i obuće.

Zadržali smo kontinuirani izvoz na našim najznačajnijim tržišti-ma, i to: Hrvatska, Njemačka, Srbija, Italija, Slovenija, Austrija, Švicarska i Mađarska. Pozitivan pomak u izvozu bilježimo u zemljama koje tradicional-no nisu značajniji vanjskotrgovinski partner BiH, a to su Češka Republika, Slovačka i Bugarska, gdje je izvoz za pr-vih 10 mjeseci ove godine porastao za 54,73%, 54,97% i 138,90%.’’

Šta bi trebalo učiniti da bi se ostvarili bolji izvozni rezultati?

‘’Moramo biti svjesni činjenice da su pozitivni pomaci u izvozu, prije svega,

rezultat povećanja tražnje na našim vo-dećim izvoznim tržištima koja se opo-ravljaju od ekonomske krize, a ne si-stemskih mjera koje smo mi kao zemlja poduzeli.

Za postizanje značajnijih rezultata u vanjskortgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine, neminovno je pobolj-šanje sveukupnog poslovnog ambijen-ta u našoj zemlji kako bi se povećala konkurentnost privrede. Mi smo mala zemlja i kapaciteti naših poduzeća su takvi da nam ograničavaju i šanse za izvoz. Bosna i Hercegovina mora raditi na povećanju izvozne baze, tj. stvaranju novih izvoznih proizvoda i povećanju kapaciteta.

U ovoj godini smo na 87. poziciji od 148 zemalja u svijetu po pitanju kon-kurentnosti, dok smo prema izvješta-ju Svjetske banke o lakoći poslovanja u 2013. godini na 126. mjestu od 185

INTERVJU >>> Enes Ališković, direktor Agencije za promociju izvoza VTK BiH

Za uspješnu privredu i bolje izvozne rezultate neophodna je podrška državnih organa

Rezultati vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine nisu povoljni već više godina – deficit je izuzetno visok, a pokrivenosti uvoza izvozom sporo se povećava. Međutim, preliminarni podaci govore da će rast izvoza u 2013. godini biti veći od 5%, pri čemu se može očekivati smanjenje uvoza ili njegova stagnacija, što će rezultirati smanjenjem vanjskotrgovinskog deficita. O izvoznim trendovima u 2013. godini, podršci privredi i aktivnostima na pomociji izvoza, razgovarali smo sa Enesom Ališkovićem, direktorom Agencije za promociju izvoza Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

1. Podizanje nivoa korištenja pojednostavljenih postupa-ka u regiji, kao i postupka prije dolaska robe. Za tu svr-hu je potrebno povezivanje između carinskih uprava u svim CEFTA članicama. Bilo bi korisno kada bi carinske uprave razmjenjivale liste kompanija koje su nosioci odobrenja za pojednostavljene procedure i dijelile ove informacije s komorama

Preporuka: Uloga carinskih uprava za širenje upotrebe ovog koncepta je rad na jačanju njihovih kapaciteta za procjenu kreditnog rizika i procedure, čime utiču da što više ekonomskih operatera osjeti pozitivne prednosti ovog koncepta, što može biti zajednički zadatak za ca-rinske uprave i komore.

2. Poticati aktivnosti u saradnji sa carinskim upravama za realizaciju pilot-projekta za autoriziranog ekonomskog operatera (AEO), što je vrlo važno jer može olakšatii trgovinu u regiji CEFTA-e i povećati ekonomski razvoj. U tom smislu, carinske uprave bi se trebale fokusirati na funkcioniranje sistema kontrole koji će omogućiti nezavisno rješavanje koje neće dopustiti zloupotrebe. Time će ekonomski operateri osjetiti prednosti bržeg i jeftinijeg uvoza i izvoza njihove robe.

Preporuka: Podizanje svijesti i promocija AEO koncepta među poslovnim sektorom radi jačanja kapaciteta ca-rinskog i poslovnog sektora u vezi ovog koncepta.

3. Nedosljednost razumijevanja i primjene carinskih propisa od strane carinskih službenika na različitim ca-rinskim prijelazima dovodi do nesigurnosti u protoku roba i povećava troškove. Podizanjem znanja o carin-skim propisima izbjeći će se zabrinutost i nejednak tretman poslovnih subjekata.

Preporuka: Obavijest o nedosljednosti u carinskom postupku i provođenje carinskih pravila treba eviden-tirati u matrici TBT ili posebnoj matrici, kao osnovu za korekcije.

4. Nedostupnost matrice TBT, gdje bi trebale biti uključe-ne nedosljednosti u carinskom postupku, je trenutno veliki problem, jer je Baza podataka barijera pristupa tržištu momentalno dostupna samo za vladina tijela . Poslovna zajednica s takvim rješenjem nije u moguć-nosti da ima dokaze o zabilježenim NTB i ne može pra-titi proces njihovog uklanjanja.

Preporuka: Baza podataka barijera pristupu tržištu tre-ba biti otvorena za poslovnu zajednicu.

5. Nemogućnost korištenja dijagonalne kumulacije iz-među njih i UNMIK/Kosova, još uvijek je značajna NTB za druge strane CEFTA-e i EU. Kada se proizvod sastoji od komponenti iz CEFTA-e i EU, carina UNMIK/Kosova primjenjuje pune carinske stope.

Za umanjenje carinskih troškova komore traže da se u obzir uzme mogućnost primjene carinske stope samo na inpute iz EU, a ne na druge inpute iz strane CEFTA-e.

6. Prioritet u CEFTA stranama treba biti pristupanje Konvenciji o zajedničkom postupku tranzita i imple-mentacija ovog sistema. Komore podržavaju vladu u ovom procesu pristupanja.

7. Provedba Regionalne konvencije za Pan-euro-mediteranska preferencijalna pravila o porijeklu treba biti prioritet u svakoj CEFTA članici. CEFTA Poslovna za-jednica insistira na nastavku aktivnosti na uključivanju u Pan-euro-mediteranski sistem akumulacije porijekla i podršku procesu bilateralne liberalizacije trgovine sa zemljama članicama ekonomske zone Mediterana. Proces bi trebao biti usklađen na regionalnom nivou u pogledu bilateralnih ugovora za preferencijalnu trgovi-nu kao uvjet za provođenje Konvencije.

Preporuka: CEFTA vlade trebaju ubrzati proces usklađi-vanja već postojećih sporazuma opreferencijalnoj trgo-vini (EFTA, Turska, CEFTA) i SSP-a regionalnoj Konvenciji i za prioritetno u okviru daljnje liberalizacije trgovine sa zemljama koje nisu članice EU, a potpisnice su Pan-euro-mediteranske Konvencije.

1. Privredne komore, članice Foruma komora, će promo-virati do sada provedene aktivnosti na liberalizaciji prekograničnog pružanja usluga u okviru osiguranja, po modelu koji je počeo da se primjenjuje iz Republike Srbije. Članice će bilateralnim pregovorima određivati dinamiku i dubinu liberalizacije koristeći dosadašnja iskustva;

2. U okviru CEFTA radne grupe za trgovinu uslugama, posebnu pažnju posvetiti transportnim uslugama, sa ciljem poboljšanja uvjeta poslovanja i međusobnom priznavanju certifikata i licenci, kroz formiranje radnog tijela za transport roba i putnika;

3. Pristupiti izradi sporazuma o liberalizaciji tržišta cestov-nog transporta roba, u smislu ukidanja transportnih dozvola za prijevoz roba unutar CEFTA regiona, koje predstavljaju otežavajući faktor u slobodnoj trgovini između članica CEFTA-e;

4. Razmotriti mogućnosti potpisivanja sporazuma u okvi-ru CEFTA-e o priznavanju ličnih licenci inženjera. U ove aktivnosti uključiti predstavnike komora i nadležnih ministarstava;

5. Razmotriti pitanje sklapanja sporazuma u okviru CEFTA-e u cilju slobodnog kretanja ljudi i ujednačava-nja propisa za dobijanje radnih dozvola i dozvola za boravak;

RADNA GRUPA ZA PRAVILA PORIJEKLA I CARINSKA PITANJA

RADNA GRUPA ZA TRGOVINU USLUGAMA


FARMA, SIPPO, te učešćem samih privrednika. Veoma mali dio budžeta (ovdje mislim isključivo na nastupe na sajmovima) doprinos je iz budžeta BiH. Poredeći postignute rezultate firmi na-spram uloženih sredstava, možemo biti više nego zadovoljni. S druge strane, ra-stući interes privrednika nećemo moći ubuduće zadovoljiti ukoliko i nadalje izostane sistemska podrška države.’’

Koje aktivnosti promocije izvoza su se pokazale najefikasnijim, a koje manje efikasnim?

‘’Pojedini nastupi na sajmovima polučili su izvanredne rezultate. Kao primjer mogu navesti sajam IMM COLOGNE – Međunarodni sajam na-mještaja i interijera koji se održava u Koelnu, Njemačka, a gdje se spremamo nastrupiti po četvrti put.

Samo u prvih 6 mjeseci nakon uče-šća na prethodnom IMM COLOGNE-u u januaru 2013. godine, firme-učesnice su ostvarile 2,9 miliona eura prometa, a do kraja godine očekuje se realizacija još 3,4 miliona eura. Većina učesnica je, kao posljedicu kontakata na sajmu, prijavila porast izvozne prodaje na tržištima EU (neke čak i do 25%), te otvaranje novih radnih mjesta (ukupno oko 50).

Sajam IMM nije slučajno odabran – radi se o globalno najznačajnijem sajmu u ovoj oblasti koji se održava u Njemačkoj – nama najznačajnijem izvo-znom tržištu kada je u pitanju namje-štaj. U dosadašnja tri nastupa, i onom koji slijedi u januaru 2014. godine, sa

ipak veoma ograničenim sredstvima i u saradnji sa partnerima, uspjeli smo podržati nastup 20 bh. proizvođača na-mještaja (neki su nastupali po 2-3 puta). Kroz ove nastupe, svjedočili smo ‘sazri-jevanju’, kako nas kao organizatora tako i naših kompanija u smislu ozbiljnosti priprema i usvajanja vještina dobrog sajamskog nastupa. Rezultati potvrđu-ju da smo sada bliže zajedničkom cilju: ostvariti kontinuiran i rastući izvoz na tržištu Njemačke i EU. Međutim, inte-res bh. firmi da nastupe na ovom saj-mu znatno je veći od naših trenutnih budžetskih mogućnosti.

Također, isto tako dobre rezulta-te smo zabilježili i na sajmu metala u Hanoveru, te prehrambenih proizvoda u Istanbulu i organskih proizvoda u Nirnbergu.

Manje efikasnim su se pokazale orga-nizacija prijema privrednih delegacija iz inozemstva, čiji cilj jeste razmotriti mo-gućnost ulaganja u BiH, traženje poten-cijalnih dobavljača, ali i traženje partne-ra za plasman proizvoda na bh. tržište.’’

Plan aktivnosti Agencije u 2014. godini?

‘’Imajući u vidu tešku ekonomsku si-tuaciju u našoj zemlji, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine će i u 2014. godini nastojati dati podršku bh. izvoznicima kroz organiziranje i sufi-nansiranje kolektivnih nastupa na stra-nim tržištima. Najznačajniji sajmovi na kojima ćemo organizirali kolektivni nastup bh. poduzetinka u 2014. godi-

ni su: Međunarodni sajam namještaja IMM COLOGNE 2014, Međunarodni sajam tehnologija HANOVER FAIR 2014, Međunarodni sajam GAST 2014 - Split, Međunarodni sajam prehram-benih proizvoda GIDA 2014 – Istanbul, Međunarodni sajam eko proizvoda Scandinavia Natural Producs Malmo. U saradnji sa entitetskim komorama ćemo organizirati nastup na još četiri sajma u regionu. Pored nastupa, planirane su i posjete poduzetnika značajnijim sajmo-vima u Evropi, kao što su sajam voća i povrća FruitLogictica u Berlinu, sajam građevinarstva MoscowBuild u Moskvi i sl.

Pored sajmova, planirali smo or-ganizirati poslovne misije i održa-vanje B2B susreta u niz zemalja, kao što su Slovačka, Češka, Makedonija, Holandija, Njemačka, Albanija, Libija, Kuvajt i druge od interesa za bh. privrednike.

Poseban fokus ćemo stavitii na istra-živanje stranih tržišta za prehrmabeni sektor, dok ćemo za drvnu industriju nastaviti sa implementacijom projekta povezivanja dizajnera i proizvođača.

Naravno, nastavit ćemo saradnju u implementaciji navedenih aktivnosti sa našim partnerima, kao što su USAID-Sida FIRMA, USAID-Sida FARMA, SIPPO, GIZ i drugi međunarodni pro-jekti koji pružaju podršku bh. privred-nicima, te našim partnerskim instituci-jama u inozemstvu.’’

Razgovarala: Aida Alić n

zemalja (Doing Business 2013), te smo najlošije rangirani u regionu.

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je zajedno sa Ministarstvom vanjske trgovine i eko-nomskih odnosa BiH u okviru IPA pro-jekta EU EXPRO II sačinila Strategiju rasta izvoza 2012.-2015. U izradi Strategije su sudjelovali predstavnici kako državnog (svih nivoa) tako i pri-vatnog sektora. Ovom Strategijom su predložene konkretne mjere i akcioni planovi kojima bi se smanjio vanjskotr-govinski deficit BiH i povećala zaposle-nost. Nažalost, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nije usvojilo pomenutu Strategiju. Nadam se da će nadležni dr-žavni organi imati sluha i usvojiti istu, te pružiti privredi Bosne i Herecgovine svu potrebnu podršku.

Za uspješnu privredu bilo koje zemlje neophodna je podrška državnih organa. Danas možemo vidjeti da i najrazvijeni-je zemlje, poput SAD-a, direktno utječu i interveniraju na tržištu. Prije svega mi-slim na obezbjeđenje boljeg poslovnog ambijenta i izjednačavanje uvjeta poslo-vanja u zemlji sa regionom kako bi bili konkurentni. Bez adekvatnog i jeftinijeg pristupa finansijama, jednostavnijih procedura poslovanja, bolje infrastruk-ture kvaliteta i pristupa novim tehnolo-gijama teško je zadržati konkurentnost. Poboljšanjem konkurentnosti poduzeća u zemlji stvorili bi se uvjeti i za agresiv-niji nastup na stranim tržištima, gdje je opet potrebno obezbijediti podršku i institucijsku i finansijsku kako to čine i druge zemlje.’’

Koji je bio doprinos Komore u promo-ciji izvoza i ostvarenju boljih izvoznih rezultata?

‘’Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, Odlukom Vijeća mini-stara BiH iz 2008. godine, zvanično je postala i nositelj promocije izvoza naše zemlje – drugim riječima, ona obavlja poslove Agencije za promociju izvoza. U te poslove spadaju razni vidovi ko-lektivnog predstavljanja privrede BiH u inozemstvu, s naglaskom na vodeće sektore izvoza, kako je to definirano Strategijom razvoja izvoza koju sam pomenuo.

Kroz cijeli protekli period, naša os-novna zadaća bila je pripremiti bh. kompanije za nastup na ciljnim tržišti-ma te osmisliti i realizirati aktivnosti njihove grupne promocije.

Ovdje su značajni rezultati postignu-ti nakon kolektivnih nastupa na speci-

jalističkim sajmovima u inozemstvu, posebno iz sektora namještaja i interi-jera, ljekobilja, organskih proizvoda i prehrane te metalne industrije. Seriozan pristup odabiru kompanija koje ima-ju izvozne mogućnosti i zadovoljavaju zahtjeve ciljnih tržišta odrazio se i na njihovim pojedinačnim dostignućima u ostvarenjima kvalitetnih kontakata, zaključenju ugovora i konačnom ostva-renju porasta izvoza na datim tržištima. Ocjene vlastitog nastupa na sajmu koje daju kompanije-učesnice u većini slu-čajeva govore o zadovoljstvu ostvare-nim rezultatima: od mogućnosti da se na licu mjesta upoznaju sa tržištem (u pogledu trendova, tehnologije, noviteta, konkurencije, cijena itd.), pa do ostvare-nja realnih prodajnih rezultata.

Veoma dobre rezultate bilježimo i kroz aktivnosti organiziranja posje-

ta privrednih delegacija BiH inozem-stvu, koje realiziramo sami ili kao dio službenih delegacija organa Bosne i Hercegovine (Predsjedništvo BiH, MVP BiH). Odaziv privrednika za ovakve po-sjete je redovno veliki, a zabilježeni re-zultati od ostvarenih kontakata također otvaraju vrata rastu izvozne aktivnosti na odnosnim tržištima.

Strateški gledano, sve ove aktivnosti usmjerene su ka unapređenju izvoza na ključnim tržištima (kao što su neka tr-žišta Evropske unije, poput Njemačke, Austrije, Holandije, a sada i Hrvatske), ali i otvaranju nekih zapostavljenih ili potencijalno atraktivnih tržišta (Rusija, Turska, Golfske zemlje, Švedska, Češka, Slovačka, Bugarska).

Aktivnosti promocije izvoza realizi-raju se sredstvima VTK BiH, program-skih partnera poput projekata FIRMA,

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine/Agencija za promociju izvoza BiH (BHEPA) je u procesu izrade ažu-rirane verzije Direktorija bh. izvoznika za 2014. i 2015. godinu. CD je multimedijalnog karaktera i sadrži osnov-ne podatke o VTK BiH/BHEPA i kontakte uposlenika, vodič o zakonima u oblasti vanjske trgovine i investicija, informacije o trgovinskim sporazumima koje je Bosna i Hercegovina potpisala sa drugim zemljama, bazu izvozni-ka, profil Bosne i Hercegovine i korisne linkove.

CD će biti dostavljen inostranim privrednicima, ambasa-dama, komorama i svim drugim zainteresiranim subjek-tima u cilju promocije naših privrednika u inostranstvu i njihovog lakšeg povezivanja sa potencijalnim partnerima.

Baza bh. izvoznika je najvažniji dio CD-a, te će ažurirana verzija sa novim podatcima biti postavljena na web strani-

ci BHEPA-e kako bi potencijalni partneri mogli brzo i lako naći naše izvoznike.

Baza također služi i da se privrednicima direktno na e-mail dostavljaju: pozivi na događaje koje organizira Komora (poslovni susreti, sajmovi, seminari, edukacije, prezen-tacije i dr.), obavještenja o aktuelnim temama (izmjene zakona i druge regulative u BiH i drugim zemljama koje mogu utjecati na bh. kompanije, informacije o održavanju raznih događaja u organizaciji partnerskih institucija, pri-likama za promociju naših privrednika putem digitalnih medija i dr.)

Svi privredni subjekt zainteresirani za registraciju koja je be-splatna, registracioni obrazac mogu preuzeti na web strani-ci Vanjskotrgovinske komore BiH: www.komorabih.ba.

Poziv svim privrednim subjektima da se registriraju za Direktorij bh. izvoznika za 2014. i 2015. godinu

12 INFOKOM – broj 58 – decembar/prosinac 2013. INFOKOM – broj 58 – decembar/prosinac 2013.

na tržištu skandinavskih zemalja postoji veliki interes i potražnja za organskim proizvodima. Šansa za plasman određe-nih količina meda postoji na oba tržišta.

Posjeta sajmu FruitLogistica u Berlinu, koji se održava od 5. do 7. fe-bruara 2014. godine, bit će organizira-na za 5-8 bh. kompanija iz oblasti pro-izvodnje voća i povrća, u saradnji sa švicarskom organizacijom za promociju uvoza (SIPPO).

Iz oblasti metalnog sektora, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u partnerstvu sa Švicarskim programom za promo-ciju uvoza u EU (SIPPO) i USAID-Sida FIRMA projektom u Bosni i Hercegovini, po šesti put organizira za-jednički nastup bh. kompanija na sajmu u Hanoveru.

Navedeni sajam, koji će se ove godine održati u periodu od 7. do 11. aprila, je vodeći svjetski sajam industrijskih teh-nologija, a nastup na istom je imperativ za sve koji žele predstaviti svoja tehno-loška rješenja, materijale ili proizvode. Također, sajam daje priliku za uspo-stavljanje novih i kvalitetnih kontaka-ta među kompanijama i mogućnost za pronalaženje novih partnera za poslov-nu saradnju. Ove godine, 6.550 izlagača iz 62 zemlje privuklo je više od 225.000 posjetitelja, od čega je jedna četvrtina iz inozemstva.

2013. godine, pet bh. kompanija je učestvovalo na sajmu u Hanoveru na odvojenom štandu koji se nalazio pored kolektivnog štanda SIPPO-a u Hali 4 – Industrial Supply.

Također, prvi put su tri bh. kompa-nije izlagale svoje proizvode u Hali 13, koja je inače namijenjena izlagačima iz elektro-energetskog sektora. Opća ocjena bh. izlagača o nastupu na hano-verskom sajmu bila je veoma pozitiv-na. Pokazalo se da je ovaj sajam pravo mjesto na kojem se bh. privreda može i treba predstaviti ukoliko želi izaći na evropsko tržište.

Kada je u pitanju drvni sektor, veći-na promotivnih aktivnosti, barem kada su u pitanju nastupi na međunarodnim sajmovima u inozemstvu, odnosila se na podršku kompanijama koje proizvo-de namještaj. Razlog ovome je strategija BHEPA-e da prevashodno promovira proizvode višeg stupnja prerade, tj. s većom dodanom vrijednošću. S tim ci-ljem, već tri uzastopne godine, Bosna i Hercegovina se predstavlja u Njemačkoj (na najvažnijem izvoznom tržištu za bh. namještaj), i to na globalno vodećem

sajmu IMM COLOGNE. Do sada, na kolektivnim štandovima naše zemlje, a u organizaciji Agencije za promociju izvoza Vanjskotrgovinske komore BiH (BHEPA) i partnerskih organizacija, nastupilo je 20 bosanskohercegovačkih izvoznika namještaja.

Rezultati prethodnog sajma IMM održanog u januaru 2013. godine učvr-stili su njegovu poziciju kao vodećeg međunarodnog sajma u ovoj oblasti. Na sajmu je najnovije trendove prikazalo 1.250 izlagača iz 50 zemalja, posjetilo ga je 142.000 posjetitelja iz 137 zemalja. Kompanije-učesnice kolektivnog nastu-pa Bosne i Hercegovine na prethodnom sajmu IMM do sada su, kao rezultat sklopljenih aranžmana nakon sajma, realizirale preko 3 miliona eura izvozne prodaje na tržišta Njemačke i EU.

Četvrti nastup Bosne i Hercegovine na IMM COLOGNE-u, koji će biti re-aliziran od 13. do 19. januara 2014. go-dine, ponudit će kupcima u Njemačkoj i EU izvozne kolekcije namještaja sedam bh. kompanija: GMP KOMPANI d.o.o., Laktaši, INGRAT d.o.o., Gračanica, IZAZOV d.o.o., Kalesija, MALAGIĆ d.o.o., Živinice, MOREA d.o.o., Kiseljak, PRAKTIK d.o.o., Vogošća i WOODTEAM d.o.o., Ilijaš.

U toku su završne pripreme za sajam, a do sada je završeno idejno rješenje izgleda paviljona Bosne i Hercegovine koji će obuhvatati površinu od 210 m². Posebna pažnja posvećena je selekciji izložbenih proizvoda koji kvalitetom, dizajnom i cijenom trebaju zadovoljiti zahtjeve potencijalnih kupaca na ovom tržištu.

Naredni nastup Bosne i Hercegovine na IMM COLOGNE-u 2014 finansijski će podržati Vanjskotrgovinska komo-ra Bosne i Hercegovine, USAID-Sida FIRMA Projekt BiH i SIPPO.

Što se tiče regionalnog tržišta, sektor namještaja uživao je podršku promo-tivnih nastupa na zagrebačkom sajmu namještaja AMBIENTA (oktobar 2012. godine) i na vodećem regionalnom sajmu turizma i pratećih oblasti GAST (nastupi 2012. i 2013. godine), koji se svakog marta održava u Splitu, R. Hrvatska. U Splitu su bh. namještajci, uz podršku VTKBIH/ BHEPA i USAID-Sida FIRMA projekta, u posljednje dvije godine ostvarili zavidne prodajne rezul-tate kao posljedicu kontakata sa sajma. Zato smo i u plan za narednu godinu uvrstili ponovni nastup BiH na sajmu GAST.

Eldina Begović n

Kada su u pitanju sajmovi iz oblasti poljoprivredno-pre-hrambene industrije, VTK BiH

planira nastupiti na sajmu WorldFood u Istanbulu, kao i na sajmu Natural Products Scandinavia u Malmeu, koji će se održati u septembru i oktobru 2014. godine. Pored kolektivnih izlaganja na navedenim sajmovima, VTK BiH će or-ganizirati i posjetu sajmu FruitLogistica u Berlinu u februaru 2014. godine.

S obzirom na činjenicu da je VTK BiH do sada više puta organizirala uče-šće na sajmu BIOFACH u Nirnbergu, kao i na to da je ovo tržište već dobro poznato našim kompanijama, Komora

je odlučila ne organizirati učešće na na-vedenom sajmu u 2014. godini. Umjesto toga, Komora će pokušati proširiti izvo-zni asortiman bh. proizvoda iz oblasti MAP sektora na tržište Skandinavije. Upravo zato, predložen je nastup bh. proizvođača ljekovitog bilja, eteričnih ulja, meda i organskih proizvoda na saj-mu Natural Products Scandinavia, koji se održava u Malmeu (Švedska).

Na sajmu WorldFood Istanbul 2013 izlagale su kompanije iz oblasti proi-zvodnje i prerade mlijeka, prerađivači mesa, kao i proizvođači ljekovitog bilja i eteričnih ulja (organski proizvodi). Navedene kompanije ostvarile su veliki

broj kontakata sa zainteresiranim tur-skim i drugim svjetskim kompanijama, a očekuje se da određeni broj dogovora preraste i u konkretne poslovne ugovo-re. Ukoliko se i u narednoj godini poka-že interes domaćih kompanija za učešće na sajmu WorldFood Istanbul, VTK BiH će ponovno organizirati kolektivno izlaganje bh. kompanija iz poljoprivred-no-prehrambenog sektora u Turskoj.

U oktobru 2013. godine, bh. kompa-nije iz oblasti MAP sektora posjetile su sajam Natural Products Skandinavia, u organizaciji USAID-Sida FARMA pro-jekta. Njihovi utisci o navedenom sajmu nakon posjete istom su veoma dobri, jer

Planirani kolektivni nastupi bh. kompanija na sajmovima u

inozemstvu u 2014. godiniVanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine planirala je organizirati više kolektivnih nastupa bh. proizvođača iz oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije, metalne industrije i drvne industrije (proizvodnja namještaja), kao i određeni broj nastupa bh. kompanija na općim sajmovima u inozemstvu u 2014. godini.

SAJMOVI

13


Iako se u ovom trenutku potpuno jasno i precizno može kvantificira-ti jedino dobit Nogometnog saveza

Bosne i Hercegovine u iznosu od mini-malno nekih 9,5 miliona USD, sasvim je izvjesno da će ukupna ekonomska korist Bosne i Hercegovine biti neus-poredivo veća. Ovisno o rezultatima i plasmanu ostvarenom na prvenstvu, već bi sam Nogometni savez BiH mo-gao ostvariti još između 9 miliona USD za eventualni nastup u osmini finala, pa sve do nekoliko desetina miliona USD za naredne faze takmičenja, sve do fina-la. Finansijska sredstva dobijena na ovaj

način najbolje će se iskoristiti za ulaga-nje u nogometna takmičenja u Bosni i Hercegovini – unapređenje kvaliteta Premijer lige BiH, ulaganje u mlade igrače i izgradnju i poboljšanje sportske infrastrukture. Ovakva se ulaganja dalje multipliciraju na motiviranje sponzora i privatnih ulagača, a angažiraju i domaće kompanije za izvođenje radova, prodaju roba i usluga.

Povećanjem kvaliteta naše nogo-metne lige vrijednost domaćih igrača na globalnom nogometnom tržištu bi znatno porasla. Odličan primjer za to su igrači iz Hrvatske nogometne lige,

koji imaju znatno više cijene od igra-ča iz Premijer lige BiH, iako razlika u kvalitetu često nije toliko naglaše-na. Uzmimo za primjer transfer Edina Džeke, koji je svojevremeno prodat iz FK Željezničar za iznos za koji se, npr. u zagrebačkom Dinamu prodaju igrači iz mlađih kategorija, i to u lokalnim okvi-rima. Hrvatska je svoj nogometni rej-ting izgradila na osnovu trećeg mjesta na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj 1998. godine i za ovih proteklih pet-naestak godina konstantno se zadržala u vrhu, neovisno o oscilacijama u igri i čestim neuspjesima.

Pored određenog broja domaćih kompanija koje su podržavale reprezen-taciju Bosne i Hercegovine i u najtežim danima, trend povećanja interesa i po-drške ipak je paralelno pratio uspješne rezultate i sve veću realnost plasmana na svjetsko prvenstvo. Ostvarenjem ovoga cilja kulminirao je interes doma-ćih i pojavio se interes i stranih spon-zora. Očekivano su i vodeći proizvođači sportske opreme poželjeli vidjeti svoje proizvode na našim reprezentativcima i time je osigurana dodatna finansijska podrška reprezentaciji i Nogometnom savezu BiH. Biće olakšana i dostupnost originalne sportske opreme naše repre-zentacije širom svijeta i time dodatno promoviran i nacionalni tim i cijela država.

Očekivani ekonomski efekti učešća reprezentacije BiH na Svjetskom

prvenstvu u Brazilu 2014. godineZnačaj sporta, posebno nogometa, odavno je prevazišao sportske okvire i proširio svoj utjecaj na širu društvenu zajednicu, kao integrativni faktor nacionalnog jedinstva i identificiranja cijele države s njenom reprezentacijom. Ovakav utjecaj neminovno je dobio i svoj ekonomski izraz, te je nogomet postao jedna od najprofitabilnijih „industrija“, a učešće na velikim regionalnim i svjetskim takmičenjima preraslo iz pitanja sportskog prestiža u konkretan ekonomski interes. Takav interes predstavlja i učešće Bosne i Hercegovine na Svjetskom prvenstvu u Brazilu, koje ne smije ostati samo ostvarenje višegodišnjeg sportskog sna.

SPORT I PRIVREDA

Kada je u pitanju ukupna promocija države, ponovno je najbliži pozitivan primjer Hrvatska, kojoj je ranije spo-menuti uspjeh donio veću promociju od bilo kakve organizirane kampanje.To je potvrda kako promotivne kampa-nje i promocija konkretnih proizvoda i usluga ne može imati smisla ni željenog efekta bez prethodnog upoznavanja naj-šire populacije na određenom ciljanom tržištu s osnovnim afirmativnim infor-macijama. Nastupi i uspjesi na global-nim događajima poput svjetskog prven-stva u nogometu najsigurniji su put za takvo informiranje.Milijarde ljudi već ima priliku čuti i vidjeti ime Bosne i Hercegovine u svim svjetskim medijima kao jedne od vodećih nogometnih na-cija, a uskoro će promatrati i njene uta-kmice i prirodno poželjeti saznati više. Ovakva promocija olakšat će plasman proizvoda iz Bosne i Hercegovine na širem svjetskom tržištu, a pogotovo na onim gdje su u određenoj mjeri već pri-sutni, te zainteresirati veliki broj poten-cijalnih turista za posjetu našoj zemlji. Sasvim je izvjesno da će i sve veći broj navijača drugih reprezentacija dolaziti na gostujuće utakmice u našoj zemlji u narednim kvalifikacijskim ciklusi-ma, cijeneći više i našu reprezentaciju. Nikada nismo imali bolju priliku da ne-gativnu sliku i odsustvo ugleda Bosne i Hercegovine transformiramo u najbo-ljem smjeru.

Slobodno se može reći da će i svaki navijač Bosne i Hercegovine koji posjeti Brazil ili našoj reprezentaciji javno pru-ži podršku širom svijeta, predstavljati svojevrsnog ambasadora svoje države, a svaki kontakt koji u tome svojstvu ostvari s građanima drugih država potencijalna je promocija i povećanje svijesti i intere-sa za Bosnu i Hercegovinu. Svaki poten-cijalni posjetilac Bosne i Hercegovine je i potencijalni budući kupac bh. pro-izvoda i usluga, pa i ulagač, jer bez po-znavanja destinacije i tržišta nije realno očekivati ni prepoznavanje vrijednosti koje posjeduje. Nije zanemarljiva ni ko-rist novih iskustava,

poznanstava i povezivanja ostvare-nih posjetom Brazilu građana Bosne i Hercegovine, jer s ovom državom i ci-jelom regijom imamo minimalne pri-vredne i druge veze i svaki poticaj nji-hovom unapređenju je dobrodošao.

Iako je nemoguće procijeniti konač-ne očekivane iznose novca koji će doći u Bosnu i Hercegovinu kao rezultat uče-šća njene reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Brazilu 2014. godine, ovaj se priliv može segmentirati u nekoliko faza:

1) ranije spomenuti višemilionski iznosi nagrade Nogometnom savezu BiH od FIFA-e, dopunjeni bonusima dosadašnjih sponzora;

2) poboljšanje važećih i zaključenje novih sponzorskih ugovora, s posebnim inicijalnim bonusima, gdje se naročito izdvaja novi dobavljač sportske opreme i posredna korist transferima igrača čija je vrijednost na tržištu automatizmom bitno uvećana;

3) povećanje potrošnje domaćih pro-izvoda i usluga u Bosni i Hercegovini i inostranstvu tokom samog prvenstva, posebno hrane, pića i ugostiteljskih usluga;

4) dugoročni priliv novca po osnovu povećanog broja turista, izvoza i ula-ganja (apsolutno najveći i najznačajniji dio, koji se potencijalno može multipli-cirati do astronomski visokih vrijedno-sti, ali je uvjetovan i drugim faktorima i najteži za procjenu).

Reprezentacija Bosne i Hercegovine je obavila najteži dio posla u promo-ciji svoje države i uzvratila na najbolji način svim ranijim, aktuelnim i budućim sponzorima iz bh. privrede. Sada je red na one koji do sada to nisu učinili da pomognu i reprezenta-ciji i svom poslovanju,

pa i svima nama, da ostvari što bolji uspjeh u Brazilu i time dodatno afirmira Bosnu i Hercegovinu i otvori još svjetli-je perspektive plasmanu bh. proizvoda i usluga. U tom smislu je poslovni in-teres i marketinški alat, ali i svojevrsna moralna obaveza svih onih privrednika kojima to situacija dozvoljava, da daju svoj doprinos olakšavanju ove historij-ske „ekspedicije u Brazil“. Budimo pre-poznati ne samo kao država koja ima vrhunsku nogometnu reprezentaciju i narod talentiran za sport već i država u kojoj se stvaraju brojni visokokvalitetni proizvodi u praktično svim privrednim granama. Takva globalna percepcija Bosne i Hercegovine mogla bi dugo-ročno potaknuti ekonomski i društveni razvoj u većoj mjeri nego što trenutno možemo i zamisliti.

Utemeljenost ovakvih očekivanja potvrđuje i duga lista aktuelnih spon-zora naše reprezentacija, među kojima se nalaze neke od vodećih kompanija iz gotovo svih privrednih sektora – ener-getike, komunikacija, proizvodnje hra-ne i pića, prijevoza, bankarstva, metalne industrije, osiguranja, građevinarstva, marketinga, medija itd. Sve one su dio dva velika i jaka, pobjednička tima Bosne i Hercegovine – nogometne re-prezentacije, kao njenog globalno naj-prepoznatljivijeg sportskog predstavni-ka, i Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, koja u globalnom privred-nom „takmičenju“ uspješno „nastupa“ još od davne 1909. godine.

Igor Gavran n


menzije poprečnog presjeka većeg od 1 mm, šipke, štapove i profilne oblike od plastičnih masa; tepihe i ostale tekstilne podne pokrivače; mašine, uređaje i la-boratorijsku opremu itd.

Prema zvaničnim podacima Centralne banke BiH (CBBH), zaključ-no sa decembrom 2012. godine, investi-tori iz Republike Turske su investirali 292,1 miliona KM (149 miliona eura). Republika Turska se nalazi na devetom mjestu na listi najznačajnijih stranih in-vestitora u BiH, sa učešćem od 2,7% u ukupnim investicijama (5.605 miliona eura ili 10.963 miliona KM).

Srbija - Turska

Srbija u spoljnotrgovinskoj razmjeni sa Turskom u zadnjih 7 godina kon-stantno bilježi porast uvoza iz Turske, a pad izvoza u Tursku. Tokom 2012. go-dine, Srbija je u Tursku izvezla robe u vrijednosti od oko 186,88 mil. USD, a uvezla u vrijednosti 429,13 mil. USD. U prvih šest mjeseci 2013. godine, Srbija je ostvarila izvoz u Tursku u vrijednosti od 92,88 mil. USD (19. izvozni partner Srbije) i uvoz iz Turske u vrijednosti od 264,1 mil. USD (10. uvozni partner).

U prvih 6 mjeseci 2013. godine do-minantni izvozni proizvodi na tursko tržište bili su: mineralne rude i otpaci metala (26,06%), plastične materije u primarnim oblicima (18,58%), proizvo-di od kaučuka (9,63%) i hartija, karton i proizvodi od celuloze (5,49%).

U istom periodu dominantni uvo-zni proizvodi iz Turske bili su: predivo, tkanine i tekstilni proizvodi (18,56%), drumska vozila (7,56%), povrće i voće (6,63%), električne mašine, aparati i uređaji (7,35%), industrijske maši-

ne za opštu upotrebu (6,59%) i odjeća (5,25%).

Ukupna ulaganja Turske u Srbiji do danas kreću se oko 95 miliona uura, što je daleko ispod mogućnosti turske privrede, imajući u vidu obim turskih ulaganja u drugim zemljama regiona. Jedno od značajnijih ulaganja je bila ku-povina Pančevačke, kao i Pivare Zaječar od strane kompanije „Efes”. U Leskovac je došla kompanija „Jeanci“ iz Istanbula, koja izrađuje odjeću od džinsa za po-znate svjetske brendove.

Vrijednost spoljnotrgovinske razmje-ne Srbije sa svijetom je u 2012. godini iznosila 30366,9 miliona USD (izvoz je iznosio 11353,6 miliona USD, a uvoz 19013,3 miliona USD - izvoz smanjen za 3,6% u odnosu na 2011. godinu, a uvoz takođe smanjen za 4,3%. Pokrivenost uvoza izvozom je bila 59,7% i veća je od pokrivenosti u 2011. godini.

Više od polovine ukupne razmjene sa inostranstvom Srbija obavlja sa ze-mljama EU (u 2012. godini udio ovih zemalja je u ukupnoj razmjeni Srbije sa inostranstvom iznosio 58,1%).

Najznačajnije industrijske grane: metali, namještaj, prerada hrane, ma-šine, hemikalije, šećer, odjeća, lijekovi, gume.

Najznačajniji sektori u izvozu Srbije su: mašina i oprema, električna oprema, guma i plastika, hemikalije i hemijski proizvodi, poljoprivredna proizvodnja, prehrambeni proizvodi i pića, osnovni metali.

Glavni izvozni partneri: Njemačka, Italija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Rumunija.

Glavni uvozni partneri: Rusija, Njemačka, Italija, Kina, Mađarska.

Bosna i Hercegovina - Srbija

Bosna i Hercegovina u spoljnotrgovin-skoj razmjeni sa Srbijom bilježi rast obi-ma, izuzev u 2012. godini kada je uvoz iznosio 868 miliona eura, a izvoz 382 miliona eura. Pokrivenost izvoza uvo-zom je u 2012. godini iznosila 43,99%.

Na pad izvoza, između ostalih roba, uticao je pad izvoza piva za 11,9%, kukuruza 28%, slatkih biskvita 11%, brašna 18,6%, obuće 20,5% i električne energije 63%. Kod uvoza zabilježen je pad uvoza koksa za 80%, ulja od nafte 52% i metalskih proizvoda: žica, šipke, rešetke i dr. oko 30% u odnosu na 2011. godinu.

Vodeći izvozni proizvodi BiH u Srbiju su: naftna ulja, mrki ugalj, drvo obrađeno po dužini, električna energi-ja, koks i polukoks od kamenog i mrkog uglja, toplo valjana žica od željeza, šipke od željeza, lijekovi.

Vodeći uvozni proizvodi BiH iz Srbije su: pivo dobijeno od slada, ku-kuruz, hljeb, peciva i kolači, čokolada i ostali prehrambeni proizvodi, ulje od sjemena suncokreta, žive životinje.

U periodu od maja 1994. godine do decembra 2012. Republika Srbija je, prema podacima Centralne banke BiH, u Bosnu i Hercegovinu investirala 959 miliona eura (1,875 miliona KM), te je drugi najveći investitor u BiH sa uče-šćem od 17,1% u ukupnim investicija-ma (5.6 milijardi eura ili 10.9 milijardi KM).

Mada podaci CBBH-a nisu dostupni po kompanijama, poznato je da je naj-veća investicija iz Srbije bila kupovina Telekomunikacija RS a.d. Banja Luka od strane Telekoma Srbije 2007. godine za 646 miliona eura. To je ujedno i najve-ća pojedinačna strana investicija u BiH (Izvor: FIPA).

Prema podacima SIEPA-e, strane direktne investicije iz BiH u Srbiji izno-se oko 100 mil. USD (podaci se odno-se na bruto direktna ulaganja iz BiH u novcu). Najveći investitor je Integral Inženjering, Banja Luka sa ulaganjem od 8,7 mil. eura za kupovinu Komgrap - Beograd.

Iz svega navedenog, evidentno je da postoji interes za intenziviranje i diversifikaciju robne razmjene, te da je neophodno unaprijediti međusob-nu ekonomsku saradnju na više oblike saradnje koji će polučiti konkretnije rezultate.

Ognjenka Lalović n

U tom smislu, nacionalne komo-re BiH, Srbije i Turske su se usaglasile da će posebna pa-

žnja u narednim operativnim zadaci-ma biti posvećena podsticanju razvoja i diversifikaciji trgovinske razmjene i ekonomske saradnje, te obezbjeđiva-nju neophodnih uslova za aktivne od-nose između kompanija iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Turske, kao što su npr. saradnja u zajedničkim poduhvati-ma, industriji, trgovini i transportu.

Takođe, definisani su i privredni sek-tori u kojim postoji naročit potencijal za unapređenje međusobne saradnje, a to su: namjenska industrija, građevinar-stvo, agro sektor, energija i energetika, transport, metalna i drvna industrija.

Republika Turska ima potpisan Ugovor o slobodnoj trgovini i sa Bosnom i Hercegovinom i sa Republikom Srbijom, što predstavlja zadovoljavajući pravno-ekonomski okvir za mogućnost proširivanja saradnje. S druge strane, turska ekonomija je bolje pozicionirana na jednim tržištima, Srbija na drugim (npr. Ugovor o slobodnoj trgovini sa Rusijom), a Bosna i Hercegovina npr. na tržištima zemalja Magreba, što otva-ra prostor za definisanje zajedničkog nastupa na određenim tržištima u odre-đenim privrednim sektorima.

Navešćemo samo neke podatke kao kratak pregled ekonomske saradnje BiH, Srbije i Turske:

U zadnjoj dekadi, turska ekonomija bilježi porast obima spoljnotrgovin-ske razmjene sa svijetom. 2005. godine obim je iznosio 190 milijardi USD, dok je 2011. godine ta cifra dosegla prag od 376 milijardi USD. Takođe, evidentno je da je zabilježen rast u proizvodnji i izvozu u visoko-tehnološkim sekto-

rima (električne i elektronske mašine i oprema, automobilska industrija). Najznačajniji izvozni partneri Turske su: Njemačka, Irak, Iran, UK, UAE i Rusija.

Turska najviše uvozi: mineralna gori-va, mašine, nuklearne reaktore, gvožđe i čelik, električnu i elektronsku opremu, vozila, plastiku itd.

Najznačajniji uvozni partneri su: Rusija, Njemačka, Kina, SAD, Italija i Iran.

Na svjetskoj ekonomskoj sceni Turska predstavlja izuzetno razvijenu ekonomiju: 16. je najveća ekonomija svijeta i 6. najveća ekonomija u pore-đenju sa zemljama EU, prema BDP-u u 2012. godini.

Takođe, Republika Turska je rangi-rana kao 13. najatraktivnija destinacija svijeta po direktnim stranim ulaganji-ma, sa 123 milijarde USD uloženih stra-nih direktnih investicija tokom posled-njih 10 godina.

Najznačajniji sektori privrede su: poljoprivreda, automobilska industrija, hemijska industrija, energetika, pre-hrambeni proizvodi, mašinska industri-ja i turizam.

Bosna i Hercegovina - Turska

Bosna i Hercegovina u razmjeni sa Turskom bilježi rast iz godine u godinu, te je tako obim spoljnotrgovinske raz-mjene 2008. godine iznosio 217 miliona eura, a 2012. godine 293 miliona eura.

Bosna i Hercegovina u Tursku najvi-še izvozi: otpatke i lomljevine od željeza ili čelika, otpadne ingote od željeza ili čelika za pretaljivanje, ulje od sjemena suncokreta, šafranike ili pamuka i nji-hove frakcije, rafinisano ili nerafinisano, ostale proizvode od kože ili od vještač-ke kože, kraft-papir i karton neprema-zani;, a najviše uvozi: T-majice, majice bez rukava i ostale potkošulje, pletene ili heklane; monofilamente bilo koje di-

Trilateralna ekonomska saradnja Bosna i Hercegovina - Srbija - Turska

U današnjem vremenu neophodnosti povezivanja ekonomija svijeta u cilju podizanja konkurentnosti, trilateralno ekonomsko povezivanje Bosne i Hercegovine, Srbije i Turske predstavlja šansu za međusobno bolje trgovinsko i investiciono uvezivanje.

MEĐUDRŽAVNA SARADNJA


Hrvatska je postala članica Evropske unije od 1.7.2013. godine. U periodu od 1.7. do 30.9.2013. godine ostvaren je ukupan izvoz iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku u iznosu od 296.752.983 KM, što je za 14.713.564 KM manje u odnosu na isti period prošle godine. Uvoz u Bosnu i Hercegovinu iz Hrvatske u ovom periodu iznosio je 708.269.660 KM, što je za 77.809.554 KM manje u odnosu na isti period prošle godine.

Tabela 1. Vanjskotrgovinska razmjena BiH sa Hrvatskom po sektorima (u KM)

SEKTOR IZVOZ VII – IX 2012.

UVOZ VII – IX 2012.

IZVOZ VII – IX 2013.

UVOZ VII – IX 2013.

Agroindustrijski sektor 68.659.714 246.587.096 39.817.205 174.585.671

Mineralna goriva (ugalj, koks, nafta) i el. energija

47.537.723 240.733.171 91.149.356 252.124.051

Hemijski i farmaceutski proizvodi, đubriva, plastika...

19.885.982 79.651.137 18.785.707 83.874.321

Kamen, kreč, cement, beton, keramika 11.244.420 40.993.612 10.033.609 36.083.096

Koža, krzno, tekstil, proizvodi 5.769.776 17.833.462 6.930.074 28.487.148

Drvo, papir, namještaj 42.881.418 31.495.904 41.540.338 29.402.960

Rude, metali i proizvodi 98.867.055 40.103.118 74.902.694 32.071.906

Mašine, aparati, kotlovi, vozila, 13.757.817 85.287.915 10.329.688 69.182.968

Ostali razni proizvodi 2.862.642 3.393.799 3.264.312 2.457.539

UKUPNO: 311.466.547 786.079.214 296.752.983 708.269.660

Tabela 2. Izvoz iz BiH u Hrvatsku u 2012. godini

MjesecAgroindustrijski

sektorMineralna goriva i električna energija

Hem. i farm. proizvodi, đubriva

Kamen, kreč, cement, beton

Koža, krzno, tekstil

Drvo, papir, namještaj

Rude, metali i proizvodi

Mašine, aparati, kotlovi

Ostalo

VII 2012. 23.602.543 20.704.535 7.056.364 3.657.354 2.040.351 14.910.952 34.833.699 4.026.445 1.093.394

VIII 2012. 24.820.518 12.943.421 6.482.137 3.716.382 1.328.531 13.659.353 34.323.381 4.611.939 896.628

IX 2012. 20.236.653 13.889.767 6.347.481 3.870.684 2.400.894 14.311.113 29.709.975 5.119.433 872.620

UKUPNO 68.659.714 47.537.723 19.885.982 11.244.420 5.769.776 42.881.418 98.867.055 13.757.817 2.862.642

Tabela 3. Izvoz iz BiH u Hrvatsku u 2013. godini









Ostalo

VII 2013. 12.280.245 34.241.142 6.495.708 3.711.838 1.521.681 15.572.922 32.453.546 4.308.654 1.160.541

VIII 2013. 13.623.080 31.089.624 6.122.935 2.923.566 2.517.439 12.336.836 20.729.916 3.180.668 894.210

IX 2013. 13.913.880 25.818.590 6.167.064 3.398.205 2.890.954 13.630.580 21.719.232 2.840.366 1.209.561

UKUPNO 39.817.205 91.149.356 18.785.707 10.033.609 6.930.074 41.540.338 74.902.694 10.329.688 3.264.312

Tabela 4. Uvoz u BiH iz Hrvatske u 2012. godini









Ostalo

VII 2012. 81.172.601 77.068.167 26.511.976 13.568.346 6.057.745 12.163.988 14.690.133 32.925.263 1.288.251

VIII 2012. 85.593.581 90.617.733 26.598.980 14.579.960 5.283.473 9.867.601 13.950.996 26.833.766 954.418

IX 2012. 79.820.914 73.047.271 26.540.181 12.845.306 6.492.244 9.464.315 11.461.989 25.528.886 1.151.130

UKUPNO 246.587.096 240.733.171 79.651.137 40.993.612 17.833.462 31.495.904 40.103.118 85.287.915 3.393.799

Tabela 5. Uvoz u BiH iz Hrvatske u 2013. godini









Ostalo

VII 2013. 61.709.000 78.889.093 28.297.726 11.962.115 3.376.471 11.298.547 10.414.147 23.538.917 621.096

VIII 2013. 54.021.100 101.532.603 27.338.600 13.807.770 15.721.199 9.442.250 9.799.898 22.551.623 805.022

IX 2013. 58.855.571 71.702.355 28.237.995 10.313.211 9.389.478 8.662.163 11.857.861 23.092.428 1.031.421

UKUPNO 174.585.671 252.124.051 83.874.321 36.083.096 28.487.148 29.402.960 32.071.906 69.182.968 2.457.539

Što se tiče izvoza u Hrvatsku, u analizirana tri mjeseca bi-lježe se značajne razlike u odnosu na izvoz za isti period u 2012. godini.

Značajan pad izvoza Agroindustrijskog sektora zabilježen je odmah nakon uključenja Hrvatske u EU, i to za 11.322.298 KM. U osmom mjesecu je izvoz opao za 11.197.438 KM, a u devetom mjesecu za 6.322.773 KM.

Pad izvoza nakon ulaska Hrvatske u EU bio je osjetan i u sektoru Rude, metali i proizvodi. U sedmom mjesecu on je bio neznatan, međutim razlika od 21.584.208 KM zabilježena je u osmom i devetom mjesecu.

Izvoz je znatno povećan u sektoru Mineralna goriva, ugalj, koks, plin i električna energija, i to za 13.536.607 KM u sed-mom, 18.146.203 KM u osmom, i čak 11.928.823 KM u de-vetom mjesecu.

Ovaj period obilježio je pad uvoza Agroindustrijskog sektora za 19.463.601 KM u sedmom mjesecu. U osmom mjesecu je uvoz smanjen za 31.572.481 KM, a u devetom za 20.965.343 KM.

Pad se također osjetio u sektoru Mašine, aparati, kotlo-vi, vozila i oružje za 9.386.346 KM u sedmom mjesecu, ali se mjesecima smanjivao, tako da je u devetom mjesecu smanjen za 2.436.458 KM.

Uvoz je neznatno povećan u sektoru Hemijski i farmace-utski proizvodi, đubriva i plastika u sedmom mjesecu, a za 2.437.434 KM u osmom i devetom mjesecu.

Amila Šehić n

Vanjskotrgovinska razmjena BiH sa Hrvatskom nakon

njenog pristupanja EU

Iz tabele uočavamo značajan pad uvoza iz Hrvatske, posebno u sektorima: – Agroindustrijski sektor - pad uvoza za 72.001.425 KM – Kamen, kreč, cement, beton, namještaj - pad uvoza za 4.910.516 KM – Drvo, papir, namještaj - pad uvoza za 2.092.944 KM – Rude, metali, proizvodi - pad uvoza za 8.030.212 KM – Mašine, aparati, kotlovi, vozila, oružje - pad uvoza za 16.104.947 KM – Ostali razni proizvodi - pad uvoza za 936.260 KM

Uvoz je povećan u sektorima: – Mineralna goriva (ugalj, koks, plin, nafta) i el. energija za 11.390.880 KM – Hem. i farm. proizvodi, đubriva, kaučuk, guma za 47. 687.544 KM – Koža, krzno, tekstil i proizvodi za 10.653.686 KM

Velike razlike u vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatske i Bosne i Hercegovine se bilježe u izvozu, koji je znatno manji u odnosu na isti period u prošloj godini, a smanjen je u sljedećim sektorima:

– Agroindustrijski sektor za 28.842.509 KM – Rude, metali i proizvodi za 23.964.361 KM – Mašine, aparati, kotlovi, vozila, oružje za 3.428.129 KM – Kamen, kreč, cement, beton za 1.210.811 KM

Izvoz je znatno povećan u sektoru Mineralna goriva (ugalj, koks, plin, nafta) i električna energija za 43.611.633 KM.

ANALIZA


Manifestacija pod nazivom „Izbor stranog investi-tora BiH“ organizira se

svake godine u četiri kategorije sa ciljem pružanja podrške i odava-nja priznanja stranim preduzećima čija su ulaganja bila najznačajnija u prethodnoj godini.

„Izbor stranog investitora BiH„ je događaj u okviru kojeg se pred-stavljaju najuspješnija strana pre-duzeća koja posluju u našoj zemlji i koja na taj način doprinose pozitiv-noj percepciji Bosne i Hercegovine u poslovnom svijetu.

Ova preduzeća su prepoznala mogućnosti ulaganja u našoj ze-mlji i uspješno otpočela poslovnu djelatnost. Osim toga, ona šalju pozitivnu poruku potencijalnim stranim investitorima o mogućno-stima uspješnog poslovanja u Bosni i Hercegovini.

Preduzeće Granimir&Co d.o.o. Međugorje je izabrano za najzna-čajnijeg investitora u kategoriji Greenfield (osnivanje novog pre-duzeća/izgradnja objekta), a Fl Wood d.o.o. Foča za najznačajnijeg investitora u kategoriji Akvizicija/Privatizacija.

U kategoriji Otvaranje novih radnih mjesta izabrana je Alpina-Bromy d.o.o. Tešanj, dok je firma Sisecam Soda d.o.o. Lukavac naj-značajniji investitor u kategoriji Zajedničko ulaganje.

Manifestacija je okupila značajan broj predstavnika institucija, op-ćina, međunarodnih organizacija, akreditiranih ambasada, poslovne zajednice i medija u BiH.

Najznačajniji strani investitori u BiH u 2012. godini

Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) organizirala je 10. decembra 2013. godine u Sarajevu manifestaciju izbora najznačajnijeg investitora u BiH za 2012. i uručenja plaketa nagrađenim.

Granimir&Co d.o.o. MeđugorjeMeđugorje hotel sa 4 zvjezdice je itali-janska investicija sa ukupno investira-nim kapitalom od 4,6 miliona eura, od kojih 3,5 miliona eura u 2012.

Hotel ima ukupno 99 soba, od čega 75 dvokrevetnih, 12 trokrevetnih i 6 apartmana sa terasom.

U okviru ovog projekta zaposlena su 44 radnika.

Sisecam Soda d.o.o. LukavacKorporacija Sisecam iz Turske je jedan od pet najvećih proizvođača stakla i sode u Evropi i među prvih 10 u svije-tu, a Soda Sanayii A.S. je njen hemijski ogranak koji je privatizirao Fabriku sode Lukavac u augustu 2008. godine.

Ukupno je investirano više od 100 miliona eura, od čega 13 miliona eura u 2012. godini.

Osnovna djelatnost firme je proi-zvodnja lake i teške sode i drugih pro-izvoda na bazi sode. Većina osnovnih sirovina za proces proizvodnje nabav-lja se na tržištu BiH, dok se 99% gotovih proizvoda izvozi na europsko tržište.

Sisecam Soda Lukavac zapošljava 567 radnika.

Alpina-Bromy d.o.o. TešanjAlpina-Bromy je nastala zajedničkim ulaganjem firme Alpina i gospodina Suada Roše, a bavi se proizvodnjom muške i ženske obuće.

Alpina-Bromy ima 315 zaposlenih radnika, od kojih je 82 zaposleno u 2012. godini. Firma je do sada uložila 3 miliona KM, a u planu je novo širenje i povećanje proizvodnje.

Dnevni kapacitet proizvodnje je oko 1.500 pari gotove obuće, a cilj je pove-ćanje proizvodnje na 2.000 pari dnevno.

FL-Wood d.o.o. FočaDruštvo je osnovano 2011. godine sa sjedištem u Foči. Vlasnik i osnivač društva je gospodin Mohamed Fekry Attia El-Azab, državljanin Egipta koji je ujedno i osnivač i vlasnik firme Fekry d.o.o. Ustikolina koja posluje u drvnoj industriji od 2006. godine.

U toku 2012. godine u obnovu i rekonstrukciju hala, nabavku opreme i pripremu za rad na lokaciji u Foči in-vestirano je cca 4 miliona KM.

Osnovna djelatnost je proizvodnja rezane građe, elemenata, masivnih ploča i proizvodnja peleta.

U toku 2012. godine zaposleno je 56 radnika.

Bijela knjiga za 2012/13 godinu obuhvata devet područja: re-gistracija poslovanja, porezi,

dobivanje građevinskih i okolišnih do-zvola, koncesije, energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije, sudstvo, rad-no-pravni odnosi i izvoz. Članovi VSI-a su identificirali kratak popis reformi sa predloženim rješenjima, koje bi se mo-gle implementirati u narednih 18 mjese-ci. U ovom broju „Infokoma” donosimo ukratko opisane ključne probleme koje ističe Bijela knjiga.

Poslovna registracijaVSI je i u ovom, kao i u prethodnim

izdanjima Bijele knjige, potencirao važ-nost potrebe za izmjenom entitetskih zakona o registraciji privrednih subje-kata koje bi u svojoj suštini bile mini-malne, ali bi u velikoj mjeri olakšale po-slovanje privrednicima u BiH.

PoreziKada je u pitanju poreska politika u

BiH, najveći problem predstavlja slo-žen i neharmoniziran poreski sistem, a posebno neusklađenost entitetskih poreskih propisa, što predstavlja veliki problem kompanijama koje posluju u

oba bh. entiteta. Potrebno je, prije svega, izvršiti harmonizaciju poreskih propisa na nivou države te smanjiti broj admini-strativnih procedura za plaćanje poreza. Također, ono što bi dodatno olakšalo poslovanje stranih investitora u BiH jeste i harmoniziranje načina plaćanja administrativnih taksi na kantonalnim i općinskim nivoima, koji trenutno pred-stavljaju problem za sve bh. privrednike.

Građevinske i okolišne dozvoleDobijanje raznih dozvola (građevin-

ske, okolišne) uvjetovano je neefika-snim birokratskim aparatom. Iako su određena poboljšanja vidljiva u nekim oblastima, još uvijek postoje problemi neusaglašenosti procedura izdavanja u svim dijelovima BiH, netransparen-tnosti postupka i neefikasnosti admini-strativnog kadra koji bi pružio adekvat-nu i pravovremenu podršku stranim investitorima.

Koncesije i javno/privatno partner-stvo (JPP)

Nepostojanje krovne zakonske legi-slative iz ove oblasti dovodi do nesigur-nosti ulagača, posebno kada su u pita-nju greenfield i infrastrukturni projekti.

Također, set važećih zakona iz ove obla-sti još uvijek nije usklađen sa propisima i direktivama EU.

Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije

Nedostaci se, prije svega, oslikavaju u nepostojanju krovnog zakonskog okvi-ra na državnom nivou u oblasti energet-ske efikasnosti i korištenja obnovljivih izvora energije, što uveliko usložnjava i otežava uspješnu realizaciju projekata iz ove oblasti. Posebno potcrtavamo nuž-nost donošenja krovnog zakona iz obla-sti korištenja obnovljivih izvora ener-gije, obzirom da je ova oblast trenutno uređena putem odgovarajućih uredbi entitetskih vlada.

SudstvoImajući u vidu značaj efikasnog i ne-

ovisnog pravosuđa kao garanta pravne sigurnosti stranim investitorima, a u skladu sa trenutnim reformama koje se u ovoj oblasti provode, još uvijek je prisutan nedostatak uređenja međuna-rodne pravne pomoći u građanskim i trgovačkim stvarima. Stoga je potreb-no osigurati specijalizaciju i adekvatnu edukaciju sudija u privrednim sporo-vima kako bi se što bolje upoznali sa određenim ekonomskim konceptima i stanjem na modernom tržištu te na taj način efikasnije i stručnije rješavali pri-vredne sporove.

IzvozČlanice VSI-a, ali vjerujemo i ostali

privrednici u BiH koji se bave izvozom, i dalje se susreću sa prekompliciranim administrativnim preprekama, naročito kada je u pitanju pribavljanje odgovara-juće dokumentacije pri izvozu i uvozu. Poseban problem za izvoznike pred-stavlja što sistematizirane informacije o potrebnoj dokumentaciji za izvoz još uvijek nisu dostupne na jednom mjestu.

Bijela knjiga 2012/13 dostupna je na web stranici Vijeća: www.fic.ba

Ključne napomene ■ Bijela knjiga pruža pregled konkretnih pre-

preka sa kojima se suočava privatni sektor u BiH i predlaže set konkretnih mjera kako te prepreke prevazići.

■ Skromna poboljšanja vidljiva su u području dobivanja građevinskih dozvola, radnih i bo-ravišnih dozvola, te poslovne registracije u pojedinim regijama.

■ Osnovna briga Vijeća stranih investitora predstavlja unaprjeđenje pravnog i regulatornog okvira u BiH.

■ Kompanije bi trebale biti uključenije i informiranije o izmjenama regulative i načinima kako će ona biti primjenjivana u prakasi.

■ Teži održavati konstantan protok informacija između članova i predstavnika vlasti u BiH.

Neadekvatne implementacije zakona i često mijenjanje njegovih odredaba iza-ziva pravnu nesigurnost, koja je jedan od glavnih uvjeta za uspješna ulaganja u zemlju!

INVESTICIJE

Bijela knjiga 2012/13Bijela knjiga je publikacija koja se objavljuje na godišnjoj osnovi od strane članova Vijeća stranih investitora (VSI). Svrha Bijele knjige je da sugerira vlastima Bosne i Hercegovine prioritetne reforme u cilju rješavanja ključnih prepreka za ulaganja.

Dobitnici


Proizvodi tekstilne divizije kompa-nije AS GROUP, koja je kao jedan od važnijih sponzora pomogla

plasman fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine na Svjetsko prvenstvo 2014. godine u Brazilu, i kojoj odnedav-no pripada i firma „Fortitudo d.o.o.“, osim u Kini, već od ranije se prodaju i na tržištima SAD-a i Japana, kao i u Londonu, Parizu, Milanu, Hong Kongu i drugim svjetskim metropolama.

Kada je u pitanju ova cjelokupna branša, tu je i dugogodišnji nesporni lider u proizvodnji i izvozu proizvoda od kože, posebno automobilskih kožnih presvlaka za prvu ugradnju za naj-poznatije svjetske automobilske brendove - kompanija „Prevent d.d.“ iz Visokog. Sa svojim pro-izvodnim divizijama po cijelom svijetu, ova firma godinama zauzi-ma sami vrh na izvoznim listama Bosne i Hercegovine.

Da bi se i druge domaće kom-panije značajnije okrenule ka svjetskim tržištima, od suštinskog je značaja evolucija iz sadašnjeg stanja dominacije lohn-poslova i unutrašnje obrade ka razvoju autentičnih domaćih brendova. Ipak, zbog visokih troškova i jake globalne konkurencije, tek se ma-lobrojniji domaći subjekti usuđu-ju krenuti ovim putem. Stoga je upravo u cilju olakšavanja ovakvih aktivnosti neophodno usmjeriti i sistemsku podršku ovom sektoru, i to primarno rješavanjem i otkla-njanjem višegodišnjih akumulira-nih problema i opterećenja, poput dugovanja po osnovu neuplaćenih

poreza i doprinosa, neizvršenih priva-tizacijskih obaveza, usklađivanja visine poreskih i drugih opterećenja u cijeni rada s realnim mogućnostima itd.

Nakon globalne krize 2009. godine, u posljednje četiri godine ova industrijska grana ima zapažen i konstantan trend rasta proizvodnje, a pokrivenost uvoza izvozom je u stalnom porastu. Nažalost, iako upošljava oko 30.000 - 40.000 rad-nika i ostvaruje značajan izvoz, koji je u 2012. godini iznosio 1.037.226.114 KM, učešće ove industrijske grane u ukupnoj vrijednosti ostvarenog BDP-a u Bosni i Hercegovini ne prelazi 1%. Iako su pro-

izvodni i izvozni trendovi u tekstilnoj i kožarskoj industriji veoma pozitivni, te se u posljednje vrijeme češće pojavlju-ju kompanije iz ovog sektora koje pra-ve prodor ka ino tržištima, dugoročna održivost razvoja ove industrijske grane je upitna bez smanjenja troškova i pove-ćanja ulaganja.

Bosanskohercegovačka industrija tekstila, kože i obuće, kao izrazito ni-skoakumulativna grana sa pretežno uposlenom ženskom radnom snagom koja kontinuirano posluje na grani-ci rentabilnosti, uvozno je zavisna u smislu uvoza repromaterijala koji se

uglavnom ne proizvodi u Bosni i Hercegovini. Dodatno, ova proi-zvodna grana suočila se u recesiji s pojačanim problemom likvid-nosti, zbog čega su u tom periodu uvjeti njenog poslovanja bili po-goršani s više aspekata, jer je došlo do:

– drastičnog smanjenja i promjene strukture tražnje, kako na domaćem tako i na izvoznim tržištima, uslijed pada životnog standarda i potrošnje, te preori-jentacije kupaca ka proizvodima nižeg kvaliteta i cijene;

– implementacije pri-vremenog sporazuma iz SSP-a kojim je promijenjen tretman poslova unutrašnje obrade (lohn-poslova), a koji dominiraju u strukturi proizvodnje domaće tekstilno/kožarske industrije, u smislu obračuna i naplate carine na vrijednost uvezenih reproma-terijala i posljedičnog povećanja troškova proizvodnje;

– pooštrenja uvjeta kreditiranja od strane banaka (koje su većinom u stra-nom vlasništvu) i povećanja kamatnih stopa na ranija kreditna zaduženja veći-ne proizvođača u ovoj industriji, što je znatno pogoršalo uvjete finansiranja.

U cilju ublažavanja i otklanjanja navedenih pogoršanja uvjeta poslo-vanja ove industrijske grane u Bosni i Hercegovini, poduzeto je nekoliko mje-ra, od kojih možemo istaći slijedeće:

– Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je inicirala, a nadležne institucije usvojile i implementirale iz-mjene i dopune Carinske tarife BiH u smislu usklađivanja carinskog optereće-nja repromaterijala tekstilne industrije s onim u Evropskoj uniji, što je rezul-tiralo značajnim uštedama i olakšanjem realiziranja izvoznih lohn-poslova (primjer „Tekstilne industrije d.o.o.“ iz Mostara koja je prije ovih izmjena u svom obraćanju Komori nagovještavala nemogućnost daljnjeg opstanka i obu-stavu proizvodnje i izvoza, da bi poslije njihovog usvajanja u tolikoj mjeri po-boljšala poslovanje da je u jesen 2010.

godine proširila kapacitete i pokrenula novi proizvodni pogon);

– Vlada Republike Srpske je izvozno orijentiranim kompanijama tekstilne industrije plasirala direktne finansijske poticaje u iznosu od po 50 KM mjeseč-no po zaposlenom radniku sve do kraja 2010. godine, što je tada bukvalno „spa-silo“ veliki broj radnih mjesta i znatno umanjilo troškove rada ovih poslovnih subjekata.

– Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije BiH i Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Federacije BiH su prošle godine odobrili poticaje za ovu branšu u iznosu od 1.800.000 KM sa početkom implementacije u fe-bruaru 2013. godine. Ova ministarstva su osigurala i povoljne uvjete kreditira-nja s „grace“ periodom od godinu dana, rokom otplate od 5 godina i kamatom od 2%, uz mogućnost otpisa dugovanja do 20% ukoliko se poštuju rokovi vraća-nja odobrenih kreditnih sredstava.

– Polovinom 2013. godine, Vijeće ministara je donijelo odluku o privre-menom smanjenju carina na uvoz si-

rovina i repromaterijala za ovu branšu do kraja 2013. godine koja bi trebala pomoći domaćim kompanijama, naro-čito obućarskom sektoru gdje bi najveće uštede bile pri uvozu đonova (koje niko u BiH ne proizvodi) zbog smanjenja ca-rine sa ranijih 15% na 3%.

Međutim, kad je u pitanju ova po-sljednja odluka Vijeća ministara BiH, tokom prvih mjeseci njene implemen-tacije, konstatovano je da, iako je bila dobro zamišljena, u praksi nije poka-zala prave rezultate jer se odnosila na firme čiji krajnji proizvodi ostaju na bh. tržištu i ne izvoze se. Kako najveći broj domaćih kompanija radi lohn-poslove, odnosno poslove dorade za ino kupce i orijentirani su na izvoz, ova odluka im ništa ne znači i u ovom obliku nije im donijela dugo tražene i očekivane plani-rane uštede.

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, sa svojom Asocijacijom proizvođača, prerađivača i prometnika tekstila, odjeće, kože i obuće „T.O.K.O.“ te Privrednom komorom RS i njiho-vim Udruženjem tekstila, obuće i kože, pokrenula je aktivnosti i uputila dopis Vijeću ministara kako bi se što prije na-pravile adekvatne korekcije ove odluke, te iznijela zahtjev da se produži rok nje-ne primjene i tokom 2014. godine, što bi trebalo pomoći firmama u značajnom smanjenju troškova i povećanju njihove konkurentnosti.

Strategija daljnjeg razvoja ove indu-strijske branše, očigledno je, mora biti u prelasku sa lohn-poslova dorade, od-nosno poslova za inostrane partnere, na razvoj vlastitih brendova i kolekcija sa prepoznatljivim robnim markama, što će voditi ka ostvarenju veće konkuren-tnosti na domaćem, ali i na zahtjevnim inostranim tržištima.

Tek rješavanjem suštinskih problema koji opterećuju kako osnovno funkcio-niranje tako i održavanje proizvodnje, moguće je očekivati otvaranje prostora za daljnji razvoj i sofisticiranije aktivno-sti, poput ulaganja u marketing, dizajn, obrazovanje i prodor na nova tržišta s vlastitim brendovima, a samim time i poboljšanje finansijskih pokazatelja u cijelom sektoru sa povećanjem učešća ove industrijske grane u ukupnoj vri-jednosti ostvarenog BDP-a u Bosni i Hercegovini.

Muris Pozderac n

Vanjskotrgovinski rezultati industrije tekstila, odjeće, kože i obuće u 2012. i devet mjeseci 2013. godine Posljednje četiri godine industrija tekstila, odjeće, kože i obuće imala je zapažen i konstantan trend rasta proizvodnje, a pokrivenost uvoza izvozom je u stalnom porastu. Prema podacima Agencije za statistiku BiH i Uprave za indirektno opo-rezivanje BiH, kad je u pitanju vanjskotrgovinska razmjena, u prošloj godini ova grana je četvrta po vrijednosti ostvarenog izvoza i peta po ostvarenom uvozu u BiH.

U 2012. godini njen izvoz je povećan za 38,2 miliona ili + 3,82%, dok je uvoz smanjen za 5 miliona KM ili - 0,35%.

Najznačajniji uvozni proizvodi su: sirova, sitna i krupna koža sa oko 307 miliona KM, proizvodi od kože sa cca 88,6 miliona KM; sirovine (vuna, pamuk, prediva, sin-tetička vlakna i sl.), gotovi proizvodi (odjeća i pribor za odjeću) sa cca 255 miliona KM, te obuća sa cca 240,2 miliona KM.

Najznačajniji partneri u uvozu su: Italija, Njemačka, Austrija, Slovenija i Turska.Najznačajniji izvozni proizvodi su: sirova, sitna i krupna koža sa cca 121,4 milio-

na KM, proizvodi od kože sa cca 54,6 miliona KM, sirovine (vuna, pamuk, prediva, sintetička vlakna i sl.), gotovi proizvodi (odjeća i pribor za odjeću) sa cca 263,8 miliona KM, te obuća sa cca 476,4 miliona KM.

Najznačajniji partneri u izvozu su: Italija (323,1 mil. KM), Njemačka (181,2 mil. KM), Austrija (158,8 mil. KM), Turska (32,9 mil. KM) i Slovenija (31,6 mil. KM).

U sveukupnom vanjskotrgovinskom prometu BiH u 2012. godini, ova industrij-ska grana ostvarila je ukupan UVOZ od 1.217.338.690,97 KM. Od toga, u Federaciji BiH ostvareno je 816.213.964,37 KM, u Republici Srpskoj 346.158.529,13 KM i u Brčko distriktu BiH 50.427.002,31 KM.

Ukupan izvoz u 2012. godini iznosio je 839.287.662,89 KM. Od toga, u Federaciji BiH je realizirano 509.704.637,86 KM, u Republici Srpskoj 310.831.314,89 KM i u Brčko distriktu BiH 2.696.303,28 KM.

Kada je u pitanju vanjskotrgovinsko poslovanje bh. proizvođača, prerađivača i prometnika tekstila, odjeće, kože i obuće, u devet mjeseci 2013. godine ostvaren je uvoz u iznosu od 1.110.578.871 KM i izvoz u iznosu 841.211.429 KM.

Proizvodi bh. tekstilne i kožarske industrije na najzahtjevnijim tržištima

Da naši proizvodi svojim vlastitim brendom, kvalitetom i dizajnom mogu i zaslužuju da se nađu na svim svjetskim tržištima, dokazuje slučaj firme „Bellissima d.o.o.“ koja je ugovorila izvoz gotovih odjevnih proizvoda za Tursku (a već radi sa tržištima centralne i istočne Evrope, Rusije, Azije i Afrike) ili firme „Fortitudo d.o.o“ koja je uspjela ući na najmnogoljudnije svjetsko tržište odjevnim predmetima – Kinu. To je do sada smatrano skoro nemogućim, obzirom na globalnu dominaciju ovih zemalja u tekstilnoj i kožarskoj industriji.

BH PRIVREDA

24 INFOKOM – broj 58 – decembar/prosinac 2013.

Grupe proizvoda Vrijednost ostvarenog izvoza u KM

Struktura ostva-renog izvoza u %

I-IX 2013. I-IX 2012. I-IX 2013. I-IX 2012.

Proizvodi šumarstvaRezana građaPloče, furnirParket i profilirano drvoGrađevinska stolarijaNamještajMontažna drvena gradnja

122.934.371183.030.336

25.149.72422.628.21739.855.177

245.302.6656.561.851

93.523.097178.341.344

25.343.49420.321.04536.440.543

224.273.4448.002.545

18,6027,70

3,813,426,03

37,130,99

15,6729,83

4,243,406,10

37,571,34

Ukupan izvoz 660.637.547 596.790.748 100,00 100,00

Grupe proizvoda Vrijednost ostvarenog uvoza u KM

Struktura ostva-renog uvoza u %

I-IX 2013. I-IX 2012. I-IX 2013. I-IX 2012.

PločeGrađevinska stolarijaNamještaj

78.119.1627.656.428

52.124.126

72.747.2468.050.878

60.752.211

44,454,35

29,66

40,820,47

34,09

Ukupan uvoz 175.715.370 178.189.587 100,00 100,00

INFOKOM – broj 58 – decembar/prosinac 2013. 25

Za devet mjeseci 2013. godine izvoz drvne industrije je iznosio 660.637.547 KM, što je za 10,6%

više nego u istom periodu 2012. godine. U okviru toga, izvoz proizvoda u sku-pini drvo i proizvodi od drveta činio je 61,87%, a izvoz namještaja i montažne drvene gradnje 38,13%, što se vidi iz priložene tabele.

Najznačajnija izvozna tržišta za pro-izvode drvne industrije u proteklom periodu su bila: Njemačka, Hrvatska, Srbija, Italija, Austrija, Slovenija, Nizozemska, Francuska i Švedska.

U izvozu je nisko učešće zemalja istočne Evrope, kao i zemalja sjeverne Afrike i Srednjeg istoka. Ukoliko po-smatramo ostvarenje izvoznih rezultata u posljednjih pet godina, evidentna je tendencija povećanja ukupnog izvoza, a posebno tendencija povećanog izvoza namještaja i ostalih finalnih proizvoda od drveta.

Uvoz drvne industrije Bosne i Hercegovine za devet mjeseci 2013. godine iznosio je 175.715.370 KM ili 1,4% manje nego u istom perio-du 2012. godine. Najznačajnija uvo-zna tržišta za proizvode drvne in-dustrije su bila: Hrvatska, Austrija, Njemačka, Rumunija, Slovenija, Srbija, Belgija,Turska, Mađarska i Poljska.

Uporedna struktura uvoza ostvare-nog za devet mjeseci vidi se iz sljedećeg pregleda:

Prema raspoloživim podacima, po-krivenost uvoza izvozom je za devet mjeseci 2013. godine iznosila 375,97%, što je povoljnije nego 2012. godine.

U toku 2013. godine Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je, u saradnji sa USAID-Sida FIRMA projektom, organizirala zajedničko izlaganje firmi iz oblasti namještaja na Međunarodnom sajmu

turizma i pratećih industrija GAST u Splitu. Također, u partnerstvu i kospon-zorstvu sa USAID-Sida FIRMA projek-tom i Švicarskim programom za pro-mociju uvoza u EU (SIPPO), Komora je organizirala posebno zapažen zajednič-ki nastup bosanskohercegovačkih kom-panija na najvećem međunarodnom sajmu namještaja IMM COLOGNE 2013 u Kölnu u Njemačkoj.

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je, u saradnji sa Agencijom Adonis iz Skoplja i uz finansijsku po-dršku najvećeg organizatora sajma iz Turske Tüyap, u 2013. godini organi-zirala posjetu sajmovima namješta-ja u Turskoj i to: 3. sajmu namještaja „K.MOB Kayseri“, 25. tradicionalnom sajmu keramike, kupatila i kuhinja „Unicera 2013“ Istanbul i 16. međuna-rodnom sajmu namještaja i unutrašnjeg uređenja „Intermob 2013“ Istanbul.

Također, u istoj organizaciji ove je godine realizirana posjeta kompanija sajmovima drvne industrije: 14. me-đunarodnom sajmu „Istanbul Window 2013“, 5. međunarodnom sajmu „Door Expo Istanbul 2013“ i 26. međunarod-nom sajmu drvne industrije Istanbul „Wood Processing Machinery“ Istanbul. Navedene sajmove je posjetilo 30 pred-stavnika iz 17 kompanija drvne indu-strije i namještaja.

Najznačajniji sajmovi drvne indu-strije i namještaja u Turskoj su sajmo-vi „Wood Processing Machinery“ i „Intermob“, koje su ove godine posjetila čak 24 predstavnika iz 12 kompanija.

To su najveći sajmovi na području Evroazije i organizirani su na prosto-ru od preko 90 000 m² u 12 savreme-no opremljenih hala. Na sajmovima je izlagalo 880 kompanija iz 32 zemlje. Sajam su posjetili predstavnici kom-panija iz 85 zemalja, uključujući sve

zemlje Evrope, Rusije (Azerbejdžan, Bjelorusija, Gruzija, Armenija, Moldavija, Kazahstan, Kirgistan, Litva, Uzbekistan, Tadžikistan, Turkmenistan, Ukrajina), Afganistan, zemlje Dalekog istoka (Kina, Singapur, Šri Lanka, Južna Koreja, Japan, Tajland, Tajvan, Indonezija), sjeverne Afrike i Bliskog istoka (UAE, Kuvajt, Libija, Libanon, Bahrein, Maroko, Palestina, Jordan, Jemen, Irak, Iran, Izrael, Saudijska Arabija, Sirija, Alžir, Tunis), južne Azije (Bangladeš, Indija), Sjeverne i Južne Amerike (Kanada i Brazil), srednje Afrike (Kamerun, Kenija, Mauritanija, Nigerija, Senegal), te Novi Zeland i Zambiju.

Na sajmovima su se mogle vidjeti najsavremenije mašine, alati, komplet-na oprema za šumarstvo i drvnu indu-striju, roboti i veoma napredni softveri za drvnu industriju. Također, sajmovi su nudili veoma široku paletu proizvo-da drvne industrije: svih vrsta ploča, otpresaka, furnira, vrata i manji izbor namještaja.

Na sajmovima je predstavljen veliki izbor ljepila, punila, spužvi, okova za na-mještaj i građevinsku stolariju, mehani-zama za namještaj, razne folije, ručkice i drugi repromaterijal potreban drvnoj industriji. Ukratko, sve što je potrebno drvnoj industriji i namještaju moglo se vidjeti na sajmovima. Izlagači su većim dijelom bili iz Turske, mada je bilo i izlagača najvećih svjetskih brendova iz drugih krajeva svijeta. Ono što su zapa-zili svi predstavnici bh. kompanija koji redovno posjećuju međunarodne saj-move drvne industrije u Evropi, jeste da je ponuda proizvoda na oba sajma bila cjenovno znatno niža nego u Evropi. To se posebno moglo zapaziti kod najsa-vremenije opreme, čija je cijena bila i do 50% niža nego u Njemačkoj i Italiji.

Drvna industrija Bosne i Hercegovine pred velikim izazovima

Drvna industrija Bosne i Hercegovine je izvozna grana privrede koja ostvaruje suficit u međunarodnoj robnoj razmjeni. Učešće izvoza drvne industrije u ukupnom izvozu privrede Bosne i Hercegovine za devet mjeseci ove godine iznosilo je nešto iznad 10%, a uvoza oko 1% ukupnog uvoza privrede Bosne i Hercegovine. Opredjeljenje drvne industrije je što viši nivo finalizacije i što veći izvoz finalnih i polufinalnih proizvoda od drveta.

Predstavnici kompanija iz Bosne i Hercegovine su bili prezadovoljni po-sjetom i ukupnom organizacijom, vidje-li su dosta noviteta i savremenih tren-dova i uspostavili kontakte sa turskim kompanijama.

U cilju borbe protiv ilegalnih aktiv-nosti u šumarstvu, Evropski parlament i Vijeće EU su 20.10. 2010. donijeli Uredbu o drvetu EU TR (EU Timber Regulation) br. 995/2010 koja je stupi-la na snagu 3.3.2013. godine. Prema toj Uredbi, samo drvo i proizvodi od drveta koji su dobiveni iz legalnih sječa mogu biti uvezeni na EU tržište.

Na konferenciji o EU TR koju je organizirala Vanjskotrgovinska komo-ra BiH i USAID-Sida FIRMA projekt, a implementirao Šumarski fakultet u Sarajevu, donesen je i Akcioni plan koji podrazumijeva da se zajedničkim aktivnostima nadležnih ministarstava, institucija i inspekcije preduzmu aktiv-nosti kojima bi se dokazalo da su proi-zvodi drvne industrije, koji se izvoze iz Bosne i Hercegovine, legalnog porije-kla. Nažalost, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine još nije odredilo nadležno tijelo za implementaciju Direktive, a još uvijek nije donesen ni Zakon o šumama Federacije Bosne i Hercegovine.

Također, 1. jula ove godine stupila je na snagu Uredba EU 305/2011 o uvje-tima za plasman građevinskih proizvo-da na tržište EU, po kojoj svi proizvodi drvne industrije koji su namijenjeni za građevinarstvo moraju zadovoljiti standarde EU Uredbe i imati CE znak. Primjenom ove Uredbe neznatno se mi-jenjaju moduli po kojima se provjerava-ju proizvodi, a i dokumentacija je nešto drugačija.

Evropska unija se svakako štiti, jer želi da proizvodi koji se uvoze budu kvalitetni i po standardima koje je ona propisala. Sve navedeno govori da se kompanije iz oblasti drvne industrije Bosne i Hercegovine suočavaju sa sve većim zahtjevima koje moraju ispošto-vati da bi izvozile na tržište EU, koje je i najznačajnije tržište za izvoz svih pro-izvoda drvne industrije. Zahtjevi koji se moraju ispoštovati podrazumijevaju i dodatna sredstva koja firme moraju izdvojiti kako bi njihovi proizvodi bili prihvaćeni na zahtjevnom evropskom tržištu. Vjerujemo da će kompanije na-vedene prepreke prebroditi i uz poštiva-nje neophodnih propisa nastaviti sa još većim izvozom.

Selma Bašagić n


Oplemenjena iverica je obostrano oplemenjena melaminskom folijom, a služi za izradu namještaja (ormari, plakari, američki plakari, pločasti namještaj) i uopće za opremanje en-terijera. Melaminska folija može biti u dezenu uni boje, drvo dezena ili fantazi boje (metalik i specijalni dezeni), a u zavisnosti od prese pod kojom se aplicira na ivericu površinska struktura može biti glatka, kora ili više vrsta tekstura. Osnovne karakteristike oplemenjene iverice su postojanost boja, jednostavno održavanje, otpornost na mehaničke, toplotne i hemijske utjecaje.

Radne ploče su iverice koje su sa gornje strane oplemenjene HPL folijom, a sa naličja vodo-otpornim ravnotežnim papirom. Upotrebljavaju se uglavnom za izradu kuhinjskih radnih površina, ali se primjenjuju i u ostalim područjima modernog enterijera. Jednostavno se održavaju, režu na željeni format, otporne su na mehaničke, toplotne i hemijske utjecaje. Karakterizira ih dugovječnost i neškodljivost u dodiru sa hranom, a zagarantirana je i po-stojanost boje. Savršena su alternativa za granit, kamen i akril.

FunderMax compact ploče su ekstra debeli laminati, presovani pod visokim pritiskom (HPL=high pressure laminates) po EN438, tip CGS, koje su dodatno zaštićene i uspješno podnose različite eksploatacione uvjete. FunderMax compact ploče nisu samo otporne na površinska oštećenja nego i na dugotrajno izlaganje vlazi, pa se, zavisno od vrste, mogu re-zati na format i koristiti i u kućnim interijerima, poput kuhinja. FunderMax proizvodi svoje compact ploče i druge proizvode u Austriji u skladu sa najnovijim tehnološkim dostignu-ćima i najvišim standardima konstrukcije, zaštite okoline i otklanjanja otpadnih materijala.

Zato ovi compact paneli ne sadrže nikakve štetne materije, ne zagađuju okolinu i pogod-ni su za upotrebu u najosjetljivijim oblastima, kao što je medicinska djelatnost.

Prema tipu i namjeni, dijele se na: – Enterijer - kuhinje, obloge zidova,WC kabine... – Eksterijer - fasade, ograde....

DuPont™ Corian® je masivan, neporozan, homogeni površinski materijal koji se sastoji od 2/3 prirodnih minerala i 1/3 akrilne smole (konkretno polimetil metakrilata ili PAAAAA) netoksičnih pigmenata. Corian®, kojeg je razvio i proizveo DuPont, masivan je površinski materijal koji se odlikuje neograničenim mogućnostima dizajna i iznimnom dugotrajno-šću. Corian® izražava personalnost u gotovo svim vrstama okruženja: od enterijera do ek-sterijera. Ugrađen u gotovo sve, na sva mjesta, za sve namjene i u širokoj paleti boja, on pruža slobodu dizajniranja, istraživanja i stvaranja...

Osnovni prodajni program firme čine: oplemenjena ive-rica, kuhinjske radne ploče, fronte, HDF ploče, MDF plo-če, MFP ploče, HPL laminati, Max compakt ploče i Corian. Firma zastupa renomirane proizvođače pločastih repro-materijala, i to: FunderMax, Austrija; Wodego, Njemačka; Duropal, Njemačka; MDF Hallain, Austrija; Kronospan, Hrvatska; Blažič rubne trake, Slovenija i Tischlerzentrum, Austrija. Drvodom d.o.o. Sarajevo vrši usluge rezanja, kanti-

ranje, bušenja i obrade materijala na savremenim mašinama, a raspolaže sa preko 7.000 m² izložbenog, radnog, proizvod-nog i skladišnog prostora. Skladišta materijala, kao jedna od najvećih takve vrste u BiH, svojom ponudom i logistikom mogu zadovoljiti i najzahtjevnije kupce u najkraćem roku. Ponuda se svakim danom proširuje novim i atraktivnim de-korima i materijalima koji su izloženi u Drvodomovim pro-dajnim salonima.

Drvodom d.o.o. SarajevoDrvodom d.o.o. Sarajevo, sa mrežom drvnih centara u Sarajevu, Banjoj Luci i Tuzli, jedna je od vodećih firmi koja se bavi distribucijom pločastih repromaterijala na području cijele BiH.

PREDSTAVLJAMO

Od ranije je poznato da su skan-dinavske zemlje ekonomski stabilne te da imaju visok stan-

dard. Putovanja i organizirana charter putovanja iz Skandinavije, pogotovo Švedske, počinju tijekom 60-ih godi-na prošlog stoljeća. Sve do danas, broj putnika koji putuju iz Skandinavije na neke druge destinacije konstantno ra-ste. U ovom tekstu ćemo se zadržati na Švedskoj koja u Skandinaviji prednjači kako brojem stanovnika tako i tradici-jom turističkih putovanja.

Proizvodi koji se najviše traže su sku-pna putovanja edukativno-povijesnog karaktera. Putovanja su ciljano namije-njena starijoj populaciji, jer su eksper-tne analize pokazale da švedski umirov-

ljenici rado putuju na jesen i proljeće i da su zainteresirani za povijest i kulturu.

Ovi pokazatelji bili su dovoljni da se osmisle putovanja koja će privući ovu populaciju u Hercegovinu, ali i cije-lu Bosnu i Hercegovinu. U slijedećem koraku analizirani su cjenovni pragovi kako bi se točno znalo što možemo po-nuditi švedskim umirovljenicima.

Analiza je pokazala da su predsezo-na i posezona najinteresantnije jer, iako umirovljenici mogu putovati tijekom cijele godine, klimatski su ova razdo-blja ipak najpogodnija. U Hercegovini su upravo travanj, svibanj, rujan i listo-pad najljepši mjeseci kada ima dovolj-no sunca a temperature nisu previsoke. Također, ovi mjeseci su pogodni zbog

niza dešavanja u samoj Hercegovini, što uz malo ulaganja može doprinijeti općem kvalitetu itinerera i kompletne turističke ponude.

U konačnici, trebalo je prezentirati Hercegovinu u Švedskoj koja je 2.000 km udaljena od Hercegovine. Trebalo je prezentirati Hercegovinu uz regije kakve su Toscana, Andalucia, Catalonia, Istra, Dalmacija, odnosno neke do prepo-znatljivih regija u turističkoj industriji.

Godine 2011. tiskan je i časopis ‘’Inspiration Hercegovina’’ na šved-skom jeziku (uz pomoć FIRMA pro-jecta) i distribuiran na 11.000 adresa u Švedskoj. Tržište je, dakle, bilo pripre-mljeno, bar djelomično, na prodaju. Kako stoji na početku ovog teksta, rad i ulaganja na ovom izuzetno dinamič-nom tržištu traju svakodnevno. U 2012. godini, Federalno ministarstvo okoliša i turizma prepoznalo je trud i omogućilo pomoć pri tiskanju kataloga ‘’S lastama na jug’’, namijenjenog partnerima ne samo u Skandinaviji već i u zemljama engleskog i njemačkog govornog po-dručja. Katalog je tako tiskan u 2.000 primjeraka na tri jezika (engleskom, njemačkom i švedskom).

U nastavku donosimo i tabelarni pri-kaz konstantnog rasta turističkih posje-ta iz Švedske.

Broj noćenja u BiH se iz godine u godinu znatno povećava, što je rezul-tat rada, promocije i prodaje na tržištu Skandinavije, a svakako i podizanja kvalitete ponude i usluge u turističkom gospodarstvu Bosne i Hercegovine.

Mirko Bošković n

Rezultati skupnih posjeta iz Švedske u BiH 2011.- 2013.

Godina Skupine /Broj gostiju Broj noćenja u BiH2011. 5/136 3772012. 8/241 6172013. 9/279 1277

U Hercegovini konstantni rast i povećanje broja turista iz Skandinavije

Jedina bosanskohercegovačka turistička agencija koja je specijalizirana za skandinavsko tržište je Lasta Travel d.o.o. Mostar koja prati trendove i dešavanja na tržištima Skandinavije i redovito ulaže u razvijanje mreže agencija i turoperatora u Skandinaviji kako bi podigla broj posjeta u Bosnu i Hercegovinu i regiju iz ovih zemalja.

TURIZAM


Bez obzira na to da li se radi o dr-žavi članici Evropske unije (čijim je prijevoznicima bez ograniče-

nja dostupno cjelokupno tržište EU) ili nekoj drugoj državi, ogroman utjecaj na uvjete poslovanja međunarodnih

prijevoznika tereta, pored kvota CEMT dozvola, svakako imaju i kontingen-ti jednokratnih dozvola (bilateralnih, tranzitnih ili dozvola za prijevoze iz/u treće zemlje), a koje utvrđuje Mješovita komisija za transport između dvije dr-

žave, na osnovu ovlaštenja za rješavanje određenih operativnih pitanja naznače-nih u važećem Sporazumu.

U posljednje vrijeme, Bosna i Hercegovina je nastojala ići u korak sa drugim državama, pa se slobodno

U posljednje vrijeme, Bosna i Hercegovina je nastojala ići u korak sa drugim državama, pa se slobodno može i treba reći da bosanskohercegovački prijevoznici u cijelosti ispunjavaju sve evropske uvjete i standarde u pogledu stručne osposobljenosti, tehničke opremljenosti i finansijske sposobnosti.

Država Vrsta dozvolePovećanje kvote

po vrstama i broju dozvola

Ukupno povećanje kvote, tj. broja

dozvola

Ukupno povećanje

izraženo u %

Republika Srbija Td 200 200 28,5Savezna Republika Njemačka Bil/Tr 1.250 1250 19,2

Republika ItalijaBil 500

1.150 18,7BrD 150PV 500

Republika Hrvatska Td 1..000 1.000 14,3

Češka RepublikaBil/Tr 750

800 36,3Td 50

Republika TurskaTd 25

25 75P/T 50

Republika PoljskaBil/Tr 1000

1.450 138Td 450

Republika Gruzija Un 100 100 100

Republika AustrijaBil 250

650 6,5Un 400

6.675 6.675 19,8

Oznaka Značenje

Bil Bilateralna dozvola - za prijevoz između Bosne i Hercegovine i države izdavanja

Bil/Tr Bilateralno/tranzitna dozvola - za prijevoze između Bosne i Hercegovine i države izdavanja dozvole ili za tranzit države izdavanja dozvole

Un Univerzalna dozvola - za prijevoz između Bosne i Hercegovine i države izdavanja, tranzit države izdavanja, te prijevoz iz/za treće države

Td Dozvola iz/za treće države - za prijevoz iz države izdavanja u neku treću državu ili za prijevoz iz treće države u državu izdavanja

BrD Tzv. Brodska dozvola - za prijevoz iz italijanske luke do mjesta istovara u Italiji, koje ne smije biti udaljeno više od 150 km od luke

PV Dozvola za prijevoze tereta, pri čemu je vučno vozilo registrirano u Bosni i Hercegovini, a priključno vozilo mora biti registrirano u državi izdavanja

P/T Dozvola za ulazak praznog vozila u državu izdavanja radi preuzimanja tereta za prijevoz u Bosnu i Hercegovinu

Poboljšanje uvjeta poslovanja

može i treba reći da bosanskohercegovački prije-voznici u cijelosti ispunjavaju sve evropske uvje-te i standarde u pogledu stručne osposobljenosti, tehničke opremljenosti i finansijske sposobnosti. Bosanskohercegovački prijevoznici su razumjeli važ-nost kvalitete voznog parka, kao jednog od ključnih kriterija kod upravljanja baznom kvotom CEMT-a, a opstanak na evropskom tržištu u vrijeme globalne krize dovoljan je pokazatelj njihove poslovne sposob-nosti i dobre reputacije.

Međutim, mali je broj država sa kojima Bosna i Hercegovina ima uspostavljen liberaliziran makar bilateralno/tranzitni transport tereta, tako da su prijevoznici prinuđeni obavljati transport uz posje-dovanje ili CEMT ili jednokratne dozvole. Upravo iz tih razloga, iako je u ovoj godini značajno pove-ćan broj CEMT dozvola za prijevoze između 40 dr-žava članica CEMT-a (osim Austrije, Italije i Grčke za koje je maksimalan broj CEMT dozvola u prin-cipu ograničen), veoma je važno da su ove godine organizirani sastanci Mješovitih komisija za tran-sport sa Srbijom, Italijom, Njemačkom, Hrvatskom, Turskom, Poljskom, Gruzijom, Austrijom i Češkom Republikom, a čiji rezultati su prikazani u tabeli.

Evidentno je da je Ministarstvo komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine poklonilo potrebnu pažnju realizaciji ove aktivnosti, u čemu nije izo-stajala podrška Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine i njenih udruženja, tj. Udruženja me-đunarodnih cestovnih prijevoznika tereta VTK BiH i Udruženja prijevoznika u međunarodnom i među-entitetskom prijevozu putnika VTK BiH.

Kvote dozvola sa pojedinim državama, sa kojima Bosna i Hercegovina ostvaruje značajne rezultate u pogledu robne razmjene, izrazito su male i godinama na istom nivou, što se u posljednje vrijeme sve više prepoznavalo kao smetnja u daljnjem razvoju trgo-vinskih odnosa. No, iako ovakvo stanje kvota dozvo-la ne obezbjeđuje nimalo laku pregovaračku poziciju našoj delegaciji, ipak, u ovoj godini, kvote dozvola sa državama navedenim u tabeli su povećane u prosje-ku za 19,8 %. Ako bi se ovo povećanje posmatralo u kontekstu cjelokupne kvote dozvola koje Bosna i Hercegovina razmijeni godišnje sa svim zemljama, tada je jasno da je cjelokupna kvota dozvola ovim povećana za više od 10 %.

Posebno ohrabruje da Ministarstvo komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine ima za cilj da go-dišnje osigura održavanje 10-12 sastanaka Mješovite komisije za transport, kao i da namjerava uložiti i dodatne napore da se sa najznačajnijim partnerima/državama sastanci organiziraju redovito, svake go-dine. Na ovaj način, željeni i potrebni nivo aktivne saradnje Bosne i Hercegovine sa drugim državama u oblasti transporta neminovno će ubrzati rješavanje drugih i preduprijediti nastajanje novih otvorenih pitanja, a bosanskohercegovačkim prijevoznicima stvoriti stabilniju poziciju na međunarodnom tran-sportnom tržištu.

Zijad Sinanović n

EVROPSKI FOND ZA JUGOISTOČNU EVROPU

EUROPEAN FUND FOR SOUTH EAST EUROPE-EFSE/

FONDS EUROPÉEN POUR L’EUROPE DU SUD-EST-FEESE)

Evropski fond za jugoistočnu Evropu uspostavljen je 2005. go-dine i nasljednik je razvojnih inicijativa poznatih kao evropski fond za Bosnu i Hercegovinu, Kosovo pod Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1244/99, Crnu Goru, te Srbiju, koje su dona-tori uspostavili 1998. godine s ciljem obnove regije jugoistočne Evrope.

Cilj Evropskog fonda za jugoistočnu Evropu je ubrzavanje eko-nomskog razvoja i prosperiteta u regiji. Riječ je o mikrokreditnom fondu, a zasniva se na partnerstvu donatora iz javnog sektora i in-vestitora iz privatnog sektora. Među donatorima i investitorima su Evropska komisija, Evropska investiciona banka, Evropska banka za obnovu i razvo, itd. Fondom su obuhvaćene sljedeće zemlje ju-goistočne Evrope: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Kosovo pod Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1244/99, Makedonija, Moldavija, Rumunija, Srbija i Ukrajina.

EVROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ

(EUROPEAN REGIONAL DEVELOPMENT FUND-ERDF/

FONDS EUROPÉEN DE DÉVELOPPEMENT

RÉGIONAL-FEDER)

Evropski fond za regionalni razvoj jedan je od dva struktur-na fonda (Evropski fond za regionalni razvoj i Evropski socijal-ni fond) Evropske unije i instrument za provođenje regionalne politike Evropske unije. Osnovan je 1975. godine, a njegov cilj je jačanje ekonomske i socijalne kohezije kroz smanjivanje razlika u razvijenosti među regijama Evropske unije.

Sredstva iz Evropskog fonda za regionalni razvoj usmjeravaju se u tri prioritetni oblasti (cilja) regionalne politike, tj. konver-gentnost (cilj 1), regionalna konkurentnost i zapošljavanje (cilj 2) i evropska teritorijalna saradnja (cilj 3). Riječ je o direktnoj pomoći ulaganjima u kompanije (posebno u mala i srednja pre-duzeća), ulaganjima u infrastrukturu (istraživanje i inovacije, tekelomunikacije, okoliš, energija i transport), te pomoći kroz finansijske instrumente (fondovi za lokalni razvoj) i mjere teh-ničke podrške. Evropskim fondom za regionalni razvoj upravlja generalni direktorat za regionalnu politiku.

POJMOVNIK EVROPSKIH INTEGRACIJA


Najbrojniji susreti prevoznika u međunarodnom drumskom prevozu BiH

Cilj susreta je bio da se prevoznici BiH upoznaju sa aktuelnim de-šavanjima u EU, susjednim ze-

mljama i Bosni i Hercegovini, kao i da se putem konstruktivnih dijaloga raz-mjene informacije i detektuju otvorena pitanja i problemi te pronađu modeli za njihovo brzo rješavanje.

Prvog dana susreta obrađene su teme:1. Prva iskustva članstva u EU na stanje

u oblasti prevoza putnika i tereta,

2. Bezbjedonosni aspekti u oblasti jav-nog prevoza BiH u korelaciji sa EU direktivama,

3. Promjene u režimu obavljanja prevo-za između BiH i drugih država,

4. Osnovne naznake promjena u tran-sportnoj legislativi u BiH.

Kraj prvog radnog dana je završen interaktivnim satom na temu: „Karakter nadzora i kontrole u međunarodnom drumskom prevozu”, uz dinamičnu diskusiju predstavnika Ministarstva ko-

munikacija i transporta BiH, Granične policije BiH, kontrolnih organa entitet-skih ministarstava iz oblasti drumskog prevoza i prevoznika.

Predstavnici prevoznika su postav-ljali brojna pitanja na koja su odgovarali za to nadležni organi. Posebno su bile interesantne diskusije oko obavljanja prevoza roba i uslova korištenja dozvola za prevoz istih.

Dinamična rasprava po svim gore navedenim tačkama prvog dana na-stavljena je i sutradan, kada su organi-

Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine i Ministarstvo komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine organizovali su tradicionalne jesenje susrete bosanskohercegovačkih međunarodnih drumskih prevoznika pod nazivom „Aktuelna kretanja u međunarodnom drumskom prevozu”. Susretima, koji su održani 8. i 9. novembra u hotelu Tuzla u Tuzli, prisustvovalo je oko 200 učesnika, predstavnika bh. kompanija, resornih institucija i komorskog sistema.

zovani odvojeni okrugli stolovi za pre-voz putnika i prevoz tereta.

Predstavnici prevoznika su iznosili probleme, postavljali pitanja, predlaga-li rješenja, a sve sa ciljem da poboljšaju ambijent u kome posluju kako bi nji-hove kompanije blagovremeno zauzele tačne smjernice za budućnost i uspješ-nije poslovale.

U jednom korektnom dijalogu pred-stavnika prevoznika i državnih institu-cija fer i dinamičnoj atmosferi, uz po-štovanje svih prisutnih, na zadovoljstvo organizatora i ostalih učesnika, uspješ-no su završeni tradicionalni jesenji susreti.

Plod susreta jesu sljedeće preporu-ke na kojima se već radi:

1. Obezbijediti korištenje informa-ciono-tehnoloških resursa, organa i institucija nadležnih u oblasti među-narodnog transporta, kao i njihovo in-formaciono uvezivanje u cilju jačanja konkurentnosti i transparentnosti bo-sanskohercegovačkih prevoznika na do-maćem i međunarodnom tržištu tran-sportnih usluga.

2. Ministarstvo komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine treba da:

– pokrene procedure za donošenje Zakona o međunarodnom i međuenti-tetskom drumskom prevozu koji treba

da bude usaglašen sa EU direktivama iz oblasti drumskog prevoza, (odrediti maksimalni iznos naknade za oštećen i/ili izgubljen prtljag),

– pokrene procedure za donošenje Pravilnika o kriterijumima, postupku i načinu raspodjele stranih dozvola za prevoz tereta domaćim prevoznicima u cilju pojednostavljenja postupka raspo-djele i njegovog poboljšanja,

– izradi Strategiju bezbjedno-sti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini,

– obezbijedi zastupljenost predstav-nika Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine u aktivnostima pripreme zakonskih i podzakonskih akata,

– ažurira registre registrovanih re-dova vožnje u međunarodnom i me-đuentitetskom drumskom prevozu sa prilozima registrovanih redova vožnje,

– poništi postupak usklađivanja redova vožnje na međuentitetskim linijama,

– pojača nadzor i kontrolu zakoni-tosti rada u drumskom prevozu, u cilju suzbijanja ilegalnog prevoza i nelegalne konkurencije,

– ojača partnerski odnos sa Spoljnotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine u cilju zajedničkog i kvali-tetnog rješavanja pitanja od interesa za sve bosanskohercegovačke prevoznike.

3. Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine treba da:

– ojača partnerski odnos sa Ministarstvom komunikacija i tran-sporta BiH u cilju zajedničkog i kvali-tetnog rješavanja pitanja od interesa za sve bosanskohercegovačke prevoznike,

– organizuje zajednički sastanak predstavnika Spoljnotrgovinske komore BiH, Gospodarske komore Republike Hrvatske i kontrolnih organa obiju dr-žava u cilju zajedničkog rješavanja pro-blema prevoznika,

– razmotriti mogućnost učlanjenja u Evropsko udruženje međunarodnih prevoznika i Evroazijsko udruženje me-đunarodnog prevoza putnika,

– informiše prevoznike o svim eventualnim izmjenama propisa i dru-gim uslovima bitnim za poslovanje prevoznika,

– prati realizaciju ovih preporuka te o tome redovno informiše prevoznike.

Nadamo se da će u dogledno vrije-me sve preporuke sa susreta biti reali-zovane kako bi naši privrednici, zbog kojih postojimo, kvalitetnije poslovali u narednom periodu punom promjena i izazova.

Do sljedećih tradicionalnih susreta u 2014. godini, srdačan pozdrav!

Mr sc. Dragoslav Mihajlović n


Građevinarstvo predstavlja po-kretačku granu privrede sva-ke države, a industrija građe-

vinskog materijala značajno utiče na privredna kretanja i ekonomiju svake države, pa i naše. Budući da se doma-ći proizvođači građevinskih proizvoda susreću s nizom administrativnih ba-rijera u pogledu dokazivanja kvaliteta svojih proizvoda i ispunjavanju zahtjeva propisanih važećim zakonima u Bosni i Hercegovini, u nastavku se daje pregled važećih propisa iz oblasti građevinske regulative na nivoima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine kojima se

propisuju ili su dati uslovi upotrebe gra-đevinskih proizvoda, njihovo stavljanje na tržište i kontrola, kao i osvrt na va-žeću regulativu iz oblasti građevinarstva na području Evropske unije.

Bosna i Hercegovina je u skladu sa Programom preuzimanja tehničkih propisa („Službeni glasnik BiH“, br. 35/06) bila u obavezi preuzeti Direktivu o građevinskim proizvodima (89/106/EEZ od 21.12.1988. godine) do kraja 2008. godine. Ekspertski tim za preu-zimanje Direktive je prekinuo rad na njenom preuzimanju jer su u međuvre-menu entiteti donijeli zakone o građe-

vinskim proizvodima, a Evropska unija ukinula spomenutu direktivu i donijela Uredbu o građevinskim proizvodima (broj 305/2011 od 9.3.2011. godine).

U Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj je usvojen istoime-ni Zakon o građevinskim proizvodima („Službene novine FBiH“, br. 78/09 i „Službeni glasnik RS“, br. 5/12), dok je u Brčko distriktu BiH od ranije na snazi Zakon o prostornom planiranju i gra-đenju („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“, br. 29/08). Pored navedenih za-kona, upotreba građevinskih proizvoda je regulisana i Zakonom o prostornom

Pravni okvir za upotrebu, stavljanje na tržište i kontrolu građevinskih

proizvoda u BiHPregled važećih propisa iz oblasti građevinske regulative na nivoima entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine kojima se propisuju ili su dati uslovi upotrebe građevinskih proizvoda, njihovo stavljanje na tržište i kontrola, kao i osvrt na važeću regulativu iz oblasti građevinarstva na području Evropske unije.

REGULATIVA

planiranju i korištenju zemljišta na ni-vou FBiH („Službene novine FBiH“, br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10) i Zakonom o uređenju prostora i građe-nju („Službeni glasnik RS“, br. 4 0/13).

Upoređujući Zakon o građevinskim proizvodima u Federaciji BiH sa onim u Republici Srpskoj, može se konstato-vati da su zakoni većim dijelom jedna-ki i da su njihovim odredbama većim dijelom preuzete odredbe Direktive o građevinskim proizvodima (89/106/EEZ od 21.12.1988. godine). U odnosu na Uredbu o građevinskim proizvodi-ma (broj 305/2011 od 9.3.2011. godi-ne), navedeni zakoni se razlikuju u onoj mjeri u kojoj se Direktiva o građevin-

skim proizvodima razlikuje od Uredbe. Uredba uvodi striktnije i transparentni-je procedure za stavljanje na tržište gra-đevinskih proizvoda, a terminologija je dijelom izmijenjena. Osnovne razlike između Direktive o građevinskim pro-izvodima (u daljnjem tekstu Direktive) i Uredbe o građevinskim proizvodima (u daljnjem tekstu Uredbe) su date u tabeli 1.

Zakonima u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj su propisani uslovi kada se građevinski proizvod može staviti na tržište, distri-buirati i upotrijebiti, kao i uslovi dono-šenja tehničkog odobrenja, ocjenjivanje usklađenosti, dokumenti o usklađeno-

sti, tehnička uputstva i oznake uskla-đenosti, važenje dokumenata i znakova izdatih prema stranim propisima, nad-zor i kaznene odredbe. U zakonima je različito riješeno označavanje građevin-skih proizvoda.

Zakonom o građevinskim proizvodi-ma u FBiH je predviđeno označavanje oznakom usklađenosti „E” za onaj gra-đevinski proizvod za koji se izjavom o usklađenosti potvrđuje usklađenost sa odgovarajućom tehničkom specifika-cijom kojom je prihvaćena usklađena evropska specifikacija.

Zakonom o građevinskim proizvo-dima u RS je predviđeno označavanje oznakom usklađenosti „C” za onaj gra-

Tabela 1

Razlike i izmjene Direktiva o građevinskim proizvodima Uredba o građevinskim proizvodima

Promijenjeni su pojmovi i broj zahtjeva

Šest bitnih zahtjeva (essential requirements)

Sedam osnovnih zahtjeva (basic requirements) od kojih je prvih šest identično kao kod Direktive, izuzev četvrtog zahtjeva koji je pored sigurnosti u upotrebi dopunjen sa pristupačnosti u upotrebi. Sedmi zahtjev je održiva upotreba prirodnih izvora.

Pojednostavljene procedure Nisu postojale

Koriste se postojeći podaci/rezultati ispitivanja da se smanji količina neophodnih ispitivanja:- podijeljeno (zajedničko) određivanje tipa proizvoda;- „kaskadno“ ispitivanje;- bez ispitivanja ili proračuna;- bez daljnjeg ispitivanja ili proračuna u skladu sa uslovima propisanim u relevantnoj harmoniziranoj tehničkoj specifikaciji;- pojednostavljene procedure za mala preduzeća;pojednostavljene procedure za neserijsku proizvodnju.

Ocjenjivanje usklađenosti i svojstva proizvoda

Sistem ocjenjivanja usklađenosti Sistem ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava

Izjava o svojstvima Nije postojala Izjava o svojstvima je obavezna kod Uredbe kada postoje evropski harmonizirani standardi

Harmonizirani evropski standardi

Namijenjena upotreba je pretpostavljena ali nije izričito izjavljena

Izjavljivanje o namijenjenoj upotrebi je obavezno u Izjavi o svojstvima

Dokumenti evropske tehničke ocjene

Evropsko tehničko odobrenje (ETA - European Technical Approval) prema Direktivi je „odobravalo“ proizvod za namijenjenu upotrebu

Evropska tehnička ocjena (ETA - European Technical Assessment) ocjenjuje proizvod – ispitni rezultati su osigurani bez „prosuđivanja“ o podobnosti za upotrebu

Obaveze ekonomskih učesnika

Indirektne obaveze Specifične obaveze za proizvođače, distributere i uvoznike

Kontaktne tačke Nisu postojale Obaveza uspostavljanja do 1.7.2013. godine

Prijavljena tijela Prijavljena od strana država članica Određena od država članica prema specifičnim kriterijima iz Uredbe


đevinski proizvod za koji se izjavom o usaglašenosti potvrđuje usaglašenost sa važećim standardom ili tehničkom spe-cifikacijom Republike Srpske (SRS), a koji nije usaglašen sa evropskom speci-fikacijom. Označavanje oznakom uskla-đenosti „CE“ predviđeno je za onaj gra-đevinski proizvod za koji se izjavom o usaglašenosti potvrđuje usaglašenost sa odgovarajućim standardom ili tehnič-kom specifikacijom kojom je preuzeta usaglašena evropska specifikacija.

Na osnovu Zakona o građevin-skim proizvodima, u Federaciji Bosne i Hercegovine su doneseni sljedeći pravilnici:

– Pravilnik o tehničkim odobrenji-ma za građevinske proizvode („Službene

novine FBiH“, br. 2/11) – Pravilnik o uvjetima za lica koja

provode radnje ocjenjivanja usklađeno-sti građevinskih proizvoda („Službene novine FBiH“, br. 49/10 i 64/11)

– Pravilnik o ocjenjivanju uskla-đenosti građevinskih proizvoda („Službene novine FBiH“, br. 88/10 i 64/11)

– Pravilnik o označavanju građe-vinskih proizvoda („Službene novine FBiH“, br. 88/10)

– Pravilnik o kontrolnom postupku i načinu provođenja kontrolnog postup-ka („Službene novine FBiH“, br. 28/11)

U Republici Srpskoj su na osnovu Zakona o građevinskim proizvodima

doneseni sljedeći pravilnici: – Pravilnik za donošenje tehničkog

odobrenja („Službeni glasnik RS“, br. 93/12)

– Pravilnik o načinu sprovođenja postupka za ocjenjivanje usaglašenosti građevinskih proizvoda („Službeni gla-snik RS“, br. 93/12)

– Pravilnik o izdavanju ovlašćenja za donošenje dokumenata o usaglašeno-sti građevinskih proizvoda („Službeni glasnik RS“, br. 93/12)

– Pravilnik o označavanju građevin-skih proizvoda („Službeni glasnik RS“, br. 93/12)

– Pravilnik o kontrolnom postupku za građevinske proizvode („Službeni glasnik RS“, br. br. 93/12)

Tabela 2

Federacija Bosne i Hercegovine

Republika Srpska Brčko distrikt BiH

Zakoni Zakon o građevinskim proizvodima

Zakon o građevinskim proizvodima

Zakon o prostornom planiranju i građenju

Pravilnici Doneseno pet pravilnika Doneseno pet pravilnika Predviđeno donošenje četiri pravilnika*

Standardi BAS SRS, BAS BAS

Upotrebljivost građevinskog proizvoda

Dokazuje se:- Dokumentom o usklađenosti- Oznakom usklađenosti

Dokazuje se:- Dokumentom o usaglašenosti- Oznakom usklađenosti

Dokazuje se Tehničkim propisom na način da se:a) direktno utvrđuje tehničko svojstvob) upućuje na drugi propis koji reguliše tehničko svojstvo

Tehničko odobrenje(utvrđuju se tehnička svojstva i određuje način dokazivanja njegove upotrebljivosti)

Poglavlje II Zakona

Donosi se za proizvod za koji ne postoji tehnički propis, BAS norma ili usklađena evropska norma ili čija svojstva znatno odstupaju od tehničkih propisa

Poglavlje II Zakona

Donosi se za proizvod za koji ne postoji SRS ili BAS norma ili čija svojstva znatno odstupaju od tehničkih propisa

Glava IX, član 69.

Tehničkom dozvolom se utvrđuju tehnička svojstva građevinskih proizvoda za koje nije donesen tehnički propis ili čija svojstva znatno odstupaju od tehničkih propisa

Ocjenjivanje usklađenosti

Poglavlje III, član 22.

- Certifikat o fabričkoj kontroli proizvodnje od ovlaštenog pravnog lica

Poglavlje III, član 23. - Certifikat o fabričkoj kontroli proizvodnje od ovlaštenog pravnog tijela

Glava IX, član 74.

- Certifikat o usklađenosti samo od pravnog subjekta sa akreditacijom BATA-e

Dokumenti o usklađenosti

Poglavlje IV, član 26.

- Certifikat o usklađenosti-Izjava o usklađenosti

Poglavlje IV, član 26.

- Certifikat o usaglašenosti- Izjava o usaglašenosti

Glava IX, član 74.

- Certifikat o usklađenosti

Tehnička uputstva i oznaka usklađenosti

Poglavlje V

„E“

Poglavlje V

„C“ ili „CE“

Nije propisana oznaka usklađenosti

* Navedeno se odnosi samo na pravilnike koji se odnose na građevinske proizvode

Zakonom o prostornom planiranju i građenju u Brčko distriktu BiH su propisani uslovi upotrebe građevinskih proizvoda, a nije propisano njihovo stavljanje na tržište. U poglavlju VIII, član 56. stav (2) Zakona je definisano šest bitnih tehničkih karakteristika:

a) mehanička otpornost i stabilnost,b) sigurnost u slučaju požara,c) zaštita života i zdravlja,d) pristupačnost,e) ušteda energije i toplotna zaštita,f) zaštita od štetnog djelovanja na ži-

votnu sredinu.Navedeno se dijelom razlikuje

od esencijalnih zahtjeva definisanih Direktivom o građevinskim proizvodi-ma, a oni su:

a) mehanička otpornost i stabilnost,b) sigurnost u slučaju požara,c) higijena, zdravlje i okolina,d) sigurnost u upotrebi,

e) zaštita od buke,f) štednja energije i zadržavanje

toplote.U Zakonu o prostornom planiranju i

građenju u Brčko distriktu BiH su sigur-nost u upotrebi i zaštita od buke propi-sani članovima 60. i 61. Zakona, tako da se može smatrati da su pokriveni esenci-jalni zahtjevi Direktive o građevinskim proizvodima. Uslovi upotrebe građe-vinskih proizvoda, materijala i opreme se razlikuju od uslova propisanih za-konima o građevinskim proizvodima u FBiH i RS, kao i od uslova propisanih Direktivom o građevinskim proizvodi-ma. Tehnička svojstva i način upotrebe građevinskog proizvoda propisani su članovima 66., 67., 69., 70. i 74. Članom 66. Zakona su obrađeni tehnički pro-pisi koje na prijedlog šefa Odjeljenja za javnu sigurnost donosi Vlada Brčko distrikta BiH. Zakonom o prostornom

planiranju i građenju u Brčko distriktu BiH nije predviđeno posebno označa-vanje građevinskih proizvoda oznakom usklađenosti.

U nastavku je tabelarno dat pregled sa podacima o važećim zakonima i pro-pisima, kao i sličnostima i razlikama u važećoj građevinskoj regulativi na nivou Bosne i Hercegovine, sa napomenom da su Zakonom o prostornom planiranju i građenju Brčko distrikta BiH uređe-na tehnička svojstva i uslovi upotrebe građevinskog proizvoda, a nije posebno propisano njihovo stavljanje na tržište.

Zakonima entiteta i Brčko distrikta BiH nisu precizno definisana pitanja međusobnih odnosa vezano za propisa-ne uslove kada se građevinski proizvod može staviti na tržište, distribuirati i upotrijebiti, zatim uslove donošenja i korištenja tehničkog odobrenja, ocje-njivanja usklađenosti, dokumenata o usklađenosti, tehničkih uputstava i oznaka usklađenosti. Osim toga, zbog malog broja ovlaštenih pravnih lica/tije-la za ocjenjivanje usklađenosti i izdava-nje certifikata o usklađenosti, zakone o građevinskim proizvodima u entitetima nije moguće dosljedno provoditi.

Iz navedenog pregleda je evidentno da bi trebalo izvršiti usklađivanje gra-đevinske regulative sa Uredbom o gra-đevinskim proizvodima, kao i ujedna-čavanje propisa na nivou države u cilju otklanjanja prepreka za slobodno stav-ljanje građevinskih proizvoda na tržište i njihovu trgovinu.

Pripremio: Edin Ćerimagić, stručni savjetnik za građevinske proizvode u Agenciji za nadzor nad tržištem BiH

POZIV NA IZRAŽAVANJE INTERESA

Besplatna obuka za proizvođače, distributere i uvoznike neprehrambenih proizvodaU okviru IPA twinning projekta „Podrška Agenciji za nadzor nad tržištem i sistemu nadzora nad tržištem“, u martu 2014. godine planirano je organiziranje obuka za poslovne subjekte u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci.

Ovim putem, pozivamo sve poslovne subjekte koji se bave proizvodnjom, uvozom i distribucijom neprehrambenih proizvoda u BiH da izraze svoj interes za učešće u obukama o sigurnosti proizvoda. Obuke će uključivati sve informacije o sigurnosti proizvoda, uključujući savjete i upute o pravnim zahtjevima, najbolju praksu, te osmišljavanje i održavanje sistema upravljanja kvalitetom kako bi se osigurala sigurnost neprehrambenih proizvoda (široke potrošnje). Predavači će biti stručnjaci iz Velike Britanije i službenici Agencije za nadzor nad tržištem BiH.

Ukoliko ste zainteresirani za sudjelovanje na jednoj od ovih obuka, obratite se Aneti Porča na broj telefona: 057/ 343-504 ili na e-mail adresu: [email protected] ili Azri Tabaković Kedić na e-mail adresu: [email protected].


Coca-Cola HBC B-H d.o.o. Sarajevo članica je Coca-Cola Hellenic grupe, po veličini dru-

gog sistema punionica proizvoda The Coca-Cola Company u svijetu i najve-ćeg u Evropi. Coca-Cola Hellenic grupa posluje u 28 zemalja i opslužuje više od 581 milion ljudi. Sjedište holding kom-panije grupe, Coca-Cola HBC AG, na-lazi se u Švicarskoj (Zug).

Coca-Cola HBC B-H posluje od 1996. godine. Sjedište kompanije i puni-onica, izgrađena 2000. godine, smješte-ni su u Sarajevu. Raspolaže s pet distri-

butivnih centara – u Mostaru, Bihaću, Banjoj Luci, Tuzli i Sarajevu. Zapošljava 330 ljudi, a procjena je da svojim poslo-vanjem indirektno utječe na kreiranje radnih mjesta i zapošljavanje do osam puta više ljudi od broja zaposlenih.

Asortiman proizvoda

Coca-Cola HBC B-H proizvodi, proda-je i distribuira širok asortiman napita-ka, od kojih je većina zaštitni znak The Coca-Cola Company. Prodajni asorti-man obuhvata:

– vodeće robne marke: Coca-Cola, Coca-Cola Zero, Fanta, Sprite, Cappy, Cappy Tempo i Burn

– domaću robnu marku Olimpija – robne marke pod licencom dru-

gih kompanija, kao što su Nestea i Schweppes.

Kako bi bila poželjan poslovni par-tner za više od 14.000 prodavnica, ugostiteljskih objekata, supermarketa, diskontnih lanaca i drugih objekata u kojima prodaje svoje proizvode, kom-panija sarađuje s kupcima i pomaže im u razvoju njihovog poslovanja.

Coca-Cola HBC B-H d.o.o. SarajevoCoca-Cola HBC B-H d.o.o. Sarajevo najveća je kompanija u industriji bezalkoholnih napitaka u Bosni i Hercegovini i ovlaštena je punionica proizvoda The Coca-Cola Company. Proizvodi i distribuira jedinstven asortiman kvalitetnih robnih marki i opslužuje populaciju od skoro četiri miliona stanovnika, unoseći entuzijazam u plasiranje proizvoda na tržište i iskazujući pritom vodstvo u području korporativne društvene odgovornosti.

PREDSTAVLJAMO

KvalitetDa potrošačima pruži mogućnost što boljeg izbora, Coca-Cola HBC B-H ne-prestano proširuje asortiman i čini sve kako bi osigurala najbolji kvalitet svojih proizvoda. Posvećenost tom cilju učvr-šćuju međunarodni standardi kvaliteta te standardi The Coca-Cola Company. Svi proizvodi kompanije Coca-Cola HBC B-H moraju biti u skladu sa zakon-skom regulativom Bosne i Hercegovine i moraju ispunjavati ili premašiti stan-darde kvaliteta i sigurnosti prehrambe-nih proizvoda, kao i evropske i među-narodne standarde.

Poslovanje kompanije odvija se pre-ma međunarodno priznatim standardi-ma upravljanja sistemima koji se odnose na kvalitet (ISO 9001:2008), zdravstve-nu ispravnost prehrambenih proizvoda (ISO 22000), okoliš (ISO 140001:2004) te zdravlje i sigurnost na radu (OHSAS 18001).

Održivost

Coca-Cola HBC B-H je posvećena pro-mociji održivog razvoja s ciljem osigu-ranja budućnosti vlastitog poslovanja i davanja doprinosa za dobrobit društva u cjelini. S obzirom na to da se suočava sa sve više izazova na području održi-vosti, fokus je na pitanjima koja pred-stavljaju prioritet za poslovanje, a u koja spadaju: očuvanje vodnih resursa, očuvanje energetskih resursa i klime, upravljanje ambalažnim otpadom i re-cikliranje, zdravlje potrošača, razvoj zaposlenih, saradnja s dobavljačima i ulaganje u zajednicu.

Ulaganje u zajednicu

S ciljem razvoja dugotrajnih partner-stava i programa od kojih će zajednica imati istinske koristi, Coca-Cola HBC B-H, u saradnji s vodećim ljudima za-jednice, vladinim i nevladinim organi-zacijama, svake godine daje svoj dopri-nos društvu kroz projekte ulaganja u zajednicu. Pri tome je fokusirana na tri strateška područja:

– zaštitu vodnih resursa i okoliša – sport i fizičku aktivnost – podsticaj mladih

Među brojnim, najprepoznatljiviji partnerski projekti u zajednici su „Čist Vrbas”, „Giro di Sarajevo”, „Sarajevo po-lumaraton”, te dugogodišnja partnerstva na programima deminiranja i edukacije djece školskog uzrasta o opasnosti od mina.

Nagrade i priznanja

Coca-Cola HBC B-H nastoji poslovati odgovorno, dosljedno, proizvoditi na-pitke visokog kvaliteta i pritom smanji-vati utjecaj na okoliš te donositi korist zaposlenima, kupcima, potrošačima i zajednici. Za svoj rad i doprinos na ovom polju primila je brojna priznanja koja su samo neki od dokaza kvaliteta,

posvećenosti i ugleda koji uživa u zajed-nici u kojoj posluje. Kao kruna svega, u septembru 2010. godine u konkurenciji 154 društveno odgovorne kompanije, Coca-Coli HBC B-H d.o.o. Sarajevo dodijeljena je glavna nagrada državnog natjecanja DOBRO’10 – i proglašena je društveno najodgovornijim preduze-ćem godine u Bosni i Hercegovini.


Obaveza svakog proizvođača je da tržištu pruži kva-litetnu hranu sa određenim nutritivnim svojstvima i senzornim osobinama, ali istovremeno i higijenski

ispravnu hranu koja neće štetno uticati na zdravlje potrošača. Ovakvu hranu će proizvesti samo oni proizvođači koji poštu-ju međunarodne standarde, bilo da se radi o primarnoj proi-zvodnji ili preradi.

Poštivanje standarda nije zakonska obavaze, međutim zahtjevi tržišta učinili su ih obaveznim u proizvodnji hrane. Razvojem proizvodnje hrane razvijale su se i metode mje-renja kvaliteta, pa se danas koristi upravljanje kvalitetom. Upravljanje kvalitetom jasno precizira svojstva i pokazatelje kvaliteta na svim nivoima stvaranja kvaliteta i obezbjeđuje sinhronizovanu kontrolu realizacije projektovanih ciljeva. Svjetski pokret za kvalitet sve više osvaja nove specifične mo-gućnosti za sistemsko unaprjeđenje kvaliteta. U centru pažnje svih savremenih tokova nalaze se kvalitet proizvoda i zado-voljstvo kupca. Danas su razvijeni standardi koji se odnose na primarnu proizvodnju i oni koji se odnose na prehrambenu industriju.

Tip standardizacije koji ima za cilj certifikaciju primarnih poljoprivrednih proizvođača i njihovih proizvoda kao dokaz da su ti proizvodi proizvedeni u strogo kontrolisanim uslovi-ma je GLOBALGAP.

GLOBALGAP standard je dokument koji utvrđuje okvir za dobru poljoprivrednu praksu (GAP) na poljoprivrednim dobrima, koja definiše osnovne komponente za razvoj naj-bolje prakse za proizvodnju hortikulturnih proizvoda (npr. voća, povrća, žitarica) i stočarstva, a koja je prihvatljiva za vo-deće maloprodajne grupe u svijetu. Od velikog je značaja da sve organizacije koje su uključene u lanac proizvodnje hrane prihvate svoj dio zadatka i odgovornosti kako bi se u potpu-nosti obezbijedilo ispunjavanje GLOBALGAP-a. Sprovodeći GLOBALGAP, poljoprivrednici se opredjeljuju da održavaju povjerenje potrošača u kvalitet i sigurnost hrane, minimizi-

raju štetne uticaje proizvodnje na životnu sredinu, smanjuju upotrebu sredstava za zaštitu usjeva, poboljšavaju efikasnost upotrebe prirodnih resursa i obezbjede odgovoran odnos pre-ma sigurnosti i zdravlju radnika.

Zajednički zahtjev velikom broju standarda je omoguća-vanje, odnosno implementiranje sistema sljedivosti i redovno ocjenjivanje istog.

ISO 22000:2005 – FSMS (Food Safety Management System) - Uslovi za svaku organizaciju u lancu ishrane, je standard koji predstavlja kombinaciju zahtjeva HACCP-a i ISO 9001 pove-zanih u cjelinu.

Ovaj standard je primjenjiv na sve organizacije, bez obzira na njihovu veličinu, koje su uključene u bilo koji aspekt lanca ishrane i koje žele da implementiraju sisteme koji osigurava-ju sigurne proizvode. To podrazumijeva organizacije koje su direktno ili indirektno uključene u jedan ili više koraka lanca ishrane. Indirektno uključene organizacije obuhvataju proi-zvođače stočne hrane, farmere, maloprodajne trgovine, uslu-ge dostavljanja, organizacije koje pružaju usluge sanitacije i čišćenja, distribucije i skladištenja i dr. Organizacije koje su direktno uključene obuhvataju snabdjevače opreme, sredsta-va za čišćenje i sanitaciju, materijala za pakovanje i ostalih materijala koji dolaze u kontakt sa hranom. ISO 22000:2005 precizira uslove za sistem upravljanja sigurnošću hrane u situ-acijama kada neka organizacija u lancu ishrane mora dokazati svoju sposobnost kontrole opasnosti po sigurnost hrane kako bi se obezbijedilo da je hrana u vrijeme kada je ljudi konzu-miraju sigurna. Ovaj međunarodni standard precizira uslove koji će omogućiti da organizacija koja ga implementira, plani-ra, upravlja, održava i ažurira sistem za upravljanje sigurnosti hrane, dokaže usklađenost sa primjenjivim zakonskim i regu-latornim uslovima koji se odnose na sigurnost hrane, evaluira i procjeni zahtjeve klijenata i dokaže usklađenost sa uzajamno dogovorenim zahtjevima klijenata koji se odnose na sigurnost hrane kako bi se povećalo zadovoljstvo klijenata.

Standardi u prehrambenoj industriji

Proizvodnja hrane u svijetu dostigla je visok nivo kvaliteta i sigurnosti proizvoda. Najznačajniji aspekti proizvodnje i distribucije hrane su njen kvalitet i sigurnost.

BAS 1049 – HALAL standard nastao je iz prvobitne na-mjere da se populaciji islamske vjeroispovijesti osigura hrana koja je u skladu sa principima Halala. Osim toga, danas su halal proizvodi na tržištu prepoznati kao neka vrsta garancije premijum kvaliteta.

Proizvođač halal hrane mora dokazati da ne koristi sirovi-ne koje nisu dozvoljene islamskim propisima, tzv. „haram si-rovinu“, kao i da je sam proces proizvodnje u skladu sa islam-skim propisima. Proizvođač je dužan pružiti dokaz da su sve komponente koje ulaze u proizvodnju halal. Halal proizvod zahtijeva, pored tačno definisanih sirovina te uslova klanja životinja, i odgovarajuću obradu, pripremu, pakovanje, eti-ketiranje, skladištenje i transport. To podrazumijeva zabranu korištenja postrojenja koja ne zadovoljavaju zahtjeve za halal proizvode te zabranu korištenja higijenskih i drugih sredstava koja su u kontaktu sa nedozvoljenim „haram“ proizvodima.

U Bosni i Hercegovini se posljednjih godina na tržištu javlja potražnja za proizvodima garantovanog halal kvalite-

ta. Na osnovu tih potreba napravljen je domaći standard BAS 1049:2007, Halal hrana, zahtjevi i mjere. BAS 1049:2007 sa-drži zahtjeve koje je potrebno ispuniti da bi proizvodili halal hranu i certificirali svoje proizvode oznakom Halal kvalitet.

ISO 15161:2001 – Vodič za aplikaciju ISO 9001:2000 u industriji hrane i pića, daje smjernice, odnosno predstavlja vodič za implementaciju zahtjeva ISO 9001 u industriji hra-ne i pića. Dokumentacija izrađena prema preporukama ovog standarda osigurava efektivno planiranje, vođenje operacija i kontrolu procesa, što može uključiti i oblasti pokrivene legi-slativom koja je primjenjiva na subjekte koji se bave proizvod-njom hrane i pića. Ta legislativa mora obuhvatiti sigurnost proizvoda, sastav proizvoda, mjerenja, aditive i sljedivost.

HACCP (Hazard Analysis Critical Control Point) si-stem koji mnogi svrstavaju u standarde. Međutim, HACCP je naučno baziran sistem koji ima za cilj spriječiti kontami-naciju pri proizvodnji kako bi se izbjegle komplikacije kod gotovog proizvoda. Suština HACCP sistema jeste u traženju grešaka koje mogu dovesti do opasnosti po zdravlje ljudi još u toku tehnološkog procesa, kao i otklanjanje tih grešaka na vrijeme. Strategija HACCP sistema je u izbjegavanju rizika ili u mogućnosti njihovog smanjenja na prihvatljivu mjeru.

HACCP obuhvata kontrolu polaznih sirovina, kontrolu proi-zvodnog procesa i kontrolu naknadne kontaminacije gotovog proizvoda. HACCP sistem garantuje najviši nivo proizvodnje zdravstveno sigurne hrane. Svjetska zdravstvena organizacija je potvrdila značaj HACCP sistema za prevenciju oboljenja prenosivih hranom i zadnjih je godina odigrala veliku ulogu u njegovom razvoju, harmonizaciji i primjeni.

BRC Global standard je razvijen od strane British Retail Consortiuma, bri-tanske organizacije koja zastupa interese britanskih trgovaca, a namijenjen je proizvođačima koji žele svoje proizvode plasirati na britansko tržište. Osnovni principi ovog standarda baziraju se na principima HACCP-a.

Primjena međunarodnih standarda u Bosni i Hercegovini povećava se iz godine u godinu. Ozbiljne kompanije uvode standarde u proizvodnju, bilo da su orijentisane na plasman proizvoda na domaće ili inostrano tržište. Trenutno ne postoji zvaničan podatak koliko kompanija iz Bosne i Hercegovine ima uveden jedan ili više sistema kvaliteta, ali je nesporno da su proizvođači shvatili da bez uvođenja međunarodnih stan-darda i sistema sigurnosti hrane proizvod nikada neće odgo-varati potrebama svjetskog tržišta.

mr Tijana Slagalo n


Kako osavremeniti poljoprivre-du, jedan od sektora sa najviše nedostataka, sektor sa niskim

platama i prihodima, malim parcela-ma zemlje, zastarjelim tehnikama pro-izvodnje? Da li poljoprivrednicima u Bosni i Hercegovini nedostaju znanja, vještine, iskustvo i kredibilitet da bi se takmičili na međunarodnim tržištima?

Kako, dakle, povećati izvoz svježeg voća i povrća u Evropu obzirom da izvoz trenutno iznosi samo 2.7%? Kako povećati konkurentnost lokalnih proi-zvoda kada Bosna i Hercegovina godiš-nje uveze poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od zapanjujućih 970 miliona eura?

Ova pitanja su ključna za ekonomiju cijele Bosne i Hercegovine, između osta-log i zato što je preko 20% radne snage zaposleno u poljoprivrednom sektoru. Također, oko 50 % stanovništva na neki način je povezano ili zavisi od sektora poljoprivrede.

Lokalni poduzetnici trebaju nove tehnologije!

Projekat Centra za promociju poljo-privrednog izvoza (AEPC) je na ova pitanja odgovorio inovativnim internet-skim „e-BIZ” pristupom koji kombinuje poslovni duh bh. poduzetnika sa isku-stvima eksperata iz projektnog tima, učinkovitim i korisnim informacijama, te koristeći moderne informacijske teh-nologije (ICT).

Na ovaj način AEPC projekat je kon-kretno utjecao na konačne rezultate u

poljoprivredi, koji su od šireg značaja za cijeli sektor poljoprivrede, osigurav-ši da se započeti trend razvoja nastavi i nakon okončanja projekta.

Od uspostavljanja do održivosti projekta

Uz pomoć Ministarstva vanjskih po-slova Kraljevine Norveške, Centar za razvoj obrazovanja je 2011. godine pokrenuo inovativni projekat Centar za promociju izvoza poljoprivrednih proizvoda (AEPC) s ciljem da pomogne sektoru poljoprivrede BiH da poveća izvoz, a poljoprivrednicima da pobolj-šaju svoja gospodarstva. AEPC projekat na taj način, također, doprinosi inte-graciji BiH u EU i radi na unapređenju životnog standarda stanovništva opće-nito. Osnovan 1958. godine od strane

renomiranog Univerziteta Harvard i MIT fakulteta, Centar za razvoj obra-zovanja je međunarodna neprofitna organizacija vrijedna 148 miliona eura čiji uposlenici rukovode sa više od 250 projekata širom svijeta.

Uspješna realizacija je počela kada je ovaj projekat postao partner lokal-nim bh. poduzetnicima u stvaranju AgroLink Centra za usluge promocije izvoza koji je za manje od tri godine, usprkos globalnoj recesiji i neuobičaje-no surovim vremenskim uvjetima, po-stao samoodrživ.

„AgroLink je razvio i nudi veoma vrijedne usluge koje jačaju konkuren-tnost malih i srednjih preduzeća”, kaže dr. Janice Brodman, tehnička direktori-ca AEPC-a. „Sjajno je što će AgroLink nastaviti raditi još dugo u budućnosti.”

Revolucionarna rješenja u bh. poljoprivredi kroz projekat AEPC

Uz pomoć Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške, Centar za razvoj obrazovanja je 2011. godine pokrenuo inovativni projekat Centar za promociju izvoza poljoprivrednih proizvoda (AEPC) s ciljem da pomogne sektoru poljoprivrede BiH da poveća izvoz, a poljoprivrednicima da poboljšaju svoja gospodarstva.

PROJEKTI

BiH prva u regionuImpresivno je što je projekat AEPC omogućio AgroLink-u da ponudi mno-ge jedinstvene usluge prvi put u BiH i regionu. Naprimjer, AgroLink pruža jedinstvenu uslugu „elektronske sljedi-vosti”, tj. sistem e-praćenja prilagođen korisniku. Ovaj sistem pruža poljo-privrednim subjektima konkurentsku prednost time što omogućava lak pri-stup informacijama i dokumentaciji kakvu evropski uvoznici zahtijevaju. Sistem e-praćenja pomaže proizvođa-čima u BiH da poboljšaju kvalitet svo-jih proizvoda, efikasnost proizvodnje i općenito konkurentnost, uz primjenu ekološke prakse u proizvodnji, veću produktivnost, bolju usklađenost sa evropskim standardima i niže troškove proizvodnje.

„Kompanije pretplaćene na pakete usluga AgroLink-a napokon su u prilici da koriste prednosti geografske pozicije na pragu zapadne Evrope”, kaže Katica Poljo, v.d. šefa AEPC projekta.

Usluge AgroLink-a pomažu zadru-gama da dobiju povoljnije cijene: „Info sistem o tržištu nam je pomogao da sa Mercatorom pregovaramo o cijenama”, kažu u zadruzi PZ Matica iz Čapljine koja broji 40 kooperanata. Nakon pro-vjere AgroLink-ovih informacija o cije-nama na tržištu, zadruga je shvatila da su ranije prodavali svoje proizvode po cijenama nižim od tržišnih.

Još jedna jedinstvena usluga, prisut-na prvi put u BiH, potpomognuta od strane AECP-a je AgroLink-ov AMIS sistem koji nudi dnevne informacije o cijenama voća i povrća iz cijele zemlje. Važno je naglasiti da je ovakav sistem nužan u procesu pridruživanja EU. Nekoliko međunarodnih organizacija

za poljoprivredni razvoj očekuju od mi-nistarstava poljoprivrede u BiH da uči-ne sve što je potrebno kako bi AgroLink nastavio sa pružanjem ove ključne uslu-ge, kao što je slučaj u susjednim zemlja-ma gdje su vlade slično učinile za svoje proizvođače.

Stotine farmera u Bosni i Hercegovini su do sada koristili AMIS sistem, koji nudi otvoren i brz pristup cijenama 50 vrsta voća i povrća sa četiri najveće ve-leprodajne pijace: Sarajevo, Čapljina, Banja Luka i Arizona. Koristeći AMIS, proizvođači imaju pristup cijenama na dnevnoj bazi, te zahvaljujući tome mogu pregovarati o postizanju boljih cijena i time povećati zaradu. Osim toga, nova usluga AgroLink-a nudi prvi regionalni AMIS sistem, pružajući BiH sedmične tržišne cijene sa ostalih većih tržišta u regiji, uključujući Albaniju, Hrvatsku, Crnu Goru i Srbiju. Rezultat: Efikasnije i transparentnije tržište za cijelu BiH!

Prvi put u BiH se primjenjuje i AgroLink-ova SMS usluga koja omogu-ćava poljoprivrednicima da putem mo-bitela brzo i jednostavno dobiju tržišne cijene u državi i regionu. Fuad Ćurčić, menadžer AEPC-a za poslovni razvoj naglašava: „Ako se farmer nalazi u po-lju i treba da donese odluku koji usjev će da zasadi, on može jednostavno izvaditi svoj mobilni telefon i saznati trenutne cijene na tržištu.”

Uz vodstvo i konsultacije AEPC-a AgroLink je također razvio AgroLink Training Academy koja nudi širok spek-tar obuka, od onih najsavremenijih na-mijenjenih stručnoj javnosti, do obuka za poljoprivrednike, zadruge i druge proizvođače koji žele da se takmiče na evropskim tržištima. Jedna od popu-larnijih obuka AgroLinka podučava

poljoprivrednike koracima za postiza-nje standarda tzv. dobre poljoprivred-ne prakse (GAP) i s tim povezanim zahtjevima o kvaliteti i implementaciji ovih koraka. Naime, sve su ovo zahtje-vi koje je potrebno ispuniti za izvoz svježeg voća i povrća na prosperitetno tržište EU. Ipak, proizvesti visokokva-litetne proizvode i ispuniti zahtjeve za certificiranje više nije dovoljno, stoga je AEPC pomogao AgroLink-u da razvije vještine i usluge prodaje i marketinga uz koje će lako naći evropske kupce i dogo-voriti odgovarajuće cijene. Naprimjer, AgroLink je pomogao proizvođačima da izvezu trešnje u Veliku Britaniju i borov-nice u Belgiju. Bosanskohercegovački poljoprivredni proizvodi također su promovirani i u Norveškoj, Danskoj, Švedskoj, Holandiji, Češkoj i zemljama našeg regiona.

Anketa provedena među 35 kli-jenata malih i srednjih preduzeća je dala nevjerovatne rezultate: preko 90% anketiranih je navelo da su uslu-ge AgroLink-a bile korisne za njihov biznis. „Namjeravamo nastaviti proši-rivati i nuditi vrhunske usluge našim klijentima u narednim godinama”, kaže Nežla Adilagić, suvlasnica i direktorica AgroLink-a.

Implementirajuće organizacije AECP-a

Osim ranije spomenutog EDC-a, u implementaciji AEPC projekta je uče-stvovao i TraceTracker (TT), vođa na tržištu sljedivosti/praćenja već više od decenije. TT doprinosi u nekoliko većih projekata EU i pruža usluge vodećim kompanijama u prehrambenoj i poljo-privrednoj industriji, te nudi tehničku podršku u razvoju kompanija. Koristeći svoje decenijsko iskustvo, TT analizira potrebe i kapacitete poljoprivrednih djelatnosti, kako bi i bh. proizvođači usvojili moderne procese potrebne za uspješan ulazak na tržišta EU.

Među sponzorima AEPC projekta su i Svjetska banka, Vlada SAD-a, Vlada Kraljevine Norveške, Agencije UN-a i mnogi drugi međunarodni subjekti.

Tekst pripremio: AEPC projektni tim

AEPC „Pet koraka do uspjeha!”Trogodišnji projekat AEPC u BiH vrijedan 1.85 miliona eura koristi EDC-ov dokazani internetski „e-BIZ” pristup poslovanju, tzv. „Pet koraka do uspjeha”. 1. Započnite sa zahtjevima tržišta2. Identificirajte informacijske tehnologije „visokog utjecaja” i druge us-

luge koje brzo i značajno poboljšavaju konkurentnost poljoprivredne djelatnosti

3. Odaberite lokalne poduzetnike koji će suinvestirati svoj vlastiti novac, sredstva i vrijeme kao partnere projekta, a ne samo korisnike

4. Sarađujte sa partnerima poduzetnicima kako biste uspostavili AgroLink sa stabilnim poslovnim planom, imajući pri tom usluge velikog utjecaja kao ključne u ponudi

5. Obezbijedite jake praktične treninge i tehničku podršku da se razvije kapa-citet AgroLink-a, posebno u oblastima prodaje, marketinga i finansijskog menadžmenta

42 INFOKOM – broj 58 – decembar/prosinac 2013. 43

Osnovni cilj strategije i politi-ke kvaliteta Klasa jeste proi-zvodnja kvalitetne, higijenski

ispravne i sigurne hrane. Taj cilj Klas ostvaruje dosljednom primjenom stan-darda ISO 9001, ISO 14001 i Halal, te is-punjenjem zahtjeva HACCP normi koje su podržali svjetski autoriteti, kao što su FAO (Organizacija za hranu i poljo-privredu Ujedinjenih naroda) i WHO (Svjetska zdravstvena organizacija).

Svaki segment proizvodnog procesa, počevši od nabave sirovina i reproma-terijala, preko njihovog skladištenja, do proizvodnje i isporuke gotovih proizvo-da, savjesno prate vrhunski tehnolozi i radnici s dugogodišnjim iskustvom. Klas godišnje u sigurnost, zdravstvenu ispravnost hrane i kontrolu kvaliteta uloži oko pola miliona KM.

Osim zaštite zdravlja svojih potro-šača, Klas je takvom strategijom dao

ogroman doprinos izlasku BiH kao ravnopravnog partnera na svjetsko tr-žište, što je imperativ cjelokupnog pri-vrednog razvoja. Klas uspješno izvo-zi na četiri kontinenta, u 20 zemalja, kao što su Austrija, Slovenija, Švedska,

Danska, Holandija, Italija, Švicarska, Australija, SAD, Libija, Saudijska Arabija, Hrvatska, Srbija, Crna Gora… Najprodavaniji proizvodi na tržištima van granica BiH su brašno, jufke, somu-ni, pite te zaliveni kolači pripremljeni

Klas d.d. Sarajevo, najveći proizvođač hrane u BiH

Prepoznatljivi brendovi i vrhunski kvalitet proizvoda

Brendovi KlasaOsim mlinsko-pekarskih proizvoda, Klas tržištu nudi industrijske kolače (Sarko rolati i biskviti), čajna peciva, vafle, tahan halvu i tjesteninu, uključujući tradicionalne bosanske recepture, tarhanu, fidu i pilav.

Iz slastičarne Klasa, na tržište svakodnevno odlaze pažljivo i s ljubavlju pripre-mani kolači, od kojih su svakako najprepoznatljivije baklave, tulumbe, ružice i hurmašice, proizvedene prema tradicionalnim receptima.

Prehrambena kompanija Klas d.d. Sarajevo je u ovom dijelu Evrope prvi i je-dini industrijski proizvođač lokuma prema originalnoj orijentalnoj recepturi. Također, jedini je proizvođač jufke u BiH s četiri međunarodno priznata certi-fikata – ISO 9001, ISO 14001, HACCP i Halal.

Klas d.d. Sarajevo, s tradicijom dugom 111 godina, vodeći je bh. proizvođač u mlinsko-pekarskoj djelatnosti, te među vodećim proizvođačima slastičarskih i konditorskih proizvoda u BiH i regionu. Godišnje, Klas proizvodi blizu 70.000 tona hrane, a upošljava 900 radnika.

PREDSTAVLJAMO

prema tradicionalnim receptima, polugotovi duboko zamrznuti pe-karski proizvodi...

U mlinskoj djelatnosti Klas ras-polaže pogonima ukupnog dnev-nog kapaciteta od cca 500 tona. U mlinovima u Sarajevu i Olovu proizvode se sve vrste najkvalitet-nijeg pšeničnog, kukuruznog i in-tegralnog brašna. Mlin u Sarajevu je ujedno najveći i najsavremeniji mlin za preradu pšenice u jugoi-stočnoj Evropi, dok mlin u Olovu proizvodi kukuruznu krupicu za pivarsku industriju, integralna brašna od kukuruza, pšenice, ječ-ma i raži, geršlo (ljušteni ječam), palentu, kukuruzno brašno i griz.

Više od 35 godina, brend Zlatni puder, namjensko brašno za pite i kolače, apsolutni je lider na doma-ćem tržištu brašna. Danas je Zlatni puder sinonim za kvalitet i po nje-mu je Klas poznat i tržištima van BiH.

U okviru pekarske djelatnosti, Klas u industrijskim pekarama u Sarajevu i Mostaru raspolaže sa-vremenim linijama za proizvodnju osnovnih i specijalnih vrsta hljeba, peciva, polugotovih jela na bazi li-snatog tijesta, jufke, krofni i bagela. Proizvodi su dostupni kao gotov (svjež), polugotov (zamrznut), potpuno pečen i duboko zamrznut proizvod.

Prateći evropske trendove, Klas je još 2000. godine razvio projekat mini pekara. Riječ je o franšiznom obliku saradnje u kojem Klas po-slovnim subjektima (trgovački centri, hoteli, restorani, školski bi-fei, sportski centri, bolnice i osta-le ustanove) obezbjeđuje opremu, proizvode, tehnološki consulting i edukaciju. Zahvaljujući ovom pro-jektu, kupcima i potrošačima je tokom cijelog dana na raspolaga-nju širok asortiman uvijek svježeg pekarsko-slastičarskog programa, pripremljenog na mjestu prodaje.

Savremen i automatiziran pro-ces proizvodnje, tradicija, nepro-cjenjivo iskustvo, široki asortiman proizvoda i njihov vrhunski kva-litet, te povjerenje i zadovoljstvo potrošača, formula su uspjeha ove kompanije, kako na domaćem trži-štu tako i van granica BiH.

INFOKOM – broj 58 – decembar/prosinac 2013.


Radi jačanja konkurentske spo-sobnosti privrede, neophodno je kroz saradnju privrednih

društava, države, akademskog sekto-ra i drugih naučnih instituta, stvoriti novu generaciju stručnjaka osposo-bljenih za razvoj novih tehnologija i efikasni transfer tehnologija i njiho-vu inkorporaciju u proizvodni sistem Bosne i Hercegovine.

Permanentna edukacija je posta-la svakodnevna aktivnost u razvi-jenim zemljama zapada i bitan ele-ment upravljanja ljudskim resursima. Edukacija zaposlenih podrazumijeva promjene u specifičnim znanjima, vještinama, stavovima ili ponašanju zaposlenih sa ciljem da se pripreme za kvalitetnije obavljanje posla. To zahtjeva planski napor organizacije da poboljša performanse zaposlenih na njihovom radnom mjestu. S obzi-rom da je ličnost u središtu procesa obrazovanja, važno je posvetiti pažnju njenom odnosu prama obrazovanju i radu. Posebno su važni stavovi koje zaposleni ima prema permanentnom obrazovanju. Važno je kvalitetno pla-nirati obuku kako bi zaposleni osjetio korist od obuke i bio u punoj mjeri motiviran za učenje i permanentno obrazovanje.

Društvo znanja se ne temelji samo na obrazovnim institucijama i svaka-ko ne samo na univerzitetima. Da bi privreda bila zasnovana na znanju, neophodno je integrirati znanje u pri-vredu. Integracija može biti provede-na jedino ako zaposleni steknu znanja i ta znanja primjene. Sticanje znanja i

njegovo unapređivanje je predviđeno kontinuiranim edukacijama u okvi-ru programa cjeloživotnog učenja, što je srateško opredjeljenje Instituta za edukaciju Vanjskotrgovinske ko-more Bosne i Hercegovine (ECOS). Problem u okviru programa može nastupiti u nerazumijevanju značaja edukacije od strane top menadžmenta kompanija i nedostatku želje da zapo-sleni odsustvuju iz kompanije za vrije-me edukacije.

Kvalitetna edukacija treba da pred-stavlja okvir za razvijanje naših poten-cijala i aktivnog učešća na svjetskom tržištu. Stvaranje nove klase mladih ljudi, dobro obrazovanih, kreativnih, energičnih, uz vrijednosti individu-alne slobode i društvene odgovorno-sti koju odlikuje posvećenost radu, racionalno postizanje dobiti, zdrava konkurencija i takmičenje na tržištu, štednja i investicije, treba da bude odrednica budućeg ekonomskog ra-sta Bosne i Hercegovine. Istovremeno, treba napraviti jednako veliki napor da se prekvalifikuje i usavršava sa-dašnja radna snaga, sticanjem znanja i vještina koje iziskuje nova privred-na struktura. U toj novoj privrednoj strukturi širenje znanja se može zna-čajno ubrzati edukacijom.

Era globalizacije, modernih teh-nika i tehnologija, zahtijeva perma-nentno usavršavanje i obučavanje ljudi. Cjeloživotno učenje je danas priznato kao osnov savremene strate-gije obrazovanja. Institut za edukaciju Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine prepoznaje važnost zna-nja i učenja u svim segmentima rada kompanija i pojedinaca. Potrebe za stalnim obrazovanjem menadžera i stručnim usavršavanjem operativnih radnika postaju sve intenzivnije, a naročito u tehnološki razvijenijim i izvozno orijentiranim preduzećima. Tržišni izazovi, s jedne, i konkurenci-ja, s druge strane, zahtijevaju od me-nadžmenta i svih ostalih zaposlenika nove ideje i nova znanja, a koje je u pravilu moguće steći samo kroz orga-

Značaj edukacije u jačanju konkurentske sposobnosti privrede

Bosne i HercegovineEkonomski i opći razvoj društva, jačanje privredne konkurentnosti i finansijske moći privrede zavisi, prije svega, od obima i kvaliteta znanja populacije i kvaliteta institucija povezanih sa privredom.

EDUKACIJA

Programi � ECDL škola računara, � FIATA škola špedicije, � IRU akademija, � TUV akademija kvalitete, � Škola ekonomske diplomatije, � Škola vanjskotrgovinskog

poslovanja, � Škola poslovne administracije, � Škola poslovnog engleskog i

njemačkog jezika, � Specijalistički seminari iz oblasti

izvoza, � Druge škole, radionice i specijali-

stički seminari.Institut za edukaciju Vanjsko-trgovinske komore BiH svoje programe i projekte obrazova-nja implementira u skladu sa EU STANDARDIMA koji su temeljeni na vrhunskoj kvaliteti, visokoj dodat-noj vrijednosti, modernim, dina-mičnim i interaktivnim metodama edukacije i treninga koji rezultiraju znanjem upotrebljivim u poslovnoj praksi preduzeća.

nizirano i permanentno obrazovanje i usavršavanje. Iz tih je razloga organi-ziran Institut za edukaciju, čija je mi-sija u potpunosti određena temeljnim zadacima i u cjelosti je u funkciji pro-gramskih zadataka Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Naime, motivacija za usvajanje ide-ja, novih znanja i vještina, postaje sva-kim danom sve veća, tako da ne po-stoji više dilema „obrazovati se ili ne”, nego se postavlja pitanje „što, kako i gdje se obrazovati i usavršavati?”. To se osigurava putem Instituta koji ima izgrađenu fleksibilnu organizacionu i kadrovsku strukturu koja se efikasno i kvalitetno adaptira stalnim promjena-ma u oblasti tehnike, tehnologije, or-ganizacije, marketinga i kontrole i na tim osnovama projektira adekvatne programe stručnog osposobljavanja i dopunskog obrazovanja menadžera i operativnih djelatnika u preduzećima.

Edukacija u VTK BiH

U Institutu za edukaciju VTK BiH se prevashodno definiraju i organizira-ju škole i globalni moduli (tematska područja) doobrazovanja menadžera i stručnog usvaršavanja operativnih uposlenika, jer investiranje u znanje poslovnih ljudi za produktivan rad i njihova motivacija za učinkovito pre-duzetništvo postaju okosnica razvoja i poslovanja preduzeća. Za potrebe preduzeća mogu se pripremiti semi-nari, tečajevi i radionice u preduzeću sukladno zahtjevima i potrebama na-ručitelja. Ti su programi kombinacija savjetovanja i tržišno usmjerenog ob-razovanja i u cjelosti su prilagođeni naručitelju ili skupini naručitelja. To mogu biti potpuno novi projekti po želji naručitelja, ali i projekti iz redov-nog obrazovnog programa ECOS-a, svakako prilagođeni naručitelju zavi-sno od vremena, mjesta i metoda izvo-đenja nastave, predavanja i treninga.

Institut za edukaciju svoje progra-me sadržajno i izvedbeno stalno do-građuje uz saradnju i pomoć brojnih domaćih i inozemnih obrazovnih, savjetodavnih i univerzitetskih usta-nova. Obrazovne programe Instituta realiziraju domaći predavači i struč-njaci iz prakse, ali i inozemni eksperti.

Mi u Institutu za edukaciju Vanjskotrgovinske komore BiH po-lazimo od pretpostavke da je čovjek

najveće bogatstvo društva i da zato u njega treba ulagati. Više znanja i stručnosti, bolje vještine i sposobno-sti i kvalifikacije su jedan od faktora koji određuju poziciju na tržištu rada. Obrazovanje i edukacija predstavljaju najbolju investiciju za maksimalno iskorištavanje ljudskih potencijala, što bitno utječe na razvoj konkuren-tnosti, stvaranje novih radnih mjesta, novih poslova i socijalne stabilnosti, a u skladu sa potrebama tržišta rada sa traženim kvalifikacijama predstav-lja realnu potrebu današnjice. To je proces stalne nadogradnje i povećanja znanja stečenog u formalnom škol-skom sistemu sa ciljem da se usavrše postojeće sposobnosti i steknu nova znanja i moderne kvalifikacije.

U današnjem vremenu niko ne može garantirati da će neko raditi jedan posao ili da će imati jedno za-nimanje za čitav život. U globaliza-cijskim procesima, naglom utjecaju tržišne ekonomije, uviđamo kako su nove sposobnosti izuzetno potrebne. S druge strane, današnja tržišta rad-ne snage zahtijevaju nova zanimanja i neprestano mijenjanje profila vještina, kvalifikacija i iskustva. Nedostaci vje-ština i njihova neprilagođenost često su jedan od razloga nezaposlenosti u određenim regijama i granama indu-strije i među marginaliziranim druš-tvenim grupama.

Institut za edukaciju Vanjsko-trgovinske komore BiH djeluje na području profesionalnog osposoblja-vanja i permanentnog obrazovanja s posebnim naglaskom na preduzetniš-tvo i menadžment, sa ciljem da:

– Razvija i promovira preduzetništvo,

– Organizira i realizira konferen-cije i susrete,

– Povezuje ideje, novac i znanje, – Razvija, promovira i izvodi pro-

grame preduzetničkog i menadžer-skog osposobljavanja (seminare-ra-dionice, on-line učenje, licencirana osposobljavanja, projekte...).

Edukacija koju pružamo je bazi-rana na stalnom pristupu učenju i edukaciji, radi stjecanja novih i ob-navljanja već stečenih znanja i vješti-na, potrebnih za sudjelovanje u radu i društvu znanja, odnosno društvu koje uči.

Prof.dr. Duljko Hasić n

PLAN EDUKACIJE ZA 2014. GODINU

SPECIJALISTIČKI SEMINARI Planira se organizacija seminara iz pomenutih oblasti (u prosjeku jedan seminar mjesečno).

1 Izvoz

2 Finansije

3 Biznis i međunarodno poslovanje

4 Menadžment

5 Marketing

6 HRM

7 Pravo

8 Arbitraža

9 Trgovinski ugovori

10 Porijeklo robe

11 Kumulacija proizvoda

12 Lobiranje

13 Druge oblasti od interesa za bh. privrednike

ŠKOLE Planira se organizacija po jednog ciklusa u ovim školama.

1 Škola poslovne administracije

2 Škola računara po novom konceptu

3 Škola engleskog jezika

4 Škola njemačkog jezika

STRANI PROJEKTI

1 SIPPO seminari iz oblasti voća i povrća i metalne industrije

2 Pisanje EU projekata, kao i saradnja sa drugim partnerima na različitim EU projektima

Institut je aplicirao na neke projekte, moguće je očekivati njihovu realizaciju u 2014. godini (Antikorupcija i Zaštita okoliša)

EDUKACIJA ZA UPOSLENIKE VTK BIH


Ovaj program se po prvi put re-alizira za pet zemalja: Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Gruziju,

Moldaviju i Ukrajinu. Cilj programa je da se da doprinos razvoju dinamičnog i održivog privatnog sektora, uz nasto-janje da se ojača njihova saradnja, bolje funkcioniranje tržišta i poboljšane inte-gracija u svjetskoj trgovini.

International Training Program je posebno dizajniran za osobe kvalifcira-ne da učestvuju u reformskim procesi-ma u svojim zemljama. Prevashodni cilj programa je bio da se stimulira i razvija mogućnost u promjenama poslovnog okruženja za dobrobit zemlje, izgrad-njom održivog i konkurentnog poslov-nog okruženja i ekonomije. Sveukupni cilj ovog programa je da doprinese ra-zvoju dinamičnog i održivog privatnog sektora, tražeći pri tom sinergijske efek-te. Dugoročni cilj je izgraditi kapacitete u državnim organizacijama, kao pre-duvjet za postignuća na nacionalnom nivou za poboljšanje poslovne klime i promoviranje održivog ekonomskog rasta. Program je ima za cilj i stvaranje moćne regionalne mreže za razvoj pri-vatnog sektora.

Program je bio namijenjen visokom nivou stručnjaka iz državnih institu-cija i organizacija koji imaju potenci-jal da doprinesu održivom rastu svoje zemlje. Iz Bosne i Hercegovine je za

učešće u Programu izabran predstav-nik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, prof. dr. Duljko Hasić, te predstavnici Vijeća ministara BiH, Ministarstva vanjske trgovine i eko-nomskih odnosa BiH, Konkurencijskog vijeća BiH, Regionalne razvojne agen-cije USK i Asocijacije malih i srednjih poduzeća Žepče. Pored predstavnika iz Bosne i Hercegovine, u Programu je sudjelovalo po pet predstavnika iz Moldavije, Gruzije, Kosova i Ukrajine.

Program je realiziran kroz kombina-ciju međunarodnih, regionalnih i šved-ski perspektiva o tome kako promovi-rati privatni sektor, uključujući teorije i koncepte, dijeljenje iskustva i uspješne prakse, kao i poteškoće sa kojim se su-sreće ovaj sektor. Program su realizirali stručnjaci sa iskustvom iz oblasti među-narodnog poslovanja, javnog i privat-nog sektor razvoja, izgradnje kapaciteta, univerzitetski profesori, gostujući pre-davači i rukovodioci institucija zemlje domaćina.

U narednom razdoblju uče-snici Programa će raditi na Organizacijskom akcijskom planu, a u ime Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine on je predložen u formi Projekta: „Usaglašavanje obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini sa potre-bama tržišta rada“, obzirom da do sada nije postojao dokument takvog tipa.

Također, predstavnici iz Bosne i Hercegovine predložili su zajedno Common action plan „Unapređenje kapaciteta i znanja za efikasnije povla-čenje novaca iz raspoloživih fondova namijenjenih Bosni Hercegovini“. Plan bi se trebao zajednički implementirati u Bosni i Hercegovini, obzirom da je uočen nedostatak kapaciteta i znanja za povlačenje novaca iz fondova, a cilj je da se omogući maksimalna iskorište-nost dostupnih fondova radi poboljša-vanja uvjeta poduzetništva, te obuča-vanje ljudi koji bi stekli vještine pisanja projekata.

Punu podršku ovom Projektu obez-bijedit će i Institut za edukaciju VTK BiH, u okviru svojih nadležnosti i uz pomoć ostalih segmenata u okviru Vanjskotrgovinske komore BiH, kao i ostalih institucija učesnika na ovom Programu.

U narednom periodu, učesnici Programa će raditi na ispunjenju plano-va, a idući susret učesnika planiran je u Tbilisiju, Gruzija, 1. juna 2014. godine, gdje će svi predstavnici prezentirati u kojoj su mjeri implementirani zadani ciljevi. Zadnja faza projekta predviđa organiziranje seminara u svakoj zemlji posebno radi konačnog izvještaja o po-stignutim rezultatima ovog programa.

Predstavnik VTK BiH učesnik prestižnog Internacionalnog trening programa

U periodu od 10. do 30. 11. 2013. godine, u Stockholmu i u Tallbergu, Švedska, pod visokim pokroviteljstvom Švedske agencije za međunarodni razvoj (SIDA), a u organizaciji SIPU International i Jarskog Konsult, održan je Međunarodni program obuke za rast privatnog sektora i strateškog poslovnog menadžmenta.


Zašto ugovoriti arbitražu? Šta je in-stucionalna arbitraža?Zakonom o parničnom postupku Federacije BiH data je mogućnost stra-nama da mogu, uz određene uvjete, sporazumno rješavanje spora povjeriti arbitraži.

Arbitražni sud pri Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine stalna, institucionalna arbitraža, sa svojom stalnom organizacionom strukturom, tehničkim uvjetima (osiguravanje pro-storija za ročište, administrativna i teh-nička pomoć i sl.) i pravilima postupka.

Nadležnost ove, kao i bilo koje druge arbitraže, uvjetovana je voljom, odno-sno sporazumom stranaka. Međutim, karakteristika ove arbitraže jeste da i prije i nakon donošenja odluke ona organizaciono postoji. Potrebno je na-glasiti da stranke, prihvatajući neku in-stitucionalnu arbitražu, u principu pri-hvataju i pravila postupka te arbitraže.

To je jasno utvrđeno članom 11. stav 4. Pravilnika o organizaciji i radu Aarbitražnog suda pri VTK BiH, gdje se kaže da: „Stranke, prihvatanjem nadlež-nosti Arbitraže prihvataju i odredbe ovog pravilnika.”

Ovo pravilo je utvrđeno i u jednoj od najpoznatijih međunarodnih trgo-vinskih arbitraža, pri Međunarodnoj trgovinskoj komori (ICC) sa sjedi-štem u Parizu, gdje je članom 6. stav 2. ICC arbitražnih pravila utvrđeno da:

„Prihvatanjem arbitraže sukladno ovim Pravilima, strane prihvataju i da se arbi-traža vodi od strane ovog Arbitražnog suda”.

Znači, i prema Pravilniku o organi-zaciji i radu arbitražog suda pri VTK BiH, kao i prema Pravilima ICC-a, pri-hvatanje pravila određenog arbitražnog suda znači i prihvatanje nadležnosti tog Suda.

Šta je ad hoc arbitraža?Drugi oblik arbitraže je ad hoc arbitraža koju formiraju stranke za rješenje odre-đenog spora, imenujući u pravilu jed-nog ili trojicu arbitara. Karakteristika ove arbitraže je da od dogovora strana-ka ili dogovora izabranih arbitara zavise proceduralna pravila po kojima se vodi arbitražni spor, pa čak i tehnički deta-lji, kao što je, npr. vođenje zapisnika. Nakon rješavanja određenog spora, ad hoc arbitraža prestaje da postoji.

U ad hoc arbitraži stranke same tre-baju utvrditi pravila arbitražnog po-stupka, odrediti ko će imenovati arbitre u slučaju da se stranke ne uspiju do-govoriti oko sastava arbitražnog suda, osigurati prostorije u kojima će se odr-žavati ročišta, pribaviti tehničku i admi-nistrativnu podršku i sl. U praksi je ad hoc arbitraža rjeđa od institucionalne.

Međutim, upravo radi instituciona-lizacije ad hoc arbitraža, poznate me-đunarodne organizacije i udruženja

formuliraju model pravila o ustrojstvu i pravilima postupka arbitraže koja sto-ji na raspolaganju strankama. Na taj se način stranke u sporu ili arbitri ne mo-raju sami dogovoriti o svim pitanjima vođenja postupka i odlučivanja, već se dogovor svodi samo na to da će se za ta pitanja primjeniti određena pravila. Od ovih model pravila u svijetu najpozna-tija su pravila Komisije Ujedinjenih na-roda za međunarodno trgovačko pravo, poznatija kao UNCITRAL pravila.

Interesantno je napomenuti da se arbitraža za Brčko, koja je ad hoc ar-bitraža, vodila po UNCITRAL pravi-lima, iako se ovdje nije radilo o trgo-vačkom međunarodnom sporu. Ovaj primjer pokazuje svu širinu primjene UNCITRAL pravila.

UNCITRAL pravila o arbitraži re-vidirana su 2010. godine i od tada se primjenjuje revidirana verzija, odnosno pretpostavlja se da su strane ugovorile ovu revidiranu verziju ako su navede-na pravila ugovorile poslije 15. augusta 2010. godine.

Razlozi zašto govorimo o instituci-onalnoj i ad hoc arbitraži, odnosno o tome zašto su one bitne, leže u tome da se ne može ugovoriti nadležnost jedne institucionalne arbitraže uz primjenu arbitražnih pravila druge institucional-ne ili ad hoc arbitraže.

Jedini izuzetak je utvrđen u odno-su na UNCITRAL pravila o arbitraži.

Neka pitanja na koja treba obratiti pažnju prilikom ugovaranja arbitražePo definiciji, „Arbitraža je tijelo nedržavnog karaktera sastavljeno od (jedne ili više) osoba o čijem su se izboru stranke sporazumjele, komu stranke sporazumno i dragovoljno povjeravaju donošenje meritorne odluke u sporu, a Zakon tu odluku izjednačava s pravomoćnom sudskom presudom”.

ARBITRAŽNI SUD PRI VTK BiH

Ovo posebno treba naglasiti jer je bilo slučajeva da se stranke raspituju da li je moguće (da li je validno) npr. ugovoriti nadležnost Arbitražnog suda pri VTK BiH ali uz primjenu ICC pravila o arbi-traži. Ovako nešto očito nije moguće, s tim da je jedini izuzetak da strane mogu ugovoriti nadležnost Arbitražnog suda pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH i da, ako ne žele primjenu njenih Pravila, mogu ugovoriti primjenu UNCITRAL pravila o arbitraži (član 43).

Ovaj izuzetak primjene UNCITRAL pravila ugrađen je u veći broj institucio-nalnih arbitraža (Arbitražni sud pri PK Srbije), iako su ona sačinjena prvenstve-no kao pravila za ad hoc arbitražu.

Ko imenuje arbitre i kada odlučuje arbitar pojedinac a kada vijeće triju arbitara? Drugo bitno pitanje na koje treba obratiti pažnju jeste izbor arbitra/arbitara. U principu, broj arbitara je neparan. To traži i Zakon o parnič-nom postupku, kao i Pravilnik o or-ganizaciji i radu Arbitražnog suda pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH (Arbitražni sud pri VTK BiH). Tačnije, članom 25. Pravilnika utvrđeno je da spor može biti iznesen pred arbitra po-jedinca ili pred arbitražno vijeće koje se sastoji od tri člana.

Arbitri se biraju sa liste arbitara, za-visno od toga da li se radi o sporovima u kojima obje strane imaju sjedište, od-nosno prebivalište na teritoriji Bosne i Hercegovine, ili o sporu u kojem barem jedna od strana ima sjedište, odnosno prebivalište na teritoriji druge države.

Treba naglasiti da strana u sporu može izabrati kao arbitra i osobu koja se ne nalazi na listi arbitara, a ispunjava

kriterije iz Pravilnika. Prilikom ugovaranja jednog ili više

arbitara treba imati na umu i troškove, jer arbitar ima pravo na honorar koji se množi s brojem arbitara, a pravilo je i da predsjednik Arbitražnog vijeća, zbog povećanog obima posla, ima pravo i na uvećani honorar.

Pravilnikom o arbitraži je utvrđeno (član 25.): „Ako se stranke nisu spora-zumjele o broju arbitara, i ako se najka-snije u roku od 15 dana od dostavljanja tužbe drugoj strani nisu sporazumjele da se imenuje samo jedan arbitar, spor se iznosi pred arbitražno vijeće.” I ova formulacija navodi strane u sporu da se dogovore već i kod izbora arbitra, ako u samom ugovoru nisu ugovorili njihov broj , jer na taj način smanjuju troškove za plaćanje honorara arbitrima za 2/3.

Ako su se stranke sporazumjele da spor rješava samo jedan arbitar, dužne su u pisanoj formi saopštiti Arbitraži ime arbitra pojednica sa liste arbitara kojem povjeravaju rješavanje spora.

Stranke svoje pravo imenovanja ar-bitra mogu prenijeti i na predsjednika Arbitraže. Ovo pravo stranke relativno često koriste, što pokazuje da je pred-sjednik Arbitraže očito osoba od povje-renja, te da je u dosadašnjem periodu imenovao stručne osobe za arbitre.

Ako se stranke ne mogu složiti oko imenovanja arbitra i ako u roku od 15 dana od dana prijema poziva o ime-novanju arbitra pojednica to ne uči-ne, imenovanje će izvršiti predsjednik Arbitraže.

Ko može biti imenovan za arbitra?Za arbitra može biti imenovana bilo koja nezavisna i nepristrasna osoba. Arbitražni sud pri Vanjskotrgovinskoj

komori BiH ima liste arbitara na koji-ma su imena uglednih stručnjaka koje stranke mogu imenovati za arbitre. Međutim, stranke mogu za arbitre ime-novati i osobe koje se ne nalaze na listi arbitara.

Za arbitra mogu biti imenovani i strani državljani, neovisno o tome da li spor ima međunarodno obilježje.

Postupak arbitražeŠto se tiče vremena u toku postupka, ako se spor iznosi pred arbitražno vije-će tužilac imenuje svog arbitra prilikom podnošenja tužbe, a tuženik najkasnije u roku određenom za odgovor na tužbu.

Ako jedna ili obje stranke ne imenuju arbitre u rokovima iz stava 1. ovog člana ili ako imenovanje prepuste Arbitraži, arbitre imenuje predsjednik Arbitraže, o čemu se obavještavaju stranke i arbitri.

U roku od 30 dana od prijema oba-vještenja o svom imenovanju, arbitri stranaka biraju sa liste arbitara pred-sjednika arbitražnog vijeća. Ako ga oni u ovom roku ne imenuju ili prepuste imenovanje Arbitraži, predsjednika ar-bitražnog vijeća imenuje predsjednik Arbitraže.

Iz Pravilnika proizilazi da se arbitar pojedinac mora birati s liste arbitara, kao i predsjednik arbitražnog vijeća, dok člana arbitražnog vijeća stranke mogu birati po slobodnoj volji, uvaža-vajući kriterije iz Pravilnika.

U slučaju da se u jednom sporu kao tužioci ili tuženi pojavljuje više strana-ka, one će se prethodno sporazumjeti o izboru zajedničkog arbitra. Ako se ne mogu sporazumjeti u rokovima pred-viđenim ovim Pravilnikom, arbitra će imenovati predsjednik Arbitraže.

U slučaju iz prethodnog stava pred-sjednik Arbitraže će imenovati sve čla-nove arbitražnog vijeća i odlučiti koji od njih će biti predsjednik Vijeća.

Na kraju, savjetujemo privredno-pravnim subjektima da, prije ugovara-nja arbitraže za eventualno rješavanje sporova, konsultiraju Službu za prav-ne poslove Komore, jer će na taj način razjasniti određene nedoumice koje sigurno postoje i time arbitražnu kla-uzulu učiniti primjenjivom, te smanjiti eventualne troškove arbitraže.

Služba za pravne poslove VTK BiH


Da bi objasnili šta se pod tim podrazumijeva, upoznat ćemo Vas sa činjenicom da ukoliko

imate e-mail adresu (bilo da se radi o gmail, yahoo, hotmail ili sličnim adre-sama) Vi već koristite cloud computing. Podaci su pohranjeni na udaljenom ser-veru koji se održava od strane kompani-je čije usluge koristite – Cloud provider. „Oblak“ se posmatra kao skup hardvera, odnosno velikog broja povezanih raču-nara (sa svim harverskim resursima – diskovi, memorija, procesi itd.) koji se posmatraju kao jedan veliki virtualni računar, uz pomoć upravljačkog softve-ra. „Oblak“ skriva kompleksnost infra-strukture servera, aplikacija, podataka i heterogenih platformi.

Osim e-mail adresa, sve češće kori-stimo i mogućnost pohrane podataka na jednom od „oblaka“ (DropBox-u, SkyDrive-u, Google-u,...) gledanja vi-

deo sadržaja (koje ne skidate na svoje računare već direktno pregledavate sa-držaj na određenoj stranici - Streaming), slušanja radio stanica, društveno pove-zivanje (društvene mreže) i sl. Sve ovo predstavlja cloud computing.

Za pojam „oblaka“ vežemo dostu-pnost podataka, brzinu pristupa i lako-ću upravljanja podacima. Međutim, za mogućnost funkcioniranja cloud com-putinga neophodno je da imate internet konekciju koja Vam omogućuje spaja-nje sa mjestom na kojem se nalaze Vaši podaci.

Modeli

Postoje tri modela Cloud pružanja usluga:

1. SaaS (Cloud Software as a Service): Softver kao usluga, odnosno servis – Korištenje provajderove aplika-

cije putem mreže, odnosno softver koji je implementiran u obliku hostanog ser-visa kome se pristupa putem interneta. Korisnici na zahtjev dobijaju potrebne licence koje koriste onoliko koliko žele. Ovo predstavlja optimalno korištenje resursa i smanjenje troškova koji nasta-ju kupovinom licenci, te instaliranjem i kupovinom hardverskih resursa koji su potrebni za njihovo funkcioniranje. Također, troškovi održavanja resur-sa su svedeni na minimum ili ih nema nikako.

2. Paas (Cloud Platform as a Service): Platforma kao usluga, odno-sno servis – Korištenje korisnikovih aplikacija na provajderovoj infrastruk-turi (oblaku), odnosno platforme koje mogu biti korištene za realizaciju apli-kacija obezbeđenih od strane klijenata ili partnera provajdera platform. Ovo

Cloud computing – Računarstvo u oblakuPojam „Cloud“ (eng. cloud - oblak) sve češće se pojavljuje u računarskoj terminologiji. Predstavlja tehnologiju koja omogućava pristup računarskim resursima na udaljenoj lokaciji, bilo da se radi o aplikacijama, dokumentima ili drugim podacima.

INFORMACIONE TEHNOLOGIJE

znači da nije potrebno preuzimanje i in-stalacija softvera čime nestaju troškovi vezani za kupovinu, instalaciju i održa-vanje softverskih i hardverskih resursa, kao i upravljanje ovim resursima.

3. Iaas (Cloud Infrastructure as a Service): Infrastruktura kao usluga, odnosno servis – Iznajmljuje se proce-sorska snaga, storage, mrežni kapacitet i ostali osnovni računarski resursi, od-nosno računarska infrastruktura, kao što su serveri, skladištenje podataka i umrežavanje, ostvarena u vidu cloud computinga, obično korištenjem virtu-alizacije. Umjesto da korisnik ulaže u kupovinu servera, softvera, data centra te mrežne opreme, sve pomenuto koristi u obliku virtuelnih servisa.

Vrste „Oblaka“:

■ Private Cloud (privatni oblak) – Arhitektura oblaka je smeštena iza firewalla organizacije i pruža informa-tičke usluge za internu upotrebu

■ Community Cloud (društveni oblak) - Dijeljena infrastruktura za određenu grupu

■ Public Cloud (javni oblak) - Usluga koja se prodaje javnosti, kompanijama, korisnicima – Obično vrlo velike raču-narske infrastrukture

■ Hybrid Cloud (hibridni oblak) – Predstavlja kombinaciju dva ili više oblaka

Prednosti Cloud Computinga ■ Niža cijena: usluga se plaća onoli-

ko koliko se koristi. ■ Korisniku je uvijek dostupna za-

dnja, najnovija verzija programa koji koristi.

■ Svi korisnički podaci su dostu-pni sa svake lokacije, s tim da korisnik mora imati pristup internetu. Veliki broj računarskih centara u pozadini poveća-va dostupnost aplikacija imajući u vidu da svaki računarski centar ima redun-dantnu infrastrukturu.

■ Manji troškovi održavanja i nado-gradnje programa i licenci.

■ Nema troškova potrebnih za ku-povinu hardvera, raznih programskih licenci (za baze podataka, servere za elektronsku poštu...), instalaciju, konfi-guraciju te kasnije održavanje servera.

■ U uslugu je uključena profesional-na antivirusna zaštita, a u većini i arhivi-ranje podataka.

S profesionalne strane cloud compu-ting donosi i:

– Skalabilnost aplikacija - Mogućnost opsluživanja velikog broja korisnika.

– Fleksibilnost u mijenjanju i prila-godbi aplikacija - Aplikacija se ažurira samo na jednom mjestu, a korisnici do-bivaju novu verziju prilikom sljedećeg pristupa. Parametrima konfiguracije aplikacija se može prilagoditi svakoj grupi korisnika.

– Stalno praćenje rada i održavanje infrastrukture – Troškovi se smanju-

ju a kvaliteta usluga i performansi se povećava.

–

Nedostaci Cloud Computinga:

■ Problem dostupnosti – Nije mo-guće koristiti uslugu ukoliko je internet konekcija slaba ili u prekidu.

■ Problem sigurnosti – Potrebno je povjerenje klijenta prema cloud provi-deru da pružatelj usluga neće ukrasti, prodati ili zloupotrijebiti podatke koji su kod njih pohranjeni.

■ Problem ovisnosti o jednom pru-žatelju programske podrške, tj. usluga (zbog nedostatka standarda o zapisu podataka i njihovoj razmjeni između različitih platformi).

S profesionalne strane nedostaci su: ■ Usvajanje novog načina razvoja

aplikacija. ■ Nije moguće jednostavno premje-

štati postojeće aplikacije. ■ Ne postoje standardi za: a) pove-

zivanje aplikacija (servisa) u „oblaci-ma” različitih proizvođača (ili čak istog proizvođača), b) razmjenu podatka, c) premještanje podataka i programske podrške iz „oblaka” jednog proizvođača u drugi.

■ Problem sigurnosti, odnosno po-vjerenja da „vlasnik oblaka” neće preu-zeti korisnike aplikacije, ukrasti podat-ke ili samu aplikaciju.

Pripremio Boris Marković n


Za ovu aktivnost, Centar je dobio visoke ocjene od Izvršne agenci-je za konkurentnost i inovacije

sa sjedištem u Briselu. Upravo to je ra-zlog zbog kojeg u ovom broju Infokoma želimo prezentirati ovu vrstu usluge, odnosno „uspješnu priču” koja će zasi-gurno podstaći i druge firme iz Bosne i Hercegovine da zatraže neku od usluga koje Centar pruža privredi.

Euro-info korespondentni centar BiH je u 2013. godini uspješno nastavio sa aktivnostima pronalaska inostranih poslovnih partnera za domaće firme. Do sredine oktobra 2013. godine od-govoreno je na ukupno 350 upita. Od toga je odgovoreno na 89 zahtjeva bh. preduzeća za pronalaskom poslovnog partnera u EU i 70 zahtjeva za podaci-ma bh. preduzeća od strane preduzeća iz EU. Odgovoreno je na 113 generalnih upita bh. preduzeća i 55 upita inostra-nih partnera Evropske preduzetničke mreže, kao i 23 upita institucija za po-dršku biznisu. U navedenom periodu, u bazu poslovne saradnje EEN je uneseno 37 profila bh. preduzeća. Odabrano je, obrađeno i objavljeno 90 profila ino-stranih firmi koje su zainteresirane za saradnju sa bh. firmama.

Iz statističkog izvještaja za aktiv-nosti zemalja uključenih u EEN mre-žu za 2011. i 2012. koji je dostavljen iz Evropske komisije u Briselu, navodi se da je Konzorcij EEN mreže u BiH ostva-rio natprosječne rezultate u području poslovne saradnje i odgovora na upite u odnosu na susjedne zemlje iz grupe ze-malja koje se ne finansiraju iz sredstava Evropske komisije.

U bazu poslovne saradnje u nave-denom periodu unesena su 63 profila bh. preduzeća. Prosječni broj unosa

konzorcija iz susjednih zemalja je 37. U navedenom periodu, odgovoreno je na 242 zahtjeva bh. preduzeća za pronala-skom poslovnog partnera u EU. Prosjek je 215 zahtjeva. Odgovoreno je na 166

zahtjeva za podacima bh. preduzeća od strane preduzeća iz EU. Prosjek je 132. Odgovoreno je na 240 općih upita. Prosjek je 201 upit. Navedeni podaci se odnose na rezultate Vanjskotrgovinske

EVROPSKA PODUZETNIČKA MREŽA

Pronalazak poslovnih partnera preko Euro-info korespondentnog centra VTK BiH

Događaji za privrednikePored poslovnog povezivanja firmi, Centar je u 2013. godini organizirao i nekoliko događaja za privrednike u vezi aktuelnih EU tema. Neki od njih su:

� Info-dan na temu nove EU Uredbe o građevinskim proizvodima koja se direktno odnosi na domaće proizvođače građevinskih proizvoda koji na-mjeravaju plasirati svoje proizvode na tržište Hrvatske, odnosno Evropske unije,

� Događaj na temu „Najčešće postavljana pitanja vezano za poslovanje u Republici Hrvatskoj/Evropskoj uniji“, koja se odnose na pitanja u vezi EORI broja, EUR 1 certifikata, te carina i kvota koje se trenutno koriste u trgovini između BiH i EU,

� Promocija Izvještaja Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine u procesu približavanja Evropskoj uniji,

� Poslovni susreti između kompanija iz Bosne i Hercegovine i Slovenije u okviru Međunarodnog sajma ZEPS 2013 u Zenici.

Euro-info korespondentni centar Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine je i u 2013. godini nastojao u što većoj mjeri iskoristiti mogućnosti koje pruža Evropska preduzetnička mreža (Enterprise Europe Network - EEN) u smislu pružanja konkretnih poslovnih usluga kako bi firmama omogućio pronalazak pouzdanih poslovnih partnera, prije svega, natržištu Evropske unije.

komore BiH, jer ostali partneri Konzorcija nisu bili uključeni u navede-ne aktivnosti.

Ostvarena saradnja

Nakon ankete o rezultatima poslovne saradnje ostvarene u prvom polugodi-štu 2013. godine, dobijeni su pozitiv-ni rezultati. Jedna od uspješnih priča je ostvarena saradnja bh. firme Fars Inox d.o.o. sa firmom Cordial d.o.o. iz Hrvatske. Početkom septembra, fir-ma Fars Inox d.o.o. je isporučila prvu pošiljku svojih proizvoda. Inače, Fars Inox se dugi niz godina bavi proizvod-njom sanitarnih armatura, a Cordial zastupanjem inostranih firmi i trgovi-nom na veliko i malo sanitarne opreme i namještaja, te nudi usluge trgovin-skog posredništva, franšiznog poslova-nja i joint venture partnerstva. Nakon odabira inostranih ponuda, EICC je prepoznao moguću saradnju sa nave-denom firmom iz Hrvatske, direktno stupio u kontakt s firmom Fars Inox i ponudio uslugu poslovnog poveziva-nja. Navedena firma je iskazala interes za saradnju, te su tako ove dvije firme

posredstvom usluga EEN-a direktno stupile u kontakt. Ovo je već druga po-slovna saradnja koju je firma Fars Inox ostvarila posredstvom EEN mreže. Prva poslovna saradnja ostvarena je sa fir-mom iz Slovenije početkom godine.

Također, obaviješteni smo od stra-ne konsultantske firme iz Bosne i Hercegovine kojoj smo proslijedili kon-takte bh. proizvođača namještaja da je sedam preduzeća s liste dostavljenih kontakata ostvarilo saradnju sa uvozni-kom namještaja iz Danske te da dina-mički plan isporuka zavisi od trenutnih potreba tržišta određenog proizvoda i da se trenutno isporučuje jedan kami-on sedmično iz Bosne i Hercegovine sa tendencijom rasta.

Istovremeno, pojedine bh. firme su uspostavile kontakte ali nas, budući da se radi o veoma kratkom periodu od trenutka dostave informacija, nisu mo-gle izvijestiti o konkretnim rezultatima. S druge strane, u nekim slučajevima nije došlo do uspostave poslovne saradnje, jer domaće firme nisu svojim kapaci-tetom mogle udovoljiti zahtjevima ino-stranih kompanija.

Bilo je slučajeva gdje smo obaviješte-

ni da nije uspostavljen kontakt između firmi, pri čemu smo direktno posredo-vali između firmi i već smo obaviješteni da postoje naznake za mogući izvoz.

Ipak, raduje nas činjenica da su pred-stavnici preduzeća koja su ostvarila sa-radnju, ali i onih koja do sada to nisu uspjela, naveli da podržavaju naše ak-tivnosti, da su zahvalni na dosadašnjoj saradnji i prijatno iznenađeni našom brigom za domaće firme, da cijene naš trud i da im je poznato da je pronala-ženje novih kupaca mukotrpan posao te da će nastaviti tražiti partnere za po-slovnu saradnju putem Euro-info kores-pondentnog centra VTK BiH/Evropske preduzetničke mreže.

Plan aktivnosti Centra u 2014. godini

Mala i srednja preduzeća (MSP) čine preko 90% privrednih subjekata Bosne i Hercegovine i generišu značajan dio bruto društvenog proizvoda države. Pored toga, neophodno je obezbijediti slobodno kretanje i sigurnost industrij-skih proizvoda, kako na tržištu Bosne i Hercegovine tako i na tržištu Evropske unije i drugih zemalja. Tom se prilikom posebna pažnja treba posvetiti primjeni odgovarajućih standarda i obezbijeđe-nju odgovarajućih certifikata, znakova koji se postavljaju na proizvod, poput CE znaka i sl. Za svaku privredu koja želi biti uspješna neophodno je da ra-zvija inovativni kapacitet i obezbijedi preduslove za tehnološki razvoj.

Planirane aktivnosti Euro-info kores-pondentnog centra će se u 2014. godini fokusirati na podršku preduzetništvu, malim i srednjim preduzećima i slobod-nom kretanju i sigurnosti industrijskih proizvoda, imajući u vidu potrebu za prevazilaženjem problema u području standardizacije i certificiranja.

Centar će u 2014. godini nastaviti da predstavlja Komoru u najvećoj svjetskoj mreži za podršku poslovanju, odnosno Evropskoj preduzetničkoj mreži (EEN) i značajan broj planiranih aktivnosti će se odvijati upravo u okviru EEN-a.

mr. Senad Hromić n


Poštovani čitaoci, putem Evropske preduzetničke mre-

že (EEN), čiji smo član, pruža nam se mogućnost da vam pronađemo odgova-rajućeg poslovnog partnera u inostran-stvu. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je putem Euro info kores-pondentnog centra BiH, kao jednog od svojih sektora, članica ove mreže od 2009. godine. Mreža broji preko 600 organizaci-ja u 51 zemlji, među kojima su sve zemlje Evropske unije.

U ovom broju Infokoma predstavljamo vam nove ponude za poslovnu saradnju. Riječ je o ponudama preduzeća iz razli-čitih zemalja koja su iskazala interes za pronalaskom poslovnog partnera u našoj zemlji.

Sve ove ponude dostupne su nam pu-tem baze poslovne saradnje mreže EEN kojoj imaju pristup sve članice ove mreže. Na taj način se pruža mogućnost i predu-zećima iz Bosne i Hercegovine da dostave ponude, koje će biti dostupne u ovoj za-jedničkoj bazi podataka.

Bilo da želite stupiti u kontakt s pre-duzećima čije ponude objavljujemo u na-stavku ili želite da se ponuda Vašeg pre-duzeća nađe u bazi podataka EEN mreže, molimo da nas kontaktirate putem e-mai-la: [email protected].

Ukoliko se odlučite da se ponuda Vašeg preduzeća objavi na EEN mreži, nakon ispunjavanja obrasca koji možete dobiti putem gore navedene e-mail adre-se, ponudu Vašeg preduzeća unosimo u bazu podataka poslovne saradnje mreže EEN, koja se dalje objavljuje u poslovnim magazinima ili internet stranicama centa-ra u zemljama u kojima tražite poslovnog partnera. Zainteresirana preduzeća se pu-tem centara u svojim državama obraćaju nama radi dobijanja podataka i na taj na-čin Vas direktno povezujemo s poslovnim partnerom. Ove usluge su u potpunosti besplatne.

Pripremile: Jadranka Stany i Stanislava Sorajić n

Poslovna saradnja

www.een.ba

EICC BiH PS 1 - oktobar 2013.Francuska firma specijalizirana za proizvodnju kuhinjskih alata i aparata za ugostiteljstvo (ketering) u potrazi je za dobavljačima sita i proizvoda od drveta. Firma traži kvalitetne materijale, proizvode od drveta (prirodna ili obojena bukva) i proizvode od nehrđajućeg čelika i aluminija.

EICC BiH PS 2 - oktobar 2013.Rumunski distributer i prodavač stomatološke opreme, sa velikim iskustvom u veleprodaji i maloprodaji, traži dobavljača. Firma nudi usluge distributera stomatološke opreme na rumunskom tržištu, distribuciju stomatoloških materijala, potrošnih materijala i dezinfekcionih sredstava.

EICC BiH PS 3 - oktobar 2013.Poljska firma koja se bavi trgovačkim posredovanjem, skladištenjem i distribucijom raznih proizvoda nudi posredničke usluge partnerima koji žele da plasiraju svoje proizvode na poljsko tržište. Također, pomaže partnerima da uđu na poljsko tržište. Firma distribuira suhe prehrambene proizvode, kafu, čajeve, rižu, tjesteninu. Nije poželjna roba sa kratkim istekom roka (gotova jela).

EICC BiH PS 4 - oktobar 2013.Britanska firma koja se bavi distribucijom građevinskih proizvoda i opreme za domaćistvo nudi se kao ekskluzivni distributer proizvođačima stepeništa, laminata, kuhinjske opreme, unutrašnjih drvenih vrata i proizvoda za krov (krovnih škriljaca i limova).

EICC BiH PS 5 - oktobar 2013.Danski proizvođač mašina za proizvodnju čokolade, pekarskih i konditorskih proizvoda traži dobavljače raznih dijelova, kao što su mjenjači, zavareni okviri, obrađeni dijelovi u tehničkoj plastici, obrađeni dijelovi od aluminija i nehrđajućeg čelika i tanke ploče od nehrđajućeg čelika.

EICC BiH PS 6 - oktobar 2013.Rumunska firma specijalizirana za proizvodnju i distribuciju kozmetike i parafarmakoloških proizvoda nudi usluge trgovačkog posredništva. Firma proizvodi i distribuira kreme za lice, meleme, ulja, puder od biljaka i biljnih ekstrakata, prirodne tonike, losione, pudere itd. Firma nudi usluge trgovačkog posredništva proizvođačima i trgovcima ove vrste proizvoda radi predstavljanja na rumunskom tržištu.

EICC BiH PS 7 - oktobar 2013.Slovačka firma traži proizvođače sportske, turističke i izviđačke opreme. Firma nudi usluge ekskluzivnog distributera na slovačkom i/ili češkom tržištu.

EICC BiH PS 8 - oktobar 2013.Britanska firma, veletrgovac brendirane hrane, pića, proizvoda za domaćinstvo i sredstava za higijenu je u potrazi za proizvođačima sličnih proizvoda radi distribucije u Velikoj Britaniji i šire. Ova firma je dobavljač glavnih diskontnih lanaca u Velikoj Britaniji i traži jeftine brendirane proizvode, kao što su sredstva za higijenu, čišćenje, hrana, orašasto voće, kafa, voda, stomatološki proizvodi, medicinski proizvodi, igračke, hardveri, tekstilni proizvodi, proizvodi za njegu kose i proizvodi za njegu beba.

EICC BiH PS 1 - novembar 2013. Hrvatska firma specijalizirana za veleprodaju, distribuciju, logistiku i skladištenje, nudi potencijalnim poslovnim partnerima usluge trgovinskog posredništva i prevoza/logistike. Prednosti koje ova firma nudi su: saradnja sa velikim brojem supermarketa, vlastito skladište od 450 m² na izvrsnoj lokaciji, 20 godina iskustva, vlastita mehanizacija i iskustvo u skladištenju i distribuciji za neke od najvećih supermarketa u Hrvatskoj. Od potencijalnog poslovnog partnera se očekuju pouzdanost, profesionalnost i interes za proširenje poslovanja u Hrvatsku.

EICC BiH PS 2 - novembar 2013. Firma iz Srbije specijalizirana za preradu drveta je u potrazi za proizvođačima stolarije koji su zainteresirani za distribuciju svojih proizvoda na srbijanskom tržištu. Firma je zainteresirana za širenje glavne djelatnosti i osnivanje distributivnog centra za Balkan i jugoistočnu Evropu. Od potencijalnog poslovnog partnera se očekuju iskustvo u navedenom području poslovanja, pouzdanost i interes za dugoročnu saradnju.

EICC BiH PS 3 - novembar 2013. Hrvatska firma specijalizirana za turističke djelatnosti koje uključuju iznajmljivanje objekata, izgradnju i upravljanje turističkim objektima je u potrazi za joint venture partnerstvom za daljnje projekte u izgradnji turističkih objekata. Firma nudi iskustvo i stručnost u oblasti turizma, povezanost sa turističkim agencijama i iskustvo u izgradnji novih objekata.Od potencijalnog partnera se očekuju znanje, kompetentnost, iskustvo u turističkom menadžmentu i spremnost za zajedničko ulaganje u izgradnju turističkih objekata na Jadranu.

EICC BiH PS 4 - novembar 2013. Poljska firma koja se bavi trgovinom na veliko i malo ručnih i električnih alata, mjernih alata, ljestvi, užadi, zatvarača, klinova, vijaka, brava i drugog alata je u potrazi za dobavljačima (proizvođačima i distributerima). Firma posjeduje vlastitu prodajnu mrežu, bavi se on-line prodajom i 20 je godina zastupljena na tržištu. Od potencijalnog poslovnog partnera se očekuju iskustvo, pouzdanost i poznavanje tržišta.

EICC BiH PS 5 - novembar 2013. Firma iz Velike Britanije nudi specijalizirane prodajne i marketinške posredničke usluge za oblast energetike, trgovine na veliko i malo, stručne službe, transporta i logistike, proizvodnje i građevinarstva. Ova firma ima veliko iskustvo u prodaji i marketingu, konktakte u svim navedenim granama i direktan pristup tržištu.

EICC BiH PS 6 - novembar 2013. Hrvatska firma koja se bavi veleprodajom lijekova i medicinskih uređaja zainteresirana je za pronalazak pouzdanog poslovnog partnera koji se bavi proizvodnjom lijekova koji nisu registrirani na hrvatskom tržištu, a za koje postoji potreba. Firma u potpunosti odgovara zahtjevima tržišta i u mogućnosti je pružiti kompletan paket usluga potencijalnom partneru: od regulatornih pitanja do distribucije i marketinga. Od potencijalnog poslovnog partnera se očekuju profesionalnost i stručnost.

EICC BiH PS 7 - novembar 2013. Firma iz Velike Britanije je zainteresirana za saradnju sa dobavljačima aluminijskih dijelova koji trebaju biti proizvedeni prema određenim specifikacijama. Isporuke materijala će varirati od 5.000 do 20.000 komada i isporučivat će se na mjesečnoj ili dvomjesečnoj osnovi. Od potencijalnog poslovnog partnera se očekuje spremnost na dugoročnu saradnju.

EICC BiH PS 8 - novembar 2013. Hrvatska firma specijalizirana za proizvodnju i ugradnju metalnih konstrukcija za izgradnju mostova i projektovanje i proizvodnju metalnih dijelova nudi joint venture i recipročnu proizvodnju. Firma je aktivna i u cestovnom teretnom prevozu i stoga nudi i transportne/logističke usluge. Firma ima odgovoran odnos prema svim zadacima i tehničkim zahtjevima, nudi fleksibilnost, profesionalnost i otvorenost prema idejama u korist uspješne saradnje. Od potencijalnog poslovnog partnera se očekuje spremnost za zajedničko ulaganje ili recipročnu proizvodnju, kao i spremnost na dugoročnu saradnju.

EICC BiH PS 9 - novembar 2013. Švedska firma je zainteresirna za saradnju sa proizvođačima čelika. Posjeduje odlične kontakte na švedskom tržištu, ima dugoročnu trgovačku perspektivu i proaktivan pristup prilikom pronalaženja proizvoda za svoje kupce. Od potencijalnog poslovnog partnera se očekuje proizvodnja proizvoda visokog kvaliteta te dugoročni angažman i interes za plasiranje proizvoda na švedsko tržište.

EICC BiH PS 10 - novembar 2013. Francusko preduzeće specijalizirano za „e-commerce” je zainteresirno za saradnju s računovodstvenim stručnjacima u Evropi radi podugovaračkih aktivnosti. Od potencijalnog poslovnog partnera se očekuju interes za dugoročnu međunarodnu saradnju i iskustvo u međunarodnom poslovanju.


PREDSTAVLJAMO

Petrol BH Oil Company d.o.o. Sarajevo je u Bosni i Hercegovini počeo poslovanje 1998. kao pred-

stavništvo, da bi ubrzo nakon toga 1999. postao društvo sa ograničenom odgo-vornošću u 100-postotnom vlasništvu Petrol d.d., Ljubljana. Sa ukupno 213 zaposlenih u BiH, obavlja glavne djelat-nosti trgovine na veliko i malo, te pro-daje tekućih i plinovitih goriva i srodnih proizvoda na mreži od ukupno 37 ben-zinskih stanica u BiH.

Razvijanje maloprodaje Petrola u BiH – trajno opredjeljenje!

Kao ključni momenat za kompaniju možemo uzeti uvođenje novih Q Max goriva u maju 2012. na svim benzinskim stanicama u BiH, koja po svojim speci-fikacijama nadilaze aktuelne evropske standarde na tom području i prilago-đena su zahtjevima tržišta – manjoj po-trošnji i većoj ekonomičnosti u vožnji, većoj efikasnosti i zaštiti motora vozila, te smanjenju emisije štetnih materija u okolinu. U dodatku, potrošačima u BiH u ponudi je i visokokvalitetan Petrol Q Max 100, koji dodatno jača Petrolovu poziciju u odnosu na konkurenciju na bh. tržištu.

Kvalitet, sigurnost, stabilnost i usmje-renost prema kupcu je Petrolovo trajno opredjeljenje, pa se shodno potrebama kupaca i uvode dodatni sadržaji, kao što je „Kancelarija na putu“. Od prije dvi-je godine, Petrol benzinske stanice su mjesto gdje kupci mogu dobiti usluge kopiranja, slanja faksimila i štampanja po veoma povoljnim cijenama, a na 17 benzinskih pumpi se nudi i korištenje

besplatnog bežičnog interneta. Od početka 2013. kupci su u mo-

gućnosti osigurati potpunu bezbjed-nost putem učlanjivanja u BIHAMK, te uz BIHAMK člansku karticu ostva-riti popust od 0,05 KM/po litri goriva i predahnuti od putovanja i uživati u Lavazza kafi bogatog okusa koja je svaki put odlična zbog kafe aparata postavlje-nih za njeno pripravljanje u sklopu uslu-ge „Kafa na putu“. Petrol je jedini lanac benzinskih pumpi u Bosni i Hercegovini koji u ponudi ima i ulaznice za različite društvene događaje kompanije Eventim, vodećeg evropskog distributera ulazni-ca za razne zabavne događaje uživo, jer svaka dodatna pogodnost znači i veće zadovoljstvo naših kupaca. Stoga kom-panija nastoji da izađe u susret i njiho-vim specifičnim zahtjevima.

Ponuda za pravna lica u BiHSva pravna lica u BiH imaju mogućnost korištenja Petrolove poslovne kartice kako u BiH tako i u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Kosovu. Kartica se može koristiti na preko 460 benzinskih servisa. Prednosti korištenja Petrolove kartice su odgođeno plaćanje, stroga kontrola troškova, kao i mnoge druge pogodnosti.

Planovi grupacije PetrolNamjera Petrol d.d. Ljubljana je da sve uspješno provedene aktivnosti u Sloveniji ubrzo prenese i na ostala tr-žišta, što podrazumijeva rješenja za zaštitu okoliša i širenje poslovanja na opskrbu plinom i strujom. Strateški plan razvoja za Petrol Grupu, za pe-riod 2010. - 2014., se implementira u skladu sa terminskim planom, a fokus je na ispunjavanju najviših standarda kvaliteta i razvoja koji se odnose na cjelovitost ponude energenata i modela „pogodnosti“ na benzinskim pumpama u jugoistočnoj Evropi. Ovom ponudom grupacija želi osigurati iznadprosječno zadovoljstvo klijenata.

Planovi Petrol BH Oil CompanyUključenost kompanije u bh. privredu je već prisutna kroz partnersku saradnju sa Elektroprivredom BiH, te aktivno uče-šće na veleprodajnom tržištu električne energije. Naglasak je i na konstantnom širenju asortimana i ponude na područ-ju automaterijala, maziva i motornih ulja, te uvođenje novih energenata.

Petrol BH Oil Company završa-va 2013. godinu kao drugi po veličini uvoznik naftnih derivata, a namjera je da se preko veleprodajne mreže počne sa snabdijevanjem cjelokupnog bh. tr-žišta, uključujući privredne subjekte, sa različitim proizvodnim pogonima, kvalitetnim gorivima i ostalim naftnim derivatima, poput mazuta, jeta, lpg-a, adblue itd.

Petrol BH Oil Company

58 INFOKOM – broj 58 – decembar/prosinac 2013. 59

60 INFOKOM – broj 58 – decembar/prosinac 2013.

Documents

Pdf. izdanje Infokoma