1

VERN’ovci EU „Medijske nade“ !

ROBERT KNJAZ:

Trudim se da mi zivot bude kao švedski stol

BREAKING ENTREPRENEURIAL:

Od Zagreba do dubaija!

N e w s l e t t e r V e l e u č i l i š t a V E R N ’

G o d i n a 6 | t r a v a n j 2 0 1 5 .

Erasmus+ program: THE 1001 Adventures of Syfou

Sport:

GIRL POWER!

25 godinaVERN’a

2

UVODNIK25 godina VERN’a

INterVjU s čelNIKOm eUrAsHe-a Johan Cloet: Sustav mora stvarati zapošljive i prilagodlive stručnjake

VerN’ovci eU„meDIjsKe NADe“Borna Kos: Kako me nezaposlenost mladih odvela u Strasbourg

sOcIjAlNO pODUzetNIštVOUspjeh „Dom“ projekta VERN’ovih studentica na prestižnom Hult Prizeu u Dubaiju

INterVjU s rObertOm KNjAzOmTrudim se gledati na život kao na švedski stol

erAsmUs prOgrAm - ImpOrtThe 1001 adventures of Syfou

gIrl pOWer!Renesansa ženskogsporta

05

06

10

12

22

28

38

Godina 6 travanj 2015.Newsletter Veleučilišta VERN’

3ImpresUmNakladnik:Grupa VERN d.o.o.Trg bana Josipa Jelačića 310 000 Zagreb

Za nakladnika:Branko Štefanović

Urednik:Tomislav Štuka

Urednički kolegij:Vanja Koljan, Marija Slijepčević, Kristijan Pakšec

Fotografije:Petar Vučetić, Krasnodar Peršun i ostali

Vizualno oblikovanje:Nataša HrustJasmina Bogdanović

Tisak:Intergrafika

04 BlIc VIJESTI

05 UVodNIK 25 godina VERN’a

06 INTERVJU S čElNIKoM EURASHE-aJohan cloet: Sustav mora stvarati zapošljive i prilagodlive stručnjake

08 5. SJEdNIcA SAVJETA VERN’a„Strategija obrazovanja“ i zapošljivost mladih

10 EU „MEdIJSKE NAdE“ - BoRNA KoS I ANdRo ANIćBorna Kos: Kako me nezaposlenost mladih odvela u Strasbourg

11 1. KoNGRES STUdENTSKIH UdRUGA

12 SocIJAlNo PodUZETNIŠTVoUspjeh „doM“ projekta VERN’ovih studentica na prestižnom Hult Prize natjecanju

14 ERASMUS PRoGRAM - ExPoRTFrom Erasmus with love

16 VERN’ ISlANd ScHoolMirisi, zlato i Mediteran

18 BIoS PRAKTIKoSS prakse na posao

20 MBA PRoGRAMFormatiranje europskoga poslovnog čovjeka

22 KNJAZ INoVATIVNIH TV FoRMITrudim se gledati na životkao na švedski stol

24 PRoMocIJA 2015Gaudeamus u lisinskom

26 AlUMNI SToRIESKrešimir dabo - komunikolog sa sluhom

28 ERASMUS PRoGRAM - IMPoRTThe 1001 adventures of Syfou

30 BREAKING ENTREPRENEURIAlPickbox - hrvatska videoteka 2.0

32 VERN’ FoRUMPaneli „Budućnost eura“ i „državne financije u funkciji razvoja RH“

34 START UP TutoTod - Vrtić 2.0

35 dUBRAVKo BlAćE GloBAlNI PoBJEdNIK cUSToMER SATISFAcTIoN UNIVERSITy AwARd NATJEčAJA

36 IZdAVAŠTVo Novo izdanje udžbenika Turizam i promet i prva digitalna izdanja nastavnih priručnika

38 GIRl PowER - RENESANSA žENSKoG SPoRTA NA VERN’u

Godina 6 travanj 2015.Newsletter Veleučilišta VERN’

39 AKK VERN’ viceprvak A2 lige

40 VERN’ SPoRTPreporođeni rukometaši u finalu sveučilišnog prvenstva

41 NoGoMETAŠI VERN’a VIcEPRVAcI EURoPE

42 oFF cATHEdRAGdje je nestao čovjek ili kako nas vidi bihevioralna ekonomija?

4

VERN’u dodIJElJEN MEđUNARodNI ESG cERTIFIKAT SUSTAVA oSIGURANJA KVAlITETE U oBRAZoVANJUUoči početka nove akademske godine, Veleučilištu VERN’ dodijeljen je međunarodni ESG certifikat (Standards and Guidelines for Quality Assurance in European Higher Edu-cation Area) za učinkovit, razvijen i funkcionalno ustrojen sustav osiguranja kvalitete u obrazovanju, koji se temelji na standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete u europskom prostoru visokog obrazovanja. Veleučilište VERN’ tako se našlo u biranom društvu od samo 11 vi-sokoobrazovnih institucija od 126 prijavljenih, koji su pre-ma kriterijima Agencije za znanost i visoko obrazovanje zadovoljili europske standarde kvalitete u obrazovanju. U ime VERN’a, certifikat je primio dekan prof. dr. sc. Vlatko cvrtila, koji je tom prigodom izjavio: „Zadovoljstvo nam je što smo primili ovaj certifikat jer on potvrđuje visoke ocjene parametara ključnih za provođenje obrazovnog pro-cesa po svim standardima koji studentima omogućuju stje-canje kvalitetnih znanja, vještina i kompetencija te još jed-nostavniju prohodnost kroz zajednički europski obrazovni prostor. ovo nije samo priznanje ustanovi, već mnogo znači i našim studentima jer znaju da studiraju na instituciji koja je procjenjivana europskim standardima, prema kojima je postigla visoke rezultate.“

KolEGA lUKA đURIć IMENoVANGlASNoGoVoRNIKoM PREdSJEdNIcE RHVERN’ov alumni luka đurić imenovan je glasnogovornikom novoizabrane predsjednice Republike Hrvatske Kolinde grabar Kitarović. Na položaj glasnogovornika predsjednice naš kolega dolazi s međunarodnim iskustvom u području gospodarstva, medija, politike i civilnog društva, koje je stekao kao zamjenik voditelja Ureda zaklade Konrad Adenauer u Zagrebu, za područje Hrvatske i Slovenije. Aktivno je angažiran i u radu „Zagrebačke inicijative“, gospodarskog think-tanka, koji okuplja stručnjake iz gospodarstva, medija i politike. luka je na VERN’u završio preddiplomski studij Ekonomije poduzetništva, diplomski studij Poduzetničkog menadžmenta i VERN’/U.B.I. među-narodni MBA program u Bruxellesu i Zagrebu. Praktično iskustvo stjecao je u Europskom parlamentu u Uredu tadašnje predsjednice Izaslanstva za Jugoistočnu Europu i predsjednice Savjeta VERN’a doris Pack.

MINISTAR MoRNAR NAGRAdIo NoGoMETAŠE VERN’a ZA IZNIMAN doPRINoS STUdENTSKoM SPoRTUNakon bronce na Europskom sveučilišnom prvenstvu 2013. u Malagi i srebrne medalje na Europskim sveučilišnim igrama u Rotterdamu 2014., naši su nogometaši više nego zasluženo nagrađeni godišnjom nagradom Hrvatskoga akademskoga sportskog saveza kao najbolji studentski kolektiv. Na prigodnoj svečanosti, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran mornar uručio je VERN’ovoj futsal momčadi nagradu za izniman doprinos razvoju studentskog sporta u RH.

VERN’ovci IMENoVANI U VodSTVo VIJEćA STUdENATA Student VERN’a Karlo Kolesar jednoglasno je izabran za novog predsjednika Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske, na mandat od godine dana.Izbor novog vodstva održan je na 15. sjednici Vijeća, na kojoj su imenovani i zamjenici novog predsjednika: Alen Softić (Veleučilište u Rijeci) i Tena Vujasin (Visoka škola Effectus). Zajedno sa svojim zamjenicima Karlo će idućih godinu dana predstavljati oko 45.000 studenata s visokih škola i veleučilišta u Hrvatskoj.osim Karla, još je dvoje naših studenata imenovano na važne funkcije - maja Krčelić na mjesto voditeljice Ureda za društvene aktivnosti i Filip mikić na mjesto voditelja Ureda za razvoj projekata i studentske udruge.

525 GodINA

VerN’aIza nas je 25 uspješnih godina. 25 godina u kojima smo prevalili put od iznajmljenoga dvosobnog stana i ureda u preuređenoj špajzi do vodećega hrvatskoga privatnoga visokog učilišta s 11 studija i nekoliko novih koji će uskoro ugledati svjetlo dana. U ovih četvrt stoljeća mnogo smo toga naučili i napravili, no ne umanjujući značaj prevaljenoga puta, ja sam ipak prije svega zagledan u budućnost jer - igra se nastavlja. da igra, jer, bez obzira na svu uloženu energiju u ovaj projekt i trud da iz dana u dan budemo bolji, i ma koliko to nekome bilo čudno, VerN’ je uvijek bio i mora ostati IgrA. ozbiljna igra, za nekoga lakša, za nekoga teža, nekome nažalost nedostupna, nekome možda i nezanimljiva, ponekad oštra, ponekad nježna, lepršava, … ali uvijek igra. Jer, sve što smo u životu učili, od puzanja do hodanja, govorenja do pjevanja, brojanja, čitanja, pisanja, risanja, računanja … najbolje nam je išlo uz ili kroz igru. Kreativnosti je najviše u dječjim vrtićima, nakon toga, što se manje igramo i postajemo smrtno ozbiljni, kreativnost, inovativnost, znatiželja … sve se to kontinuirano i drastično ruši. To pokazuju i ozbiljna istraživanja.

Branko Štefanović, predsjednik Upravnog vijeća VERN’a

I nobelovci se zapravo igraju. U uvodniku pret-hodnog VERN’uma pisao sam o studijskom posjetu helsinškom Sveučilištu Aalto, svjetskom autoritetu u području akademskog prožimanja dizajna, bi-znisa i tehnologije. Što da vam kažem: I-g-r-A-O-N-I-c-A, playground for adults, kako to ugledno sveučilište zove jedan od njihovih profeso-ra, dok se ja topim od dragosti i ponosa prisjećajući se davne vlastite prispodobe o lopati i lopti.

Za one koji je nisu čuli:Jačati muskulaturu možemo znojeći se s lopatom u ruci ili pak igrajući neku igru loptom. S lopatom će nam ubrzo biti muka, i ako baš ne moramo, odustat ćemo. S loptom zaigrani muku ne osjećamo i postižemo daleko bolje učinke. Isto je i s bildanjem uma. Neka VERN’ i dalje bude lopta. Nastavimo se kolegice i kolege igrati. I s ove, i s one strane katedre. Ali pritom nikada nemojmo zaboraviti: nema igre bez pravila!

čestitam nam svima jubilej.

UVODNIK

6

jOHAN clOet: sustav mora stvarati zapošljive

i prilagodljive stručnjake

Intervju s čelnikom eUrAsHe-a

Snažnije povezivanje tržišta rada i sustava visokog obrazovanja krucijalno je za prepoznavanje potreba gospodarstva, kreiran-je ishoda učenja prema stvarnim potrebama tržišta rada te kvalitetnije i sustavnije osposobljavanje studenata za uspješnu integraciju u svijet rada. Ujedno, ovakav pristup snažan je poticaj za osobno ostvarenje kroz proces samozapošljavanja i/ili uspješan nastavak akademskog obrazovanja i razvoja. To je samo dio poruka koje je prilikom svojega gostovanja u Za-grebu, na panelu Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH o tržištu rada i visokom (stručnom) obrazovanju, uputio johan cloet, glavni tajnik Europske asocijacije institucija u visokom obrazovanju (EURASHE), čiji je cilj promoviranje stručnoga visokog obrazovanja i osposobljavanja. U članstvu ove organizacije nalazi se 1.100 zasebnih i nacionalnih in-stitucija u više od 20 zemalja.

Koja je osnovna zadaća i uloga eUrAsHe-a?Mi smo, kao prvo, lobistička organizacija koja se zalaže da stručno visoko obrazovanje u Europi bude prepoznato kao sa-mostalni sektor, relevantan u visokom obrazovanju. Više je opravdanih razloga za to, a jedan od najvažnijih je da sus-tav visokoga stručnog obrazovanja osposobljava studente za zapošljivost (employability). A zapošljivost znači puno više od samog pronalaska zaposlenja. To znači da naši studenti moraju biti u mogućnosti djelovati i prilagođavati se stalnim društvenim, tehnološkim i tržišnim promjenama. Jedino u što možemo biti sigurni da se nikada neće promijeniti jest da će se promjene uvijek događati.

Pod zapošljivosti mislim na razvijenu sposobnost uspješne prilagodbe novim situacijama, novim tehnologijama, novim zanimanjima, novim metodologijama, inovacijama... Mi lobi-ramo među 47 članica potpisnica bolonjske deklaracije, ali i među članicama EU u Vijeću Europe da naš sektor postane prepoznat kao relevantan sektor visokog obrazovanja. druga je naša uloga da služimo kao servis, odnosno pomoć i podrška našim članovima. To činimo kroz razne projekte kojima, primjerice, razvijamo kriterije kvalitete i izvrsnosti te kojima potvrđujemo opravdanost i smisao postojanja ovih institucija u kontekstu koristi za gospodarstvo, znanost i društvo. Radi-mo i na brojnim drugim projektima, u suradnji s Europskom komisijom i drugim institucijama.

stručni ili sveučilišni studiji - za što se studenti više opredjeljuju?Stručno i klasično visokoškolsko obrazovanje moraju biti partneri i međusobno se nadopunjavati. U mnogim zemlja-ma s binarnim sustavom visokog obrazovanja, više se stu-denata školuje na stručnim studijskim programima, nego na sveučilišnim studijskim programima. Iako jedna precizna bro-jka ne postoji, jer nemaju sve članice EU, a ni potpisnice Bo-lonje binarni sustav obrazovanja, ugrubo možemo reći kako se u većini država koje imaju binarni sustav oko jedne trećine studenata školuje na sveučilišnim, a dvije trećine na stručnim studijskim programima.

„zapošljivost ne znači pronalazak posla, nego sposobnost uspješne prilagodbe novim situacijama, tehnologijama, zanimanjima, me-todologijama i inovacijama“, ključne su riječi iz intervjua johan

cloeta, tajnika europske asocijacije institucija u visokom obrazo-vanju (eUrAsHe), koji objavljujemo u ovom broju VerN’uma.

tijekom svoje bogate karijere gospodin cloet obnašao je i funkciju poslovnog direktora najvećega flamanskog sveučilišta thomas more

u Antwerpenu u belgiji. Razgovarao: Vanja Koljan

7

je li prema vašim saznanjima odabir sveučilišnog ili stručnog studija u korelaciji sa stopama zapošljivosti? Potrebno je istaknuti kako 70% diplomanata koji završe stručne studije nalazi posao u roku unutar šest mjeseci od dana diplomiranja. To je izrazito visoka stopa u odnosu na stopu zapošljivosti diplomanata sa sveučilišnih studija. Jedan je od razloga visoke zapošljivosti i poticanje studenata na stručnim studijima na obavljanje stručne prakse i svojevrs-noga pripravničkog staža.Razvijanje suradnje s tržištem rada zadaća je i naše asoci-jacije, ali i posebnost sustava stručnoga visokog obrazovanja. Tu prvenstveno mislim na poticanje studenata na odlazak na stažiranje, jer podaci pokazuju da 30% studenata nakon stažiranja ostaje raditi u kompanijama u kojima je stažiralo. Plod te međusektorske suradnje je i uključivanje poslodavaca u razvoj kurikuluma te u savjetničke odbore, kako bi studijski programi bili prilagođeni potrebama gospodarstva. Treba istaknuti da obrazovne institucije i kompanije mogu puno naučiti jedne od drugih, a zadovoljavati međusobne potrebe mogu samo ako se dobro poznaju. To se na poslovni model obrazovnih institucija održava na četiri razine: upravljačkoj (uključivanje predstavnika iz svijeta rada u rukovodeće struk-ture, ispitivanje zadovoljstva tržišta vašim diplomantima, uključivanje čelnika kompanija u nastavni proces), obra-zovnoj (kako vaš kurikulum odgovara na potrebe tržišta), istraživačkoj (kroz suradnju na projektima istraživanja i raz-voja, posebice s malim i srednje velim tvrtkama) i doprinosu društvenom razvoju (dijeljenje znanja s drugim sektorima i društvenim skupinama).

Na koji način bolonjski sustav korespondira s potrebama gospodarstva?Navest ću vam dva primjera na temelju kojih je vidljiv utjecaj Bolonje na gospodarstvo. Prvi je zapošljivost, jer se u ovom sustavu puno veća važnost pridaje stručnom visokom obrazo-vanju i stjecanju iskoristivih znanja i vještina pomoću kojih će se studenti uključivati u svijet rada. drugi aspekt je inkluzija u visokom obrazovanju, jer je jedan od glavnih ciljeva Bo-lonje podizanje razine znanja i stručnosti mladih, za što je svakako potrebno privući njihov interes za visoko obrazovanje te smanjiti stopu drop-outa. Mnoge zemlje nisu bogate prirod-nim resursima poput nafte, dijamanata ili zlata, ali sve imaju najvažniji resurs, a to je ljudski mozak.

Kad sagledamo sve trendove u društvu i gospodarstvu, kakvi su mladi potrebni europi za daljnji uspješan rast i razvoj?Europi trebaju diplomanti koji će nakon završetka studija imati dvije najvažnije stvari: dobar teorijski (i praktični) background, ne samo u području svojega budućeg zanimanja, već u mnogo širim okvirima, te izrazito razvijene tzv. „soft skills“, među koje spadaju i sposobnost učenja, strast za poslom, odgovornost i savjesnost jer su takve vještine i dalje među najvažnijima iz perspektive poslodavca. Kombinacija ova dva seta vještina može nas izvesti iz krize.

panel o visokom obrazovanju i tržištu rada - studenti ugovorili suradnju s tvrtkamaU prostorima HUP-a održan je panel pod nazivom „trend-ovi u povezivanju tržišta rada s visokim (stručnim) obra-zovanjem - eU/rH“, koji su organizirali Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola RH i Hrvatska udruga poslodavaca.Uvod u diskusiju bila su izlaganja Jasminke Martinović, di-rektorice granskih udruga HUP-a, Karla Kolesara, VERN’ova studenta i predsjednika Vijeća studenata te Ankice Paun Jar-allah, ravnateljice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.Poseban gost panela na poziv Vijeća studenata bio je Johan cloet, glavni tajnik Europske asocijacije institucija u visokom obrazovanju (EURASHE), a u diskusiji su također sudjelovali prof. dr. sc. Ružica Beljo lučić, pomoćnica ministra znanos-ti, obrazovanja i sporta, prof. dr. sc. Vlatko cvrtila, dekan VERN’a, Petar lovrić, predsjednik HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika te mr. sc. Mislav Balković, predsjednik

HUP-ove Udruge poslodavaca u obrazovanju.Johan cloet istaknuo je da se u ekonomski najrazvijenijim članicama EU poslodavci s mladima počinju povezivati već u srednjoj školi, a visoka učilišta usko su vezana uz tržište rada i njegove potrebe. Naglasio je kako se Hrvatska treba ugledati na takve sustave, ako želi dugoročno i sustavno riješiti prob-lem nezaposlenosti mladih, podići razinu njihove zapošljivosti i podići konkurentnost vlastitoga gospodarstva.Predstavnici Vijeća studenata odlučili su i sami inicirati surad-nju između poslovnog sektora i studenata te su stoga nakon panela potpisani sporazumi o suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca, Institutom za razvoj obrazovanja, Hrvatskom obrtničkom komorom, a ranije i s Ministarstvom rada i mi-rovinskog sustava. Ugovore je ispred Vijeća studenata VIVŠ-a potpisao njegov predsjednik Karlo Kolesar.

8

„strAtegIjA ObrAzOVANjA” I

zApOšljIVOst mlADIH

5. sjednica savjeta VerN’a

Značaj Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, ali i demokratskog dijaloga o njezinim mogućim prilagod-bama koje su nužne za budući društveni i gospodarski raz-voj Hrvatske, te izazovima implementacije, potvrdila je i činjenica da su na sjednici, uz članove Savjeta VERN’a, sudjelovali i tada aktualni predsjednik Republike prof. dr. sc. Ivo josipović, ministar obrazovanja prof. dr. sc. Vedran mornar, prof. dr. sc. Neven budak, posebni savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske za zna-nost i predsjednik Nacionalnog operativnog tijela za izradu Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije te michael teutsch, voditelj odjela za razvoj politika i analize po državama pri Glavnoj upravi za obrazovanje i kulturu Eu-ropske komisije. Sjednicu je otvorila Doris pack, predsjednica Savjeta VERN’a i donedavna predsjednica odbora za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta.

Predsjednik Josipović u svojem je izlaganju podržao pri-vatnu inicijativu u visokom obrazovanju, naglasio važnost kontrole kvalitete u tom sustavu te dodao da oko pitanja obrazovanja, konkurentnosti i gospodarskog razvoja mora postojati jači društveni konsenzus.

„Moramo poticati privatne inicijative u visokom obrazo-vanju jer time potičemo i promjene na sveučilištu. Mo-ramo poticati izradu dugoročnih projekcija tržišta rada

i povećati suradnju visokog obrazovanja i gospodarstva kako bi smanjili disparitet na tržištu rada. U svjetlu re-formi, možda bi trebali preispitati i binarni model te se okrenuti specijalizaciji sveučilišta“, izjavio je predsjednik Ivo Josipović.

Ministar Mornar govorio je o izazovima u financiranju vi-sokog obrazovanja i tome kako bi Strategija kod tih iza-zova mogla biti od pomoći.

„Hrvatska trenutno za znanost izdvaja 0,6% BdP-a, a prosjek EU je oko 2%. Strategijom je do 2020. planirano povećanje izdvajanja na 6% BdP-a, a ako to želimo postići svake godine moramo izdvajati milijardu kuna više za obrazovanje“, upozorio je ministar Vedran Mornar.

Savjetnik premijera Neven Budak naglasio je važnost pro-matranja Strategije u kontekstu cijele obrazovne vertikale te važnost povezivanja obrazovnog sustava i gospodarskog sektora.

Uvodne materijale za diskusiju o pozicioniranju hrvat-skog obrazovanja u okruženju EU-a te zapošljivosti mla-dih u kontekstu strategije Europa 2020., prezentirala je predsjednica Savjeta doris Pack. Svoj osvrt na prijedlog Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije RH iznijeli su dr. sc. boris jokić, znanstveni suradnik na Institutu za

tjedan dana nakon što je u saboru u listopadu prošle godine izglasana strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije rH, na

Veleučilištu VerN’, na 5. sjednici savjeta VerN’a okupili su se visoki predstavnici države, visokoobrazovnog sustava i europske komisije

te brojni ugledni uzvanici iz gospodarskog i diplomatskog života, kako bi o strategiji diskutirali u kontekstu dokumenta europa 2020.

i problema zapošljivosti mladih.

9

društvena istraživanja i član Nacionalnoga operativnog ti-jela za izradu Strategije, prof. dr. sc. Vlatko cvrtila, de-kan VERN’a te branko štefanović, predsjednik Upravnog vijeća VERN’a. „očekivanja od Strategije su velika jer ona mora doni-jeti promjenu obrazovne paradigme. To se odnosi na jače povezivanje obrazovanja i potreba tržišta rada te obra-zovanja i ukupnog razvoja društva. Sustav mora poticati učenje koje će studente usmjeravati prema razvoju znanja i vještina koje su tražene na tržištu rada i koje su u okvirima društvenih potreba, a smatram da su upravo stručni studiji na veleučilištima i visokim školama puno bliži tom novom konceptu“, izjavio je dekan Vlatko cvrtila.

„Na privatnim visokim učilištima u EU studira u prosjeku 35% studentske populacije, a u Hrvatskoj tek oko 7%. Up-ravo je privatni sektor taj koji je u Hrvatskoj prvi prepoznao vrijednosti bolonjskog procesa i kvalitetnoga stručnoga vi-sokog obrazovanja. Ujedno, on je segment gospodarstva koji kontinuirano intenzivira ulaganja u razvoj te ključne poluge za postizanje europskog cilja od 40% visokoobrazovanog radno aktivnog stanovništva“, istaknuo je Branko Štefanović.

Uvodna izlaganja o modelima financiranja visokog obrazo-vanja na primjerima Hrvatske i Finske održali su mr. sc. Ninoslav šćukanec, direktor Instituta za razvoj obrazo-vanja i stručnjak u području razvoja politika visokog obra-zovanja te njegovog financiranja, te prof. dr. sc. jouko Havunen, član Savjeta VERN’a, donedavni profesor na Sveučilištu Vaasa i direktor levón instituta za razvoj edu-kativnih tržišno orijentiranih projekata.

opći je zaključak Savjeta da je donošenje strateškog do-kumenta za hrvatsko obrazovanje svakako korak napri-jed prema primjeni pozitivnih međunarodnih standarda, posebice u segmentu planiranja buduće obrazovne poli-tike. Međutim, Strategiju je potrebno nastaviti razvijati sukladno novim zahtjevima tržišta u kontekstu daljnjega gospodarskog razvoja Hrvatske i jačanja međunarodne konkurentnosti.

10

Kako me nezaposlenost mladih odvela u

strasbourg

eU „medijske nade“ - borna Kos i Andro Anić

Kao i svi studenti, bacim ponekad oko na natječaje, nagradne igre ili mogućnosti

za praksu o kojima VERN’ informira svoje studente. Slučaj je htio da sam ot-

vorio obavijest o natječaju Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i Europskog

parlamenta pod nazivom “medijske nade”. Zadatak je bio snimiti jednominutni video na temu “Koji su najveći izazovi pred mladima u Europskoj uniji?” I sekunda je bila dovoljna da se zaključi kako je pri vrhu top ljestvice izazova - nezaposlenost. I tako sam odabrao temu i među prvim se “lastama” prijavio na natječaj koji je otvoren tijekom cijele ove godine. Svakog se mjeseca pred natjecatelje postavlja druga tema, a pobjednici pu-tuju u Strasbourg na zasjedanje Europskog parlamenta i dobiva-ju priliku za intervju s jednim od hrvatskih europarlamentaraca. U snimanju jednominutnog videa pomogla mi je kolegica iz grupe Matea Talajić. Kako smo prolazili centrom Zagreba u potrazi za dobrim mjestom za snimanje, tako su nastajale i izmjene u tekstu koji sam pripremio kako bih ga “ispričao u kameru”. Nakon sni-manja slijedila je montaža te postavljanje videoklipa na youtube i slanje na e-mail adresu stručnog žirija. I eto, moj video odabran je kao najbolji, a ja sam postao prvi pobjednik natječaja. Nakon što su me nazvali iz ureda Predstavništva EK u Zagrebu i objasnili mi detalje nagradnog putovanja te intervjua koji tre-bam napraviti s eurozastupnikom toninom piculom, jedva sam dočekao dan kada ću uskočiti u avion za Strasbourg, jednu od prijestolnica demokracije i europskog zajedništva.

Strasbourg je glavni grad pokrajine Elzas (fr. Alsace, njem. El-sass) na istoku Francuske, poznate po rodama i vinu. Iako naj-manja pokrajina u cijeloj Francuskoj, Elzas je važno sjedište eu-

ropske demokracije jer se ovdje nalaze Vijeće Europe, Europski sud za ljudska prava i Europski parlament.Nakon što sam se u Zagrebu ukrcao na avion koji me je prebacio do Frankfurta, presjeo sam na brzi vlak do Strasbourga i ostao ugodno iznenađen dobrom prometnom povezanošću Njemačke i Francuske. Kada izađete iz strasburške glavne željezničke pos-taje, prvo uočavate mješavinu njemačke i francuske arhitekture i kulture življenja. Vrijedi spomenuti da je stara jezgra grada pod zaštitom UNESco-a. Kroz cijeli grad prolazi pet tramva-jskih linija, a vožnja tramvajem omogućuje razgledavanje ci-jeloga centra. Kada sam prvi puta došao pred Europski parlament, ostao sam iznenađen kako zgrada izgleda; u isti mah strogo, ali i otvore-no prema ljudima koji u nju žele ući i upoznati se s idejom i životom Europske unije. Baš u to vrijeme, glavna tema u ci-jeloj Francuskoj, ali i u Europi bio je napad na redakciju lista charlie Hebdo. I osiguranje u zgradi Parlamenta bilo je znatno postroženo. Atmosfera i izjave na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta bile su u znaku tog događaja, a zaključak je bio da nikakav napad neće uništiti jednu od glavnih snaga Europske unije, slobodu govora.dio sjednice proveo sam u sobi za novinare i vidio kako se izvještava sa sjednica Parlamenta i drugih tijela. Na svim računalima lijepo piše: ”Novinar može sjesti za bilo koje računalo, osim u slučaju da je poznato da tamo već sjedi stariji novinar, tada Vas molimo da poštujete starijeg kolegu“. Stalno sam razmišljao i mjerkao neću li uprskati stvar i nehotice sjesti na nečije mjesto. Sljedećeg dana imao sam intervju s našim eurozastupnikom Toni-nom Piculom iz SdP-a. Mjesto našeg susreta bila je zastupnička kantina. U mnogočemu, Europski je parlament izvrsno organi-ziran i uređen, no nema šanse da se tamo može popiti dobra kava. Intervju s našim europskim zastupnikom bio je vrlo ugodan. Pričali smo (naravno) o napadu na charlie Hebdo, o neza-poslenosti mladih, o prvoj godini hrvatskog članstva u EU-u i mnogočemu drugome. Nakon intervjua zaputio sam se u razgledavanje grada. Prva pos-taja Trg Republike, Place de la République. Na njemu se nalaze Gradska vijećnica, Nacionalna biblioteka i Nacionalno kazalište. U sredini je park sa skulpturama i fontanom. Strasburška je katedrala posebna po tome što je napola dovršena, ima samo lijevi toranj i nešto malo desnoga. Katedrala je izgrađena u 15. stoljeću i isprva je imala dva tornja, no kada

Piše: Borna Kos, student preddiplomskog studija Novinarstva

Nakon prva dva kruga natječaja europ-skog parlamenata „medijske nade“,

možemo konstatirati da VerN’ov studij Novinarstva proizvodi prvoklasne multi-medijalne novinare. borna Kos i Andro

Anić svojim su jednominutnim videourad-cima impresionirali žiri i zaslužili put na sjednice europskog parlamenta u

strasbourgu. Kako je sve skupa izgledalo iz perspektive jednog od njih, možete

pročitati u tekstu koji slijedi.

11

se desni srušio, nisu ga ponovno podizali. U katedrali se mogu vidjeti vitraji starih majstora, a posebna je atrakcija Astronomski sat koji, osim sati, pokazuje i mjesece te dane u tjednu. likovi na satu pomiču se svakih sat vremena, što je još jedan detalj koji ga čini zanimljivim.

Ako u Strasbourgu poželite kupiti suvenir, računajte na rode u svim izdanjima jer one su zaštitni znak pokrajine Elzas. Što se kafića i restorana tiče, opet se moram vratiti na kavu - naručite li kavu s mlijekom, dobit ćete mnogo vode, nešto kave i par kapi mlijeka. Miješanje kulturnih utjecaja jedna je od čari Strasbourga. To se ponajviše ogleda u arhitekturi. ljudi su otvoreni prema stran-

Na VERN’u je tijekom ožujka, u organizaciji Udruge studenata VERN’a, održan 1. kongres udruga studenata RH pod nazivom „od studenta do lidera“. Sudionike skupa - studente, ugledne predavače, poduzetnike i predstavnike gospodarsko-političkog života - pozdravila je mr. sc. Višnja Grozdanić, VERN’ova prodekanica za studije koja im je poželjela dobrodošlicu te zanimljivu i uspješnu diskusiju. Kongres je bio namijenjen studentskim udrugama koje aktivno rade na promicanju studentskih aktivnosti, organiziraju različite projekte te brinu o interesima studentske populacije. Svrha Kongresa bila je razmjena iskustva mladih proak-tivnih studenata. organizatori kongresa pobrinuli su se da studentima osiguraju zanimljiv i raznovrstan program, koncipiran u dva predavanja i panel diskusije. Uvodno predavanje održala je Mirela Holy, saborska zastupnica, predsjednica oraha i predavačica na VERN’u. U sklopu panel diskusiji sudjelovali su dario Šafarić (VERN’ov alumni i direktor marketinga u tvrtki Media-Soft), luka Abrus (poduzetnik i predavač na VERN’u) i Saša cvetojević (poduzetnik, Insako d.o.o), dok je panel moderirao željko Kardum. Glavna tema panela bila je kako mladi mogu svoje ideje pretvoriti u konkretne projekte, s kakvim poteškoćama su se suočavali panelisti kada su počinjali sa svojim poduzetničkim pothvatima i kako te probleme izbjeći. Završno predavanje održao je Zdravko Kedžo, predavač na VERN’u i član Program-skog vijeća HRT-a. U okviru predavanja, prezentacija i panel diskusije zaključeno je kako je znanje najdragocjeni-ji resurs kojim mladi raspolažu te da se dodatnim angažmanom u studentskim udrugama i na raznim projektima razvijaju znanja i vještine koje su vrlo značajne za uspješno integriranje u svijet rada nakon završetka studija. Kako bi se potaknula proaktivnost studenata, u sklopu kongresa održano je i natjecanje za najbolji studentski projekt u 2013./2014. g. udruga koje su sudjelovale u radu kongresa. Prema procjeni stručnog žirija sastavljenog od panelista, prvo mjesto osvojila je Udruga športske rekreacije podravskih studenata s projektom „Show-derica“, kojim se želi vratiti jezero Šodericu na turističku kartu Hrvatske. U organizaciji kongresa sudjelovali su VERN’ovi studenti Matea Grbac, Magdalena Prša, Vedran Kalinić, Julija Krivačić, Ivan Kapulica, Mia Mikulek, Karlo Kolesar, Maja Krčelić, Borna Kos i Matea Filipović. Voditeljica projekta bila je Morana Kiš.

Andro Anić, druga VerN’ova eU medijska nadaAndro Anić, student prve godine Novi-narstva na VERN’u, pobjednik je druge “runde” natječaja. Tema njegovog vide-orada bio je program Erasmus, odnosno razmjena studenata na području Eu-ropske unije. Tijekom svojeg boravka u Strasbourgu kolega Anić intervjuirao je hrvatsku eurozastupnicu Ivanu Maletić (HdZ). „Strasbourg ću pamtiti po čistoći i ure-dnosti i zanimljivom spoju tradicional-noga i modernog, a u Europskom parla-mentu najviše me se dojmila novinarska soba i TV studio“, rezimirao je Andro svoj boravak u Strasbourgu.

„Od studenta do lidera“ - 1. KoNgRES STUDENTSKiH UDRUga RH

cima, samo što im, kao i u cijeloj Francuskoj, engleski nije jača strana. Trude vam se objasniti kuda trebate ići ili što posjetiti, no više praktičnih rezultata donijet će vam Google. Putovanje u Strasbourg i čitavo “strasburško” iskustvo pomoći će mi u karijeri novinara - upoznao sam strukturu, funkcioniranje i atmosferu Europskog parlamenta, razgovarao s našim europarlamentarcem koji je vrlo upućen u europska zbivanja, upoznao sam grad na čiji svakodnevni život uvelike utječe upravo činjenica da je uz Bruxelles i luxembourg jedna od tri “prijestolnice” Europske unije. Natječaj „Medijske nade“ traje cijelu godinu i svakako vam preporučam da se prijavite - možda pobijedite i putovanjem u Strasbourg doživite zabavno i korisno isksutvo.

UspjeH „DOm“ prOjeKtA VerN’ovih studentica na prestižnom

Hult prize natjecanju

socijalno poduzetništvo

Kako pronaći rješenje za jedan od najvećih svjetskih problema - obrazo-vanje djece u sirotinjskim četvrtima, tzv. urbanim slamovima? odgovor na ovaj globalni izazov ponudile su VERN’ove studentice Iva Focht, Klara glavač lisinski i marina petrović, koje su nastupile u regionalnom fi-nalu globalnog natjecanja Hult Prize održanog u dubaiju. Na ovom student-skom natjecanju na svjetskoj razini sudjeluju studenti s najprestižnijih svjetskih sveučilišta, poput Harvarda, oxforda, Stanforda, yalea, london School of Economics, itd., a naše su studentice bile prve VERN’ove pred-stavnice koje su ikada nastupile na Hult Prizeu.„Na natjecanje se prijavilo 22.000 timova, a u regionalnoj konkurenciji u finalu od 64 tima iz brojnih zemalja poput Italije, Ujedinjenog Kraljev-stva, Indije, Pakistana, Bangladeša i onih s Arapskog poluotoka, postigle smo odličan plasman te nastavljamo s prezentacijom svog projekta na online challengeu. Nadamo se da ćemo u tom krugu osvojiti priliku za natjecanje s najboljim finalistima ove jeseni u New yorku, tako da nastavljamo s razvojem, prema preporukama međunarodnog

žirija i šeika Mohammeda, koji nam je dao jasne smjernice i ohrabrio nas“, pojasnila je nam je Iva ishod natjecan-ja. Iako se u dubaiju nisu izravno pla-sirale u finale, za njih priča nije gotova jer novu šansu za odlazak na finale u New york i borbu s najboljima imaju kroz online challenge. Stoga su sve snage usmjerile u razvoj ideje i dobru prezentaciju online žiriju.No, niti ondje ne nedostaje konkuren-cije, komentirala je Iva: „Konkuren-cija nam može biti bilo koji tim koji se nije plasirao u top šest timova re-gionalnih natjecanja koja su se odvijali u Bostonu, San Franciscou, londonu, dubaiju i Šangaju. Nadamo se da će ih se prijaviti što više jer razvijanjem so-cijalno poduzetničkih ideja i poslovnih modela razvija se i svijest o potrebi istih. Svaki tim zapravo ne plasira ideju samo Hult Prize natjecanju, već otvara mogućnost da drugi investitori i fundacije uvide potencijal određene ideje. društveno odgovorno poslovanje sve se više integrira u vodeća svjetska poduzeća, pa vjerujemo da će njihovi predstavnici prepoznati ono što i same studije pokazuju - 1 američki dolar investiran u predškolsko obrazovanje djece rezultira povratom investicije od

7 do 13 američkih dolara.“ „Mi smo u dubaiju bile jedini tim iz jugoistočne Europe i baš zato želimo ostaviti traga s ovim projektom. doM pokušava riješiti cjelokupni problem predškolskog obrazovanja u urbanim slamovima. Naša uloga nije uloga od-gajatelja ili volontera, već tzv. „mid-dle mana“ koji poboljšava i učvršćuje postojeći sustav. doM web platforma ima za cilj integrirati sve osobe i in-stitucije koje su na bilo koji način pov-ezane s ovom tematikom, kao i raz-vojem našeg proizvoda, koji bi trebao riješiti problem nedostatka infrastruk-ture u urbanim slamovima“, objasnila nam je Klara.U prezentaciji projekta jasno su istaknule i njegove šire društvene ko-risti, poput stvaranja novih radnih mjesta u lokalnim sredinama, poti-canja razvoja izoliranih manjih zajed-nica, suzbijanja segregacije, promocije pristupa nacionalnim obrazovnim uslugama te dostupnosti predškolskog odgoja u svakoj zajednici. ozbiljnost u pristupu i namjerama definitivno su potvrdile izradom detaljnoga financij-skog plana i listom partnera projekta, među kojima su UNdP, IKEA, dHl, VERN’ i mnogi drugi.

plasman u regionalno finale Hult prizea natjecanja posvećenog poticanju socijal-nog poduzetništva, veliko je priznanje i ohrabrenje projektu naših kolegica marine

petrović, Ive Focht i Klare glavač lisinski. U oštroj konkurenciji timova s prestižnih svjetskih sveučilišta, njihov „DOm“ projekt, namijenjen rješavanju problema edu-

kacije siromašne djece izborio se za svoje mjesto pod suncem.

Piše: Vanja Koljan

„Prijavu projekta na nastavak natjecanja, tzv. online challenge sugerirao nam je i sam šeik, koji je bio u našoj komisiji. Uputio nas je kako da doradimo svoj proizvod i naznačio da smo njemu osobno jedan od ToP3 projek-ta na natjecanju. Poručio nam je da ne odustajemo i da nastavimo s razvojem, a mi to već i činimo. Pozivamo i vas da nas potražite na Facebooku, pod doM Impact Social Enterprise“, poručila je Marina. S obzirom na komplek-snost projekta zanimalo nas je od kuda im uopće ideja za tako nešto. Kao „glavnog krivca“ odmah su navele „dragu profesoricu gordanu Ćorić“, koja je prepoznala njihove kvalitete i međusobno ih povezala. „Nas tri se ranije nismo poznavale. okupila nas je profe-sorica ćorić i baš joj zbog toga želimo posebno zahvaliti, jer je bila uporna i strpljiva s našim timom te uvidjela kvalitete i potencijale na kojima vrijedi raditi. do ideje nismo došle odmah, već kroz preispitivanje, brainstorm-ing, istraživanje tržišta i predstavljanje projektnog izazova drugim stručnjacima. Nas se tri volimo šaliti da doista malo toga imamo zajedničkog, no to smo odlučile pret-voriti u prednost.“ Tako su si nadjenule i posebne nadimke kroz projekt, pa je Marina social bumblebee, Klara re-search prodigy, a Iva entrepreneurial Virtuoso. Naime, Marina već otprije broji uspjehe u „zelenim projektima“ i razna poznanstva u svijetu NGo-a. Klara, osim što je izvrs-na novinarka sa širokim spektrom znanja, istovremeno je i diplomirana fizičarka, neumorna u istraživanju prirodnih znanosti. Treća, Iva, mlada je poduzetnica s iskustvom u natjecanjima razvoja poslovnih modela i obožava izazove. Kakav tim!

DOm projektcilj je projekta inovativnim poslovnim modelom poboljšati umreženost postojećih sudionika u rješavanju problema obrazovanja djece u urbanim slamovima, koristeći pri tom obnovljive izvore energije. ciljna su skupina NGo-i, udruge i poduzeća koja se bave radom s djecom i predškolskim obrazovanjem, a kra-jnji su korisnici roditelji i skrbnici. DOm web platforma osnažuje i unapređuje rad postojećih organizacija, njihovo umrežavanje, razmjenu informacija i know-howa. S druge strane, DOm inovativni proizvod rješava problem nedostatka prostora za edukaciju roditelja i skrbnika te njihovo zajedničko druženje. Mul-tifunkcionalna edukacijska infrastruktura - DOm kupola - preko dana služi kao igralište, a poslijepodne kao centar za izvođenje edukacijskog programa i drugih aktivnosti. Napravljena je od recikliranih materijala i ima integrirane solarne ćelije.

Propozicije Hult Prize natjecanja detaljnije nam je pojasnila članica ogranizacijskog odbora tena pick, inače alumni VERN’a.„Hult Prize odvija se svake godine u tri faze. Timovi se prvo pri-javljuju za sudjelovanje, a ove ih je godine na globalnoj razini bilo više od 22 tisuće. organizacijski odbor zatim odabere 50-tak timova za svako regionalno natjecanje: Šangaj, dubai, london, Boston i San Francisco. Sva se regionalna finalna natjecanja odvijaju na isti dan u ožujku i tada timovi prolaze kroz prelimi-narne prezentacije pred sucima, a finalnih šest timova prezentira isto popodne pred sucima i publikom. Pobjednički tim iz svake regije u rujnu putuje na clinton Global Initiative Forum u New york, gdje će se održati globalno finale. Pobjednicima iz regiona-lnih finala također će se pridružiti i šesti tim, pobjednik online natjecanja, u kojem se trenutno natječu i kolegice s VERN’a.“Zadatak je naših studentica na online challenge natjecanju os-misliti crowdfunding kampanju i njome prikupiti sredstva za svoj projekt. osam timova koji prikupe najviše sredstava ulaze u drugi krug, u kojem ih čeka evaluacija stručnjaka i izbor naj-boljeg tima. U kratkim crtama Tena nam je opisala i svoj karijerni put nakon završetka studija na VERN’u: „Nakon VERN’a upisala sam mag-isterij iz društvenog poduzetništva na HUlT International Busi-ness School u londonu, a nakon diplome preselila sam se u dubai. Sa suprugom, koji je i regionalni direktor Hult Prizea za Bliski Istok i Afriku, vodim tvrtku Sustainability Platform, koja radi na projektima socijalnog poduzetništva, društveno odgovornog poslovanja i nevladinih udruga.“

tena pick - alumni VerN’a u organizacijskom odboru HUlt prizea

13

From erasmus with love

erasmus+ program - export

„Prije polaska na put, prijatelji su mi rekli: Kada jednom posjetiš Pariz, uvijek mu se želiš vratiti. I bili su u pravu. Grad je predivan i pun velikih mogućnosti. Pariz je grad u kojem vrlo lako možeš napredovati, i na poslovnom i na obrazovnom planu. A ja sam tamo otišla upravo zbog ovoga drugog“, sumirala je svoja iskustva naša studentica Iva božinović s pred-diplomskog studija Novinarstva. Kroz Erasmus+ program za poticanje međunarodne mobilnosti, ona je šest mjeseci studirala na pariškom fakulte-tu l’École des métiers de la communi-cation - EFAP, a znanje i iskustvo koje je tamo stekla u profesionalnom će joj životu znatno koristiti.

je suis charlie!“Program studiranja bio je odlično koncipiran tako da smo naučena zna-nja odmah primjenjivali u praksi. Radi-li smo na mnogim projektima u kojima smo otkrivali vlastitu kreativnost, pro-ducirali ideje i razmišljali i diskutirali o idejama drugih kolegica i kolega, s obzirom na to da je većina projekata zahtijevala timski rad. Pritom je, kao i u mnogim drugim situacijama, stalna

konverzacijska praksa uistinu najbolji način s a v l a d a v a n j a

nepoznatih riječi i usavršavanja znanja stranog jezika”, priča Iva. Ipak, jedan je događaj obilježio njezin boravak u Parizu i to, kaže, nikada neće zaboraviti. „Napad na satirički tjed-nik charlie Hebdo dogodio se nedale-ko od moga stana. Uz svu tragediju, ogorčenje i strah tih dana, najviše me ispunio osjećaj solidarnosti i spoznaja o važnosti obrane ideala slobode go-vora, što sam doživjela kao ogromno ljudsko i profesionalno iskustvo. Time smo se Pariz i ja dodatno i posebno povezali za sva vremena te stoga i da-nas često kažem: Je suis charlie!“A iako nitko drugi od naših „putnika po svijetu“ nije imao ovakvih iskusta-va, sigurni smo da su se emotivno vezali uz sredinu u kojoj su boravili, jer su ih nova poznanstva, nove kulture i običaji obogatili za cijeli život.

„svi smo u prvi tren zbunjeni“„Iskustvo življenja u stranoj zemlji, upoznavanje novih ljudi i različitih kultura te studiranje na stranom jeziku, glavna su pozitivna iskustva s Erasmusa“, sažela je studentica elena Kanaet sa studija Ekonomije poduzetništva svoje dojmove boravka na međunarodnoj razmjeni u Pragu.

„Studirala sam na sveučilištu Jan Amos Komensky i pohađala kolegije iz marketinške komunikacije, po-vijesti nacionalne ekonomije, osobnog menadžmenta te engleskog i ruskog jezika, kao i kolegij koji se u origanalu zvao Firemni kultura a etika podnika-ni, teorie mezinarodnich vztahu.“Iako priznaje da joj je po dola-sku u Prag okruženje bilo pomalo zbunjujuće, što zbog uzbuđenja, a što zbog neizvjesnosti, s novim je kole-gama brzo našla zajednički jezik, jer kako i sama ističe: „Svi mi studenti na razmjeni zapravo se osjećamo jedna-ko. Uglavnom nikoga ne poznajemo te imamo potrebu upoznavati nove ljude, što kod kuće ne činimo često jer imamo svoj krug bliskih osoba.“S kolegama na razmjeni posjetila je i okolne države poput Njemačke, Nizozemske i Belgije, a novostečena poznanstva planira iskoristiti za bolje upoznavanje njihovih kultura te svaka-ko u poslovne svrhe, ako se za tim ukaže prilika.

„Kontinentalni“ semester pohađala je i kolegica matea Filipović, koja je u austrijskoj prijestolnici, Beču, bila na razmjeni istovremeno s više od 70 stu-denata iz cijeloga svijeta. Izloženost intenzivnoj multikulturalnoj komu-nikaciji omogućila je Matei da se susretne s nevjerojatnom količinom

Piše: Vanja Koljan

I ove akademske godine brojni VerN’ovi studenti i studentice koriste mogućnosti erasmus+ programa za studiranje i boravak tijekom

jednog semestra na nekom od fakulteta u inozemstvu. Od pariza do Ankare, od praga do portugala, od bruxellesa do rima... semestar u

inozemstvu uvijek je uzbudljivo i obogaćujuće iskustvo.

raznovrsnih iskustava i upozna nove kulture. Stručna znanja s diplomskog studija Računovodstva i financija odlučila je upotpuniti multidiscipli-narnim setom kolegija iz različitih područja.„Slušala sam kolegije International Financial Management, Project Man-agement, German language (B1), Fi-nancial English, Real Estate, Social Media i leadership. Na fakultetu su me oduševila predavanja profesora koji su samo zbog nas doletjeli iz Australi-je, Kanade i Miamija, kako nam ne bi samo prenijeli vrijedna znanja, već i pokazali da svijet nikada nije bio pove-zaniji. Stečeno iskustvo i nova znanja pomogla su mi da se u daljnjem razvo-ju svoje karijere usmjerim na poslove vezane uz Europsku uniju, integracije poduzeća i kompanije s međunarodnim podružnicama“, rezimirala je svoj Erasmus semestar Matea. Ako ne možeš protiv većine, pridruži im se Kako je već ranije spomenuto, učenje stranih jezika definitivno je velika prednost Erasmusa, a da je tome tako možda nam najbolje može potvrditi naša kolegica petra raukar, koja je, budući da su kolege na razmjeni slabo razumjele engleski, počela učila portu-galski, ali i španjolski. „Studirala sam jedan semestar na Es-cola Superior de Turismo e Hotelaria u portugalskom gradu Seia. Na srod-nom studiju turizma pohađala sam ko-legije Financial Management, Finan-cial Accounting, Marketing, Tourist

Marketing, Markets and International Tourism, Spanish I/II, Professional Practice, Portuguese language I/II, Planning and development in Tourism, organizational Behavior, organiza-tional Management, Politics and Eco-nomics of Tourism, English IV te Soci-ology of leisure and Tourism.“dodala je kako Portugal definitivno nije zemlja u kojoj studenti mogu očekivati da će ljudi govoriti engleski jezik, pa čak niti studenti ili profeso-ri. Upravo zbog toga, komuniciranje s profesorima, izvršavanje student-skih dužnosti, kao i prisustvovanje nastavi bilo je itekako izazovno te se upravo zbog toga tako stečeno znanje dulje pamti. „Sigurna sam da će mi to u mom zanimanju, ali i bilo kojem budućem poslu znatno koristiti. Možda nije sve uvijek idealno kao što zamisli-mo, ali ovo me iskustvo naučilo mnogo stvari koje će mi kasnije u životu sigur-no dobro doći - privatno ili profesional-no. osim toga, stekla sam prijateljstva za koja sam sigurna da će dugo trajati, upoznala sam običaje, kulturu, jezik, nove okuse… život u drugoj državi pridonio je da postanem samostalnija i zrelija, a naučila sam i drugačije gle-dati na stvari i snalaziti se u različitim situacijama.“

tursko-hrvatska poslaZa razliku od kolega koji su studirali i učili kako se snalaziti u akadem-skom i privatnom životu, naš kolega Karlo tašler sa studija Novinarstva morao se snalaziti i plivati u različitim poslovnim situacijama, u pregovorima između turske gospodarske komore i tvrtki u Hrvatskoj. Karlo je naime, preko Erasmus+ programa odradio međunarodnu studentsku praksu u tur-skoj Gospodarskoj komori u Ankari. „Radio sam u odjelu Europske unije, a glavni mi je zadatak bio uspostav-ljanje suradnje s tvrtkama u Hrvatskoj, koje bi ponudile praksu ankarskim studentima koji žele obaviti stručnu praksu u Hrvatskoj. Program se zvao ‘yeni iş tecrübeleri için Ankara plat-formu’, što znači Ankarski konzorcij za nova poslovanja“, objasnio nam je

Karlo. dodao je kako se na početku morao priviknuti na grad koji ima više stanovnika od cijele Hrvatske, ali su mu u tome uvelike pomogle njegove kolege iz Komore. „Vjerujem da sam u Komori i izvan nje ostvario mnoge kontakte i poznanstva koja bi mi jed-nog dana mogla biti od velike koristi, naročito prilikom pokretanja vlastitog posla. Ipak sam radio u organizaciji u kojoj je registrirano 60 tisuća poduzet-nika.“ Bez obzira na međusobne razlike u akademskim iskustvima, gradovi-ma u kojima su boravili, znanjima i vještinama koje su stekli ili kultura-ma koje su upoznali, ova petorka di-jeli zajedničko mišljenje kako bi svaki student i studentica, kojemu se pruži prilika, trebao otići na međunarodnu razmjenu jer ih ona privatno i pro-fesionalno obogaćuje, pruža im pri-like za promjene i širi mrežu njihovih međunarodnih kontakata.

16

mirisi, zlato i mediteran

VerN’ Island school

VerN’ Island school na Visu svakog je proljeća i jeseni mjes-to održavanja nekoliko ciklusa izbornih kolegija za polaznike VerN’ovih studija. jedinstveni viški ambijent, opuštena at-

mosfera, nekonvencionalni obrazovni koncept, zanimljiva te-renska i iskustvena nastava te brojni izvannastavni sadržaji, čine boravak na Visu vrijednim životnim iskustvom koje na-

dilazi klasične akademske standarde.

„Po meni bi se program „otočkih kolegija“ definitivno trebao proširiti na sve studije i sve izborne predmete za koje postoje uvjeti za održavanje na otoku Visu. Studenti boravak na Visu doživljavaju kao neku vrstu životnoga i akademskog team buildinga. U Zagrebu su studiranje i nastava samo jedan segment života, dok na Visu sve pola-zi od nastave, ali nastave koja se odvija u jednoj sasvim opuštenoj i neklasičnoj atmosferi. Nastavni su sadržaji na otoku nekakva središnja točka iz koje se granaju sve ostale aktivnosti i čitav taj uvjetno rečeno „kolektivni život“ u kojemu po mojim zapažanjima studenti silno uživaju. Izmještenost iz nekakve svakodnevne kolotečine, upućenost studenata i predavača jednih na druge, bez distrakcija sa strane, drugačija uloga profesora, fokusiranost studenata na proširene nastavne sadržaje, veći naglasak na njiho-vom samostalnom radu, odgovornosti za sebe i suradnju s kolegama iz grupe daju studiranju na Visu jednu sasvim novu dimenziju koja je rezultirala sjajnim prezentacijama i praktičnim radovima naših studenata, ali i obiljem za-bavnih anegdota i situacija kojih će se vjerojatno sjećati do kraja života. Sve u svemu, jedan nezaboravni radni matu-ralac.“, opisala nam je svoja impresije s viških izbornih kolegija profesorica Ivana Vrhovski.

Profesorica gordana Ćorić boravila je sa svojom grupom studenata u viškom centru krajem ožujka: „Bilo je vrlo za-nimljivo pratiti promjene koje su se događale kod stude-nata: nakon silaska s broda, svi su na temelju iskustava s

ljetovanja mislili da znaju sve što bi trebalo znati o otoku i životu na otoku.

Kako je vrijeme odmicalo, i kako smo, zahvaljujući gos-tima - iskusnim poduzetnicima, doznavali sve više o specifičnostima života na otoku, a i sami prolazili kroz to, iskusivši nedjeljno poslijepodne sa zatvorenim dućanima i restoranima, nedostatak velikog broja usluga koje u Zagre-bu uzimamo zdravo za gotovo, kišu na otoku koja nemilice lijeva, ali i prelijepe sunčane dane, proljetne mediteranske mirise i morsko plavetnilo, počeli smo uviđati svu težinu, kompleksnost, ali i ljepotu života i rada na otoku.“

što o svome boravku na Visu misle studenti možete saznati iz nekoliko kratkih „razglednica“.

„Vis je otok koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim, a mi smo se u to uvjerili čim smo pristigli u višku luku. otok, koji nas je očarao svojom netaknutom prirodom, kristalno čistim morem, ali i vojnim tunelima i bodljikavim žicama, teška smo srca napustili nakon tjedan dana nezaboravnog druženja i učenja na posve jedinstven način. No, sve što je lijepo kratko traje, a nama jedino preostaje radosno iščekivati ponovni susret. Svim studentima koji budu u prilici posjetiti Vis i tako sudjelovati u otočnoj terenskoj nastavi, od srca preporučujem da to i učine.“ Nora bašić

17

Intenzivni ciklus izbornih „otočkih kolegija“ u VerN’ Island school

„Na Visu su nas dočekali oblaci i hladno vrijeme, ali su kolegice i mene otočani toplo dočekali. Tjedan na otoku je brzo prošao uz rad na projektu i terensku nastavu danju te ugodna druženja s kolegicama i ko-legama do kasno u noć.“ Katarina zjalić

„Terenska nastava na Visu bila je izrazito zanimljiva i edukativna. Slušajući kolegije Inovativnost poduzeća i Upravljanje projektima posebno su mi bila interesantna gostujuća predavanja lokalnih po-duzetnika s kojima smo konkretno, na primjerima iz prakse, mogli

raspravljati o prednostima i ma-nama koje donosi život na otoku te načinima na koje su uspjeli realizira-ti svoje poduzetničke projekte.Iznenadila me upornost i inova-tivnost pojedinaca, kao i njihovi po-gledi na budućnost. Mali poduzet-nici u ovakvom okruženju uistinu su pravi dokaz da svatko od nas uz trud i energiju može realizirati svoju ideju. No, potpora zajednice uvijek je dobrodošla.“ luka Katić

„Boravak na Visu imao je puno pozi-tivnih aspekata. Naučili smo puno novih i korisnih stvari iz prve ruke

od samih poduzetnika koji borave i rade na otoku Visu. Nastava je puno otvorenija, a atmosfera na nasta-vi vrlo prijateljska. ono što me se najviše dojmilo je to što smo u tjedan dana boravka na otoku Visu svi bili jedna mala obitelj, upoznali se puno bolje s kolegama i upoznali kolege koje nismo imali prilike upoznati u dosadašnjem studiranju. Zbližili smo se, družili i razmjenjivali iskustva, što akademska, što životna. Popri-mili smo pravu višku „politiku“, a to je “pomalo”, i uživali u sporom i lijepom životu na biseru Jadrana.“ Nikolina turković

Najnoviji ciklusi izbornih „otočkih kolegija“ za VERN’ove studente održani su u ožujku i u travnju u VERN’ Island School (VIS) na otoku Visu. U terminu od 15. do 28. ožujka u VIS-u su se izmijenile tri grupe studenata. Prva je grupa polazni-ka na Visu slušala predavanja na kolegijima govorničke vještine (dr. sc. ozana Ramljak) i Odnosi s javnošću (doc. dr. sc. Ivan Tanta). Studenti su tijekom svojeg boravka pos-jetili i predstavnike gradske uprave s kojima su razgovarali o razvoju otoka, a organizirali su i okrugli stol na temu odnosa s javnošću. druga je grupa studenata slušala kolegije promocija (Ivo duboković, mag. oec.) i Upravljanje prodajom (mr. dijana Vuković), a posjetili su i Viški HIB te Vinariju lipanović. Za treću grupu studenata održana su predavanja na kolegijima Inovativnost poduzeća (mr. sc. Gordana ćorić) i Upravljan-

je projektima (Karolina Horvatinčić, MBA), a gostujuća pre-davanja u centru su im održali Toni Bunčić (Poljoprivredna zadruga Podšpilje i Poljoprivredni obrt Poje), gosti iz udruge SVIMA, Pino Vojković (turistička agencija Alternatura), damir Radica (PTo Bakhus), predstavnik proizvođača vina Roki’s te Učenička zadruga ISSA.U prvom dijelu travanjskog ciklusa (12.-18. 04.), dvije grupe polaznika „otočkih kolegija“ na Visu su slušali kolegije Up-ravljanja ljudskim potencijalima (Ivana Vrhovski, prof.), Umijeća poslovnog pregovaranja (dr. sc. Saša Petar), Os-obnih financija (dr. sc. Milan Vukičević) i revizije (Velimir Vučinić, univ. spec. oec.).Za svaku je grupu osim brojnih neformalnih sadržaja bio or-ganiziran i prigodni program izvannastavnih aktivnosti koji se sastojao od jedrenja, vožnje kajaka te military rute.

18

s prAKse NA pOsAO!

bios praktikos

Stručna praksa samo je završni korak koncepta praktične nastave na stručnim studijima. do tada studenti odrade mnogobrojne praktične, nastavne i izvannastavne aktivnosti koje obogaćuju i proširuju njihova životna i profesionalna iskustva, i daju im, danas neophodnu, konkurentnost. U mogućnosti su prisustvova-ti brojnim manifestacijama i stručnim skupovima, kao i izvan-nastavnim sadržajima na kojima se imaju priliku susresti i razgo-varati s osobama iz gospodarstva, politike i javnog života, a dio nastave nekih kolegija održava se i u živopisnom mediteranskom ambijentu VERN’ Island School na otoku Visu. Mnogobrojni su i posjeti institucijama poput Vlade RH i Europskog parlamenta. S druge strane, terenska nastava je svakodnevnica i dobar dio nastavnih sadržaja usvaja se izvan predavaonica, naročito na turističkim studijima i studiju Novinarstva, gdje su studenti dobar dio vremena na terenu - u raznim redakcijama ili na turističkim manifestacijama, u posjeti hotelima i turističkim zajednicama. Uz sve nabrojano, postoji naravno i „službena“ praksa, koja je obavezan dio nastavnog programa svih 11 studija.

O KOmUNIKAcIjI I DrUštVeNO ODgOVOrNOm pOslO-VANjU U cOcA-cOlI Zahvaljujući dugogodišnjoj i uspješnoj suradnji VERN’a i coca-cole HBc Hrvatska, studenti su i ove godine dobili mogućnost odrađivanja stručne prakse u njihovu odjelu za komunikacije i odnose s javnošću. “S VERN’om uspješno surađujemo već ne-koliko godina. Studenti su u okviru prakse bili raspoređeni na različite administrativne poslove, pomagali su u dnevnoj poslovnoj korespondenciji s poslovnim partnerima, pripremi tekstova za naše internetske stranice te pripremi i provedbi društveno odgovornih projekata u zajednici. VERN’ovi su studenti prepoznatljivi po odgovornosti, motiviranosti i brzoj prilagodbi radu u dinamičnome okruženju, a zahvaljujući stečenom dobrom stručnom predznanju brzo se uključuju u radne procese, što nije uvijek slučaj s kandi-datima koji pristižu na studentsku praksu.”, kazao nam je igor Ćutuk, rukovoditelj odnosa s javnošću coca-cole HBc Hrvatska.

prAKsA U prestIžNOj mArKetINšKOj AgeNcIjI brUKetA&žINIĆA da nekada i terenska nastava može izazvati veliko oduševljenje i biti odskočna daska za praksu u željenoj tvrtki, dokaz su kolege Filip Dobrović i Barbara Boban s Ekonomije poduzetništva: „Bila je zima i padao je snijeg. Mi, studenti 3. godine EP-a uputili

smo se zajedno s profesorom Borisom Juričem na tradicionalnu terensku nastavu u reklamnu agenciju Bruketa&žinić u okviru predmeta Marketing plan. Pronašli smo lokaciju, popeli se do ulaznih vrata, ušli i - ostali spuštenih vilica, barem kolegica Bar-bara Boban i ja. Upijali smo svaku riječ, promatrali svaki detalj u interijeru i duboko u sebi osjećali kako nas od tog trenutka za-nima samo jedno - dobiti stručnu studentsku praksu u agenciji.“, prepričao je svoj prvi dolazak u agenciju kolega dobrović. Nakon što su ispeglali životopise i napisali molbe, zaista su i primljeni na praksu u account odjel agencije Bruketa&žinić.

prAKsA KrOjeNA premA INteresImA stUDeNAtASlična su iskustva i studentice 3. godine studija Novinarstva ivane Sirovine: „Profesorica koja vodi obaveznu medijsku praksu potrudi-la se da odradim praksu tamo gdje sam najviše htjela, u emisiji Provjereno. ivana Paradžiković bila nam je gost predavač na nasta-vi te je svojom osobnošću, nastupom, znanjem i karizmom učinila da još više zavolim istraživačko novinarstvo, njezin rad i njezinu emisiju. činjenica da ću učiti od meni najbolje novinarke pokazuje da se snovi zaista ostvaruju”, istaknula je Ivana.Mnogi studenti nakon prakse pronađu i zaposlenje. dokaz je stu-dentica turizma andrea ožegović, koja danas radi kao PR & Mar-keting Assistant u Esplanade Zagreb Hotelu: „Najljepša zgrada u Zagrebu, s najsunčanijom terasom - to je bila moja percepcija hotela Esplanade prije nego što sam započela tromjesečnu prak-su u odjelu prodaje i rezervacija. Nakon samo nekoliko tjedana stvari su se znatno promijenile; naučila sam dosta o 90-godišnjoj povijesti hotela, profesionalna i srdačna komunikacija s gostima postala mi je posve normalna, a sve ono što sam učila na VERN’u konačno sam mogla i praktično primijeniti, od rada u opera sis-temu do izrade različitih izvještaja i pomaganje u svakodnevnom radu svojih kolega. Nakon prakse postala sam dio Esplanadinog tima, što me čini ponosnom i sretnom. Imam osjećaj da se trud na Veleučilištu isplatio i da sam posao dočekala spremna i s kvalifi-kacijama koje su bile potrebne.“

prAKsA U INOzemstVUobavezna stručna praksa može se odraditi i u inozemstvu, u sk-lopu Erasmus+ programa, a tu je mogućnost iskoristio i student Karlo Tašler, koji je praksu odradio u turskoj Gospodarskoj ko-mori u Ankari o čemu više možete pročitati u tekstu o našim stu-dentima na međunarodnoj razmjeni.

Piše: Marija Slijepčević

Obrazovanje stečeno u predavaonicama nije jedino s čime studenti VerN’a izlaze na tržište rada i započinju svoju karijeru. problem-

ska, praktična, a sve više i iskustvena nastava, kao i suradnja s poslodavcima i tržištem, okosnica je čitavog VerN’ova obrazovnog koncepta. No, nije samo stručna praksa koja se održava u posljedn-

jem semestru svakog od 11 VerN’ovih studija - „praksa“.

19

„mANIFestAcIjsKA“ prAKsAobavezna stručna praksa može biti i pri-godna, manifestacijska. Nekoliko stude-nata je i ove godine uključeno u rad Fes-tivala tolerancije, manifestacije čiji je glavni cilj prenošenje znanja o holokaus-tu te promicanje tolerancije i spremnosti na međusobno razumijevanje na regio- nalnoj razini. Neki su studenti uključeni u rad volonterski, a jedna od njih je Hana Marija Skerlev: „S obzirom na to da sam tek na prvoj godini studija, željela sam krenuti od samog početka, odnosno vo-lontirati na ‘osnovnim’ aktivnostima koje mi omogućuju da sudjelujem u realizaciji zanimljive i poticajne kulturne manifes-tacije. Htjela sam na samom početku svojeg studiranja odnosa s javnošću dobiti priliku komunicirati s ljudima iz različitih sfera društvenog života, naučiti ponešto o samoj komunikaciji i odnosu među ljudima koji djeluju sa sličnim ili istim interesima. Mislim da nikad nije prerano za stjecanje iskustvo u onome što vas zanima, a segment komunikacije s ljudima, kao i pripomoć u organizaciji, ono je što bih željela ponijeti kao vrijed-no iskustvo s prve godine studija.“

b.Net, NeWs bAr, meDIA serVIs, HIltON...Monika Mrvelj s Ekonomije poduzetništva praksu je radila u B.netu: „Posao je veoma poučan, zato što svatko tko je radio takvu vrstu posla, drastično podigne svoju granicu strpljivosti i to-lerancije, koja je po mome mišljenju pokretač svega što radimo. Kada sam došla u B.net očekivanja su mi bila da ću poboljšati komunikaciju i naučiti prilagođavati tok razgovora s nekom os-obom njezinom karakteru. Sve što sam očekivala zaista se i ostvarilo. Znanja iz marketinga koja sam stekla na studiju

uvelike su mi pomogla u prodaji.“andrijana Tunjić sa studija Ekonomije poduzetništva praksu je odradila na por-talu News Bar, nastavivši suradnju i na-kon odrađene prakse. „dobila sam iznim-nu priliku sudjelovati i promatrati proces stvaranja kreativnog sadržaja. Nije lako voditi ovakav projekt i pri tome paziti na poslovnu i kreativnu stranu priče. danas je News Bar sinonim za političku satiru i inteligentan humor. Zahvalna sam što mi se pružila ovakva prilika jer od studenog 2014. i ja sam postala član News Bar obitelji.“„Zahvaljujući fantastičnoj radnoj atmos-feri i genijalnim kolegama iz front-end odjela, moja praksa u tvrtki Trikoder d.o.o. bilo je zbilja dobro iskustvo. Zahvaljujući znanju i odličnoj pripremi sa studija te iskustvu koje sam stekao na praksi u Trikoderu, danas uživam radeći upravo posao na koji su me VERN’ i Trikoder usmjerili. Preporučio bih praksu u Trikoderu svim budućim studentima koji imaju interesa za razvoj kompleksnih in-ternetskih sustava jer znanje i iskustvo koje sam tamo stekao zbilja je neprocje-njivo.“, govori o svojoj stručnoj praksi Edi Smajić sa studija Poslovne informatike.A dobre dojmove dijele i mentori u tvrt-kama koji su zaduženi za studente. “od samog otvorenja Hotela doubleTree by Hilton Zagreb na obaveznu praktičnu nastavu primamo učenike nekoliko srednjih škola u Zagrebu turističko-ugostiteljskog smjera, a s VERN’om smo započeli uspješnu suradnju 2014. g. do sada smo na obaveznu praksu primili pet studenata s VERN’a i odradili on-the-job opera i Micros treninge/prezen-tacije za studente. U ožujku 2015. za-poslili smo jednu studenticu VERN’a koja je kod nas odradila svoju obaveznu praksu tijekom 2014. Barbara je za-poslena u odjelu Rezervacija na poziciji

agenta u Rezervacijama. S obzirom na kvalitetu obrazovanja koju VERN’ nudi, izvanredne studente s kojima smo se do sada imali prilike susresti te odličnu dosadašnju suradnju, vrlo rado nastav-ljamo s vama učiti i raditi.”, komenti-rala je Petra Starčević Human Resources Manager hotela.Silvija Londero, direktorica i glavna ure-dnica, Media servisa surađuje s našim studijem Novinarstva: “Najslušaniji radijski sustav u Hrvatskoj (Antena Za-greb, Narodni radio, Enter Zagreb, Me-dia servis i Mega produkcija) u prošloj i ovoj godini primio je više desetaka studenata VERN’a na praksu. Studenti su sudjelovali u procesima proizvodnje radijskih vijesti i ostalih programskih sadržaja, a upoznali su se i s drugim sastavnim elementima radijskog pro-grama, poput glazbe, marketinga, audio produkcije i multimedijskih platformi. Vrlo smo zadovoljni angažmanom i in-teresom koje studenti VERN’a poka-zuju tijekom prakse. Većina njih je ne-koliko dana nakon dolaska samostalno i uspješno obavljala postavljene zadatke, pa čak i terenska snimanja. Studenti pokazuju želju za savladavanjem novih znanja i vještina, a mi smo sretni što im kao najmoderniji radijski sustav u Hrvat-skoj to možemo i omogućiti.“

Sva ova raznovrsna iskustva dio su važnoga formativnog procesa koji mla-dim ljudima omogućuje spoznajnu širinu i priprema ih za uspješno funkcioniranje u stvarnom poslovnom svijetu.

20

FOrmAtIrANje europskoga poslovnog čovjeka

mbA program

„MBA program nam je dao jednu širinu. Širinu u smislu poznavanja poslovnih običaja u drugim kultura-ma na globalnoj razini, a s druge strane, širinu u smislu spremnosti za snalaženje u različitim situaci-jama u poslovnom svijetu i kvalitet-nog uvida u to gdje i kako možemo pronaći stvari koje će nam možda trebati.“, govori nam o svojim do-jmovima s MBA programa kolega Ivan mrazović.

„Radili smo na case studyjima i primjerima koji su utemeljeni na radu internacionalnih kompanija koje djeluju na globalnom tržištu. Tijekom studija smo se već susre-tali sa sličnim pristupom, ali ovo je bilo mnogo konkretnije. Predavači su nam omogućili uvid u projekte na kojima su oni radili u tome trenutku, tako da smo imali uvid u njihov raz-voj i finalne ishode.“„Briselsko iskustvo me se najviše dojmilo. To je bilo stvarno životno iskustvo. Predavanja marie laptev i simona levitta bila su nevjerovatna. dinamična i precizno strukturirana,

a predavači otvoreni i zainteresirani za naša mišljenja, s intencijom da nas navedu da sami stvorimo svoje zaključke. dobili smo uvid u najak-tualnije stvari koje se toga trenutka odvijaju u Europskom parlamentu i Komisiji u realnom vremenu i imali jedinstvenu priliku provesti neko vrijeme u pravoj europskoj konzul-tantskoj tvrtki profesora levitta te pomagati na zadacim kojima se bave njegovi zaposlenici. Neki su možda shvatili čime se žele baviti u životu nakon toga, a neki su definitivno sh-vatili i čime se ne žele baviti, što je isto dosta korisno.“, istaknuo je ko-lega Mrazović.

„Jedna od najznačajnijih stvari koje smo stekli na MBA-u je spoznaja da moramo postati svjesni zakona i propisa, odnosno legislative u okviru koje se odvija poslovni život, ali i ulo-ge i značaja interesnih skupina na svim područjima, odnosno činjenice koliko njihovi interesi i konkretno djelovanje utječu na svakodnevni život svih nas, skroz do mikrorazine. od državne razine, preko poduzeća i

udruga civilnog društva, pa do toga što kupujemo, čitamo i gledamo na televiziji. čak i ako nas ne intere-siraju politika i pravo, moramo biti informirani o tom kontekstu da bi mogli donositi kvalitetne poslovne odluke.“, zaključuje Ivan.

Kolegica Ines Klarić također je po-dijelila s nama svoje MBA impresije: „Moji dojmovi s MBA-a su poprili-čno dobri. Što se tiče stručnosti i profesora, možda i najbolji do sada tijekom cijeloga studiranja. Bilo je to otvoreno i bez rukavica prezenti-ranje činjenica kako funkcionira današnji svijet. Sami zadaci na nastavi su definitivno najbolji koje smo ikada imali. Kolegiji na MBA-u, posebno oni o interkulturalnoj komunikaciji i europskim fondovima, svakako su nešto s čime se nismo susretali u dosadašnjem studiju, tako da je MBA izuzetno komplementaran u odnosu na cjelokupnu studijsku ver-tikalu na VERN’u. Po meni, možda bi još trebalo uvesti nekakav kolegij koji bi se bavio novim medijima.“

međunarodni mbA program, koji zajednički izvode VerN’ i briselski United business Institutes (U.b.I.), upotpunjuje vertikalu VerN’ovih studijskih

programa, proširujući kurikulum diplomskih studija s nekoliko specifičnih kolegija europske i globalne poslovne tematike. program se izvodi u zagre-bu i bruxellesu, a dojmovi svake nove generacije „embeaovaca“ potvrđuju

visoku razinu i značaj ovog programa.

Naši studenti s međunarodnog VERN’/U.B.I. MBA programa vratili su se dvotjednog boravka u Bruxellesu, gdje su pohađali završni dio ovog programa. U glavnom gradu Belgije, MBA vernovci su slušali predavanja i polagali ispite iz kolegija EU public Affairs and essentials to european Funds i Negotia-tion skills and practice in eU lobbying context te su se ujed-no upoznali s političkom i poslovnom scenom Europske unije.Svoj boravak u prijestolnici EU studenti su otvorili posjetom predstavništvu Hrvatske gospodarske komore, tvornici Audia A1 te Europskom parlamentu, kao i druženjem s hrvatskim eu-rozastupnicima. ostale belgijske aktivnosti mogle su se svesti pod zajednički opis „rad i učenje na međunarodnim studijama slučaja“. Tako su između ostalog posjetili i Europsku komisi-ju, a u okviru nastave radili su i na studiji slučaja koji se ticao prijedloga zakona koji mora izglasati EU komisija o zabrani noćnih letova, čiji su razlozi poštivanje Sporazuma iz Kyota i pobuna stanara koji žive u blizini zračnih luka.„Bili smo podijeljeni u male timove i svatko je imao svoju stranu. Jedni su glumili predstavnike stanara, drugi NGo or-

„bruxelles je bio nezaboravno obrazovno i poslovno iskustvo“

Kolegica tea gagro najveću vri-jednost programa vidi u izloženosti intenzivnoj simulaciji poslovnog okruženja: „Nastava je bila bazira-na na case metodi i learning in prac-tice konceptu, što nam je omogućilo da učimo kako donositi odluke u globalnom kontekstu, imajući na umu kompleksne politike, različite informacije i vremenski i financijski pritisak. Također, učenje na primjerima pro-jekata najvećih internacionalnih tvrtki, kao i neprofitnih i vladinih or-ganizacija, gdje smo stavljeni u po-ziciju donositelja odluke, omogućilo nam je da razvijemo vještine poput

analize problema, donošenja odluka i razvoja strategije, koje su primje-njive bez obzira koji sektor, odnosno karijeru u budućnosti odaberemo.“

Za kraj, zabilježili smo i razmišljanja kolege marija Kralja:„Zasigurno jedno dosta upečatljivo iskustvo koje mi je otvorilo neke nove poglede na način na koji funkcionira čitav europski sistem i Europska uni-ja, odnosno stvari o kojima do tada nisam imao prilike previše saznati iz prve ruke. Veći dio predavanja bazirao se na programskim zadaci-ma na primjerima međunarodnih tvrtki. čak smo išli i u konzultant-

ganizaciju koja se zalaže za klimatsku očuvanost, treći su pred-stavljali zračne luke, a četvrta ekipa bili su dobavljači i proizvođači dijelova aviona. Zadatak nam je bio ispregovarati najbolji dogo-vor koji možemo, a da sve strane budu zadovoljne, kako bismo s rješenjem došli pred Europsku komisiju“, objasnila nam je jedna od kolegica.Upravo zbog rada na takvim slučajevima, na kojima su stekli nova i primjenjiva znanja te se upoznali s načinom funkcioniranja Europske unije, pravima i obavezama njezinih građana, realnim gospodarskim okolnostima u kojima tvrtke posluju, ali i činjenice da su zadnji ispit iz kolegija Negotiation skills and practice in EU lobbying context polagali u Europskom parlamentu, studenti su zajednički zaključili kako im je „studiranje u Bruxellesu bilo nez-aboravno obrazovno i poslovno iskustvo“.A budući da su ih poslužile i gotovo idealne ljetne vremenske prilike, slobodno su vrijeme iskoristili za studijsko putovanje u Brugge.

sku firmu profesora Simona levitta, surađivali s njegovim asistentima i radili na slučajevima kojima su se oni konkretno bavili u tom trenutku u svojem svakodnevnom poslu. To je bilo stvarno fantastično iskustvo i odličan način učenja. Profesori su bili jako pristupačni i otvoreni i stvarno ih je bilo užitak slušati. osim toga stvorena je jedna dobra atmosfera unutar naše grupe koja je pohađala MBA ove godine.“

22

Razgovarao: Tomislav Štuka

trudim se gledati na život kao na švedski stol

Knjaz inovativnih tV formi

robert Knjaz definitvno je jedna od najmarkantnijih autorskih pojava u hrvatskim medijima. Od zaleđa i svlačionice, preko mjenjačnice, Koledžice po svijetu, slučajnog

turista, Najvećih hrvatskih misterija, pa do najnovijih Klasika narodu, svojom autorskom svježinom, vizualnim stilom, humorom i okom za bizarno, Knjaz je ostavio i još uvijek osta-

vlja dubok trag u psihi hrvatskog tV čovjeka. Od ove akademske godine, ovaj dugavski dečko s dva faksa, udjelničar u pivarskoj industriji i biznis ideolog sirovine i sinova započeo

je novu karijeru. Naime, svoje profesionalno iskustvo i specijalne vještine izbrušene odgojem vlastite djece, odlučio je na vašu i našu radost primijeniti u pedagoškom radu na VerN’u, u

okviru kolegija Inovativnih tV formi.

„Sa studentima je super raditi. Naravno, uvijek među njima imaš one koji su zainteresiraniji i koji zbog svoga talenta ili životnog puta imaju malo više volje za ono što predajem. S njima prolazim sve one faze stvaralačkog procesa koje sam i sam stotinu puta prošao u svome radu. Mnogi misle da je to jednostavno, ali to je zapravo dug i mukotrpan posao.“, govori Knjaz o svojem prvom profesorskom semestru.

„Na samom početku kolegija pokušavam sa studentima podijeliti sve svoje teoretsko iskustvo o televizijskom mediju, a nakon toga zajedno smišljamo što i kako napraviti. Nastojim ih ohrabriti i naučiti da razmišljaju drugačije te da budu inovativni i kreativni. danas u moru različitih informacija, komunikacijskih platformi i medijskih sadržaja jedino te inovativnost može izdvojiti iz mase ostaloga. Pokušavam svoje studente potaknuti da smisle nešto in-ovativno i da to što smisle, onda zajednički realiziramo, prolazeći sve faze procesa, od ideje, istraživanja i organizacije, pa do sni-manja i montaže. Tako da na kraju kolegija, oni kao grupa stude-nata i ja zajedno s njima, imamo emisiju koju možemo pokazati i reći: evo, to smo radili u ovom semestru. dakle, praktični rad prije svega.“, sažima svoj metodološki pristup Robert.

„Početkom 2000-ih proveo sam dva semestra u Americi na jednom novinarskom fakultetu (New Mexico State University). ono što me iznenadilo bila je spoznaja koliko oni zapravo imaju prakse. Na tome je fakultetu praksa u prvom planu. Boraveći tamo razmišljao sam kako bi bilo super da bar jednom u Hr-vatskoj imam priliku raditi na takav način. I evo, ukazala mi se prilika da na VERN’u kroz praksu pokušam studentima pomoći da pređu onaj put za koji je meni trebalo puno više vremena jer nisam imao nikoga da sa mnom radi na takav način. Bez takvog pristupa dobiješ nekakvu teoriju za koju nikada ne znaš kako će ispasti u praksi. To ti je kao i u nogometu. Jedna je stvar kada ti neko objašnjava nogometna pravila, a sasvim deseta kada sam počneš igrati. Tako je i u ovom poslu. Netko ti može milion godina

objašnjavati kako je raditi TV emisiju, ali ti to nikada do kraja neće biti jasno dok god sam ne kreneš u to i ne vidiš koje su sve zamke, opasnosti i prepreke na tom putu. To je na neki način bio cilj ovoga kolegija i mislim da mi je ta godina u Americi pomogla da taj njihov model barem donekle pokušam primijeniti kod nas.“

„VerN’ova istina“Tijekom jesenskog semestra Knjaz je sa studentima osmislio i sni-mio dvadesetminutnu televizijsku emisiju na tragu prepoznatljive knjazovske pomaknute estetike. „Studenti stvarno imaju super svježe i kreativne ideje. No, od nekih desetak iskristalizirala se ideja za nešto što bi mogli nazvati zabavno-edukativnom političkom emisijom, koja bi na duhovit način tematizirala dnevnopolitička zbivanja. Tako je nastala emisija koju su studenti nazvali „VERN’ova istina“ i u kojoj možete saznati tko je zapra-vo Rudi Bandić, član obitelji ili siva eminencija gradonačelnika Zagreba, te kako izgleda poduzetnički bum u selu Stankovci, u dalmatinskom zaleđu. Studenti su se dosjetili da uzmemo Mirana Kurspahića za voditelja koji je to super odradio. Sve u svemu, mislim da smo se dobro zabavljali radeći „VERN’ovu istinu“ i da je svako od njih stekao vrijedno iskustvo radeći na toj emisiji vrlo širok spektar poslova.“

Inovativnost„Pokušavam naučiti naše studente da su najjači izvor inspiracije upravo oni sami. Nastojim ih navesti da razmišljaju i osvijeste ono što u njima pobuđuje strast i interes, i da onda od toga pokušaju napraviti nekakav televizijski proizvod. Ako voliš putopise, onda je najbolje da se baviš putopisima. Nakon te odluke dolazi pitanjepo čemu će moj putopis biti različit od tisuća drugih putopisa koji se svakodnevno rade na svijetu. Tu onda dolazimo do inovacije. Trebamo biti dovoljno hrabri i ludi u pozitivnom smislu da pokušamo uvesti neku inovaciju koja će na određeni način izdvojiti to što radimo od svih konkurentskih projekata.

Izbor same inovacije je s druge strane individualna stvar. Sama inovacija može biti primijenjena na različite načine, npr. u voditeljskom smislu. Zato sam npr. radio svoje serijale s bakom Slavicom. Zašto bismo imali silikonsku voditeljicu od 20 godina kada možemo imati nesilikonsku od 74? Zašto bih recimo u nekavom putopisu prikazivali krajeve kroz koje putujemo kroz nekakav dokumentaristički pristup, kada možemo tamo odvesti nekog selebritija i zafrkavati se, i uz sve to obići to mjesto i upoznati se s njim. To su inovacije koje se mogu primijeniti u svim segmentima života, tako i na televiziji, samo treba biti dovoljno hrabar i imati nekakvu autentičnu motivaciju.“ „ono što me jako veseli je da sam među studentima s kojima sam radio prepoznao jaku sklonost tom načinu razmišljanja. To me stvarno veseli i to mi je ono što se kaže najveća plaća, pogotovo kada vidim da ima studenata koji razmišljaju još bolje i inova-tivnije od mene.“

Akademija i švedski stolIako je zahvaljujući svojem selebriti statusu već odavno rado viđen gost ženskih časopisa, manje je poznata činjenica da se Knjaz svojedobno pod stare dane vratio svojoj prvoj akademskoj ljubavi i uspješno završio studij filmske i TV režije na zagrebačkom AdU.„Bez obzira na to koliko godina imam trudim se gledati na život kao na švedski stol, odnosno ponašati se kao da mi je sve ponuđeno kao u pjesmi Hladnog piva „kad sam bio mlad cijeli mi je život bio kao švedski stol“. Pa tako zašto ne upisati Aka-demiju s 30 ili 40 godina, ili pak sa 70. davna želja mi je bila upisati dramsku akademiju, ali me je život odnio na drugu stranu. Počeo sam raditi na televiziji i upisao sam ekonomiju samo da ne izgubim godinu, a onda sam je nekako usput i završio. No, to je s Akademijom ostala nekako nedovršena priča, a ja nastojim sve što počnem u životu završiti. Ekonomija se slučajno našla na putu, a Akademija je bila gušt. Nema ništa ljepše nego studirati ono što te zanima i što voliš.“

„Bilo je tu bizarnih zgoda. Kad sam prvi put došao na Akademiju netko od kolega studenata me pitao što predajem. Jednom sam išao s dečkima s godine zajedno u studentsku menzu na Savi. ono moja generacija, a svi su bili otprilike 15 godina mlađi od mene. Imao sam osjećaj da svi na Savi misle „vidi Knjaza, koji papak, šverca se u menzi sa studentima“. Bilo je zabavno. da ne go-vorim o tome kako je super kada iz te perspektive upoznaš mlade ljude i čuješ neka svježa razmišljanja. Naprosto vidiš kako mlađe generacije razmišljaju i kakve poglede na život imaju. Shvatiš da

tvojih 2 i 2 nisu za njih nužno 4 i da svaka generacija nosi neki svoj duh. To mi je bilo jako korisno i pomoglo mi je da zadržim i dalje osmijeh na licu.“, govori s nostalgičnim smiješkom Knjaz o svojim studentskim danima u trećem životnom dobu.

Klasici naroduProšle jeseni Knjaz nas je iznenadio novim serijalom u kojem va-trogasci, automehaničari, lovci, pučkoškolci, boksači i penzići na glas čitaju i komentiraju Kafku, dostojevskog, Ezopa, Krležu, Zagorku i druge književne klasike. „Mislim da književnost nije rezervirana samo za kulturnu elitu nego da je treba približi ne-kom širem krugu. Zašto ne bi književnost približili nekom frajeru koji vozi traktor, staklaru, ili nekakvom pilotu, medicinskoj ses-tri, ili radniku na viličaru. Razmišljao sam kako to vizualizirati. Zapravo privući sve te različite slojeve društva da obrate pažnju na književnost.“

„Klasici narodu su format u kojem recimo vatrogasci čitaju Goe-theove Patnje mladog werthera, ali ne samo da čitaju nego svako malo komentiraju. Kao, što mislite je li werther bio pravi frajer ili papak. Naprosto povezuju neka svoja iskustva s književnošću. od samog književnog djela često mi je bilo zanimljivije slušati što obični ljudi misle o temama koje se u tom književnom djelu tema-tiziraju. I onda kroz nekakav živi lik iz naroda, koji priča o tim djelima, čuješ najbolje dijelove iz nekoga klasičnoga književnog djela. Na sve to dodaš grafiku koja ti predstavi neke zanimlji-vosti o autoru i djelu koje možda nisi znao. Npr. t je zapravo bila Agatha christie, je li Edgar Allan Poe pio drogu iz kazana, je li Gogolj bio ukrajinskog ili ruskog podrijetla i slično. Mislim da je taj megamiks svega donekle približio književnost narodu na zabavan način i da emisiju gledaju i slušaju ljudi koji inače ne bi uopće čuli ništa o književnosti.“

Kuda dalje rođačeKnjaz je kao i uvijek pun planova i novih izazova za svoj svestrani hiperaktivni duh. „Trenutno radim na Radio yammatu, počeo sam se baviti i proizvodnjom piva, ušao sam u vlasničku strukturu jedne firme koja proizvodi domaće hrvatsko pivo, pokušavam plasirati svoje autorske formate u inozemstvu, a na nedavnom HTV-om natječaju prijavio sam mnogo novih projekata. Vidjet ćemo što će biti. život je lijep. I dalje je kao švedski stol, samo se treba odlučiti.“

23

24

gaudeamus u lisinskom

promocija 2015.

Prošlog svibnja na svečanoj pro-mociji u prepunoj Koncertnoj dvo-rani Vatroslava lisinskog svoje je diplome primilo više od 350 diplo-manata Veleučilišta VERN’, koji su prošle akademske godine diplo-mirali na VERN’ovim preddiplom-skim i specijalističkim diplomskim stručnim studijima.13. generaciji VERN’ovaca tom su prigodom na njihovom uspjehu čestitali dekan Veleučilišta prof. dr. sc. Vlatko cvrtila i pred-sjednik Upravnog vijeća branko štefanović, podsjetivši ih da su na tržištu Europske unije kvalitetno znanje, samoinicijativnost i osjećaj za društvenu odgovornost bitne konkurentske prednosti na tržištu rada, ali i pretpostavke za uspješniju integraciju u europske društvene tokove.„Siguran sam da ovu diplomu primate s velikom radošću zato što osjećate da ste spremni za nove životne iza-zove te da znate načine i putove kako ih prevladati. Na VERN’u ste stekli znanje, vještine i sposobnosti za uočavanje putokaza te vjerujem da

vam je sada jasnije kojim putem ići dalje. Znanjem koje ste stekli gradit ćete uspjeh naše zajednice“, istaknuo je dekan Vlatko cvrtila.diplomantima su na uspješnom završetku studija videoporukama čestitali i mirela Holy, zastupnica u Hrvatskom saboru i predavačica na Veleučilištu VERN’, prof. dr. sc. Damir boras, dekan Filozof-skog fakulteta i novoizabrani rek-tor Sveučilišta u Zagrebu te kolege studenti, profesori, ali i omiljena voditeljica održavanja „teta An-kica“, čija je videoporuka izazvalo gromoglasan pljesak i dugotrajne ovacije. Tom je prilikom istaknuto i kako se nastavlja humanitarna akcija za pomoć žrtvama poplava u Slavoniji, koju su pokrenuli studenti iz Udruge studenata VERN’a. ovu student-sku akciju financijski je podržalo i Veleučilište VERN’, kao i ostali partneri iz organizacije svečanosti (Gibonni, Kd Vatroslava lisinskog, NoVA TV, Sampos d.o.o. i Glazer d.o.o.), koji su se odlučili odreći di-jela honorara u korist stradalih.

diplomante i goste promocije zabavljao je gibonni s ben-dom, dok je događaj moderirala voditelji-ca Daniela trbović.

Mjesec svibanj već je tradicionalno mjesec VERN’ovih diplomanata. U subotu 23. svibnja, oko 400 diplomantica i diplomanata 14. VerN’ove generacije primit će u lisinskom svoje diplome iz ruku akademskih čelnika Veleučilišta. Zvuci Gau-deamusa i redovi crvenih toga bit će i ove godine dekor svečane promocije nove generacije VERN’ovaca koja počinje tražiti svoje mjesto pod suncem. Kao uver-tiru ovom događaju donosimo vam par impresija s prošlogodišnje promocije...

25

26

Krešimir Dabo -komunikolog sa sluhom

Alumni stories

Bez obzira koji smjer odabrali na preddiplomskoj razini, studenti na Veleučilištu VERN’ imaju mogućnost nasta-viti studij na sasvim različitim studijima diplomske razine. Primjer jednoga netipičnog izbora i poslovnog putovanja je i primjer VerN’ova alumnija Krešimira Dabe, prvostupni-ka turističkog menadžmenta te potom stručnog specijalista upravljanja poslovnim komunikacijama, danas ravnatelja Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske lado.

dolaskom ispred sjedišta Ansambla lado u neposrednoj blizini parka Mažuranac, polako počinjemo shvaćati o kakvoj se instituciji radi. Zvuk automobilskih motora sa Zelenog vala miješa se sa zvukom klasičnih instrumenata i zbornog pjevanja. članovi ansambla u dvorištu ispred zgrade i na obližnjim klupama u parku uživaju u suncu i kavi, čekajući nastavak plesne probe za jedan od mnogo-brojnih nastupa u Hrvatskoj i širom svijeta. Spoj naizgled nespojivoga, opuštenog i nekonvencionalnog ugođaja te in-tenzivnog i fokusiranog radnog ritma.

Hodajući do ureda Krešimira dabe za oko nam zapinju plakati, raznovrsne narodne nošnje i darovi koje je Ansam-bl lado skupio tijekom skoro sedam desetljeća svoga postojanja. Nakon ulaska u ured i upoznavanja s novim ravnateljem ansambla, otvaramo razgovor pitanjem o tome kako je kao relativno mlada osoba došao u poziciju da radi jedan takav zahtjevan i odgovoran posao.

„Prije dolaska u lado radio sam kao novinar i pokrivao područje kulture. Jedno kraće razdoblje radio sam i u odno-

sima s javnošću. Jednostavno prijavio sam se na natječaj i došao u službu odnosa s javnošću i marketinga Ansambla lado te tamo kao voditelj proveo šest godina. I evo, od siječnja ove godine obnašam dužnost ravnatelja. Mislim da je moja prednost prije svega bilo određeno iskustvo rada u kući te da moje godine tu nisu bile ključne, već znanje, sposobnosti i kvalitete“, govori nam kolega dabo.

Ministarstvo kulture koje ga je imenovalo na poziciju ravnatelja očito je prepoznalo Krešimirove kvalitete i plan vođenja ansambla. Prije svega, taj plan uključuje veću prisutnost Ansambla lado na europskom tržištu. „dugo nismo imali neku ozbiljniju, konkretnu turneju po Europi. S obzirom na politički trenutak i nedavni ulazak u Europ-sku uniju, smatram da je važno predstaviti naš identitet na nama sada matičnom europskom tržištu“, pojašnjava svoje planove Krešimir.

Jedna od bitnih stavki budućih planova je i približavanje aktivnosti ansambla mladima. „do sada smo već pokrenuli neke takve projekte Snimili smo album lado Electro, na kojem smo predstavili kombinaciju house i jazz glazbe i tradicijskih ritmova te balet s pjevanjem. ove godine smo prije svega pokušali pokrenuti edukacijske programe. U suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje pokrenuli smo projekt edukacije nastavnika i upoznavanja s našim pristupom interpretaciji tradicijske kulture, kako bi kasnije stečena znanja i iskustva nastavnici koristili u svom radu s učenicima“, ističe dabo.

Piše: Sven Hamzić, student preddiplomskog studija Novinarstva

Već više od 65 godina Ansambl lado jedna je od najvažnijih kulturnih institucija koja se bavi prezentacijom hrvatske narodne baštine. Visoki umjetnički i stvaralački

dosezi u prikupljanju, obradi i scenskom izvođenju hrvatskih narodnih plesova, običaja i glazbe, stvorili su od lada međunarodno prepoznatljiv simbol hrvatske tradicijske kulture. Od nedavno, na čelu lada nalazi se jedan vernovac pomalo

nekonvencionalnoga karijernog puta.

27Kroz nekoliko godina očekuje se i spajanje folklora sa suvremenim plesom. Trenutno se pregovara s poznatim koreografima suvremenog plesa koji bi pomogli u ostvarivanju projekta koji će svjetlo dana ugledati 2016. godine. Uz sve to, svjesni su i tehnoloških inovacija koje također mogu pomoći u kvalitetnijem i adek-vatnijem približavanju folklorne baštine mlađoj populaciji. Aktivno koriste dostupne društvene mreže za komunikaciju te intenzivno rade na svome vizualnom redizajnu.

Pitamo kolegu Krešimira kako je kao student turizma na prvi pogled drastično promijenio svoje profesio-nalno područje? otkriva nam da je uz turizam paralelno studirao i novi-narstvo. Spletom okolnosti, shvatio je da mu je novinarski rad zanim-ljiviji, a uskoro u tom smjeru i kreće sa svojom profesionalnom karijerom. Tako je prošao rad na RTl televiziji, Z1, Hrvatskom radiju, pokrivajući uglavnom područje kulture i turiz-ma. Nakon preddiplomskog studija, upisuje VERN’ov diplomski studij Upravljanja poslovnim komunikaci-jama. „Moje je područje prije svega vezano uz komunikacije i generalno za komunikacijske znanosti, ali turi-zam me uvijek negdje prati. U kra-

jnjoj liniji, lado je donekle jedan turistički brend, jednako kao i kul-turni“, pojašnjava.

Prošle akademske godine počinje suradnju s VERN’om, ovaj put kao asistent na kolegiju „Mar-keting manifestacija“. U svome pedagoškom radu trudi se biti in-teraktivan, a to i studenti dobro prihvaćaju. „Iz moje perspektive čini mi se da je moj odnos sa studentima jako dobar. S obzirom na to da sam malo mlađi, čini mi se da lakše ko-municiram s njima. Radimo puno studija slučaja i čini mi se da se to studentima jako sviđa.“

Iz učenika se tako pretvorio u učitelja, te sada s obzirom na oba iskustva, zasigurno može kompe-tentnije govoriti i o karakteristi-kama VERN’ova obrazovna mod-ela. Krešimir smatra da je pristup studentima bitno drugačiji nego na državnim fakultetima, nekako opušteniji, otvoreniji i izravniji.„Tijekom studija dobro smo spajali teoriju i praksu. Ja se i dan danas, iako je prošlo podosta godina od mojih studentskih dana, još uvijek jasno sjećam primjera s nastave. To su za mene bila vrlo dragocje-

na iskustva“, osvrnuo se na svoje studiranje na VERN’u kolega dabo.

Nakon razgovora, Krešimir nas vodi na kratki obilazak cjelokupnog pros-tora u kojem djeluje lado. Atmos-fera je i dalje bila kao i s početka priče - dok smo sa zanimanjem za-virivali u svaki kutak zgrade glazba je odzvanjala prostorom, a plesači su nastojali uhvatiti koju minutu pre-daha nakon napornih vježbi. Mladi ravnatelj pokazuje nam spremište s ogromnim fundusom narodnih nošnji iz svih dijelova Hrvatske s kojima se veoma ponose. Zaista, nošnji ima stvarno puno, toliko, da se slobodno možemo zapitati gdje će se pohra-niti nove.

odnedavno, u duhu približavanja lada mladim generacijama, VERN’ i lado počinju razvijati intenzivniju suradnju koja omogućuje studentima da se priključe pjevačkom zboru, a u pripremi su i drugi oblici suradnje. U svakom slučaju poruka je jasna...

28

tHe 1001 adventures of syfou

erasmus+ program - Import

It was around 1:00 pm when my plane landed in Zagreb, city I had never been to and knew nothing about. Around me people, speak-ing a different language, lan-guage I don’t understand.My name is syf-eddine chnitef and I’m 21. I study communica-tion at l’École des métiers de la communication in Paris and I decided to take a different path than the common Erasmus ex-change student. Not only will I stay for more than one semester in croatia, studying at VERN’ University, getting to know dif-ferent people and building up my network, but I’m also going to learn croatian language.The place where the taxi driver, dropped me is near to Maksimir Park, peaceful and preserved park where I use to spend my time when I have to make some serious decision or just clear my mind. Sundays in a park, with a cup of tea and then the walking session through the park - what a perfect way to end the week. Anyway I’m staying in a hostel called Funk lounge and I meet a bunch of people from all around

the world at that place. It’s also very close to VERN’ University (some 10 to 15 minutes), my sec-ond academic home for a while. Honestly, I was a little bit sur-prised when I realized that my second academic home is situated in a business and residential mall, but as my nation would say “c’est la vie”. But my current life (la vie) is all about studying so I decided I am going to attend a mixture of media and social sciences classes: Photo Journalism, Politics and Propaganda in the 20th century, croatian cultural Heritage, In-troduction to croatian cinema, Strategic Management, Basics of Psychology, contemporary Social Systems, digital Media, dynamic Entrepreneurship, Media Indus-try and Press Relations. It also surprised me and find it very use-ful and interesting that VERN’ students can take part in most of the meetings, conferences and presentations that are held in the big conference room, among stu-dents better known as “The living room”. Almost every announced conference was on a subject from the current state of economy and

Author: Syf-Eddine chnitef

since croatia became a member of the eU VerN’ has become an attractive destination for an exchange semester for erasmus stu-

dents. We bring you a story from the pen of our French colleague.

with speakers who were renowned professionals in their fields. It’s very, very useful for students. The same goes for the fact that here they have really pleasant lectur-ers most of them with experience in the business sector, who can transfer to you real and applica-ble knowledge. But the thing that fascinated me the most in Zagreb, but also in entire croatia is beauty. For ex-ample the first day in Zagreb I was surprised by the proximity of the huge lawns and the heart of the city. In France if I want to see such lawns I have to travel far away from Paris. Since I am in the capital of croa-tia I thought maybe it would be nice to go to some museum and to get more information about the history of the country. I went to the Museum of modern Arts, Mimara museum and so on and for the one more time I was re-ally surprised with the beauty and a rich history. I don’t have to say that Zagreb buildings and churches from 18th and 19th century and the whole Upper Town just amaze the eyes.

And finally there is another nice thing that fascinates me in some way in croatia. And that is the croatian language. So as I wrote earlier I decided I want to learn it. But I didn’t make that deci-sion when I came here. No, no, I made it a few months before I came. when I tell other people I learn croatian, they are aston-ished. They usually ask me what I will do with the fact that I speak croatian or why it’s so important to me.

First, I pay them tribute due to the difficulty of croatian lan-guage. Then I conclude that its difficulty allows me to grow and makes me more motivated to be willing to learn and also that it might be useful for the future years. yes I believe that great deals could be made here. So, the challenge of learning a language that I have never heard or read is tough but I will reach my goal “polako, ali sigurno”.

My quest for new experiences and cognition in this region also took me to Bosnia and Herzegovina, where I visited Sarajevo and Mo-star, with some of my friends from America, Brazil, Spain and Ger-many. It has been a great joy to discover the culture of the locals and very interesting to see how people live in that area. one thing which was very pleasant for me as a student is that the life in Bos-nia and Herzegovina is very cheap compared to France. For example, I had a great meal in a restaurant for 15 Euros, which is the price of only poor dishes in France.

I was delighted with the hospital-ity of the locals, as much as I was astonished when I noticed that the past is still present. And the melting pot of cultures and reli-gions has opened my mind and expanded my horizons for good. when I went back to Zagreb I understood that people can live together regardless of their skin color or religion and they can make outstanding things.

I’ve also visited some other cities and places in croatia as a part of my field work in the class of Pho-to Journalism. we had to make a portfolio that was submitted to the final exam. Just a simple visit to opatija, Rijeka, Rovinj, Poreč, Zadar, Split, Trogir, Šibenik or Plitvice lakes will make you con-clude: Hey croatia’s got some real, natural and untouched beauties. I mean I’ve visited the famous Plitvice lakes in winter and I saw the great waterfall cov-ered with ice and snow, stopped in a moment. Fascinating!

Another town that surprised me a lot is opatija. It’s exactly the town that I imagine for a “perfect” life or as my nation would say “comme-il-faut”. It’s so beautiful and has a great history about the queens and traditions, but it also has a bunch of glamour and luxury which is seen through hotels, restaurants and villas. No wonder why this place is among tourists known as the croatian Monte carlo or the Nice of the Adriatic.

29

30

pickbox-hrvatska videoteka 2.0

breaking entrepreneurial

s Hrvatskim telekomom, koji je filmski sadržaj Pickboxa ponudio korisnicima MAxtv-a. „orijentirani smo na najpopu-larnije i najnagrađivanije tele-vizijske serije kao što su House of cards, the blacklist, Vikings, Orphan black i druge. Isto tako, na Pickboxu svatko može pronaći nešto što mu odgovara u bilo koje vrijeme, a to je i smisao ovakve usluge. Npr. najmlađi mogu uživati u disneyjevim hitovima, dok netko može uživati u BBc-jevim dokumentarcima i ostalim fantastičnim sadržajima britan-ske produkcije.“

Usluge Pickboxa dostupne su Hr-vatskoj, Sloveniji, Srbiji, BIH, crnoj Gori i Makedoniji, pa im je lokalizacija sadržaja bila i ostala

Pripremio: Vanja Koljan

Da veličina tržišta (čitaj: malo) ponekad može biti i konkurentska prednost očito je na primjeru pickboxa, prvoga domaćeg premium distributera online sadržaja na zahtjev, koji je izostanak Netflixa, Applea ili primjerice Amazona, na hrvatskom tržištu iskoristio za

vlastito pozicioniranje. među protagonistima ove uspješne poduze-tničke priče je i naš kolega Ivan ljubičić s diplomskog studija Upravljanja poslovnim komunikacijama, koji je u razvoju ovog

projekta sudjelovao od samoga početka.

Kolega Ivan ljubičić zadužen je za digi-talnu strategiju Pick-boxa kao Head of digital Strategy and Product Innovation. U kratkom razgovoru za VERN’um Ivan ističe kako vjeruje da je pred ovakvim poslovnim modelima svijetla budućnost.„Na ovom projektu radim već 18 mjeseci i izuzetno sam sretan što radim na projektu koji se vrlo često stavlja u istu rečenicu s Net-flixom i sličnim tvrtkama. U sva-kom slučaju to smatramo kompli-mentom, no uvijek naglašavamo da je ovo tek početak, to jest da smo mi još uvijek na samom početku stvaranja jedne velike priče.“

Nakon jedanaest mjeseci postojanja danas surađuju sa svih šest glavnih holivudskih studija, čime su pokrili gotovo 80% potražnje za filmskim i televizijskim sadržajima u regiji, a započeli su i suradnju

jedna od glavnih prednosti pred velikim globalnim igračima, koji bi za ovu namjenu imali znatno veće troškove. „Naravno, naša je prednost između ostalog i lokalizacija svih sadržaja, ali tržište ne bi nazvao idiličnim. Jednako je teško kao i s bilo kojim drugim proizvodi-ma, ali svi volimo gledati serije i filmove i to se neće promijeniti. dapače, volimo ih gledati kada mi to želimo i na sve više različitih načina. Piratstvo nam trenutno nije olakotna okolnost, ali se svijest ljudi sve više mijenja.“

Budući da su protagonisti ovakvih poslovnih priča, s velikim regio-nalnim, a moguće i globalnim potencijalom, često državljani udaljenih, pa i prekooceanskih

31

Na pokretanje ovog posla moti-virala ga je ljubav prema dobrim serijama i filmovima pa stoga priznaje kako mu je posebno iskustvo surađivati s velikim i poznatim produkcijskim kućama i tehnološkim tvrtkama te film-skim studijima. A kojem filmofilu ne bi bilo?„Suradnji s filmskim studijima pristupamo vrlo oprezno, a sreća je što moje kolege imaju veliko iskustvo u tom dijelu posla. Svaki nam dan donosi nove izazove i svakog se jutra osjećam kao da

Kolega Davorin štetner izabranza predsjednika crANe-aNaš kolega vernovac davorin Štetner izabran je za novog predsjednika cRANE-a, krovne hrvatske organizacije „poslovnih anđela“. Skupština organizacije davorina je na ovu funkciju imenovala na dvogodišnji mandat, a na isto je razdoblje izabran i novi Upravni odbor koji čine Saša cvetojević, Hrvoje Prpić, Mihovil Barančić i damir Mujić. davorin je dosad bio član Upravnog odbora, a nakon imenovanja, izjavio je kako mu je velika čast i odgovornost preuzeti važnu ulogu u organi-zaciji koja okuplja poduzetnike i investitore i koja ima značajnu ulogu u širenje poduzetničke klime u Hrvatskoj. „U sljedećem razdoblju cRANE će pojačati svoje aktivnosti i suradnju s poduzetničkim inkubatorima, regionalnim i lokalnim jedini-cama te institucijama. U Hrvatskoj ima mnogo kvalitetnih ideja, ali sama ideja je tek jedan posto uspjeha. Važno je promicati pravo poduzetništvo kako bi se pro-mijenila investicijska klima. U svakom slučaju, nastavit ćemo jačati naš značaj i doprinos u zemlji i regiji“, poručio je novi predsjednik cRANE-a.

zemalja, zanimalo nas je tko čini tim koji stoji iza pro-jekta.„Moj digitalni odjel čine grafički dizaj-ner, front-end deve-loper, web manager, online adverstiser, co-mmunity manageri i korisnička podrška, a u timu je također i dvoje kolega s VERN’a, Andrea Vrabec i edi smajić. Teško je u ovako malo prostora odgovoriti što sve radimo, ali svakako da se jedan novi medij stalno susreće s novim zadacima i promjenama u svijetu novih medija. U našem slučaju jedino se dizajner jedini gotovo uvijek bavi grafičkim di-zajnom. Svi ostali usavršili smo multitasking i zajedno činimo odličan tim, učimo jedni od drugih i gledamo prema naprijed.“

idem na važnu nogometnu utakmicu. želimo usavršiti ovaj proizvod za našu ciljanu skupinu, a to su svi korisnici interneta te posebno roditelji, koji usluge Pickboxa mogu ko-ristiti već od 38 kn mjesečno na dva uređaja.“

Ivanu i njegovom timu želimo puno uspjeha u daljnjem radu i nadamo se da im je ovo tek prvi, ali bitan korak na njiho-vom poslovnom putu.

32

panel „budućnost

eura“

VerN’ Forum

Na samom početku sudionike i goste panela pozdravio je dekan VERN’a prof. dr. sc. Vlatko cvrtila, a izuzetno zanimljivu diskusiju moderirao je RTl-ov novinar Hrvoje Krešić. donosimo glavne naglaske iz diskusije...„Nažalost, euro za sada nije donio mnogo sreće zemljama koje su ga uvele. Inicijalno je zamišljen kao sred-stvo koje će smanjiti kamatne stope unutar eurozone, no njegovo uvođenje u nekim zemljama pratilo je preko-mjerno zaduživanje i stvaranje kredit-nog balona, s pritiskom na povećanje plaća. Sa seljenjem krize iz Amerike u Europu prekinute su kreditne linije i eurozona se suočila s krizom.“, rekao je na samom početku svojega izlaganja Hans-Werner sinn. „Na prvi pogled radi se o financijskoj krizi, ali pravi problem je zapravo kri-za konkurentnosti. Zemlje južne Eu-rope izgubile su svoju konkurentost jer su plaće rasle brže od produktivnosti domaćih gospodarstava.“ istaknuo je

profesor Sinn, dodavši da bi „privre-meni izlazak Grčke iz eurozone znatno pojednostavio njihove reforme i ubrzao njezin oporavak.“ Što se tiče Hrvatske, bez obzira na visoku euroiziranost i djelomično ponašanje poput članice eurozone u pogledu zaduživanja građana i države, doktor Sinn smatra da postoji pros-tor za fleksibilniju monetarnu politiku koja bi omogućila lakše provođenje ne-ophodnih reformi: “Ne možete ih pro-voditi na duže razdoblje, već ih morate provesti odmah, a rezultati dolaze za određeno vrijeme“. „Euro treba sačuvati. o Grčkoj bi se dalo raspravljati danima. No, mislim da sve što je dosad učinjeno oko rješavanja grčkog pitanja i no-vog sporazuma s Grčkom, daje nadu da bi se europska monetarna unija mogla održati i ostati stabilnom. To bi pozitivno djelovalo na stabilnost EU-a i NATo-a, dakle ne bih uzimao u obzir samo makroekonomske kono-

tacije već i geopolitičke.“, naglasio je Dubravko radošević. Profesor Radošević osvrnuo se i na teorijske modele koje bi bilo uputno primije-niti za izlazak iz krize: „Sve ekonom-ske teorije imaju svoje prednosti i nedostatke. Mislim da trebamo biti pragmatični, a ne doktrinarno uskogrudni. Kao što neki kažu, kada je kriza onda sam kejnezijanac, kada je sve u redu onda sam neoklasičar, odnosno monetarist.“„Moj je dojam da je eurozona u vrlo lošem stanju. To je posljedica krive politike. Eurozona mora uvesti stroga pravila za prijem u članstvo i odrediti sankcije za zemlje koje se ne drže pravi-la. Eurozona nije tako zamišljena, ona ima svoja jasna pravila koja su neke članice prekršile bez posljedica i to je naš pravi problem. EU neće propasti bez eurozone jer je ona prvenstveno organizacija solidarnosti i pomaže razvoju cijelog kontinenta“, izjavio je Klaus-peter Willsch.

Kriza u eurozoni, pitanje grčkog duga, euriziranost hrvatskoga gospodarstva, monetarna politika, kejnezijanizam i neoliberalizam, aprecijacija i deprecijacija,

inflacija i deflacija neke su od tema s izuzetno dinamičnog panela o budućnosti eurozone, održanog u ožujku u okviru VerN’ Foruma. Na panelu su o ovim pitanjima, ali i o tome

tko bi želio kupiti polovni automobil od čelnika nove grčke vlade razgovarali ugledni gosti prof. dr. Hans-Werner sinn, predsjednik IFO instituta iz münchena, dr. sc.

Dubravko radošević, viši znanstveni suradnik na zagrebačkom ekonomskom institutu i predavač na Veleučilištu VerN’, dr. sc. tomislav Ćorić, docent na ekonomskom

fakultetu u zagrebu, Klaus-peter Willsch, član Odbora za gospodarstvo i energetiku bundestaga te dr. sc. michael Faulend, viceguverner Hrvatske narodne banke.

„Državne financije u funkciji razvoja rH“

Panelisti su diskutirali i o povjerenju hrvatskih građana u domaću valutu, što se često ističe i kao glavni razlog eurizacije Hrvatske. „Hrvatska je visokoeurizirana zemlja jer ljudi nemaju povjerenja u vlastitu nacionalnu valutu. Razlozi za to su dijelom povijesni i naslijeđeni. Hrvatska je u samom vrhu po stopama inflacije svojih valuta u zadnjih 40 godina i to je razvilo nepovjerenje građana u domaću valutu. Sve zemlje koje su iskusile hiperinflaciju počinju štedjeti u stranoj valuti, tako da je euroizacija dobrim dijelom i psihološki problem, ali i problem nepovjerenja u nositelje ekonomske politike. Banke omogućuju štednju i kredite u stranoj valuti jer samo zrcale raspoloženje građana. deeurizacija Hrvatske je moguća, ali samo uz sekularnu aprecijaciju tečaja, što nam zbog visokoga inozemnog duga nije u interesu“, upozorio je viceguverner HNB-a michael Faulend.„Udio stranih depozita u udjelu ukupnih depozita bio je najniži između 2000. i početka krize, i iznosio je oko 60%, dok danas iznosi oko 80%. S obzirom na pokazatelje iz toga razdoblja, očigledno je da gospodarski rast generira i povjerenje u domaću valutu. Što budemo imali bolje makro-ekonomske pokazatelje, povjerenje će biti veće“, istaknuo je profesor tomislav Ćorić.

Nakon uvodnih riječi dekana VERN’a profesora Vlatka cvrtile, svoje uvod-no izlaganje održao je ministar boris lalovac.„Sve zemlje EU-a imaju pritisak na javne financije jer se trendovi u cijeloj ekonomiji uvijek gledaju kroz prizmu javne riznice. Kroz javne financije aku-muliraju se sve neuralgične stvari iz ci-jele ekonomija, a slika neke ekonomije najjasnije je vidljiva na stanju javnih financija“, istaknuo je ministar Boris lalovac u svojemu uvodnom izlaganju.U nastavku panela, potaknuta pita-njima iz publike, razvila se zanimljiva i na trenutke živopisna diskusija. Sudio-nici su uz brojne ilustrativne anegdote iz svojih ministarskih dana raspravljali o temama koje u značajnoj mjeri utječu na stabilnost državnih financija, poput rastućega inozemnog duga, visokog oporezivanja rada i dodane vrijednosti, skupih parafiskalnih nameta, glomazne javne uprave, izrazito nepovoljnog omjera broja umirovljenika i zapos-lenih, visoke nezaposlenosti, održivosti proračuna i rasta BdP-a te vatrogas-nih socijalnih mjera u izbornoj godini, čija će visoka cijena građanima i gosp-odarstvu zasigurno doći na naplatu. „Za poticanje gospodarskog rasta potrebno je razviti instrumente restruk-turiranja duga i pojednostaviti porezni sustav. Troškove u državnim financi-jama najviše generiraju mirovinski i zdravstveni sustav i ta se razlika između prihoda i rashoda više ne može pokri-vati povećanjem poreza, nego reformom javne uprave i smanjenjem rashoda proračuna“, izjavio je ministar lalovac.

„Iako je daleko od savršenog, porezni sustav nije naš najveći problem. To je zamagljivanje problema i stvaranje zablude da se problemi u javnim fi-nancijama mogu riješiti poreznim izm-jenama. Problemi hrvatskoga gosp-odarstva i društva su daleko veći da bi se mogli popraviti ili u bitnom ublažiti sitnim pomacima u poreznim stopa-ma“, upozorio je borislav škegro te dodao kako su neki od tih većih prob-lema neučinkovitost javne uprave i lokalne samouprave. „Neophodno je reformirati javni sek-tor jer je on najveća blokada gospodar-skog oporavka i rasta“, istaknula je i bivša ministrica martina Dalić, te dodala kako se Vlada u upravljanju državnim financijama treba odmak-nuti od reaktivne politike i početi više voditi računa o stvaranju pretpostavki za gospodarski rast. „Potrebna nam je cjelovitost proma-tranja problema kako bi mogli odgo-voriti na pitanje što učiniti s razvo-jem. Fiskalna je politika u odnosu na ukupnu politiku razvoja nemoćna ako nije integrirana u cjelovitu viziju. Mogućnosti da se fiskalnom politikom bitno utječe na ukupni gospodarski razvoj ograničene su. U državnim fi-nancijama donose se uglavnom ad hoc rješenja, a našem je društvu potreban sustavan pristup i cjelovita rješenja koja će uključiti i preispiti-vanje oporezivanja rada i visoke stope PdV-a, koji je postao predominantan i nepravedan porez“, izjavio je bivši mi-nistar mato crkvenac.

borislav škegro, mato crkvenac, martina Dalić i boris lalovac, troje bivših i aktualni ministar financija, okupljeni na još jednom panelu VerN’ Foruma, bili

su više nego kompetentni sugovornici za debatu o problemu javnih financija u rH i njihovoj ulozi u gospodarskom razvoju. bez ikakve dileme uvijek aktualna

tema i krupan zalogaj za svaku hrvatsku vladu.

33

34

tutotod - Vrtić 2.0studentski start upovi

roditelji nekreativni, djeca bezvoljna„odgoj i kreativno obrazovanje vrlo su važna faza u razvoju djece u dobi od jedne do pet godina. Up-ravo je njima namijenjena naša aplikacija, koja im omogućuje da zajedno sa svojim roditeljima izrađuju različite rukotvorine i razvijaju kreativnost. Istovre-meno, roditeljima na ovaj način dajemo ideje kako da provedu kvalitetno vrijeme sa svojom djecom kod kuće“, objasnila je Antonija Horak.Naime, nakon što su plasirale svoj prvi poduzetnički projekt, upravo su im roditelji djece koja su pohađala njihove radionice pristupili s pitanjima poput „a kako da mi sada sami smislimo kreativne aktivnosti za igru s djecom?“ I tada je nastala ideja - sav prethodni posao preseliti u mobilnu aplikaciju.„U razgovoru s roditeljima doznale smo zašto se kod kuće

sa svojom djecom ne bave akti-vnostima kojima se djeca bave u našoj radionici. Najčešći su ra-zlozi bili nedostatak vremena, manjak kreativnosti, manjak motivacije kod djece, manjak ideja, itd. Posebnost je naše aplikacije u tome da uz nju više nije potrebno ići u nabavku prije nego krenete s izradom krea-tivnih predmeta. dovoljno je od ponuđenog materijala odabrati što trenutno imate na raspo-laganju, a nakon toga odmah možete krenuti s izradom. Tuto-Tod u osnovnoj verziji sadrži 49 tutoriala s detaljnim uputama, procjenu vremena potrebnog da se izradi pojedini predmet, ali i savjete koji se pojavljuju kroz svaki tutorial.“ Dvije financijske injekcijePosebnost njihova projekta pre-poznala je i domaća startup za-jednica i „poslovni anđeli“, pa su tako primljene u 6. generaciju

O prednostima tehnološkog napretka i gospodarskog razvoja, kao i benefitima koje unose u našu svakodnevicu, napisano je mnogo, ali se o nuspojavama piše puno rjeđe. jedna je od njih svakako i nedostatak

vremena roditelja za kvalitetnu igru i učenje sa svojom djecom. trend je to koji je uočila i naša kolegica Antonija Horak, koja je zajedno s poslovnom

partnericom petrom Klasić, prvo pokrenula radionicu za djecu, a nakon što su se naslušale roditeljskih briga, posao su iz realnog, odlučile preseliti u virtualni svijet. I tako je nastao startup tutotod, aplikacija namijenjena

igri djece i roditelja.

polaznika inkubacijskog pro-grama Zagrebačkog inkubatora poduzetništva, nakon čega im je ponuđena i početna investicija od 15.000 eura.„dosta smo se educirali, konzul-tirali s mentorima, prikupili dodatna financijska sredstva i proširili naš tim s još jednim ko-legom, Tomislavom Jurišićem. Nakon toga smo se prijavili i na Zagreb connect konferenciju, na-kojoj smo osvojili treću nagradu, odnosno 20.000 kuna. Trenutno smo u završnim pripremama za izlazak prve verzije na tržište i aplikacija će kroz koji tjedan biti dostupna u App storeu“, poručila je Antonija.

Za kraj valja istaknuti kako je TutoTod zapravo skraćenica od Tutorials for Toddlers (toddler - engl. izraz za dijete u dobi od jedne do tri godine). No, praksa pokazuje kako ga ponekad jed-nako trebaju i odrasli.

35

Naš student Dubravko blaće s diplomskog studi-ja Upravljanja poslovnim komunikacijama i njegov timski kolega leopold Tikvić ukupni su pobjednici međunarodnog studentskog natjecanja customer Sat-isfaction University Award, talijanske bankarske gru-pacija Intesa Sanpaolo.

osim pobjede na globalnoj razini, u konkurenciji šest međunarodnih timova, s ukupno 12 finalista, iz čak šest različitih zemalja, naš dubravko i njegov kolega pobijedili su i na nacionalnoj razini, u konkurenciji 12 finalista iz Hrvatske. Podsjetimo, nakon što su se u rujnu 2014. plasirali u finale ovoga natječaja, ovaj je dvojac imao zadatak osmisliti i pred stručnim žirijem prezentirati idejni projekt na području zadovoljstva bankovnih klijenata. Projekt kojim su osvojili naklon-ost žirija i dokazali da učinkovito zadovoljava potrebe banke nosi naziv „Gamification loyalty app“. Riječ je o mobilnoj aplikaciji koja poboljšava zadovoljstvo koris-nika Intesa Sanpaolo carda, koristeći mehanike igara.

„dok obavlja svoju svakodnevnu kupovinu, koris-nik putem ove aplikacije zapravo ‘igra igru’, te os-

VerN’ovac DUbrAVKO blAĆe globalni pobjednik customer satisfaction University Award natječaja

vaja ‘nagrade’ za svoje jedinstvene kupovne na-vike“, objasnio nam je dubravko. Pobjedom na globalnoj razini naši su predstavnici postali prvi natjecatelji iz Hrvatske koji su ikada osvojili ovo natjecanje. Pripala im je i glavna nagrada, a mogu birati između novčane nagrade ili plaćene jednomjesečne prakse u sjedištu Intesa Sanpaolo Grupe u Milanu, gdje će nastaviti s razvojem svo-jeg projekta.

o globalnom je pobjedniku odlučivao stručni žiri u Milanu, a u stručnom žiriju koji je ocjenjivao projekte hrvatskih finalista sjedili su predstavnici sjedišta Intesa Sanpaolo grupacije iz Milana, hrvatski predstavnici Intesa Sanpaolo carda, te predstavnici hrvatskih fakulteta čiji su studenti došli do finala, među njima i naša profesorica dr. sc. diana Plantić Tadić. Našem studentu i njegovom kolegi na uspjehu je čestitala i voditelja projekta Renata devčić, direktorica direkcije marketinških komunikacija i zadovoljstva klijenata Intesa Sanpaolo carda.

36

Novo izdanje udžbenika „turizam i promet“

i prva digitalna izdanja VerN’ovih nastavnih priručnika

IzDAVAštVO

turizam i prometo tematici svojeg udžbenika autor i predavač na VERN’ovim turističkim studijima siniša Horak kaže sljedeće: „o turističkoj potražnji i ponudi u turističkim destinacijama posljednjih je desetljeća napisano mnoštvo kn-jiga, studija, znanstvenih i stručnih članaka, a u ovome je udžbeniku riječ o trećem, jednako važnom, ali sve do nedavno u turističkoj teoriji i praksi zapostavljenom segmentu turističkog putovanja - prijevozu.

Prijevoz čini prometno dostupnima turističku destinaciju i pojedine atrakcije u njoj, a razina kvalitete prometne dostupnosti znatno utječe na atraktivnost turističkog proiz-voda. Uz to, prijevoz je nerijetko i sam turistička atrakcija zbog koje se putovanje poduzima, ili pak svojom atraktivnošću unaprijeđuje ponudu turističke destinacije te je time čini turistički atraktivnijom. Stoga, ne

samo da prijevozom počinje i završava svako turističko putovanje, nego je on ‘utkan’ u cjelokupni doživljaj turističkog putovanja.Budući da je zadatak turističkih menadžera da taj doživljaj bude što je moguće bolji, logično je da i prijevozu, koji je sastavni dio prometa, dakle i prometu, posvete dužnu pažnju, mnogo veću nego do sada.“

Interno komuniciranjePriručnik Interno komuniciranje prof. dr. sc. Ivana tante predstavlja prvo izdanje jedne VERN’ove publikacije u digitalnom obliku. Prema riječima autora ovoga priručnika, teško da možemo precijeniti značaj kvalitetnoga internog komuniciranja za suvremene poslovne procese. Potreba za organ-iziranom internom komunikacijom u tvrtkama, ali i javnim ustanovama, više uopće nije upitna, a interno komu-niciranje svrstava se u važne strateške poslovne funkcije o kojima može ovisiti

poslovna budućnost organizacije, neo-visno o njezinoj veličini. Razumijevanje komunikacijskih potreba zaposlenika i senzibiliziranost upravljačkih struk-tura prema potrebama za internom komunikacijom sve više dobivaju na značaju u suvremenom poslovnom svi-jetu.

sigurnost poslovnih informacijskih sustavadrugi priručnik iz buduće serije digi-talnih izdanja djelo je VERN’ova predavača mr. sc. Kristiana saletovića. cilj je ovoga priručnika osvješćivanje važnosti informacijske sigurnosti u današnjem poslovnom okruženju te upoznavanje studenata s osnovnim pojmovima i konceptima informacijske sigurnosti. Priručnik bi ujedno treba potaknuti studente na daljnje samostalno proučavanje stručne i znanstvene literature iz izrazito propulzivnog i aktualnog područja informacijske sigurnosti.

Akademsku godinu 2014./15. u izdavačkom smislu obilježio je izlazak novoga, dopunjenog i redizajniranog izdanja udžbenika turizam i promet dr. sc. siniše Horaka. Ove je godine VerN’ po prvi put objavio i dva priručnika u digitalnom obliku - Interno

komuniciranje profesora Ivana tante i sigurnost poslovnih informacijskih sustava Kristiana saletovića. Krajem 2014. izašao je i novi, 7. broj časopisa suvremene teme.

37

Novi broj multidisciplinarnoga međunarodnog časopisa Suvremene teme/contemporary Issues, u izdanju VERN’ova ‘think tanka’ centra za politološka istraživanja, donosi nam nekoliko zanimljivih izvornih znanstvenih članaka u širokom spektru društveno relevantnih tema - nacionalni parlamenti i europski zakonodavni procesi, političke kompetenciji i politička participacija mladih, studentski pogled na vrednovanje iz-vannastavnih aktivnosti, geopolitička pozadina „istrijanstva“, uzroci neuspjeha međunarodne zajednice u BIH... časopis donosi i prikaze nekoliko izuzetno zanimljivih izdanja politološke tematike.

čAsOpIs suvremene teme no. 7

Naša profesorica i voditeljica knjižnice, dr. sc. danijela Unić dobitnica je nagrade „Tibor Tóth“ za 2014. godinu, za izuzetan doprinos na području informacijskih znanosti i djelatnosti.Nagrada joj je uručena na svečanoj dodjeli, 19. studenoga u prostorijama Mađarskog kulturnog društva „Ady Endre“ u Zagrebu, a čestitali su joj mr. sc. Ivo Tokić, gđa Valerija Tóth i dr. sc. Josip Stipanov.Nagradu „Tibor Tóth“ ustanovilo je Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo u znak javnog priznanja koje se dodjeljuje stručnjacima i znanstvenicima mlađe i srednje ge-neracije za značajan doprinos na području informacijskih zna-nosti i djelatnosti.Nagrada nosi naziv po mr. sc. Tiboru Tóthu, istaknutom hr-vatskom informacijskom stručnjaku i znanstveniku, koji je svojim radom unaprijedio i promicao informacijske znanosti i djelatnosti na opću dobrobit zajednice.

dražen Klarić, profesor na VERN’ovom preddiplomskom stu-diju Novinarstva, imenovan je glavnim urednikom Večernjeg lista, najčitanijih dnevnih novina u Hrvatskoj.odluka o imenovanju našega kolege glavnim urednikom done-sena je na sastanku Nadzornog odbora Styrije, izdavača ovih dnevnih novina, a potvrđena je glasovanjem novinara Večernjeg lista.do prelaska na novu poziciju kolega Klarić u Večernjem je listu obnašao nekoliko odgovornih funkcija - potkraj 2012. imenovan je direktorom sadržaja Večernjeg lista, a od prosin-ca 2014. obnašao je funkciju izdavačkog direktora tih novina te bio odgovoran za cjelokupan portfolio brenda Večernji list.Karijeru je započeo na TV Mreži, prvoj komercijalnoj tel-eviziji u Hrvatskoj, da bi kasnije na ccN-u radio na poziciji glavnog urednika. od 2003. do 2006. radio je u Večernjem listu kao zamjenik glavnog urednika, a sudjelovao je i u pokre-tanju brojnih online medija i magazina (SEEbiz, Politika-Plus, MadeIn). Kolega Klarić bio je angažiran i kao medijski konzultant na nizu projekata u regiji.Na VERN’ovom studiju Novinarstva angažiran je od osniva-nja toga studija 2007. godine.

profesorica Danijela Unić dobitnica nagrade „tibor tóth“

Dražen Klarić imenovan glavnim urednikom Večernjeg lista

gIrl pOWer - renesansa ženskog sporta na VerN’u

VerN’ sport

„Imali smo na VERN’u već kvalitet-noga ženskog sporta, prvenstveno u odbojci i rukometu. No, ove smo go-dine odlučili pokrenuti cjelokupni ženski sportski pogon, prvenstveno na višoj rekreativnoj razini, iz koje ćemo naše ženske ekipe postupno uvoditi u sveučilišna prvenstvena natjecanja. Iz te ćemo baze u narednim godinama stvoriti još kvalitetnije ženske ekipe “, objasnio je za VERN’um izvršni direk-tor VERN’ Sporta, proslavljeni boksač i hrvatski olimpijac Željko Mavrović.

gdje naći studentice za vaterpolo?cijeli VERN’ov sportski kolektiv u ovaj je projekt krenuo vrlo ambiciozno, a njegov čelni čovjek priznaje da je oz-biljno zastao i zamislio se samo u jed-nom trenutku, odnosno sportu. „Kada smo ove godine popunjavali obrazac za sudjelovanje u ekipnim disciplinama, popunili smo doslovno sve - prijavili smo muške i ženske momčadi u futsalu, košarci, odbojci, rukometu i - vaterpolu. Kad sam sve lijepo popunio, stao sam i uzdahnuo: Uh, gdje ću naći studentice za vaterpolo!? Međutim, našli smo stu-dentice koje su porijeklom s mora i koje su zbog svojih plivačkih vještina preu-zele tu odgovornost na sebe. odigrale

su sve utakmice, pa iako bez pobjede, ali uz nekoliko lijepih golova, udarile su snažan temelj budućoj ženskoj vater-polo vrsti. Tako smo na lijep način zaokružili projekt ženskog sporta u ovoj akademskoj godini.“Iako priznaje kako je pred njego-vima timom veliki izazov, ističe kako uspješan model na VERN’u već postoji te će njegova iskustva pokušati aplici-rati na ženski sport.

muška košarka uzor„Pratimo i analiziramo obrasce sport-skih projekata koji su na VERN’u već realizirani. Uzmimo za primjer mušku košarku - dakle, tražimo vrlo slična rješenja i analiziramo iskustva te momčadi, koja nam daje za pretpostaviti da kada složimo i uhodamo jednu dobru žensku ekipu, možemo očekivati dobre rezultate i na sveučilišnim prvenstvima Zagreba i Hrvatske. A onda se nekako prirodno javlja i potreba za stvaranjem kluba koji bi imao dodatna natjecanja. Kada govorimo o sveučilišnim natjeca-njima, ona se ipak daju sažeti u nekakva dva do tri mjeseca tokom godine, što je realno premalo natjecanja za sportaša koji se želi natjecati tokom cijele godine. Upotpunjujući to s aktivnostima ne-

kog kluba, dobivamo sezonu koja traje sedam do devet mjeseci, što je adekvatno nečemu što sportaši stvarno vole i što se na određeni način može približiti sports-kom profesionalizmu.“ Baš poput pravog profesora, ustanovio je kako za uključivanje studentica u sportske momčadi postoje dva moti-vacijska faktora. Prvi je motivacija za nastavkom treninga kod onih stu-dentica, aktivnih sportašica, koje uključivanjem u naše ekipe zapravo na-dopunjuju svoj trenažni proces, a drugi je motivacija za druženjem kroz sport. No, bez obzira na razloge, najvažniji je krajnji faktor kompaktnosti, koji se jav-lja među studenticama, a manifestira se na terenu tijekom treninga i utak-mice, ali i izvan sportskog okruženja.

Univerzalne sportašice„Izrazito sam zadovoljan da među stu-denticama koje su se dosad uključile u naše sportske timove, imamo nekoliko njih koje su aktivne u više sportova. Tu prvenstveno mislim na enu šolu, Ivanu zadro, maru lonzu, Antoniju maljković, ali i druge djevojke koje zaista funkcioniraju kao univerzalne sportašice i daju svoj maksimum u sva-kom sportu.“

zlato, srebro, bronca. polufinale, finale, pobjeda. prvenstvo, sveučilišno, državno… Ove su riječi do prije nekoliko mjeseci bile vezane gotovo isključivo uz muške sport-

ske timove i muške predstavnike u pojedinačnim sportovima. No, od početka ove akademske godine na VerN’u svjedočimo pravoj maloj renesansi ženskog sporta.

Piše: Vanja Koljan

AKK VerN’ viceprvak A2 lige

Piše: Karlo Tašler

Ena i Mara su nam za ovu priliku predstavile svoj, impresivan popis sportova u kojima se natječu. „Rukomet je moja vječna ljubav i glavni mi je sport. Futsal igram jer me nogomet povezuje s djetinjstvom. Košarka i odbojka su mi zabavni, a vaterpolo mi je bio izazov. Nikad ga nisam trenirala i baš me zanimalo kako bi to bilo, pa sam se, eto, prijavila za ekipu. Šah sam trenirala nekad davno u osnovnoj, a u bowlingu se, atletici i streljaštvu natječem na poticaj našeg voditelja sporta. Iako nije nimalo jednostavno, zasad uspijevam uskladiti sve svoje obaveze. Također radim i kao rukometni sudac, pa privatno vrijeme nastojim iskoristiti po svom guštu”, objasnila nam je ena. marin je popis, s druge strane, tek nešto sitno kraći. “Na-stupam za žensku futsal, košarkašku i vaterpolo ekipu, a također sam sudjelovala i na prvenstvu u bowlingu. Sport jednostavno obožavam i jako mi je drago da se na VERN’u mogu baviti svim time. A ostale obaveze? Pa, uspijevam sve nekako uskladiti.” obje su naglasile kako je atmosfera u ekipama odlična te da je to umnogome doprinijelo širenju njihove mreže poznanstava.

čelni čovjek VERN’ova sportskog pogona za kraj je dodao kako je ovo bila sezona oformljivanja ženskih sportskih ekipa i da je taj projekt uspješno dovršen. Planovi, ciljevi i želje postoje, a željko ih je sveo pod sljedeće: „Volio bih da za par godina, i u ženskom, ali i u muškom sportu, imamo ekipe koje, da se tako izrazim, vladaju sveučilišnim prven-stvima Zagreba i Hrvatske te ekipe koje su unutar svoga sporta formirale male klubove koji se uspješno natječu na regionalnoj razini.“

Akademski košarkaški klub VERN’ nastavio je podizati ljestvicu uspješnosti u hrvatskoj nacionalnoj ligi. ove su sezone dečki debitirali u A2 ligi, završivši sezonu na nest-varno dobrom drugom mjestu. Posebno se lijepo u ovom trenutku prisjetiti ranog proljeća prošle godine kada se klubu u sljedećoj sezoni predviđala borba za opstanak u netom izborenoj A2 ligi. Međutim, u klub su dovedena značajna igračka pojačanja koja su preuzela konce u svoje ruke te zajedno s bazom igrača iz prošle sezone ostvarili najbolji rezultat u kratkoj klupskoj poovijesti. Prije svih izdvojili su se Hrvoje Božić Pepsi kao razigravač, krilni igrač Filip Kordić te centar Srđan Hel-bich koji su činili kostur momčadi. Moramo spomenuti i iskusnog trenera željka ciglara čiji je rad itekako vidljiv na ovogodišnjoj fizionomiji momčadi.ovaj rezultat dodatno dobiva na značaju ako uzmemo u obzir da je AKK VERN’ osnovan prije samo tri godine. Podsjetimo, vernovci su krenuli od najnižeg ranga natje-canja i u dvije sezone došli do druge lige u kojoj je momčad Hermes Analitice ove sezone ipak bila izvan konkurencije. Treba spomenuti i sveučilišno košarkaško prvenstvo Za-greba u kojem VERN’ovi košarkaši i ove sezone slove za jednog od glavnih favorita natjecanja. Nakon što su prošle sezone ispali u četvrtfinalu, sada je cilj ponovno vratiti pe-har studentske lige u ruke vernovaca.

preporođeni rukometaši u finalu

sveučilišnog prvenstva

VerN’ sport

Završena su rukometna natjecanja, a iza naših rukometaša najbolja je sezona od početka sudjelovanja u sveučilišnim rukometnim natjecanjima. Nakon srebra, osvojenog na Sveučilišnom prvenstvu grada Zagreba, dečki na posljed-njim treninzima prije ljetne stanke sređuju dojmove i prave planove za novu sezonu. I dok su momci u dvorani na Jelenovcu odrađivali lakši trening, igrajući košarku bez faulova, porazgovarali smo s trenerom zvonimirom bilićem koji je u svojoj debi-tantskoj sezoni na klupi VERN’a napravio dobar posao. Pokušao je objasniti formulu pomoću koje su ostvarili naj-bolji VERN’ov rukometni rezultat.„Prvi i osnovni cilj bio mi je kvalitetno povezati treninge i tako unutar ekipe stvoriti međusobno poštivanje i razumi-jevanje. Kada igrači postanu dobra klapa, onda rezultat dolazi sam po sebi. Zafrkancija je isto važan dio toga“, priča Bilić, ali ipak inzistira na tome da se mora znati tko je vođa. „demokraciju smo izbacili“, nastavlja u šali. Ekipa je cijelu sezonu odigrala dominantno, bez ijednog po-raza i na krilima tih uspjeha došla je na Kineziološki fakultet na finalnu utakmicu protiv rukometaša FER-a. Ipak, tamo je uslijedio uvjerljiv poraz i svojevrsno otrežnjenje. Bilić je objašnjenje našao u činjenici da VERN’ovci imaju samo jednoga profesionalnog rukometaša, Kevina linda, dok gotovo svi FER-ovci treniraju i nastupaju za klubove na različitim razinama nacionalnih ligaških natjecanja.

„To je razlog zbog čega su izuzetno fizički spremni, a ta sprema automatski dovodi i do jake psihe. odlična ekipa. Uz jednoga do dva dodatna igrača oni bi komotno mogli funkcionirati kao selekcija grada Zagreba“, poentira Bilić. Međutim, za njega je najvažnije da trenira dečke koji pr-venstveno studiraju, a tek onda dolaze na treninge i utak-mice te se srcem bore za svoj fakultet.Pokušali smo ustanoviti koja je tajna pobjedničkog men-taliteta koji je Bilić uspio prenijeti na igrače VERN’a. Međutim, ako i postoji, Bilić je nije htio otkriti, već je jed-nostavno ustvrdio da koliko radiš toliko ti se i vraća. „cilj je naučiti ove igrače da se ni do čega u životu ne dolazi lagano, da se moraju boriti na sve moguće načine da bi nešto stvorili. Kada postoji ambicija, onda će se i cilj lakše ostvariti. druga stvar je komunikacija među igračima i timska igra koju sam pokušao stvoriti.“Pokušali smo povući neke paralele s hrvatskom rukometnom reperezentacijom iz ‘90-ih koje je i Bilić bio dio. Pitanje „tko je vaš Patrik čavar“ zapravo ne bi imalo puno smisla zato što je tijekom razgovora Kevin lind više puta apostro-firan kao klasni individualac. Međutim, na pitanje „tko je vaš Irfan Smajlagić“, Bilić je diplomatski odgovorio: „Ne bih o tome. Prije bih istaknuo cijelu ekipu jer je rukomet kolektivni sport. Nema smisla isticati nekog pojedinca jer se onda gubi momčadski duh. želim da stvarno budu prava ekipa, da znaju da jedan bez drugog ne mogu ništa.”

Nakon nekoliko solidnih nastupa na sveučilišnim prvenstvima, VerN’ovi rukometaši ove su godine zakoračili u sam vrh studentskog rukometa.

predvođeni trenerom zvonimirom bilićem, proslavljenim hrvatskim reprezentativcem iz ‘90-ih, naši su rukometaši uspješnu sezonu zaključili titu-

lom viceprvaka sveučilišnog prvenstva grada zagreba i plasmanom u finale prvenstva bez ijedne izgubljene utakmice.

Piše: Karlo Tašler, student specijalističkog studija Upravljanja poslovnim komunikacijama

40

Nogometaši VerN’a viceprvaci europe

S trenerom se slaže i romano morić, dugogodišnji ka-petan ekipe, koji je teška srca napustio zagrijavanje i po-dijelio s nama svoje viđenje sezone iz igračke perspektive. „definitivno najbolja sezona do sada. dobili smo nekoliko novih igrača koji su odigrali vrhunski“, rekao je Morić, dodavši kako je zapravo Bilićev posao bio znatno olakšan činjenicom da je imao dobre igrače. Kao najdražu utakmicu sezone Romano je spomenuo prvi susret protiv rukometaša Fakulteta strojarstva i brodo-gradnje. „Prošle godine izbacili su nas u četvrtfinalu, a sada smo ih u grupi deklasirali s 12 razlike“, naglasio je Morić. da omjer sa „strojarima“ bude i izrazitiji u korist VERN’a, dečki su se pobrinuli u polufinalu kada su ih još jednom savladali rezultatom 22:3 i dobili priliku zaigrati u finalu zagrebačkoga sveučilišnog prvenstva.Rukometašima sada slijedi velika pauza nakon koje kreće nova sezona u kojoj se svi nadaju kako će otići korak dalje i donijeti trofej pobjednika u vitrine VERN’a.

Kako bronca s Europskog sveučilišnog prvenstva u futsalu iz Malage 2013. nije bila samo jednokratni bljesak jedne nadarene generacije, potvrdio je još sjajniji uspjeh naših nogometaša na 2. europskim sportskim igarama u Rot-terdamu prošlog ljeta.Nakon uvjerljivih pobjeda nad kolegama iz Norveške, Ar-menije, Španjolske i Rusije i minimalnog poraza u finalu od favorizirane francuske momčadi University Paris 1. Pan-theon-Sorbonne, naši malonogometaši osvojili su srebrnu medalje i titulu sveučilišnih viceprvaka Europe. Uz to, Ve-dran matošević, jedan od ponajboljih igrača VERN’ove momčadi, proglašen je najkorisnijim igračem turnira.„ovo je potvrda da višegodišnje ulaganje, puno rada i ljubav prema sportu mogu donijeti vrhunske rezultate. Iz-nimno sam ponosan na svoj tim i svoje suradnike koji su napravili pravo malo čudo u ovih osam dana“, izjavio je nakon finala Matija Đulvat, trener VERN’ove futsal-ekipe.

Momčad i stručni stožer VERN’a u Rotterdamu činili su: Juraj Bedeković, Ante čižmić, Kristijan Grbeša, Matej Hor-vat, davor Kanjuh, Karlo Mateljak, Vedran Matošević, Mario Modrušan, željko Petrović, željko Pukec i Sadat Ziberi. Trener momčadi bio je Matija đulvat, pomoćni trener Stipe Marušić, kondicijski trener Zvonimir Murković, koordinator Mario Kralj, a voditelj VERN’ Sporta željko Mavrović.

Piše: Karlo Tašler

42

gdje je nestao čovjek ili kako nas vidi

bihevioralna ekonomija?

OFF cAtHeDrA

Vrlo će brzo, naš student uvidjeti da pojave koje u mikroekonomiji mogu biti istinite, u makroekonomiji u suštini to nisu; štednja je dobra za pojedinca, ali ako svi štede, onda to za državu postaje problem; svaki poljoprivrednik nastoji proizvesti maksimalno moguće količine proizvoda, ali ako svi poljo-privrednici učine to isto, na kraju će svaki od njih zaraditi manje... Potom će, u ostatku blok sata, domi-nantna klasična ekonomska teorija ovo ponašanje ekonomskih subjekata pokušati predstaviti na osnovi modela, matematičkih jednadžbi i aksioma te cijelu priču ubaciti u dvodimenzionalni koordinatni sustav, kunući se pri tom u savršenu funkcionalnost tržišta i „nevi-dljivu ruku“ Adama smitha koji kaže da ljudi kupuju objed „ne zbog naklo-nosti mesaru, pivaru ili pekaru nego da bi zadovoljili svoje vlastite potrebe“.Agregiranjem ekonomskih pojava, neposredno pred kraj sata, svjesno smo izgubili iz vida njihove specifičnosti. Hokus-pokus i individualna prosudba potpuno je ispala iz priče.

Homo oeconomicusJednom riječju, našem studentu servi-rali smo Homo oeconomicusa - mit-sko biće iz klasične ekonomske teorije koje temeljem odgovarajućih preferen-cija bez greške maksimizira korisnost i profit, ponaša se samostalno i racio-nalno te donosi odluke na osnovu pot-punih i relevantnih informacija.

živi s dvije varijable na pola puta između apscise i ordinate pa lako možemo zaključiti kako ova Smithova uzdanica ima IQ Alberta Einsteina. Točan je kao švicarski sat, nikad ne zaboravlja pla-titi račune i oduvijek je bio najbolji đak u razredu. Nema vam on vremena za bračne scene, promjene raspoloženja i baš nikad ne viri u susjedovo dvorište iza svoje savršeno ošišane živice. Nije neispavan i nervozan jer u njegovoj kući ne plaču male bebe. on nikad nije tužan, usamljen, sretan, nasmijan, bolestan, operiran, ljut, razočaran, uplašen. Pretpostavljate - on ne postoji! cijela je ekonomska priča ipak puno dinamičnija nego što to sugerira dvodi-menzionalna grafika, a usamljeni i izolirani mesar tek je fantazija iz 18. stoljeća.

emocije na tržištuNeupitnu vjeru neoklasične ekonomije u optimalnost tržišnih ishoda i racion-alnost ekonomskih aktera demantirala je sama stvarnost. Ekonomski zakoni, principi i teorije sve manje su slika stvarnih kompleksnih zbivanja.A upravo je još aktualna gospodarska kriza ogolila ekonomsku istinu na naj-bolniji način.

Stvaranje financijskih i nekretninskih balona i njihovo kasnije pucanje, nije u skladu s vrlo utjecajnom teorijom koja objašnjava ljude kao racionalne.Jer da smo savršeno racionalni uzeli bismo u obzir sve tehničke analize te istog trenutka obradili sve potrebne podatke. cijene dionica odražavale bi sve dostupne relevantne informacije i jasno pokazivale temeljnu vrijednosti kompanija, a tržišta bi bila posve likvidna. Baš kao što bi i cijene nekret-nina slijedile elementarnu ekonomsku logiku, tj. bile bi formirane prema načelu “troškovi izgradnje plus nor-malan profit”. Međutim slomovi burzi, posljednja ekonomska kriza, obilježena rastom tržišta nekretnina te njegovim nevjero-jatnim slomom, pokazala je da nije sve baš tako očito kako zagovaratelji hi-poteze o tržišnoj učinkovitosti govore.ljudska taština, efekt krda, nerealni optimizam i pretjerano samopouzda-nje, te kasniji domino efekt određen faktorom straha i averzije prema gu-bitku, „kumovali“ su ovoj krizi barem u istoj mjeri koliko i neki financijski čimbenici.

Već nakon desetak minuta provedenih u predavaonici, svakom je novopečenom studentu poprilično jasno kako je ekonomija

jedna ćudljiva dama koja široko otvara vrata paradoksima.

Piše: mr. sc. Anita Zelić, predavačica s Katedre za ekonomiju i marketing Veleučilišta VERN’

bihevioralna ekonomijaI dok je dominantna tradicionalna ekonomska teorija u velikim proble-mima, njezina puno mlađa sestra za-dovoljno trlja ruke.Mnogi postulati klasične ekonomije ozbiljno su poljuljani, a sve su čvršći argumenti nove discipline - bihevio-ralne ekonomije, gdje ljudska racio-nalnost ustupa mjesto iracionalnosti, a hladnokrvnost emocijama. ova inačica ekonomske teorije bavi se procesima odlučivanja stvarnih ljudi: manjkavih u znanju, vremenu i kogni-tivnim sposobnostima za donošenje idealne odluke. ostajući kompatibilna s većinom postulata klasične ekonom-ske znanosti, ta škola u nju unosi saznanja iz psihologije. Jednostavno iznosi tvrdnje koje su a priori očite, ali koje su sljedbenici klasične ekonomske škole dugo vremena nastojali poreći: ekonomski akteri nisu besprijekorno racionalna bića koja donose odluke koje će najbolje maksimizirati njihov vlastiti interes. oni dopuštaju da ih vode emocije, uvjerenja, predrasude, intuicija ili pribjegavaju rezoniranju. No i u tom kaosu ima reda!Naime, bihevioralna se ekonomija ne zadovoljava tek pukom konstatacijom da „ljudi naprosto griješe“ u pro-sudbama. ona tvrdi kako je riječ o pogreškama kojima je podložna većina ljudi, pa iako se ponašamo iracionalno, pritom nismo ništa manje predvidljivi. Izvodeći pokuse suvremeni ekono-misti otkrivaju pravilnosti u našem ponašanju kako bi izradili modele koji će biti realističniji od neoklasičnih modela. detektirali su više bihevio-ralnih poluga, poput težine koju ima usporedba s drugima ili inercije spram promjene i na temelju toga pokušavaju ponuditi konzistentan ekonomski odgo-vor. Bihevioralni kolege “demokrat-sku raspravu” jednostavno preskaču, postavljaju što je najbolje za opći in-teres i to nameću kao “defoltno dobro

odabranu opciju”, koja “nepažljivom potrošaču omogućuje da bude usmje-ren prema dobrom odabiru, a da se pritom proaktivnog potrošača ne liši njegove slobode izbora”. Postavljaju se kao tzv. arhitekti izbora računajući na urođenu ljudsku sklonost statusu quo, ali ostavljaju slobodu izbora sva-kom pojedincu. osoba sama ima pravo prihvatiti, tu istina donekle nametnutu opciju, ili ne.Smislenost ove inačice ekonomije možda najbolje pokazuje današnje re-alno funkcioniranje američkoga mi-rovinskog sustava. U njemu se zapos-lene automatski uključuje u mirovinski plan i od plaće odvaja minimalni iznos. U svakom trenutku zaposlenik može izaći iz toga plana, no prema načelu ljudske inertnosti, prema dostupnim podacima, dvostruko ih više ostaje uključeno u plan uplaćivanja nego što bi to inače učinili.da nije riječ tek o pukoj relaksaciji tvrde ekonomske znanstvene retorike govori i činjenica da su psiholog Dani-el Kahneman i ekonomist Vernon lomax-smith 2002. g. dobili Nobe-lovu nagradu za ekonomiju. Njihove tvrdnje propituju se u uvaženim aka-demskim časopisima, a bihevioralna se ekonomija predaje na najprestižnijim američkim sveučilištima: Stanfordu, Berkeleyju, MIT-u, Princetonu i Har-vardu. Institut za novo ekonomsko mišljenje (Institute for New Economic Thinking, INET), think-tank osnovan 2009. zahvaljujući 50 milijuna Soro-sevih dolara, u svojim razmatranjima središnje mjesto daje bihevioralnoj ekonomiji, a neki od najbližih oba-minih savjetnika upravo su bihevio-ralni ekonomisti.Kod nas psihologija još uvijek „stidljivo“ provodi svoja istraživanja u polju ekonomije, a vidim koliko i sama bojažljivo tapkam po tuđem znanst-venom dvorištu.Hoće li tradicionalni ekonomisti lako dozvoliti da se dovede u pitanje stoljet-na dominacija matematičkih funkcija

i tako im se izbije najvažniji „argu-ment“ iz retoričkog repertoara? Hoće li se tek tako lako „oprostiti“ od ele-gancije apstrakcije i agregiranja koja redovito izluđuje studente?

Adam smith u 21. stoljećuBilo kako bilo, vremena su se promi-jenila od Adama Smitha i krajnje je vrijeme da i dominantna ekonomska doktrina to ozbiljnije uzme u obzir.Novi sentimenti i nove životne uloge donose i nova pravila. U naš su život ušli pojmovi poput leasinga, mobbinga, jogginga, faktoringa, bullinga, team-buildinga, Facebooka. Prosječna žena nije više baš tipični viktorijanski anđeo ognjišta koji sjedi doma i ode tu i tamo kupiti kuhinjske krpe koje će se slagati s bordurom na kuhinjskim pločicama. Slika majke koja u kompletiću boje masline, šivanom po mjerama iz Burde ide u Trst djetetu kupiti patike za školu potpuno je nestala. danas se tako nešto lako riješi jednim klikom na iPhone aplikaciju. U javnosti je sve češći dis-kurs nove duhovnosti, zdrave prehrane, tjelovježbe, treninga samospoznaje, „rada na sebi“ i ispijanja litara zele-nog čaja. A ni suvremenici Adama Smitha nisu morali svakodnevno na TV-u gledati prekrasne fotomodele koji u prozračnim bijelim košuljama trče kroz polja puna cvijeća. I svi se skupa sretno vesele. Ali samo ako im je rublje bijelo! S obzirom na razvoj medicine i genetske predispozicije poprilično je vjerojatno da će dobar dio nas doživjeti 95-u i još ćemo debelo trošiti kada nam djeca odu u mirovinu.Zato se pitam, je li mi mudrije revno uplaćivati u mirovinski fond ili možda pokušati već sada udobrovoljiti dijete ne bi li mi jednom kupovala kreme za reumu i držala me za ruku da se ne slupam u kadi?!

Možda i saznam. Ali sigurno ne zato što sam riješila relevantnu matematičku jednadžbu, već običnom metodom pokušaja i pogrešaka.

43

44