Upload
primariuss
View
111
Download
9
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Prezentacija na datu temu
Citation preview
KOMPETENTAN UČITELJ/ODGAJATELJ
UVOD
Melisa Smajilović
• Pojam kompetencije.• Definicija kompetencije:• “ kompetentan pojedinac je onaj
koji je „sposoban koristiti se prirodnim i osobnim resursima (izvorima) da bi postigao dobar razvojni rezultat“. (Waters i Sroufe, 1983; 81)
• Kompetencija kao temeljna dimenzija samopoštovanja.
UVOD
LaVisa Vilson (američka znanstvenica) navodi sljedeće karakteristike ličnosti kao najvažnije za kompetentnog odgajatelja/učitelja:
• a) Fizičko zdravlje
• b) Psihičko zdravlje
• c) Pozitivna slika o sebi
• d) Fleksibilnost
• e) Strpljivost
• f) Pozitivan
• g) Otvorenost
Šta čini kompetentnog nastavnika?
PROFESIONALNA(PEDAGOŠKA) KOMPETENCIJA
Dženisa Pilipović
• 1. Potreba za holističkim pristupom u istraživanju kompetentnosti • 2. Sprega formalnoga obrazovanja i programa usavršavanja
Osnovna polazišta profesionalne kompetencije:
META-KOMPETENCIJE ( komunikacija, samo-razvoj, kreativnost, analiziranje,
rješavanje problema)
Spoznajna/kognitivnakompetencij
a
Funkcionalna
kompetencija
Osobna ili ponašajna
kompetencija
Vrijednosti/etička
kompetetncija
Tacitna/praktična
Osobitosti profesije
Društvena/profesionaln
aOsobna
Tehnička/teorijska
Organizacija/proces
Intraprofesionalna
Profesionalna
Proceduralna Cerebralna Psihomotorn
aKontekstual
na
• Određenje pedagoške kompetentnosti: doživljaj kontrole“, „odnos“ te „dobar osjećaj“• Adekvatne sposobnosti ili
kvalitete kompetentnog učitelja
Pedagoška kompetencija ideal ili nužnost?
NOVE ULOGE UČITELJA I NASTAVNIKA
Samra Pljevljak
• Učitelj/ nastavnik gubi neke tradicionalne uloge, te:
• Prilagođava se novim okolnostima (mentorska uloga, organizacija situacija u kojima se uči, intenzivnije uključivanje učenika .),
• Prihvaća neke nove uloge (uključivanje novih tehnologija u nastavu),
• Veća potrebu za mobilnošću učitelja i nastavnika.
• Niinisto (1996) dana.njeg učitelja/ nastavnika vidi, prije svega, kao inicijatora promjena a uz to naglašava i slijedeće uloge:• Učitelji/ nastavnici kao inicijatori
i oni koji potiču na učenje,• Učitelj/nastavnik koji se brine za
svoj osobni i profesionalni razvoj,• Učitelj/nastavnik koji je dio
organizacije koja se razvija i uči.
• Nove spoznaje na području struke,
• Usavršavanje na području metoda i organizacije nastave,
• Nove tehnologije,
• Sve veći broj djece s poteškoćama u učenju i ponašanju.
• Usmjeravanje od «posrednika znanja ka savjetniku za učenje»
Među čimbenicima koji uzrokuju potrebu za neprestanim nadopunjavanjem profesionalnih kompetencija a koje spominje Day (1997:7) su:
• U dokumentu UNESCO-a je navedeno da su očekivanja od učitelja I nastavnika velika, dok tome ne slijedi njihov društveni status i plaća.• Pojam kompetencija ne kazuje
samo ono što bi pojedinac trebao znati ili koje je predmete apsolvirao na svom studiju već govori što je savladao u teoriji i što je sposoban napraviti I u praksi.
UČITELJSKA PEDAGOŠKA KOMPETENCIJA U ORGANIZACIJI KOJA UČI - PROFESIONALNI IDENTITET
PredragPenko
• Osobna pedagoška kompeticija je veoma značajna
• „Pedagoška kompetentnost je profesionalna mjerodavnost visoke stručne razine, u smislu kvalitetne pedagoške izobraženosti i osposobljenosti učiteljstva. Osposobljenost i ovlaštenje učitelja za odgojni i obrazovni rad stečeno je pedagoškom izobrazbom i stalnim pedagoškim usavršavanjem“ (Mijatović, 2000, 158)
• Profesionalni identitet se shvaća kao kompleksan, multidimenzionalan i dinamičan sustav
• Pedagoška kompetencija je trajan proces od pedagoške nekompetencije do pedagoške kompetencije
• Strategije “zajedničkog rješavanja problema “ ili “refleksivnog prijatelja”
• Samoprocjena ili metarazina učiteljeve pedagoške kompetentnosti (Ljubetić, 2007, 86-90)
• Životno zadovoljstvo uveliko utječe na procjenu razine kompetentnosti
ISSA-ina DEFINICIJA KVALITETNE PEDAGOŠKE PRAKSE
Martina Skočibušić
• 2006. godine započela je revizija ISSA Pedagoških standarda s ciljem još jasnijeg naglaska na pravo svakog djeteta na pristup kvalitetnom odgoju i obrazovanju. • Revizijom Standarda ISSA je
također željela unaprijediti njihovo korištenje u svrhu profesionalnog razvoja.
• 1. Interakcije• 2. Obitelj i zajednica • 3. Inkluzija, različitost i
demokratske vrijednosti• 4. Procjenjivanje i planiranje• 5. Strategije poučavanja• 6. Okruženje za učenje• 7. Profesionalni razvoj
ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoške prakse sadržava sedam područja:
• Ekspertna skupina Europske komisije• Identifikacija kompetencija koje bi trebali imati učitelji i nastavnici kako bi mogli na adekvatan način odgovoriti na promijenjene zahtjeve s obzirom na ulogu učitelja/ nastavnika u društvu znanja
DVA PRIMJERA METODA UBRZANOG UČENJA
Kenan Selimović
• Škola “Simmon Guggenheim” u siromašnom području Chicaga• Učenici postižu loše rezultate• Razmatra se zatvaranje škole• Ipak, pristupa se metodi
integrativnoga učenja
a) Eksperiment škole Simona Guggenheima
• Uloge su zaboravljene i svi su uključeni u učenje• U školi vlada opuštena
atmosfera• Kao posljedica, rezultati
učenika su zadivljujući• Nažalost, sama promjena
škole nije promijenila šire društveno okruženje
• Čas hemije Lea Wooda u školi u Arizoni• Upotreba muzike, likovne
umjetnosti i metaforičkih priča pri učenju• Metoda optimalnog učenja
b) Nastavnik ubrzanog integrativnog učenja
• Primjer podučavanja fizike kroz metafore•Upečatljivi vidni i slušni efekti• Podučavani ovom metodom, učenici postižu značajno bolje rezultate
KRITIČNE TAČKE” PEDAGOŠKE KOMPETENCIJE UČITELJA (Vesna Kostović-Vranješ, Maja Ljubetić; 2008)
RasemaSubašić
• “KRITIČNE TAČKE” PEDAGOŠKE KOMPETENCIJE UČITELJA (Vesna Kostović-Vranješ, Maja Ljubetić; 2008)• Cilj istraživanja: Utvrditi kompetentnost učitelja na temelju njihove samoprocjene
ZAKLJUČAK:Kompetentan vs Nekompetentan Učitelj/Odgajatelj
NikolaSubotić
Kompetentan NekompetentanVS.
• Doživljaj kompetentnosti u radu s učenicima, roditeljima i izvedbi nastave,
• Osjećaj sigurnosti u učiteljskom nastupu,
• Spremnost za stvaranje uvjeta pogodnih za uspješno zadovoljavanje potreba učenika,
• Uvjerenost u izbor adekvatnih postupaka prema učenicima
• Nesigurnost u rješavanju disciplinskih problema,
• Sumnja u izbor odgojnih postupaka,
• Nerješavanje problema,• Izostanak kvalitetnih odnosa
s učenicima,• Neznanje, prebacivanje
odgovornosti,• Neoslanjanje na instinkt,
• Izbor neadekvatnih postupaka prema učenicima
• Nezainteresiranost i odsudstvo odgovornosti za
kvalitetniji odnos s učenicima
• Ne propitivanje vlastitoga ponašanja
• Dryden, G. i sar., (2001). Revolucija u učenju.
• Kostović-Vranješ, V. i sar., (2008). “Kritične točke” pedagoške kompetencije učitelja. Život i škola, br. 20., str. 147. do 162.
• Kostović-Vranješ, V. i sar., (2008). Pedagoška (ne)kompetencija učitelj/ica za učiteljsku ulogu. Filozofski fakultet, Sveučilište u Splitu.
• Razdevšek-Pučko, C. Kakvog učitelja/nastavnika treba (očekuje) škola danas (i sutra)? Pedagoški fakultet Sveučilišta u Ljubljani.
• http://www.roda.hr/article/read/kompetentan-odgajateljucitelj
• http://www.korakpokorak.hr/upload/Sadrzaj/issa_definicija.pdf
LITERATURA
HVALA NA PAŽNJI !