PEDAGOŠKI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVUpf.unsa.ba/images/dokumenti_PDF/20161013_NPP_III_ciklus.pdf · nastave u reformiranoj osnovnoj školi i Pedagoške osnove organiziranja,

1

PEDAGOŠKI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

POSLIJEDIPLOMSKOG INTERDISCIPLINARNOG

DOKTORSKOG STUDIJA

NAZIV STUDIJA:

SAVREMENI TOKOVI PREDŠKOLSKOG I

OSNOVNOŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA1

- Prečišćeni tekst -

SARAJEVO 2013.

1Senat Univerziteta u Sarajevu na 7. sjednici održanoj 6. 3. 2013. godine donio je Odluku o usvajanju Nastavnog plana i programa

interdisciplinarnog studija Savremeni tokovi predškolskog i osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja na Pedagoškom fakultetu u Sarajevu

(Odluka broj: 01-38-621/13).

Nastavno-naučno vijeće Pedagoškog fakulteta u Sarajevu na 40. sjednici održanoj 30. 12. 2015. godine donijelo je Odluku o angažiranju

nastavnika za realizaciju Nastavnog plana studija Savremeni tokovi predškolskog i osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja u školskoj 2015/2016.

godini (Odluka broj: 01-1199/15).

2

SADRŽAJ

1. DRUŠTVENA I PEDAGOŠKA OPRAVDANOST ORGANIZIRANJA INTERDISCIPLINARNOG

DOKTORSKOG STUDIJA .................................... str. 3

2. DOSADAŠNJA ISKUSTVA PREDLAGAČA U ORGANIZIRANJU I

REALIZACIJI POSLIJEDIPLOMSKIH STUDIJA ..................................... str. 3

3. USAGLAŠENOST STUDIJA SA BOLONJSKOM DEKLARACIJOM ..................................... str. 4

4. NOSIOCI STUDIJA ..................................... str. 4

5. USAGLAŠENOST PROGRAMA SA STANDARDIMA I INOVATIVNIM PROGRAMIMA................... str. 5

6. UVJETI UPISA NA STUDIJE ..................................... str. 5

7. KRITERIJI I POSTUPCI ODABIRA POLAZNIKA ..................................... str. 5

8. KOMPETENCIJE KOJE STUDENT STJEČE ZAVRŠETKOM STUDIJA ..................................... str. 6

9. STRUKTURA I ORGANIZACIJA PROGRAMA DOKTORSKOG STUDIJA ..................................... str. 6

10. STUDIJSKI MODULI ..................................... str. 7

11. OBAVEZE STUDENATA DOKTORSKOG STUDIJA ..................................... str. 7

12. VOĐENJE KANDIDATA U TOKU STUDIJA ..................................... str. 8

13. POSTUPAK I UVJETI ZA PRIHVATANJE TEME DOKTORSKOG RADA ………………………. str. 8

14. POSTUPAK I UVJETI OCJENE DOKTORSKOG RADA ...................................... str. 8

15. UVJETI I NAČIN ODBRANE DOKTORSKOG RADA ...................................... str. 9

16. NASTAVNI PLAN I MODULI STUDIJA ...................................... str. 9

Zajednički obavezni i izborni kolegiji

Prvi semestar: Zajedničke osnove

Drugi semestar: Zajedničke osnove

Treći semestar: Zajedničke osnove

Nastavni programi trećeg semestra

Četvrti semestar

Izborni modul A: Rani odgoj i savremeni problemi razvoja predškolskog odgoja

Nastavni programi izbornog modula A

Četvrti semestar

Izborni modul B: Kurikulum savremene škole

Nastavni programi izbornog modula B

Četvrti semestar

Izborni modul C: Škola u koncepciji inkluzivnog odgoja i obrazovanja

Nastavni programi izbornog modula C

Četvrti semestar

Izborni modul D: Rukovođenje, upravljanje i evaluacija u institucijama odgoja i obrazovanja

Nastavni programi izbornog modula D

Peti semestar

Zajednički - obavezni i izborni kolegiji za sve module

Nastavni programi petog semestra

Šesti semestar

Zajednički - obavezni i izborni kolegiji za sve module

Nastavni programi šestog semestra

3

1. DRUŠTVENA I PEDAGOŠKA OPRAVDANOST

ORGANIZIRANJA INTERDISCIPLINARNOG DOKTORSKOG STUDIJA

Društvene, naučne i tehnološke promjene u otvorenim društvima globalnog tipa iznova

otvaraju pitanje funkcioniranja školskog sistema, odgoja i obrazovanja, kao najsveobuhvatnijih

pedagoških kategorija koje je neminovno revidirati i proširivati uvidom u savremena naučna

proučavanja teorijsko-metodološkog pristupa izradi lokalnog, nacionalnog i internacionalnog

kurikuluma. Svim tim pitanjima nužno je prilaziti interdisciplinarno (iz aspekta specifičnih nauka),

ali i multidisciplinarno (iz aspekta svih nauka koje se implicitno ili eksplicitno bave tom

problematikom).

Savremena pedagoška nauka je u izazovima tranzicijskih promjena suočena sa stalnim

potrebama sistematskih, integralnih naučnostraživačkih pristupa kreiranja pravaca razvoja odgoja i

obrazovanja u skladu sa društvenim (nacionalnim) i generičkim (internacionalnim) potrebama.

U skladu sa društvenim opredjeljenjima usaglašavanja sistema odgoja i obrazovanja sa

evropskim obrazovnim miljeom iskazuju se potrebe prilagođavanja ranijih oblika stručnog

osposobljavanja kadrova u odgoju i obrazovanju sa prihvaćenim modelima Bolonjske deklaracije.

Program doktorskih studija usmjeren je prema obrazovanju stručnjaka koji će biti

osposobljeni da provode pedagoška istraživanja u okviru institucionalnog odgoja i obrazovanja, kao

dijela cjeloživotnog obrazovanja. Ovaj studij je utemeljen na kompetitivnim naučnim istraživanjima

i kompetencijama potrebnim za razvitak društva znanja, što u suštini predstavlja i opredjeljenje

bosanskohercegovačkog društva.

Pedagoški fakultet u Sarajevu, kao nastavno-naučna ustanova za pripremu kadrova za rad u

institucijama sistema odgoja i obrazovanja, ovaj doktorski program realizira na načelima bolonjskog

procesa u saradnji sa drugim fakultetima (u okviru i izvan Univerziteta u Sarajevu), a posebno sa

Odsjekom za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Kvalitet studija i usaglašavanje sa drugim sličnim doktorskim studijama u Bosni i

Hercegovini, u zemljama u okruženju, te u evropskom obrazovnom prostoru omogućuju: savremeni

pristup, nastavni plan i program, oblici nastave i vannastavnih aktivnosti, naučnoistraživački

projekti, te mentorsko naučno-metodološko vođenje kandidata u fazi finalne izrade doktorskih

disertacija.

2. DOSADAŠNJA ISKUSTVA PREDLAGAČA

U ORGANIZIRANJU I REALIZACIJI POSLIJEDIPLOMSKIH STUDIJA ZNANOSTI

Pedagoški fakultet u Sarajevu je najstarija visokoškolska institucija u Bosni i Hercegovini,

osnovana nakon Drugog svjetskog rata (16. 1. 1946. godine). Do 1969. godine imao je status više

škole, 1969. godine transformiran je u Pedagošku akademiju. Akademske 1999/2000. godine

upisana je I generacija studenata Pedagoške akademije u četverogodišnjem trajanju. Pedagoška

akademija je transformirana u Pedagoški fakultet 27. 4. 2009. godine.

Pedagoški fakultet funkcionira kao visokoškolska ustanova u četverogodišnjem trajanju, u

skladu sa savremenim standardima u obrazovanju edukatora i razvojnim potrebama Bosne i

Hercegovine.

4

Od osnivanja ove ustanove obrazovani su svi profili nastavnika za osnovno i srednje

obrazovanje u okviru 61 studijske grupe. Od 1969. do 1986. godine obrazovano je 6 profila

nastavnika za predškolski odgoj i 5 profila nastavnika za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje.

Do sada je na Pedagoškom fakultetu diplomiralo 10.853 studenata.

Pedagoški fakultet u Sarajevu realizirao je dva studijska programa za stjecanje zvanja

magistra znanosti (stari program):

Integrativni pristup metodikama razredne nastave u reformiranoj osnovno jškoli i

Pedagoške osnove organiziranja, upravljanja i evaluacije rada u institucijama odgoja i

obrazovanja.

U okviru realizacije posijediplomskih studija Integrativni pristup metodikama razredne

nastave u reformiranoj osnovnoj školi i Pedagoške osnove organiziranja, upravljanja i evaluacije

rada u institucijamaodgoja i obrazovanja magistrirala su 24 kandidata.

3. USAGLAŠENOST STUDIJA SA BOLONJSKOM DEKLARACIJOM

Pedagoški fakultet u Sarajevu, kao i Univerzitet u Sarajevu u cjelini, koncipirao je studije u

tri ciklusa:

Prvi ciklus: 4x60 = 240 ECTS, bachelor,

Drugi ciklus: 1x60 = 60 ECTS, magistar i

Treći ciklus: 3x60 = 180 ECTS, što ukupno čini 480 ECTS za stjecanje akademskog zvanja doktor

nauka.

Prohodnost je osigurana za sve kandidate koji su završili fakultete u četverogodišnjem

trajanju za stjecanje nastavničkih zvanja, a nakon toga završili magistraske sudije po ranije važećim

planovima i programa u trajanju od dvije studijske godine i stekli zvanje magistra pedagoških nauka

(pedagogija, andragogija, specijalna pedagogija, metodike nastave i sl.).

Studij je prilagođen kandidatima koji su u četverogodišnjem fakultetskom obrazovanju ostvarili 240

ECTS i zvanje bachelor, a potom i jednogodišnje studije na kojima su stekli 60 ECTS i zvanje

magistar.

Struktura i koncepcija ovog doktorskog studija omogućava polaznicima da dio sadržaja u

okviru modula/ispita realiziraju na drugim univerzitetima (fakultetima) u Bosni i Hercegovini i/ili

inostranim univerzitetima, kao i da se studenti sa drugih univerziteta uključe u predloženi doktorski

studij.

4. NOSIOCI STUDIJA

Pored nastavnika i saradnika sa Pedagoškog fakulteta u Sarajevu u realizaciji doktorskog

studija učestvovat će univerzitetski profesori sa Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta

Univerziteta u Sarajevu, ali i sa sljedećih fakulteta: Prirodno-matematičkog, Ekonomskog, Pravnog i

Medicinskog, kao i nastavnici iz: Hrvatske, Srbije i Norveške. Realizatori doktorskog programa

imat će status redovnih i vanjskih saradnika.

5

5. USAGLAŠENOST PROGRAMA SA STANDARDIMA I INOVATIVNIM

PROGRAMIMA

Doktorske studije Savremeni tokovi predškolskog i osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja

slijede koncepciju sličnih studija u svijetu, organiziranih u skladu sa Bolonjskom deklaracijom, ali

istodobno imaju i karakteristike koje su specifične za naše tradicionalno pedagoško naslijeđe.

Tematski ispiti unutar studija birani su tako da selektivno, a ne sistemski, što više odraze

savremene tokove pedagoške teorije i prakse, posebno u oblasti kreiranja i realizacije kurikuluma,

rukovođenja, upravljanja i evaluacije u institucijama odgoja i obrazovanja. Konačno, svaki polaznik

će u okviru ovih studija na osnovu osobnih opredjeljenja, motiva i naučnog afiniteta imati

mogućnost individualnog usmjerenja u izbornim modulima:

MODUL A: Rani odgoj i savremeni problemi razvoja predškolskog odgoja

MODUL B: Kurikulum savremene škole

MODUL C: Škola u koncepciji inkluzivnog odgoja i obrazovanja

MODUL D: Rukovođenje, upravljanje i evaluacija u institucijama odgoja i obrazovanja

MODUL E: Metodike nastavnih predmeta u razrednoj nastavi:

E1: Metodika bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti

E2: Metodika matematike

E3: Metodika prirode i društva

E4: Metodika muzičke kulture

E5: Metodika likovne kulture

E6: Metodika tehničke kulture

E7: Metodika tjelesne kulture

Završnu fazu činit će izrada i odbrana doktorskog rada.

6. UVJETI UPISA NA STUDIJE


mogu upisati kandidati koji su završili univerzitetske diplomske studije za stjecanje nastavničkih

zvanja, kao i srodnih studija za stjecanje zvanja stručnih saradnika u institucijama odgoja i

obrazovanja (u području pedagogije, psihologije, socijalnog rada, bibliotekarstva, komunikologije,

kao i drugih studija u kojima su izučavane pedagoške, sociološke ili psihološke nauke – sa stečenih

300 ECTS bodova).

Navedene studije mogu upisati i kandidati koji su po ranijim važećim studijskim programima

završili četverogodišnje osnovne studije, a nakon toga dvogodišnje naučne magistarske studije, sa

ukupno ostvarenih 360 ECTS bodova. Nastavno-naučno vijeće doktorskih studija vršit će

upoređivanje programa i priznavanje ispita i broja ostvarenih ECTS bodova navedenih kandidata, te

određivati dužinu studija i izbor programa doktorskog studija, u svrhu odobravanja upisa i

utvrđivanja eventualne obaveze polaganja dodatnih ispita.

7. KRITERIJI I POSTUPCI ODABIRA POLAZNIKA

Za odabir i upis polaznika doktorskih studija Savremeni tokovi predškolskog i

osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja određeni su opći i posebni kriteriji:

6

- srednja ocjena diplomskog studija (ili četverogošnjeg univerzitetskog studija po ranije

važećem studijskom programu) iz grupe predmeta relevantnih za opće osnove i izabrane

programe doktorskog studija – najmanje 8,00.

Srednja ocjena utvrđivat će se uvidom u dokumentaciju prethodnih studija.

8. KOMPETENCIJE KOJE STUDENT STJEČE ZAVRŠETKOM STUDIJA

Završetkom doktorskih studija Savremeni tokovi predškolskog i osnovnoškolskog odgoja i

obrazovanja kandidat će se moći samostalno baviti naučnim istraživanjima općih i posebnih

pedagoških problema iz raznolikih područja pedagoške teorije i pedagoške prakse, te u tu svrhu

sudjelovati u naučnoistraživačkim projektima u zemlji i inostranstvu.

Naučni stepen doktora nauka i stečeni ECTS bodovi omogućit će kandidatima

poslijedoktorsko usavršavanje na kraćim i dužim programima u zemlji i inostranstvu u području

cjeloživotnoga obrazovanja.

Po okončanju studija i stjecanja zvanja doktora nauka, kandidati se mogu samostalno

usavršavati ili stjecati naučne, odnosno naučno-nastavne reference, nakon zapošljavanja u različitim

segmentima javnog i privatnog sektora, institucijama sa akademskim stepenom obrazovanja iz

područja pedagogije na visokoškolskim ustanovama, istraživačkim institutima, državnim

ministarstvima i drugim raznorodnim institucijama, kao i korporativnim društvima.

Po okončanju doktorskih studija Savremeni tokovi predškolskog i osnovnoškolskog odgoja i

obrazovanja kandidati sa ostvarenih 240 ECTS bodova na prvom ciklusu studija, 60 ECTS bodova

na drugom ciklusu i 180 ECTS bodova na trećem ciklusu studija stječu zvanje doktor odgojnih

nauka. Kandidati koji odbrane doktorsku disertaciju u okviru Modula E stječu naučno zvanje doktor

odgojnih nauka – područje odabrane metodike u početnoj nastavi osnovne škole.

9. STRUKTURA I ORGANIZACIJA PROGRAMA DOKTORSKOG STUDIJA

Doktorski studij Savremeni tokovi predškolskog i osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja

planiran u trajanju od tri godine koncipiran je u formi:

- redovne nastave sa punim kapacitetom planiranih nastavnih sati i redovnim prisustvom

nastavi (redovni studenti) i

- studija sa izabranim dijelom sati koji se realiziraju u kondenziranoj formi, prilagođenoj

mogućnosti organiziranja nastave za uposlene kandidate.

Koncepcija studija, usmjerena na nastavu i individualni i samostalni rad studenta, obuhvata:

individualne konsultacije sa predavačima, mentorski i konsultativni pristup, individualni program

(tokom trajanja cijelog studija i izrade doktorske disertacije). Kandidatima će biti omogućene

raznolike aktivnosti koje će se po posebnoj metodologiji vrednovati kao:

- prisustvo nastavi i aktivno sudjelovanje u njenom radu,

- kontinuirani rad sa mentorom,

- naučnoistraživački rad,

- učestvovanje na naučnim skupovima/kolokvijima i

- objavljivanje naučnih radova u relevantnim časopisima.

Postupak izbora mentora, sudjelovanja u naučnoistraživačkim projektima, prijava i izrada

doktorskog rada provodit će se u skladu sa Pravilnikom o poslijediplomskom studiju na

7

Pedagoškom fakultetu u Sarajevu i odlukama Vijeća poslijediplomskog doktorskog studija -

Savremeni tokovi predškolskog i osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja.

10. STUDIJSKI MODULI


bit će realizirane u okviru zajedničkih – obaveznih i izbornih kolegija i izbornih modula pod

naslovima:

- Rani odgoj i savremeni problemi razvoja predškolskog odgoja

- Kurikulum savremene škole

- Škola u koncepciji inkluzivnog odgoja i obrazovanja

- Rukovođenje, upravljanje i evaluacija u institucijama odgoja i obrazovanja

- Metodike nastavnih predmeta u razrednoj nastavi:

Metodika bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti

Metodika matematike

Metodika prirode i društva

Metodika muzičke kulture

Metodika likovne kulture

Metodika tehničke kulture

Metodika tjelesne kulture

11. OBAVEZE STUDENATA DOKTORSKOG STUDIJA

Studenti doktorskog studija Savremeni tokovi predškolskog i osnovnoškolskog odgoja i

obrazovanja upisani u prvi semestar studija imaju studijsku obavezu objaviti samostalno dva (2)

naučna članka u referentnim naučnim časopisima iz područja pedagogije u Bosni i Hercegovini ili

inostranstvu, sudjelovati aktivno na dva (2) domaća ili međunarodna naučna skupa iz područja

pedagogije, te objaviti dva (2) prikaza strane knjige iz šireg područja pedagogije (objavljenje u

posljednje dvije godine). Sve ove obaveze potrebno je izvršiti do predaje doktorskog rada.

Studenti ovog doktorskog studija, upisani u četvrti semestar studija imaju studijsku obavezu

objaviti samostalno dva (2) naučna članka od kojih jedan (1) u referentom naučnom časopisu, a

drugi u časopisu, zborniku ili naučnoj knjizi iz područja pedagogije u Bosni i Hercegovini ili

inostranstvu, sudjelovati aktivno na jednom domaćem ili međunarodnom naučnom skupu iz šireg

područja pedagogije, te objaviti jedan (1) prikaz strane knjige iz šireg područja pedagogije

(objavljene u posljednje dvije godine). Navedene obaveze potrebno je izvršiti do predaje doktorskog

rada.

Studenti doktorskog studija Savremeni tokovi predškolskog i osnovnoškolskog odgoja i

obrazovanja upisani u peti semestar studija imaju studijsku obavezu objaviti samostalno jedan (1)

naučni članak u referentnom naučnom časopisu iz područja pedagogije u Bosni i Hercegovini ili

inostranstvu i sudjelovati aktivno na jednom domaćem ili međunarodnom naučnom skupu iz šireg

područja pedagogije.

Objavljen rad u referentnom naučnom časopisu boduje se 5 ECTS, izlaganje na domaćem naučnom

skupu 3 ECTS, izlaganje na međunarodnom naučnom skupu 5 ECTS, objavljivanje prikaza strane

knjige 2 ECTS.

8

Studenti tokom doktorskog studija (a najkasnije u trećoj studijskoj godini) učestvuju u

naučnoistraživačkom radu.

Osim nastavnih i drugih studijskih obaveza, student može skupiti ECTS bodove i

sudjelovanjem u drugim oblicima naučnog rada koji obuhvataju:

- izlaganje na domaćem naučnom skupu 3 ECTS boda

- izlaganje na međunarodnom naučnom skupu 5 ECTS bodova

- objavljen rad u stručnom časopisu 2 ECTS boda

- objavljen rad u referentnom naučnom časopisu 5 ECTS bodova

- objavljen prikaz strane knjige 2 ECTS boda

- sudjelovanje u naučnoistraživačkom radu (individualni program) 5 ECTS bodova (po

semestru)

- sudjelovanje/saradnja u naučnom programu – naučnim projektima 10 ECTS bodova.

12. VOĐENJE KANDIDATA U TOKU STUDIJA

Vođenje studenata doktorskog studija Savremeni tokovi predškolskog i osnovnoškolskog

odgoja i obrazovanja obuhvata:

- brigu voditelja o cjelokupnom toku doktorskih studija, obavljanju ispita, sudjelovanju u

naučnoistraživačkom radu, kao i na naučnim skupovima,

- mentorovu obavezu da sudjeluje u akademskim konsultacijama sa kandidatom u pogledu

izbora teme doktorskog rada, izrade sinopsisa i izrade doktorskog rada.

Studentu doktorskih studija obavezno se imenuje mentor. Pri odabiru mentora Nastavno-

naučno vijeće doktorskih studija utvrđuje kompetencije profesora u odnosu na predloženu temu

doktorskog rada i interesa/želje kandidata. Studentu se može imenovati i komentor za temu

interdisciplinarnog karaktera.

Mentor se bira najkasnije u drugoj godini studija, a odgovoran je za konsultativni i

naučnoistraživački rad studenta te mu pomaže u prijavi sinopsisa i izradi doktorskog rada.

13. POSTUPAK I UVJETI ZA PRIHVATANJE TEME DOKTORSKOG RADA

Tema doktorskog rada bira se i prijavljuje najranije tokom druge godine studija.

Sinopsis doktorskog rada brani se javno, pred stručnom komisijom sastavljenom od mentora i dva

člana. Imenovanje komisije vrši Vijeće doktorskog studija.

Nakon javne odbrane, student, u dogovoru sa mentorom, predlaže temu doktorskog rada

Vijeću doktorskih studija u pisanom obliku (sinopsis/projekt).

Prijedlog teme sadrži: naslov; sažeti uvod u predloženo istraživanje; teorijsku podlogu i

obrazloženje aktualnih relevantnih saznanja; po potrebi, i praktičnu primjenjivost saznanja do kojih

se želi doći; uže područje rada; ciljeve istraživanja i očekivani naučni doprinos; obrazloženje

metodoloških postupka, strukturu rada (opisno iznesen kratak osvrt na elemente gradiva).

Prijedlog teme i dostavljeni projekt razmatra komisija koju imenuje Vijeće doktorskih

studija. Nakon uvida u prijedlog teme i elaborat projekta, komisija podnosi izvještaj. Pozitivna

ocjena predložene teme i projekta omogućuje studentu pristupanje izradi doktorskog rada.

14. POSTUPAK I UVJETI OCJENE DOKTORSKOG RADA

Doktorski rad predaje se uz pisanu saglasnost mentora.

Članove komisije za odbranu doktorske disertacije imenuje Vijeće doktorskih studija.

9

Predloženi član komisije za ocjenu i odbranu doktorskog rada i student čiji se doktorski rad

ocjenjuje imaju pravo tražiti izuzeće predloženog člana. O izuzeću odlučuje Vijeće doktorskih

studija.

Komisija za odbranu doktorske disertacije sastoji od neparnog broja članova (najmanje tri,

najviše pet članova). Većina članova komisije mora biti iz uže, a ostali članovi mogu biti iz srodne

naučne oblasti doktorskog rada.

Komisija ocjenjuje doktorski rad skupnim izvještajem koji se podnosi Vijeću doktorskih

studija najkasnije u roku od šest mjeseci nakon primljene odluke o imenovanju komisije. Članovi

komisije mogu dati i svoje izdvojeno mišljenje.

Mentor studenta ne može biti predsjednik komisije za ocjenu i odbranu doktorskog rada.

Najmanje jedan član komisije za ocjenu i odbranu mora biti izvan institucije na kome se vrši

odbrana (Pedagoški fakultet u Sarajevu).

Stručna komisija za ocjenu doktorskog rada može rad prihvatiti, vratiti ga na doradu (uz pisane

primjedbe) ili odbiti.

15. UVJETI I NAČIN ODBRANE DOKTORSKOG RADA

Odbrana doktorskog rada provodi se nakon usvajanja pozitivnog izvještaja komisije na

Vijeću doktorskih studija, najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana usvajanja izvještaja o ocjeni

urađene teze.

Odbrana doktorskog rada javna je i obavlja se, u pravilu, pred komisijom koja je ocijenila

doktorski rad.

Deset dana prije odbrane objavljuje se tekst disertacije zajedno sa ocjenom na internet-

stranici Fakulteta. O odbrani doktorskog rada sastavlja se zapisnik.

Postupak za prijavu, prihvatanje, ocjenu i odbranu doktorskog rada provodi se u skladu sa

Pravilima studiranja za III ciklus studija na Univerzitetu u Sarajevu.

16. NASTAVNI PLAN I MODULI STUDIJA

Nastavnim planom predviđeni su zajednički studijski programi (kolegiji) – obavezni i

izborni, u I, II, III, V i VI semestru.

U IV semestru polaznici doktorskog studija upisuju jedan od pet izbornih modula:

MODUL A: Rani odgoj i savremeni problemi razvoja predškolskog odgoja

MODUL B: Kurikulum savremene škole

MODUL C: Škola u koncepciji inkluzivnog odgoja i obrazovanja

MODUL D: Rukovođenje, upravljanje i evaluacija u institucijama odgoja i obrazovanja

MODUL E: Metodike nastavnih predmeta u razrednoj nastavi:

E1: Metodika bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti

E2: Metodika matematike

E3: Metodika prirode i društva

E4: Metodika muzičke kulture

E5: Metodika likovne kulture

E6: Metodika tehničke kulture

E7: Metodika tjelesne kulture

V i VI semestar organizirani su u formi istraživačkog rada pod vodstvom mentora.

10

Zajednički obavezni i izborni studijski programi (kolegiji)

Prvi semestar: Zajedničke osnove

ŠIFRA Naziv kolegija Voditelj

kolegija

Broj

nastavnih

sati

ECTS Status

kolegija

PEF STOO 600 Teorije škole i nastave

I

Prof. dr. Sait

Kačapor

20 8 Obavezni

PEF STOO 601 Savremeni modeli

nastave i učenja I

Prof. dr.

Hašim

Muminović

20 8 Obavezni

PEF STOO 602 Multimedijska

didaktika i učenje na

daljinu I

Prof. dr.

Milan

Matijević

20 8 Obavezni

PEF STOO 603 Teorija obrazovnih

sistema

Prof.dr. Sait

Kačapor i

doc.dr. Irma

Čehić

10 6 Izborni

PEF STOO 604 Projektni menadžment

u školi

Prof.dr. Hariz

Agić

10 6 Izborni

UKUPNO - 70 30 -

Uvjeti za upis semestra: Ispunjeni uvjeti za upis doktorskog studija

Način provjere znanja:Usmeni ispiti iz navedenih kolegija

Tipovi kolegija: Predavanja i konsultacije

NAPOMENA: Kandidati biraju jedan izborni kolegij.

Drugi semestar: Zajedničke osnove


kolegija

Broj

nastavnih

sati

ECTS Status

kolegija

PEF STOO 605 Teorije škole i nastave

II

Prof. dr. Sait

Kačapor

20 8 Obavezni

PEF STOO 606 Savremeni modeli

nastave i učenja II

Prof. dr.

Hašim

Muminović

20 8 Obavezni

PEF STOO 607 Multimedijska

didaktika i učenje na

daljinu II

Prof. dr.

Milan

Matijević

20 8 Obavezni

PEF STOO 608 Seminarski rad Izabrani

mentor

10 6 Izborni

UKUPNO - 70 30 -

Uvjeti za upis semestra: Položeni ispiti: Teorija obrazovnih sistema i Projektni menadžment

11

u školi

Način provjere znanja: Usmeni ispiti iz navedenih kolegija i seminarski rad iz odabranog

kolegija

Tipovi kolegija: Predavanja , seminarski rad i konsultacije

NAPOMENA: Seminarski radovi se mogu birati iz svih obaveznih i izbornih kolegija.

Treći semestar: Zajedničke osnove


kolegija

Broj

nastavnih

sati

ECTS Status

kolegija

PEF STOO 700 Metodologija

istraživanja odgoja i

obrazovanja

Prof. dr.

Dževad

Termiz

20 8 Obavezni

PEF STOO 701 Uloge i kompetencije

učitelja/nastavnika u

savremenoj školi

Prof. dr. Sait

Kačapor

20 8 Obavezni

PEF STOO 702 Organizacijska klima

škole

Prof. dr.

Mirjana

Mavrak

20 8 Obavezni

PEF STOO 703 Pozitivna psihologija u

školi

Prof.dr. Jasna

Bajraktarević

10 6 Izborni

PEF STOO 704 Akademsko pisanje Prof.dr. Lejla

Turčilo

10 6 Izborni

PEF STOO 705 Poduzetništvo kao cilj i

ishod odgoja

Prof. dr. Sait

Kačapor

10 6 Izborni

UKUPNO - 70 30 -

Uvjeti za upis semestra: Položeni ispiti: Teorija škole i nastave, Savremeni modeli nastave i

učenja, Multimedijska didaktika i odbranjen seminarski rad iz odabranog izbornog predmeta

Način provjere znanja:Usmeni ispiti iz navedenih kolegija


NAPOMENA: Kandidati biraju jedan izborni kolegij

12

Nastavni programi prvog, drugog i trećeg semestra

(zajednički obavezni i izborni studijski programi)

Naziv kolegija: Teorije škole i nastave I i II

Voditelj kolegija: prof.dr. Sait Kačapor

Broj nastavnih sati: 20 (I semestar) + 20 (II semestar)

Broj ECTS bodova: 8 (I semestar) + 8 (II semestar)

Status kolegija: obavezni

Trajanje kolegija: dva (2) semestra

Tipovi kolegija: predavanja, seminarski rad i konsultacije

Cilj kolegija:

Cilj je predmeta da se studenti upoznaju sa pojmom i predmetom didaktike; da upoznaju

teorijsko-metodološku utemeljenost didaktike i temeljne didaktičke pojmove; da se upoznaju sa

didaktičkim sustavima obrazovanja i nastave s kritičkim i stvaralačkim odnosom prema

didaktičkoj teoriji i praksi; da se upoznaju s elementima nastavne situacije i drugih odgojno-

obrazovnih situacija; da se upoznaju s procesom planiranja i programiranja nastave i da se

osposobe za izradu nastavnog programa; da se upoznaju s teorijom curriculuma;

da se upoznaju sa fazama nastavnog procesa i artikulacijom pojedine nastavne situacije; da se

upoznaju sa načelima, metodama, tehnologijom i medijima u nastavi i učenju; da se osposobe za

pripremu nastavne situacije; da se osposobe za teorijsko-metodološko utemeljenje odgojno-

obrazovne prakse i konkretna stvaralačka rješenja u praksi kao i unapređenje njezina razvitka; da

se upoznaju sa komunikacijskim procesima u nastavi; da se upoznaju s elementima koji utječu na

odgojno-obrazovnu klimu; da se osposobe za transfer i interferenciju spoznaja iz didaktike na

različite situacije nastave i odgojno-obrazovnih procesa; da se motiviraju za istraživački rad na

području didaktike i za poziv prosvjetnog djelatnika.

Ishod kolegija:

Nakon izvršenih studijskih obveza studenti će biti sposobni:

1. Identificirati didaktiku kao pedagošku disciplinu, te njen odnos prema drugim znanstvenim

disciplinama;

2. Identificirati i objasniti odnos didaktike i metodika;

3. Definirati i objasniti temeljne didaktičke pojmove;

4. Identificirati uzročno-posljedične veze između različitih didaktičkih fenomena;

5. Objasniti i usporediti različite didaktičke teorije, pravce, modele i sustave;

6. Razlikovati tipove nastavnika i objasniti njihov utjecaj na nastavni proces;

7. Nabrojati i opisati elemente nastavnog procesa,

8. Pravilno definirati i formulirati ciljeve i ishode učenja;

9. Objasniti i usporediti različite teorije izbora sadržaja nastave;

10. Opisati faze, pristupe i aspekte procesa planiranja i programiranja,

11. Izraditi i analizirati izvedbeni program za jedan nastavni predmet;

12. Nabrojati i objasniti faze nastavnog procesa;

13. Opisati i analizirati artikulaciju situacije učenja i nastave;

14. Nabrojati i opisati didaktička načela u procesu nastave i učenja;

13

15. Klasificirati i opisati didaktičke metode nastave i učenja;

16. Razlikovati socijalne oblike rada u nastavi i učenju;

17. Klasificirati i vrednovati nastavnu tehnologiju i medije;

18. Izraditi i analizirati detaljnu pripremu za izvođenje nastave ili drugog oblika odgojno-

obrazovnog rada;

19. Izraditi i analizirati pripremu za izvođenje grupnog oblika rada;

20. Izraditi materijal za samostalno učenje;

23. Identificirati probleme u komunikacijskom procesu;

24. Definirati i analizirati pojam odgojno-obrazovne ekologije;

25. Identificirati i opisati faktore koji utječu na stvaranje odgojno-obrazovne klime.

Sadržaj kolegija:

Predmetna i metodološko-epistemološka utemeljenost didaktike. Temeljni didaktički pojmovi i

didaktički sustav. Didaktičke teorije, pravci, modeli i sustavi. Tipovi nastavnika. Obrazovanje i

nastava (ciljevi, zadaci-ishodi učenja i sadržaji; zakoni i zakonitosti, zakonite tendencije).

Odgojno-obrazovne i nastavne situacije. Nastavni plan, program i curriculum. Planiranje i

programiranje nastave (strukturiranje curriculuma). Teorije o izboru i strukturiranju sadržaja

nastave. Makro i mikro organizacija obrazovanja i nastave. Didaktički ciklus i njegove etape

(pripremanje, realizacija i evaluacija nastave i obrazovanja). Artikulacija situacije učenja i

nastave. Didaktička načela u procesu nastave i učenja. Didaktičke metode nastave i učenja.

Socijalni oblici rada u nastavi i učenju. Tehnologija i mediji obrazovanja i nastave.

Komunikacijski procesi u nastavi. Odgojno-obrazovna ekologija.

Literatura:

Obavezna literatura:

Bognar, L., Matijević, M. (2002), Didaktika. Zagreb: Školska knjiga. (odabrana poglavalja)

Lavrnja, I. (1998), Poglavlja iz didaktike. Rijeka: Pedagoški fakultet. (odabrana poglavlja)

Previšić, V. (ur.) (2007), Kurikulum: Teorije – Metodologija – Sadržaj – Struktura. Zagreb:

Zavod za pedagogiju Filozofskog

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Školska knjiga. (odabrana poglavlja)

Izborna literatura:

Bezić, K., Strugar, V. (1998), Učitelj za treće tisućljeće. Zagreb: HPKZ.

Bežen, A., Jelavić, F., Kujundžić, N., Pletenac, V. (1991), Osnove didaktike. Zagreb: Školske

novine.

Jelavić, F. (1994), Didaktičke osnove nastave. Jastrebarsko: Slap.

Jensen, E. (2003), Super-nastava. Zagreb: Educa.

Kramar, M. (1993), Načrtovanje in priprava izobraževalno-vzgojnega dela v šoli. Novo mesto,

Nova Gorica: Educa.

Kyriacou, C. (1995), Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa.

Marentič-Požarnik, B., Strmčnik, F., Cencič, M., Blažič, M. (1991), Izbrana poglavlja iz

didaktike. Novo mesto: Pedagoška

obzorja.

Marsh, J.C. (1994), Kurikulum: temeljni pojmovi. Zagreb: Educa.

Meyer, H. (2002), Didaktika razredne kvake.Rasprave o didaktici, metodici i razvoju škole.

Zagreb: Educa.

14

Pastuović, N. (1999), Edukologija. Zagreb: Znamen.

Terhart, E. (2001), Metode poučavanja i učenja. Zagreb: Educa.

Uvjeti za upis I semestra: Ispunjeni uvjeti za upis doktorskog studija

Uvjeti za upis II semestra: Položeni ispiti Teorija obrazovnih sistema i Projektni menadžment u

školi

Način provjere znanja:Usmeni ispit i seminarski rad u drugom semestru iz odabranog kolegija

Naziv kolegija: Teorija obrazovnih sistema

Voditelj kolegija: prof.dr. Sait Kačapor i doc.dr. Irma Čehić

Broj nastavnih sati: 10

Broj ECTS bodova: 6

Status kolegija: izborni

Trajanje kolegija: jedan (1) semestar

Tipovi kolegija: predavanja i konsultacije

Cilj kolegija:

Cilj ovog predmeta je da studente upozna sa komparativnom pedagogijom kao disciplinom;

njenim razvojem, položajem i uticajem u savremenim pedagoškim kretanjima; Upoznati ih sa

strukturom i opštim karakteristikeama sistema obrazovanja u svietu; Predstaviti studentima

različite sisteme vaspitanja i obrazovanja u svijetu sa svim specifičnostima koje ih razlikuju i

sličnostima koje ih povezuju; Upoznati studente sa položajem obrazovanja i ulogom refomi

obrazovanja u zemljama u tranziciji. Najznačajnijim pravcima pedagogije dvadesetog vijeka,

njihovim korijenima, izvorima, razvojnim tokovima kao i tendencijama daljeg razvoja; da ih

upozna sa najznačajnijim doprinosima i uticajima koje su određeni pravci izvršili u oblasti teorije

vaspitanja i razvoja vaspitno-obrazovnih sistema; i da im omogući da cjelovito i kritički

sagledaju pravce pedagogije 20. vijeka.

Ishod kolegija:

Upoznavanje sa teorijskim i metodološkim osnovama pedagoških pravaca 20. vijeka;

razumijevanje njihovih razvojnih puteva i savremenog značaja; sposobnost procjene određenih

veza i odnosa u okviru, i među tih pravaca; i kritičko sagledavanje njihovog doprinosa.

Sadržaj kolegija

Teorijska nastava

Komparativna pedagogija i druge pedagoške discipline.

Različiti koncepcijski pristupi komparativnim proučavanjima vaspitanja i obrazovanja.

Metodološki okviri komparativnog proučavanja u pedagogiji.

Strukture i osnovne karakteristike sistema vaspitanja i obrazovanja u svijetu.

Sistem vaspitanja i obrazovanja u SAD.

Sistem vaspitanja i obrazovanja u Rusiji.

Sistem vaspitanja i obrazovanja u Francuskoj.

Sistem vaspitanja i obrazovanja u Nemačkoj.

15

Sistem vaspitanja i obrazovanja u Velikoj Britaniji.

Obrazovanje odraslih u centralnoj i istočnoj Evropi.

Obrazovanje i ekonomski razvoj.

Obrazovne reforme u nekim zemljama u tranziciji.

Strategije razvoja profesionalnog obrazovanja u zemljama u tranziciji.

Nastavni sadržaji se na vježbama realizuju kroz diskusije, analize literature i studentskih

radova.Klasifikacija različitih pedagoških pravaca. (Svrha, kriterijumi i teškoće u klasifikaciji.)

Individualni pravci u pedagogiji. (Varijante individualne pedagogije; Uticaji.)

Koncepcije individualnog vaspitanja E. Kej i L. Tolstoja i pokušaji njihove praktične primjene.

Pragmatistička pedagogija.(Predstavnici; Uticaj pragmatizma na razvoj pedagoške teorije i

prakse.)

Vaspitanje i ciljevi vaspitanja u koncepciji DŽ. Djuija.

Egzistencijalistička pedagogija. (Predstavnici; Osnovne ideje; Pokušaj stvaranja

egzistencijalističke teorije vaspitanja.)

Neotomistička pedagogija. (Nastanak; Razvoj; Predstavnici; Teorijske postavke.)

Osnovi socijalne pedagogije. (Nastanak i različite varijante socijalne pedagogije)

Vaspitanje u koncepcijama P. Natorpa i E. Dirkema.

Kulturna pedagogija. (Nastanak; Osnovne ideje; Ključni pojmovi)

Pedagogija radne škole. (Teorijske osnove; Predstavnici; Uticaji; Značaj)

Različite varijante radne škole. (Radna škola manuelnog tipa, Radna škola slobodnog duhovnog

rada; i Aktivna škola A. Ferijera.)

Marksistička pedagogija. (Predstavnici; Iskušenja i kontraverze)

Eksperimentalna pedagogija. (Nastanak i značaj eksperimentalne pedagogije; Osnovne ideje;

Predstavnici.)

Pokreti za deskolarizaciju društva. (Izvorišta pokreta; Glavni predstavnici; Osnovne teorijske

postavke)

Sadržaji predmeta se na vježbama realizuju putem analize izvornih dela, diskusija i analiza

domaćih radova studenata.

Praktična nastava : Upoznavanje različitih sistema.


Način provjere znanja:Usmeni ispit

Naziv kolegija: Savremeni modeli nastave i učenja I i II

Voditelj kolegija: prof.dr. Hašim Muminović






Cilj kolegija:

16

Razvijanje sposobnosti za komparativno-kritičku analizu osnovnih didaktičkih pojmova,

razvojnog puta didaktike i uočavanje njihove povezanosti sa nastavnom praksom. Razvijanje

kritičkog mišljenja i sposobnosti za rješavanje osnovnih didaktičkih problema. Osposobljavanje

za primjenu i proveru stečenog znanja u praksi.

Ishod kolegija:

Vladanje osnovnim pojmovima i razumijevanje didaktičkih ideja. Razvoj shvatanja o nastavi.

Sticanje osnova za dalje obrazovanje.

Sadržaj kolegija

Teorijska nastava: Interdisciplinarna zasnovanost nastave. Shvatanje nastave u kontekstu

didaktičkih teorija. Savremeno shvatanje taksonomije cilja i zadataka nastave. Teorije izbora

nastavnih sadržaja. Pedagogizacija i scijentizacija nastave. Kurikulumsko planiranje cilja,

zadataka, sadržaja, aktivnosti i procesa nastave. Organizacione, medijske i materijalno-tehničke

inovacije nastave. Praćenje i kontrola kvaliteta nastave. Savremene tendencije u evaluaciji

procesa i rezultata rada u nastavi. Istraživanja u nastavi. Didaktika i kibernetika. Nastava kao

sistem. Definicije i klasifikacije. Nastanak i razvoj razredno časovnog sistema nastave i potreba

njegovog osavremenjavanja. Aktivnost učenika i nastavnika u nastavi. Potreba i mogućnost

diferencijacije i individualizacije nastave. Savremeni nastavni sistemi. Programirana nastava.

Učenje putem rješavanja problema. Egzemplarna nastava. Timska nastava. Heuristička nastava.

Potreba i mogućnost samoučenja i samoobrazovanja. Perspektive razvoja didaktike. Teorije

učenja.

Praktična nastava: Vježbe, Drugi oblici nastave, Studijski istraživački rad

Praktične implikacije teorijskih i praktičnih saznanja.

Literatura

Ladislav Bognar, Milan Matijević, Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 1993.god.

Mujo Slatina, Nastavni metod – prilog pedagoškoj moći suđenja, Filozofski fakultet, Sarajevo,

1998.god.

Vladimir Poljak, Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 1991.god.

Prodanović, T., Ničković, R., (1974), Didaktika, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva,

Beograd;

Vilotijević, M., (2002), Didaktika 1,2 i 3, Učiteljski fakultet-Zavod za udžbenike i nastavna

sredstva, Beograd;

Čanović S., (2002), Problemi savremene nastave, Učiteljski fakultet, Leposavić;

Krulj, R. S., (1988), Nastavna tehnologija u funkciji povećavanja efikasnosti učenja, Jedinstvo,

Priština;

Lekić,Đ., (1988), Eksperimentalna didaktika, PTF, Zrenjanin;

Krkljuš, S., (1998), Didaktički disput, SPD Vojvodine, Novi Sad;

Studenti su obavezni da prate aktuelna didaktička izdanja na našem i stranim jezicima.



školi


17

Naziv kolegija: Multimedijska didaktika i učenje na daljinu I i II

Voditelj kolegija: prof.dr. Milan Matijević






Cilj kolegija:

Upoznati studente s didaktickim posebnostima organizacije nastave na daljinu i novih modela

ucenja na daljinu. Upoznati metodološke posebnosti istraživanja zakonitosti u podrucju procesa

ucenja i poucavanja na daljinu.

Ishod kolegija:

Osposobljavanje studenata sa didaktičkim oblicima organizacije nastave na daljinu i

metodološkim specifičnostima ovog tipa nastave.

Sadržaj kolegija:

1. Cjeloživotno ucenje na daljinu

2. Teorija kurikuluma i nastava na daljinu

3. Vrste / modeli nastave na daljinu

• Konzultativno-instruktivna nastava

• Dopisno-konzultativna nastava

• Multimedijska nastava na daljinu

4. Internet i hipermedijska obrazovna tehnologija

5. Didakticke strategije za individualno poucavanje na daljinu

6. Izravna nastava kao dopuna raznim modelima obrazovanja na daljinu

7. Didakticko oblikovanje tiskanih medija i multimedija

8. Pracenje i ocjenjivanje u nastavi na daljinu

9. Elementi metodike poucavanja na daljinu

10. Didakticka evaluacija multimedijskog softwarea

Literatura:

1. Klapan, A. I Matijevic, M. (Ur.),(2002), Obrazovanje odraslih i cjeloživotno ucenje.

Zagreb: Hrvatsko andragoško društvo.

2. Lockewood, F. And Gooley, A. (2001), Innovation in Open and Distance Learning.

London: Kogan Page.

3. Matijevic, M. (2000), Ucimo po dogovoru. Zagreb: CDO "Birotehnika".

4. Pongrac, S. (1985), Komunikacije u dopisnom obrazovanju. Zagreb: NIRO "Školske

novine".

18

5. Pongrac, S. I dr. (1985), Suvremeni pristup modelima dopisnog obrazovanja. Zagreb:

CDO "Birotehnika".

6. Reece, I. And Walker, S. (1995), Teaching, Training and learning: Busines Education

Publishers, Durham

7. The Open University – Otvoreno sveucilište u Velikoj Britaniji: http://www.open.ac.uk/

8. Fernuniversität in Deutschland: http://www.fernuni-hagen.de/



školi


Naziv kolegija: Projektni menadžment u školi

Voditelj kolegija: prof.dr. Hariz Agić


Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

Upoznavanje studenata sa projektnom metodom i implementacijom pedagoških I didaktičkih

načela u projektnoj nastavi.

Ishod kolegija:

Stjecanje općih i specifičnih kompetencija koje se razvijaju u okviru koelgija. Razumijevanje

konstruktivisticke paradigme ucenja i poucavanja, osposobljenost za primjenu inovativnih oblika

poucavanja, izgrađivanje vlastitih stavova o ulozi ucitelja/odgojitelja i ucenika / djeteta u novoj

paradigmi, razvijanje kritickog senzibiliteta za kvalitetu socijalne interakcije i komunikacije u

nastavnom procesu, osposobljenost za primjenu cjelovitog (integriranog) kurikuluma primjenom

teoretskih znanja u realizaciji projekata

Sadržaj kolegija:

Projektna metoda kao pedagoška nužnost; smisao i prednosti projektnog ucenja; povijest

projektne metode; implementacija pedagoških i didaktickih nacela u projektnoj nastavi;

Projektna metoda u svjetlu konstruktivisticke teorije; projektni pristup u inovacijskim

koncepcijama odgojnoobrazovnih programa; integrirani predškolski kurikulum i integrirana

nastava; organizacija projektnog ucenja; planiranje, provođenje, analiza i evaluacija projekata;

dokumentacija procesa projektnog ucenja.

Literatura:

19

Tisen, R., Andresen, D., Lekan, F. (2006): Dividenda znanja, Asee, Novi Sad

Žukov, V. S. (1996): Ljudski resursi-indeks socijalnog razvoja stanovništva

Lalić, N., Vilotijević, M., Mandić, D. (1011): Menadžment u obrazovanju, Pedagoški fakultet

Bijeljina

Frey,K.(1995), Die Projektmetode, Weinheim-Basel.

Katz, L. Chard, S.C. (1990), Engaging childrens minds: the project approach, Norwood.

Matijevic, M. (2008) Projektno ucenje i nastava. U:Drandic, B. Nastavnicki suputnici, Zagreb.

Poljak, V.(1959), Cjelovitost nastave.Zagreb, str. 70 – 81.

Špoljar, K. Pedagoški konstruktivizam v teoriji in vzgojno-izobraževalni praksi.U: Marentic-

Požarnik,B.(2004), Konstruktivizem v šoli in izobraževanje uciteljev, Univerza Ljubljana.


Način provjere znanja:Usmeni ispit

Naziv kolegija: Seminarski rad

Voditelj kolegija: izabrani mentor


Broj ECTS bodova: 6



Tipovi kolegija: seminarski rad i konsultacije

Cilj kolegija:

Upoznavanje kandidata sa temom odabranog kolegija u funkciji pripremnih radnji za samostalan

rad na izradi doktorskog rada u saradnji sa mentorom.

Ishod kolegija:

Osposobljavanje kandidata za naučnoistraživački pristup u obradi teme odabranog kolegija, u

svrhu istraživanja i izrade doktorskog rada.

Literatura:

1. Krathwohl, D. R. i Smith, N. L. (2005). How to Prepare a Dissertation Proposal: Suggestion

for Students in Education and the Social and Behavioural Sciences. New York: Syracuse

University press.

2. Roberts, C. M. (2010). The Dissertation Juorney: A Practical and Comprehensive Guide to

Planning, Writting, and Defending Your Dissertation. Tgousands Ouk: Corwin Press.

3. Davies, G. B. (1997). Writting the Doctoral Dissertation. New York: Barron Educational

Series.

4. Dunleavy, P. (2003). Authoring a PhD Thesis: How to Plan, Draft, Write and Finish a

Doctoral Dissertation. New York: Palgrave Macmillan.

20

5. Brause, R. S. (2002). Writting Your Doctoral Dissertation. London: Taylor and Francis.

Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

1. Thompson, P. i Kamler, B. (2006). Helping Doctoral Students Write. Pedagogies for

Supervision. London i New York: Routledge.

2. Calabrese, R. L. i Smith, P. A. (2010). The Doctoral StudentOs Adviser and Mentor: Sage

Advice the Experts. Plymouth: R & L Education.

3. Brooks, J. S. (2010). The Faculty Mentor's Wisdom: Conceptualizing, Writting, and

Deffending the Dissertation. Plymouth: R & L Education.


školi

Način provjere znanja: Usmena odbrana seminarskog rada

Naziv kolegija: Metodologija istraživanja odgoja i obrazovanja

Voditelj kolegija: prof.dr. Dževad Termiz


Broj ECTS bodova: 8




Cilj kolegija:

Usavršavanje znanja, vještina i navika za postizanje vrhunskih rezultata u istraživanju u oblasti

odgoja i obrazovanja.

Ishod kolegija:

Kandidati treba da budu potpuno osposobljeni za samostalna naučna istraživanja.

Sadržaj kolegija:

Značaj naučnog istraživanja. Svrha naučnog istraživanja. Opis naučnog istraživanja. Tumačenje

pojmova (objašnjenje). Predviđanje i kontrola istraživane pojave. Faze istraživanja: Izbor i

definiranje istraživačkog problema. Izbor i definiranje predmeta istraživanja. Definiranje cilja

istraživanja. Izbor pojava koje će se istraživati (zavisne varijable). Definiranje zadataka

istraživanja. Definiranje hipoteza istraživanja. Određivanje populacije i izbor uzorka.

Određivanje varijabli istraživanja. Izbor metoda, tehnika i instrumenata. Mjerenje dobijenih

rezultata. Testiranje istraživačkih hipoteza. Obrada rezultata istraživanja.

Akademsko pisanje: Različiti modeli citiranja i navođenja korišćenih izvora. Pisanje izvještaja.

Struktuiranje teksta. Korektura,lektura.Tehnička obrada...

Deskriptivna i inferencijalna statistika:Razlika između korelacione i uzročno- komparativne

Metode. Bivarijatna i multivarijatna stastistika.Kako se interpretira korelacija.

21

Kvalitativna istraživanja:Metode kvalitativnog istraživanja. Prednosti i nedostaci kvalitativnog i

kvantitativnog pristupa.Valjanost kvalitativnih metoda.

Evaluacijska istraživanja:

Kvantitativno i kvalitativno orijentirani evaluacijski modeli. Formativna i sumativna evaluacija.

Etička načela u istraživanju: Dobrovoljnost, povjerljivost i zaštita podataka. Područja s

dozvoljenim «varanjem» ispitanika. Desenzibilizacija ispitanika. Zakonska ograničenja.

Opis kompetencija koje kolegij razvija: Razumijevanje osnova naučnog pristupa

istraživanju pojava u društveno-humanističkim naukama, poznavanje faza naučnog istraživanja,

razlikovanje i poznavanje prednosti i nedostataka kvantitavnog i kvalitativnog istraživanja,

osposobljenost za sudjelovanje u provođenju naučnog istraživanja u društveno humanističkim

naukama, osposobljenost za primjenu istraživačkih rezultata u praksi.

Literatura:

Američko udruženje za istraživanje u obrazovanju, Američko udruženje psihologa,

Nacionalno vijeće za mjerenje u obrazovanju. (1992). Standardi za pedagoško i psihološko

testiranje. Zagreb: Educa.

Bognar, B. (2006). Kako procijeniti kvalitetu akcijskog istraživanja. Metodički ogledi, 13(1), 49-

68.

Cohen, L., Manion, L. (2007). Metode istraživanja u obrazovanju. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Mužić, V. (1999). Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb:

Educa.

Petz, B. (1985). Osnovne statističke metode za nematematičare. Zagreb: Liber.

Program SPSS

Uvjeti za upis III semestra: Položeni ispiti: Teorija škole i nastave, Savremeni modeli nastave i


Način provjere znanja: Usmeni ispit

Naziv kolegija: Uloge i kompetencije učitelja/nastavnika savremene škole



Broj ECTS bodova: 8




Cilj kolegija:

Sticnje funkcionalnaih znanja o postojećim i novim ulogama i kompetencijama nastavnika za

njihovo obavljanje u savremenoj školi.

Ishod kolegija:

Stečena temeljna teorijska znanja o ulogama i praktične kompetencije za njihovo kvalitetno

22

obavljanje u savremеnoj školi.

Sadržaj kolegija:

Pojam uloga nastavnika i uloge učenika u školi; Odnos položaja i uloge; Propisanа i uobičajena-

tradicionalna uloga; Koncepcija uloge: stručna koncepcija, saznajna, zamišljena ili projekt uloga;

Ličnost aktera (učenika i nastavnika) i njihov personalni profil; Socijalni status aktera: socijalni

ugled nastavnika i učenika; Činioci koji determinišu ulogu nastavnika: sociološko okruženje,

koncepcija obrazovanja i koncepcija škole (kognitivističke, personalističke, bihejviorističke,

interakcionističke, kombinovani modeli); Uloge nastavnika u odnosu na program: planersko-

programerska, organizatorska; Uloge u odnosu na nastavnu tehnologiju rada: metodička,

inovatorska, motivaciona, istraživačka; Uloge u odnosu na učenika: mentorska, oslonac u razvoju

ličnosti, evaluatorska; U odnosu na odeljenje: rukovodna uloga, organizatorska, trenerska;

Kompetencije nastavnika u organizaciji savremene, učinkovite nastave i škole: teorijsko-

metodičke, etičko-vrijednosne, kurikularne, savetodavne i voditeljske, dijagnostičke, psihološko-

razvojne, informaciono-medijske, komunikacione, emocionalne, ekološke i odgojne

kompetencije.

Literatura

1. Vilotijević, M., Djorđević, B, (2000): Zajednica učiteljskih fakulteta Srbije, Beograd

2. Havelka, N. (2000): Učenik i nastavnik u obrazovnom procesu, Zavod za udžbenike i

nastavna sredstva, Beogarad

3. Glaser, W. (1994): Kvalitetna škola, škola bez prisile, Educa, Zagreb

4. Green, B. (1996): Nova paradigma za stvaranje kvalitetne škole, Alinea, Zagreb

5. Vud, DŽ. (1996): Efikasne škole, CURO. Beograd

6. Živkovič, P.,Profesionalni identitet nastavnika, Beograd, 2012.

7. Kačapor, S.(i saradnici); Pedagogija, Sarajevo, 2002.




Naziv kolegija: Organizacijska klima škole

Voditelj kolegija: prof.dr. Mirjana Mavrak


Broj ECTS bodova: 8




Cilj kolegija:

Osposobljavanje kandidata za uspješno organizovanje rada institucije odgoja i obrazovanja.

Ishod kolegija:

23

Studenti ce upoznati značenje i utjecaj školskog organizacijskog konteksta na odvijanje školskih

procesa, odnosno ostvarivanje razlicitih ucinaka i ciljeva škole. Polaznici ce se upoznati i s

teorijskim konceptima i istraživanjima školske i razredne klime , te steci kompetencije koje se

odnose na ulogu nastavnika u kreiranju, unapređivanju I transformiranju škole.

Sadržaj kolegija:

Temeljni pojmovi iz teorije organizacije – socijalni sustav, organizacija, institucija,

birokracija

2. Škola kao socijalni sustav

3. Organizacijska struktura škole

4. Organizacijska klima: teorijske pretpostavke i konceptualizacija

5. Školska klima i kultura škole – pristupi istraživanju školske okoline

a. organizacijska kultura škole (teorije i pristupi istraživanju, prakticne

implikacije istraživanja)

b. organizacijska klima škole (teorije i pristupi istraživanju – otvorena –

zatvorena klima, zdrava škola, kontrola ucenika, radna klima nastavnika)

6. Organizacijka učinkovitost – teorijski modeli

7. Organizacijska klima i učinci organizacije

8. Utjecaj rukovođenja na organizacijsku klimu škole

9. Odnos organizacijske klime i zadovoljstva poslom, stresa, pregorijevanja na poslu (burn-out)

10. Unaprijeđivanje i mijenjanje organizacijske klime

Literatura

Obavezna literatura

1. Domovic, V. (2003, 2004). Školsko ozracje i ucinkovitost škole. Jastrebarsko:

Naklada Slap.

2. Pastuovic, N. (1999). Edukologija. Zagreb: Znamen. (odabrana poglavlja)

3. Hoy, W. K. i Miskel, C. G. (1997). Educational administration – Theory, Research, and

Practice. USA: McGraw – Hill.Inc. (odabrana poglavlja)

4. Harris, A. and Bennett, N. (2005). School Effectiveness and School Improvement.

London: Biddles Ltd.

Dopunska literatura

1.Bošnjak, B. (1997). Drugo lice škole. Zagreb: Alinea.

2. Kulenovic, A. i Domovic, V. (2001) Jedinice analize i psihometrijski tretman mjera

okolinskih karakteristika. Društvena istraživanja, 3, 485 – 502.

3. Macbeath, J. and Mortimore, P. (2001). Improving School Effectiveness. Great Britain:

Open University Press.

4. Resman, M. (2000). Savjetodavni rad u vrticu i školi. Zagreb: Hrvatski pedagoško –

književni zbor.

5. Stoll, L. i Fink, D. (2000). Mijenjajmo naše škole. Zagreb: Educa.

6. Willis D. Hawley and Donald, L. Rollie. (2001). The Keys to Effective Schools.California,

USA: Corwin Press, Inc.

Uvjeti za upis III semestra: Položeni ispiti: Teorija škole i nastave, Savremeni modeli nastave

i učenja, Multimedijska didaktika i odbranjen seminarski rad iz odabranog izbornog predmeta


24

Naziv kolegija: Pozitivna pshilogija u školi

Voditelj kolegija: prof.dr. Jasna Bajraktarević


Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

Upoznavanje studenata sa pozitivnom psihologijom, koncepcijom, empirijskim istraživanjima,

praktičnom primjenom i njenim temeljnim programima na svim razinama obrazovanja, kao i

njihovom evaluacijom.

Ishod kolegija:

Sposobnost primjene u nastavi principa pozitivne psihologije kao i načina evaluacije kod svih

direktnih i indirektnih učesnika edukacijskog procesa.

Sadržaj kolegija:

1. Pozitivna psihologija

2. Područja pozitivne psihologije

3. Samopouzdanje i samopoštovanje

4. Asertivnost

5. Nenasilna komunikacija

6. Uspješno riješavanje koflikta

7. Psihologija timskog rada

8. Pozitivna psihologija

9. Područja pozitivne psihologije

10. Samopouzdanje i samopoštovanje

11. Asertivnost

12. Nenasilna komunikacija

13. Uspješno riješavanje koflikta

14. Psihologija timskog rada

15. Uzroci školske nediscipline

16. Pozitivna klima u razredu

17. Pozitivan odnos prema učenju

18. Pozitivna komunikacija sa roditeljima

19. Programi Pozitivne psihologije u osnovnoj školi

20. Programi Pozitivne psihologije u srednjoj školi

21. Programi Pozitivne psihologije na fakultetima

25

Literatura:

Rijavec, M., Miljković, D. (2006.) Vaših četrdeset posto: psihologija pozitivne

osobe.Zagreb: IEP

Seligman, M. (2005) Optimistično dijete. Zagreb: IE

Bošnjak, B. (1997.). Drugo lice škole. Zagreb: Alinea

Miljković, D., Rijavec, M. (2004.). Bolje biti vjetar nego list: psihologija dječjeg

samopouzdanja. Zagreb: IEP-D2.

Rijavec, M., Miljković, D. (2006.). Vaših 40% - psihologija pozitivne osobe. Zagreb:IEP-

D2.

Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2003.). Psihologija

obrazovanja. Zagreb: IEP-Vern'.




Naziv kolegija: Akademsko pisanje

Voditelj kolegija: prof.dr. Lejla Turčilo


Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

Upoznavanje studenata sa postupkom pisanja doktorske radnje, kao i stjecanje osnova općeg

pristupa izradi znanstvenog rada u području humanističkih i društvenih znanosti.

Ishod kolegija:

Osposobljavanje studenata za samostalno znanstveno istraživanje u odabranoj akademskoj

disciplini, interpretiranje rezultata empirijskih istraživanja u skladu sa propisanim znanstvenim

standardima i zahtjevima mentora. Osposobljavanje u izloženom smislu proširuje oblike saradnje

mentora i doktoranda, na način kojim se prevladavaju proizvodni modeli poučavanja te, pri tom,

omogućuje realizacija autorskog rada kao općeg skupa postupaka izrade doktorske radnje.

Sadržaj kolegija:

1. Koncept doktorske radnje kao cjeline (definiranje područja istraživanja i postupak izrade

izvornog rada)

2. Doktorska radnja kao makrostruktura (organiziranje radnje kao cjeline)

Odnos cjeline i središnjeg dijela radnje

Principi formiranja poglavlja: model fokusiranja, model otvaranja i kompromisni model

Deskriptivni, analitički i argumentacijski pristup makrostrukturi radnje

26

3. Doktorska radnja kao mikrostruktura (organiziranje poglavlja radnje)

Podjela poglavlja u odjeljke kao manje sastavne dijelove

Formiranje naslova

Postupak početnog konstruiranja poglavlja

Postupak početnog i završnog konstruiranja odjeljka

Postupak završnog konstruiranja poglavlja

Utvrđivanje zaključaka

Završni radovi na izradi doktorske radnje i završni ispit

4. Stil pisanja i karakteristike znanstvenog stila

Formiranje ulomaka. Struktura rečenice. Fond riječi. Principi učinkovitog upućivanja na

literaturu. Sistemi upućivanja na literaturu.

Bilješke. Bibliografski podaci. Bibliografija

5. Proces pisanja

6. Upravljanje pisanjem

7. Forme pisanja

8. Objavljivanje izvršenog istraživanja

Literatura:

1. Boeglin, Martha (2010): Akademsko pisanje korak po korak . Novi Sad: Akademska

knjiga.

2. Dunleavy, Patrick (2007): Kako napisati disertaciju. Zagreb: Fakultet političkih znanosti

Sveučilišta u Zagrebu

3. Eco, Umberto (1984): Kako se piše diplomska radnja. Zagreb: Pitanja, broj 5/6, str.181-

208.

4. Finci, Ž., Finci L. i Finci R. (1992): Magisterij i doktorska disertacija. Sarajevo: Svjetlost.

5. Kuba, Li i Koking, Džon (2003): Metodologija izrade naučnog teksta, Podgorica:CID

6. Kundačina, Milenko i Banđur, Veljko (2007): Akademsko pisanje. Užice: Učiteljski

fakultet.

7. Milat, Josip (2005) : Osnove metodologije istraživanja. Zagreb: Školska knjiga.

8. Oraić, Tolić Dubravka (2011): Akademsko pismo. Zagreb: Naklada Ljeva d. o. o.

9. Suzić, Nenad (2010): Pravila pisanja naučnog rada APA i drugi standardi. Banja Luka:

XBS

10. Šamić, Midhat (1990): Kako nastaje naučno djelo. Sarajevo: Narodna i univerzitetska

biblioteka Bosne i Hercegovine.

11. Termiz, Dževad (2009): Metodologija društvenih nauka. Lukavac: NIK „Grafit“




Naziv kolegija: Poduzetništvo kao cilj i ishod odgoja i obrazovanja



Broj ECTS bodova: 6


27



Cilj kolegija:

Cilj kolegija je istraživati i kritički analizirati različita razumijevanja, teorijske koncepte,

istraživačke pristupe i rezultate te primjere dobre prakse implementacije odgoja i obrazovanja za

održivi razvoj. Također, svrha kolegija jest osposobiti polaznike doktorskog studija za

konceptualizaciju daljnih istraživanja problematike koncepata održivog razvoja i održivosti i

odgoja i obrazovanja.

Ishod kolegija:

Osposobiti studente za sistematsko razumijevanje disciplinarnog područja te osmišljavanjem novih

znanstveno-istraživačkih projekata kritički analizirati, evaluirati i sintetizirati nove i složene

istraživačke ideje u području održivog razvoja/održivosti.

Očekuje se da će doktorandi komunicirati rezultate teorijsko-empririjskih analiza te pokazati

osobnu odgovornost i autonomnu inicijativu u implementaciji vrijednosti i sadržaja održivog

razvoja/održivosti u vlastitoj akademskoj i profesionalnoj okolini.

Sadržaj kolegija:

Sadržaj kolegija odnosi se na teorijsko-metodološka utemeljenja institucionalnog i

vaninstitucionalnog sustava obrazovanja kao najvažnijih socijetalnih alata koji društvu stoje na

raspolaganju u oživotvorenju održive budućnosti.

Analizirat će se teorijski koncepti s posebnim naglaskom na studij recentnih empirijskih

istraživanja održivosti i reperkusija rezultata istraživanja na praksu odgoja i obrazovanja za održivi

razvoj.

Polaznici će aktivno osmišljavati i raditi na konceptualizaciji istraživanja vezano za slijedeće

sadržajne aspekte održivosti:

• usvajanje socijalno-ekoloških vrijednosti i stavova,

• promjena ponašanja u smjeru održivosti,

• ispitivanje sadržaja održivosti u školskim i sveučilišnim kurikulumima,

• istraživanja obrazovanih politika i donošenja odluka o uključivanju sadržaja održivosti u

kurikulum,

• konceptualizacija istraživačkih pristupa u proučavanju metodičko-didaktičkih koncepata

usvajanja sadržaja održivosti u odgojno-obrazovnim institucijama.

Obaveze studenata:

Od studenata se očekuje aktivno sudjelovanje u nastavi i svim planiranim aktivnostima. Za

uspješno izvršavanje studijskih obaveza studenti trebaju: (I) kontinurano raditi na (recentnoj)

literaturi, (II) izraditi i prezentirati jednu studiju slučaja (prikaz analize jednog međunarodnog ili

jednog nacionalnog primjera dobre prakse u području odgoja i obrazovanja za održvi

razvoj/održivost ), (III) u dogovoru s nositeljicom kolegija, ostalim studentima i suradnicima

analizirati područja vlastitog interesa, definirati istraživačka pitanja i razviti nacrt istraživanja

(fokusiran na projekt/program/akciju neke odgojnoobrazovne ustanove, institucije, organizacije u

lokalnoj zajednici koja se bavi održivim razvojem), (IV) u timu ili samostalno pripremiti i provesti

empirijsko istraživanje, te u konačnici (V) napisati izvještaj istraživanja s ciljem prikaza

rezultataistraživanja stručnoj, i široj zajednici. Analiza literature i studije slučaja u funkciji su

kvalitetne pripreme studenata za promišljanje aktualnih istraživačkih pitanja i izradu nacrta za

28

istraživanje koje trebaju provesti.

Od studenata se očekuje da završni znanstveni rad, koji će nuditi prikaz rezultata empirijskog

istraživanja, bude poslan za objavu u časopisu. Svaki će student u dogovoru s nastavnicom imati

mogućnost definirati posebne aspekte osobnih interesa u okviru područja kolegija.

Literatura:

1) Rončević N., Rafajac B. (2012) Održivi razvoj – izazov za sveučilište? Filozofski fakultet u

Rijeci, Rijeka.

2) Franklin F. Blyton p. (2011) Researching sustainability : a guide to social science methods,

practice and engagement London ; New York : Earthscan, cop. 2011.

3) Lay, V. (1998.) Obrazovanje i održivi razvoj, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet,

doktorska disertacija.

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

Anđić, D. (2010). Škole u promicanju odgoja i obrazovanja za održivi razvoj doktorska

disertacija, Filozofski fakultet u Rijeci.

2) Carson R. (1962). Silent Spring, Houghton Mifflin.

3) Cifrić, I (2007.) Bioetička ekumena. Odgovornost za život susvijeta Pergamena, Zagreb.

4) Cifrić, I., Čulig, B. (1987.) Ekološka svijest mladih, Zagreb: CDD i Zavod za sociologiju

Filozofskog fakulteta.

5) Corcoran P.B., Wals A.E.J. (2004). Higher Education and the Challenge of Sustainablility,

Problematisc, Promise and Practice Kluwer Academic Publishers.

6) Forrant R. Silka L.(2006) (ur.) Inside and Out: Universities and Education for Sustainable

Development. New York: Baywood Publishing Company, Inc.

7) Freire P. (2002) Pedagogija obespravljenih Odraz, Održivi razvoj zajednice, Zagreb

8) Goleman D. (2010) Ekološka inteligencija : poznavanje skrivenih uticaja onoga što kupujemo

Beograd : Geopoetika izdavaštvo, 2010

9) Gough S., Scott W. (2007). Higher education and sustainable development: paradox and

possibility. London and New York: Routledge.

10) Jones P., Selby D. Sterling S. (2010) Sustainability education : perspectives and practice

across higher education London ; Washington : Earthson, cop. 2010.

11. Kačapor, S., Pedagogikal basis for entrepreneurship Education – Pedagoške osnove učenja o

poduzetništvu, TDP, Sarajevo, 20011.

12) Kahn R. V. (2010) Critical pedagogy, ecoliteracy, and planetary crisis: the ecopedagogy

movement Peter Lang Pub. Inc., New York.

13) Lay, V. (2001) Održivi razvoj i ekološka (ne)osvještenost političkih i poduzetničkih elita

Hrvatske U: Čengić, D., Rogić, I. (ur.). Upravljačke elite i modernizacija Zagreb : Institut

društvenih znanosti Ivo Pilar, 2001. Str. 195-212.

14) Meadows i sur. (1972) The Limits of Growth, New Yor: Universe Books

15) Murray P. (2011) The sustainable self : a personal approach to sustainability education,

London ; Washington : Earthscan, cop. 2011

16) Our common future (1987) World Commission on Environment and Development , Oxford ;

New York : Oxford University Press , 1987 http://www.un-documents.net/wced-ocf.htm

17) Qablan, A. M. (2009) Education for sustainable development at the university level :

interactions of the need for community, fear of indoctrination, and the demands of work

Saarbruecken : VDM Verlag Dr. Mueller, cop. 2009.

29

18) Rončević N, Ledić J., Ćulum B. (2008.) »Nisam sigurna što je, ali je bitno« - analiza stavova

studenata Sveučilišta u Rijeci o održivom razvoju CONTEMPORARY issue 1(1):62-75.

19) Rončević N., Rafajac B. (2012) Održivi razvoj – izazov za sveučilište? Filozofski fakultet u

Rijeci, Rijeka.

20) Šimleša, D. (2008) Prepreke i mogućnosti za održivi razvoj Hrvatske, Analiza indikatora

održivosti – ekološki otisak stopala i indeks ljudskog razvoja, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski

fakultet, doktorska disertacija.

21) Timpson. W.M. (2006) 147 practical tips for teaching sustainability : connecting the

environment, the economy and society Madison : Atwood Publishing, 2006.

22) Uzelac, V., Vujičić, L. (ur.). Cjeloživotno učenje za održivi razvoj Rijeka : Sveučilište u Rijeci,

Učiteljski fakultet u Rijeci, 2008 svezak 1.-3.

23) Časopisi Environmental Education Research, International Journal of Sustainability in Higher

Education, Journal of Education for Sustainable Development, Journal of Cleaner Production,

Socijalna ekologija.




30

Četvrti semestar

Izborni modul A: Rani odgoj i savremeni problemi razvoja predškolskog odgoja

Naziv kolegija Voditelj kolegija Broj

nastavnih sati

ECTS Status

kolegija

Učenje i teorije razvoja ličnosti

djeteta

Prof .dr. Renata

Miljević- Riđički

Doc.dr. Lejla

Silajdžić

20 8 Obavezni

Savremeni sistemi predškolskog

odgoja

Prof .dr. Renata

Miljević- Riđički

Doc.dr. Jasmina

Bećirović-

Karabegović

20 8 Obavezni

Projektno istraživanje u

dječijem vrtiću

Prof. dr. sc.

Kornelija Špoljar

Doc.dr. Elma

Selmanagić-Lizde

20 8 Obavezni

Novi pristupi u istraživanju

predškolskog odgoja

Prof.dr. Jasna

Krstović

10 6 Izborni

Savremeni pristup konceptu

novog profesionalizma u ranom

i predškolskom odgoju i

obrazovanju

Prof .dr. Jasna

Krstović

10 6 Izborni

Upravljanje, rukovođenje i

evaluacija u predškolskim

ustanovama

Prof. dr. Lidija

Pehar

10 6 Izborni

UKUPNO - 70 30 -

Uvjeti za upis semestra: Položeni ispiti: Uloge i kompetencije učitelja/nastavnika u savremenoj

školi, Organizacijska klima škole i odabrani izborni predmet

Način provjere znanja: Usmeni ispiti iz navedenih kolegija


31

Nastavni programi modula A

Naziv kolegija: Učenje i teorije razvoja ličnosti djeteta

Voditelj kolegija: prof .dr. Renata Miljević- Riđički i doc.dr. Lejla Silajdžić


Broj ECTS bodova: 8




Cilj kolegija:

Upoznavanje studenata sa novim teorijama dječijeg učenja i razvoja.

Ishod kolegija:

Stjecanje općih i specifičnih kompetencija koje se razvijaju u okviru kolegija, te najnovijih

spoznaja i istraživanja iz područja dječije i razvojne psihologije. Korištenje novih spoznaja u

pristupu djeci i provjera nekih hipoteza u svakodnevnom radu.

Sadržaj kolegija:

Nasljedni i okolinski faktori u djecjem razvoju – biopsihosocijalni pristup

Biološki kontekst razvoja

Kognitivisticko-razvojni modeli

Ekološki pristup

Teorija posredovanog iskustva ucenja Reuvena Feuersteina

Gardnerova koncepcija višestrukih inteligencija

Teorije o odnosima s vršnjacima

Teorije o razvoju spolnih uloga

Istraživanja o tijeku života

Međukulturalna istraživanja

Razvojna psihopatologija

Specificni modeli psihopatologije djecje dobi

Oblici provođenja nastave: predavanja, demonstracije, prezentacije – rezultat samostalnog

pretraživanja literature postdiplomanata i provjera nekih hipoteza u praksi, radionice.

Literatura:

Vasta, Ross i sur. (1998). Djecja psihologija, Jastrebarsko, Naklada Slap.

Zarevski, P. (2000). Struktura i priroda inteligencije, Jastrebarsko, Naklada Slap.

Preporucena dopunska literatura

Papalia, D. E. I Olds, S. W. (1992). Human Development, New York

Wenar, C. (2003). Razvojna psihopatologija i psihijatrija, Jastrebarsko, Naklada Slap.

Nacin provjere znanja i kompetencija (s obrazloženjem bodova iz ECTS)

Svaki kandidat ce moci izabrati jednu teoriju ili pristup kojim ce se više baviti, te dio

praktično provjeriti i prezentirati ostalim studentima. Obvezan usmeni ispit.

Uvjeti za upis IV semestra: Položeni ispiti Uloge i kompetencije učitelja/nastavnika u

savremenoj školi, Organizacijska klima škole i odabrani izborni predmet


32

Naziv kolegija: Savremeni sistemi predškolskog odgoja

Voditelj kolegija: prof .dr. Renata Miljević- Riđički i doc.dr. Jasmina bećirović-

Karabegović


Broj ECTS bodova: 8




Cilj kolegija:

Upoznavanje studenata sa savremenim sistemima predškolskog odgoja.

Ishod kolegija:

Osposobljavanje za komparativno sagledavanje koncepcija predškolskog odgoja i njihovu

primjenu u odgojnoj praksi.

Sadržaj kolegija:

Pedagoško-psihološka polazišta, ciljevi i pedagoška načela, sadržaj kurikula, uloga odgojitelja,

djece i roditelja, organizacija vrtića, planiranje, praćenje i vrednovanje u koncepcijama –

pristupima: Montessori, Waldorf, Reggio, Korak po korak, Socijalno situacijski pristup J.

Zimmera, Interaktivna pedagogija CRESAS-a i IEDPE-a (Centre de Recherche de l'Education

Specialisee et de l'Adaptation Scolaire, Paris, Institut Europeen pour le developpement des

potentialites de tours les enfants, Paris).

Literatura:

1. Seitz, M., Hallwachs, U. (1997.). Montessori ili Waldorf, Educa, Zagreb.

2. Špoljar, K. (1986.). Reforma institucionalnog predškolskog odgoja, Pedagoški rad (7-10), (349

- 357), Zagreb.

3. xx (1986.). Svako dete može da uči (ur: M. Štambak), Zavod za udžbenike i nastavna sredstva,

Beograd

4. Gandini, L. (1997.). Education and Caring Spaces, In Edwards, C.P., Gandini, L. Forman, G.

The Hundred Languages of Children – The Reggio Emilia Approach, Advenced reflections (161 -

178), Ablex Publishing Corporation, London.




33

Naziv kolegija: Projektno istraživanje u dječijem vrtiću

Voditelj kolegija: prof.dr. Kornelija Špoljar i doc.dr. Elma Selmanagić-Lizde


Broj ECTS bodova: 8




Cilj kolegija:

Upoznavanje studenata sa projektnim istraživanjem u dječijem vrtiću.

Ishod kolegija:

Razumijevanje konstruktivisticke paradigme ucenja i poucavanja, osposobljenost za primjenu

inovativnih oblika poucavanja, izgra_ivanje vlastitih stavova o ulozi ucitelja/odgojitelja i

ucenika / djeteta u novoj paradigmi, razvijanje kritickog senzibiliteta za kvalitetu socijalne

interakcije i komunikacije u nastavnom procesu, osposobljenost za primjenu cjelovitog

(integriranog) kurikuluma primjenom teoretskih znanja u realizaciji projekata

Sadržaj kolegija:

Projektna metoda kao pedagoška nužnost; smisao i prednosti projektnog ucenja; povijest

projektne metode; implementacija pedagoških i didaktickih nacela u projektnoj nastavi;

Projektna metoda u svjetlu konstruktivisticke teorije; projektni pristup u inovacijskim

koncepcijama odgojnoobrazovnih programa; integrirani predškolski kurikulum i integrirana

nastava; organizacija projektnog ucenja; planiranje, provođenje, analiza i evaluacija

projekata; dokumentacija procesa projektnog učenja.

Literatura:

Frey,K.(1995), Die Projektmetode, Weinheim-Basel

Katz, L. Chard, S.C. (1990), Engaging childrens minds: the project approach, Norwood

Matijevic, M. (2008) Projektno ucenje i nastava. U:Drandic, B. Nastavnicki suputnici, Zagreb

Poljak, V.(1959), Cjelovitost nastave.Zagreb, str. 70 – 81.

Špoljar, K. Pedagoški konstruktivizam v teoriji in vzgojno-izobraževalni praksi.U: Marentic-

Požarnik,B.(2004), Konstruktivizem v šoli in izobraževanje uciteljev, Univerza Ljubljana




34

Naziv kolegija: Novi pristupi u istraživanju predškolskog odgoja

Voditelj kolegija: prof.dr. Jasna Krstović


Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

Upoznavanje studenata sa novim pristupima u istraživanju predškolskog odgoja.

Ishod kolegija:

Osnovna polazišta u propitivanju suvremenih dosega novim pristupima istraživanja predškolskog

odgoja temelje se na sukonstruktivističkom pristupu istraživanju odgojno-obrazovne ustanove. Iz

tih razloga jedan od ciljeva je apostrofirati potrebu istraživanja, dubljeg razumijevanja odgojne

prakse, uvažavanjem dvosmjerne komunikacije i recipročnih odnosa djece, odraslih i okruženja

za učenje, propitivanjem kvalitete utjecaja iste na institucijski kontekst življenja. Razvijati

sposobnosti zauzimanja kritičkog stava prema teorijskim i znanstveno-istraživačkim pristupima u

istraživanju djeteta i djetinjstva uvjetovanih posebnim kulturnim, ekonomskim i društvenim

okruženjima. Razvijati sposobnosti i vještine istraživanja prakse ranog i predškolskog odgoja i

obrazovanja koja bi se fokusirala na dijete i percipirala ga kao su-konstruktora znanja, identiteta i

kulture. Na taj način kod studenata se razvija sposobnost praćenja, razumijevanja i primjene

znanja o novim pristupima u istraživanju djeteta i djetinjstva u ranom i predškolskom odgoju.

Oblici provođenja nastave: predavanja, demonstracije, prezentacije – rezultat samostalnog

pretraživanja literature postdiplomanata I provjera nekih hipoteza u praksi, radionice.

Sadržaj kolegija:

Djeca i izazovi 21. stoljeća; rano djetinjstvo prezentirano u stručnom i znanstvenom jeziku;

djetinjstvo između politike, istraživanja i prakse; rani i predškolski odgoj u kontekstu razvoja

društva; dijete i djetinjstvo u pedagogijskoj teoriji i praksi; modernizam i postmodernizam u

ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju;

Suvremene teorije i istraživanja odgojno-obrazovne ustanove; Nova paradigma u razvoju ranog i

predškolskog odgoja i obrazovanja – izazov za teoretičare i praktičare; Akcijsko istraživanje kao

metodologijska strategija u mijenjanju kulture odgojno-obrazovne ustanove; Prakseološka

istraživanja u ranom i predškolskom odgoju; Izravno istraživanje odgojno-obrazovne prakse kao

dominantna strategija profesionalnog razvoja odgajatelja; Razvijanje novih spoznaja u

sukonstruiranju kurikuluma i inoviranju profesionalne prakse u kulturi usmjerenoj na istraživanje

i razvoj; Samoorganiziranje, samoiniciranje i samousavršavanje odgajatelja i drugih sudionika,

umrežavanje suradnje među ustanovama.

Literatura:

35

Bruner, J.S. (2000), Kultura obrazovanja. Zagreb. Educa.

Corsaro, A.W. (2005), The Sociology Of Childhood. London, New Delhy: Sage.

Dahlberg, G., Moss, P. (2006), Ethics and Politics in Early Childhood Education.

London, RoutledgeFalmer.

Dahlberg,G.;Moss,P.,Pence,A. (2003), Beyond Quality in Early Childhood Education and

Care. London: Falmer press.

Edwards,C.,Gandini,L.,Forman,G., (ed) (1998), The Hundered Languages of Children.

The Reggio Emilia Approach – Advanced Reflections. London: Ablex Pub Corp.

Oliveira-Formosinho, J.,Formosinho,J. (2012), Pedagogy-in Participation: Childhooa

Association Educational Perspective. Porto: Porto Editoria.

Rinaldi, C. (2006), In Dialogue with Reggio Emilia: listening, researching and learning.

New York: Routledge

Smidt, S.(2006), The Developing Child In The 21 St Century. London and New York:

Routledge

Vujičić, L. (2011), Istraživanje kulture odgojno-obrazovne ustanove. Zagreb: Mali

profesor; Rijeka: Sveučilište u Rijeci.

Vujičić, L. (2012), Kultura participacije: i (u) istraživanje (istraživanju) odgojno-

obrazovne prakse. U: Ljubetić,M., Mendeš,B. (ur.) Prema kulturi (samo)vrednovanja

ustanove ranog i predškolskog odgoja. Split.

I drugi odabrani izvori.




5. Savremeni pristup konceptu novog profesionalizma u ranom i predškolskom

odgoju i obrazovanju

Naziv kolegija: Savremeni pristup konceptu novog profesionalizma u ranom i

predškolskom odgoju i obrazovanju

Voditelj kolegija: prof.dr. Jasna Krstović


Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

Razumijevanje i integracija znanja o značajkama o odgajatelja kao odraslog drugog i

njegovih profesionalnih značajki.

Primjena znanja o profesionalizmu kao „conditio sine qua non“ u suvremenom

izvanobiteljskom ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju.

36

Razvoj sposobnosti za refleksiju suvremenih znanstvenih spoznaja u odabranom polju

djelovanja,

Razvoj kritičke inovativnosti u rješavanju teorijskih i praktičnih problema,

Kritična analiza suvremenih teorija o profesionalizaciji u RiPOO kao cilju kojem se teži.

Ishod kolegija:

- Demonstrirati i primjenjivati sposobnost kvalitativno više razine interpretacije

istraživačkih podataka, njihovu interpretaciju i evaluaciju unutar svoga

poljaprofesionalnog i znanstvenog polja rada

- Razvoj sposobnosti kritičnog razumijevanja koncepata znanstvenih ishodišta u

kreiranju vlastitog polja rada,

- Razvijanje i teorijsko/ empirijsko istraživanje sintagme koncept profesionalizma,

- Demonstrirati novostečena znanja kroz refleksiju u vlastito polje rada,

- Pokazati sposobnost izvođenja nezavisnog, originalnog i objavljivog istraživanjačkog

zadatka problemski orijentiranog na pojedini aspekt implementacije koncepta

profesionalizma u RiPOO,

- Analizirati,evaluirati i unapređivati koncepte teorije i politiku i praksu suvremog ranog

i predškolskog odgoja kao profesionalnog polja rada. Razumjevanje mnogostrukih

uloga i različite perspektive profesionalaca u RiPOO.

Sadržaj kolegija:

- Pojam profesionalizma u ranom i predškoslkom odgoju i obrazovanju: suvremeni

koncepti, modeli i rješenja;profesionalizam kao društveno, multi -faktorski

konstruiran koncept,

- Ključne kompetencije odgajatelja kao dinamična kombinacija znanja , razumijevanja

vještina i sposobnosti,stavova i odgovornosti; sinergija znanja i razumijevanja.

- Sastavnice profesionalnog portofoglia odgajatelja kao sustava evidentiranih stečenih

kvalifikacija.

- Značaj profesionalizacije osoblja u RiPOO, s naglaskom na razvoj njihovih

sposobnosti, kvalifikacija i radnih uvjeta, te povećanje ugleda struke;

- Redefiniranje tradicionalnih edukacijskih gledišta o profesionalnim ulogama u

području ranog djetinjstva;

- Dimenzije profesionalnosti, odnosne relacije vanjskih i unutarnjih dimenzija;

profesionalizam i profesionalni identitet.

- Profesionalizam kao pretpostavka za afirmaciju novih uloga.

Literatura:

1. Miller, L., Dalli, C., Urban, M. (2012) Early Childhood Grows Up Towards a Critical

Ecology of the Profession Series: International perspectives on early childhood

education and development, Vol. 6 , 2012, XVIII, Part 1, page 3 . DOI: 10.1007/978

2. Evans,L.. (2008) Professionalism, professionality and the development of education

professionals. British Journal of Educational Studies, 56 (1). pp. 20-38. ISSN 1467-

8527

37

3. Godson, I. The principled professional.In: Hargreaves,A. Ed., Leslie, N.K . Ed.Open

file: Professionalism in Teaching. Quarterly Review of Comparative Education, iss114

v30 n2 Jun 2000

4. Hevey, D. (2010): Developing a New Profession: A Case Study Literacy Information

and Computer Education Journal (LICEJ), Volume 1, Issue 3, September 2010;

dostupno na: infonomics-society.org/.../Developing%20a%20..

5. Milana M., Skrypnyk,O : Professionals vs. role professionals: Conceptualizing

professionalism among teachers of adults. www.die-bonn.de/asem/asem0922.pdf

6. Miller ,.L (2008) Developing professionalism within a regulatory framework In

England: challenges and possibilities. European Early Childhood Education Research

Journal, Spring 2008

7. MOSS,P. (2006) Structures, Understandings and Discourses: possibilities for re-

envisioning the early childhood worker Contemporary Issues in Early Childhood,

Volume 7, Number 1, 2006

8. Oberhuemer,P., Schreyer,I., Neuman, M.J. (2010) Professionals in early childhood

education and care systems .European profilesa and perspectives.Barbara Budlich

Publishers.Opladenfarmington Hills,MI

9. Osgood,J. (2006). Deconstructing Professionalism in EarlyChildhood Education:

resisting the regulatory gaze.Contemporary Issues in Early Childhood, Volume 7,

Number 1, 2006

10. Oberhuemer,P., Schreyer,I., Neuman, M.J. (2010) Professionals in early childhood

education and care systems .European profilesa and perspectives.Barbara Budlich

Publishers.Opladenfarmington Hills,MI

11. Osgood,J. (2006). Deconstructing Professionalism in EarlyChildhood Education:

resisting the regulatory gaze.Contemporary Issues in Early Childhood, Volume 7,

Number 1, 2006

12. Osgood. J. ( 2006) Rethinking ‘Professionalism’ in the Early Years: perspectives from

the United Kingdom Contemporary Issues in Early Childhood, Volume 7, Number 1,

2006 doi: 10.2304/ciec.2006.7.1.1 page 182.-188

13. Peeters, J. (2008). The construction of a new profession. A European perspective on

professionalism in Early Childhood Education and Care. Amsterdam: SWP Publishers.

14. UrbanM., and Carmen Dalli (2012) A Profession Speaking and Thinking for Itself.

International perspectives on early childhood education and DOI:

10.1007/978development, Volume 6, Part 2,Page 157-175. ISBN 978-94-007-2718-2




38

Naziv kolegija: Upravljanje, rukovođenje i evaluacija u predškolskim ustanovama

Voditelj kolegija: prof.dr. Lidija Pehar


Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

Upoznati postdiplomce sa predmetom izučavanja kolegija: Upravljanje, rukovođenje i evaluacija

u predškolskim ustanovama. Istaknuti značaj upravljanja i rukovođenja za dobrobit

institucije(grupe,tima) i kvalitet rada.

Ishod kolegija:

1. Instrumentalne kompetencije:

izrada nacrta istraživanja za seminarski rad iz upravljanja ili evalucije

prezentacija istraživanja

2. Interpersonalne kompetencije:

sposobnost za timski rad

vještine interpersonalne komunikacije

3. Sistemske kompetencije:

primjena znanja stečenih na kolegiju u praksi

sposobnost samostalnog rada

Sadržaj kolegija:

1. Razvoj upravljanja – pojam, podjela, teorije i modeli

2. Vrtić – pojam, povijest, teorije i modeli

3. Vrtić između tradicije i inovacije

4. Predškolski savjetnik – profesionalni razvoj i profesionalna etika

5. Managment i programi savjetodavnog rada

6. Značaj evaluacije u pedagoškom radu

7. Vrste evaluacije i njeni efekti

8. Evaluacija i poboljšanje kvalitete rada u odgojno-obrazovnim institucijama

39

9. Dometi I prednosti evalucije

10 . Kompetecije odgajatelja i učitelja u procesu evaluacije

Literatura:

1. Mandić, P. (1986): Savjetodavni vaspitni rad. Sarajevo: Svjetlost – Zavod za udžbenike i

nastavna sredstva

2. Silov, M. (2001): Razvojna djelatnost u školskom sustavu – terminologija, povijest I novi

smisao.

3.M. Silov Suvremeno upravljanje i rukovođenje u školskom sustavu. V. Gorica: Persona, str.

121-142




Četvrti semestar

Izborni modul B: Kurikulum savremene škole

Naziv kolegija Voditelj kolegija Broj nastavnih

sati

ECTS Status

kolegija

Teorija kurikuluma Prof. dr. Sait

Kačapor

20 8 Obavezni

Programiranje rada škole Prof. dr. Mladen

Vilotijević

20 8 Obavezni

ICT za informacijsku podršku

projektnom menadžmentu u

školi

Prof.dr. Mensura

Kudumović

20 8 Obavezni

Multimedijski sistemi u odgoju i

obrazovanju

Prof.dr. Mensura

Kudumović

10 6 Izborni

Ekološki odgoj i obrazovanje Prof. dr. Milenko

Kundačina

10 6 Izborni

Evaluacija u nastavnom

kurikulumu škole

Prof.dr. Sait

Kačapor

Doc.dr. Irma

Čehić

10 6 Izborni

UKUPNO - 70 30 -





40

Nastavni programi izbornog modula B

Naziv kolegija: Teorija kurikuluma



Broj ECTS bodova: 8




Cilj kolegija:

Upoznavanje polaznika s novijim spoznajama iz podrucja teorije kurikuluma primijenjene na

kurikulum osnovnog i obveznog školovanja.

Ishod kolegija:

Nakon završenih predavanja i vježbi i položenog ispita iz ovog predmeta studenti su

osposobljeni za razumijevanje ciljeva, bazičnih principa i odlika različitih teorija nastavnog

programa, za samostalno istraživanje, analizu i kritička promišljanja kurikuluma, te za izradu i

implementaciju kurikuluma u obrazovno-vaspitnoj ustanovi.

Sadržaj kolegija:

1. Školski kurikulum: priroda i vrste

2. Teorija ciljeva

2.1 Društveni i individualni aspekt ciljeva

2.2 Odgojni ciljevi

2.3 Obrazovni ciljevi

2.4 Konkretizacija i operacionalizacija ciljeva

3. Teorija sadržaja

3.1 Odnos ciljeva i sadržaja

3.2 Kriteriji za izbor sadržaja osnovnog i obveznog školovanja

3.3 Odgojni sadržaji

3.4 Obrazovni sadržaji

3.5 Strukturiranje odgojno-obrazovnih sadržaja

4. Nastavne metode i strategije

4.1 Strategije primjerene velikim skupinama učenika

4.2 Strategije primjerene malim skupinama

4.3 Strategije za individualno poucavanje

5. Obrazovna tehnologija i didaktika medija

5.1 Nastavni mediji

5.2 Računala i Internet u nastavi

5.3 Kriteriji za izbor nastavnih medija

6. Nastavna ekologija: Uređenje i opremanje prostora za poučavanje i učenje u školi i

školskom dvorištu

41

7. Teorije vrednovanja

7.1 Vrste vrednovanja

7.2 Modeli vrednovanja

7.3 Evaluacijska istraživanja

8. Istraživanja u području kurikuluma osnovnog i obaveznog obrazovanja

Literatura

Baert, G. i dr. (2002), Inovacije u osnovnom obrazovanju. Zagreb: Školske novine.

Bognar, L. (2001), Metodika odgoja. Osijek: Pedagoški fakultet.

Bognar, L. I Matijevic, M. (2002), Didaktika. Zagreb: Školska knjiga.

*** Iskustva u izradi nastavnih planova i programa (curriculum) temeljena na istraživanjima

zemalja clanica OECD-a (1983), Zagreb: RSIZ odgoja i obrazovanja.

Marsh, J. C. (1994), Kurikulum: Temeljni pojmovi. Zagreb: Educa.

Matijevic, M. (2000), Uciti po dogovoru. Zagreb: CDO "Birotehnika"

Pastuovic, N. (1999), Edukologija. Zagreb: Znamen.

Rudner, M. L. (2002), What Teachers need to know about Assessment. Washington: National

Educational Association.

Schiro, M. (1978), Curriculum for bether Schools. New Jersey: Englewood Clifs, Educational

Technology Publications.

Shalaway, L. (1998), Learning to Teach. New York: Scholastic Professional Books.

http://www.eurydice.org/




Naziv kolegija: Programiranje rada škole

Voditelj kolegija: prof.dr. Mladen Vilotijević


Broj ECTS bodova: 8




Cilj kolegija:

Teorijsko i praktično osposobljavanje studenata za strateško i operativno progamiranje rada

škole kao osnove efikasnog upravljanja utemeljenog na sistemskim osnovama.

Ishod kolegija:

Studenti će biti osposobljeni da samostalno obavljaju programiranje svih vidova rada u školi u

okviru strateškog( razvojnog) ili godišnjeg programa rada primenom pojedinih modela

http://www.eurydice.org/

42

planiranja (mrežno, gantogramsko, dekspriitivnao i dr.).

Sadržaj kolegija:

Projektovanje, planiranje i programiranje kao tri dela jedinstvenog procesa (pojam, značaj,

uloga); Vrste programiranja (strateško-razvojno i operativno); Principi programiranja (realnosti,

savremenosti, racionalizacije, konkretnosti, integrativnosti, selektivnosti i dr); Funkcije

programiranja; Metodologija pripreme i izrade godišnjeg prgrama rada škole (analitičko-planska

dokumentacija, etape programiranja rada škole i dr); Struktura godišnjeg programa rada i

osnovne determinante koje je određuju; Osnovni strukturalni elementi godišnjeg programa rada

(kadrovski potencijali, prostorni i didaktičko-tehnički uslovi, organizacija, program stručnih i

upravnih organa; program unaprđivamja rada; program primene inovacija u nastavi; program

istraživačkog rada u školi; program stručnog usavršavanja; program saradnje i dr); Modeli

programiranja (mreženo, karta toka procesa, gantogramsko i dr); Operativno mesečno, sedmično

i dnevno planiranje (modeli i značaj); Vremenska i novčana valorizacija godišnjeg programa

rada škole.

Literatura:

1. 1.Mandić, P., Vilotijević, M. (1978): Programiranje rada škole, Svjetlost, Sarajevo

2. Lauren, T. i tim CES. (2006): Osnove demokratskog školskog menadžmenta, Sarajevo

Lalić, N., Vilotijević, M., Mandić, D. (2011): Menadžment u obrazovanju, Pedagoški fakultet,

Bijeljin




43

Naziv kolegija: ICT za informacijsku podršku projektnom menadžmentu u školi

Voditelj kolegija: prof.dr. Mensura Kudumović


Broj ECTS bodova: 8




Cilj kolegija:

Upoznavanje studenata sa informacijskom podrškom projetnom menadžmentu u školi.

Ishod kolegija:

Osposobljavanje studenata za upotrebu projektnog alata u procesu informacijske podrške

projektnom menadžmentu u školi.

Sadržaj kolegija:

Uvodne informacije potpori projektnom menadžmentu u školi: rjecnik temeljnih

pojmova i osnovnih standarda, temeljni zadaci, osnovne prednosti i nepoznanice, povijest i

potreba razvoja informacijske potpore projektnom menadžmentu u školi (sve na primjeru

“Prince 2” i “MS Project 2003” projektnog alata). Osnovni koncepti: uvodno o temeljnim

konceptima, kljucni elementi i osnovni ciljevi uporabe projektnog alata, temeljni napuci za

rad, struktura projekta vo_enog projektnim alatom (sve na primjeru “Prince 2” i “MS Project

2003”). Sastavni procesi: uvodno o procesima, iniciranje projekta, kontrola projektnih faza

(dionica), upravljanje isporukom projektnih rezultata i faznim okružjem, procesni zadaci i

planiranje, prolaz ("šetnja") kroz procesni model, startanje projekta, model procesa (sve na

primjeru “Prince 2” i “MS Project 2003”). Nužne komponente: uvodno o poslovnom primjeru

(u primarnoj domeni društveno-humanisticke informaticke struke), projektne kontrole,

projektni zadaci, projektna organizacija, projektni planovi, projektne faze (dionice), promjena

kontrole, konfiguriranje menadžmenta, zadaci, kvaliteta u projektnom okružju, upravljanje

rizicima (sve na primjeru “Prince 2” i “MS Project 2003”). Tehnike: uvodno o pristupu

promjenom kontrole, zadaci, planiranje orijentirano projektnim proizvodima, pregled

kvalitete (sve na primjeru “Prince 2” i “MS Project 2003”). Studija slucaja u školi (School

Case Study): s provjerom temeljnih znanja i uz upravljanje obrascima (sve na primjeru

“Prince 2” i “MS Project 2003”).

Literatura:

Obavezna literatura

Projektni alat PRINCE® (2002), – Key Skill Limited™ – Office of Government Commerce

Projektni alat MS™ Project® (2003)

Intelligent Tutoring Systems (2.2.2006.): http://www.aaai.org/AITopics/html/tutor.html

Šimovic, V. (2006.), “Poseban primjer informacijske potpore projektnom menadžmentu

44

prilikom projekta izgradnje informacijskog sustava” – I dio (Koncept u svezi predavanja – ak.

god. 2006.), Uciteljski fakultet Sveucilišta u Zagrebu, Zagreb (veljaca 2006., materijal u

pripremi za tisak)

Šimovic, V. (2006.), “Postupci za spašavanje projekata” – II dio (Koncept u svezi predavanja

– ak. god. 2006.), Uciteljski fakultet Sveucilišta u Zagrebu, Zagreb (veljaca 2006., materijal u

pripremi za tisak)

Dopunska literatura

Šimovic, V. (2006.), Informacijski sustavi – I dio, Uciteljski fakultet Sveucilišta u Zagrebu,

Zagreb (sveucilišni udžbenik u pripremi/tisku) – odre_ena poglavlja

Šimovic, V. i Dumancic M. (2006.), Informacijski sustavi – II dio, Uciteljski fakultet

Sveucilišta u Zagrebu, Zagreb (sveucilišni udžbenik u pripremi/tisku) – odre_ena poglavlja

Kocijancic, S. Projektno delo v racunalniško podprtem šolskem laboratoriju Project Oriented

Teaching in Computer Based School Laboratory (Computer-Based Engineering) (2.2.2006.):

http://www2.arnes.si/~sspmgiac/mirk/kocjancic.htm

Kern, T. 2001, Metode in tehnike projektnega dela, Moderna organizacija, Kranj

Baljkas, S. Procjena rizika dovršetka projekta u planiranom vremenu, clanak, Suvremeno

poduzetništvo, 2001.

Baljkas, S. Primjena teorije ocekivanog izbora na management projektnih rizika, clanak,

Suvremeno poduzetništvo, 2003.

Baljkas, S. Upravljanje projektnim oportunitetima, clanak, Suvremeno poduzetništvo, 2003.

Bistricic, A. Projektna kultura, clanak, Suvremeno poduzetništvo, 2004.

Buble, M. Projektiranje organizacije, Informator, Zagreb,1981.

Coric, D. Vo_enje projekata posredstvom suvremenih informatickih metoda, magistarski rad,

Zagreb, 2001.

Dech, D. Model projektnog upravljanja primjenom suvremene informacijske tehnologije,

magistarski rad, Zagreb, 2004.

Omazic, M. A. Projektni menadžment, Zagreb: Singerija nakladništvo, 2005.

Šimovic, V., 2001/Project Leader Scripted Documents – "Project Trade and Transport

Facilitation in Southeast Europe; IBRD Loan No: 4582-HR", the World Bank and Croatian

Government Contract (glavni projektant – savjetnik u timu savjetnika za provo_enje natjecaja

Svjetske banke i Carinske uprave RH, za informatizaciju Carine RH, prema "Ugovoru o

savjetnickim uslugama", tj. Ministarstvo financija RH – dio Projekta Svjetske banke za

olakšavanje trgovine i transporta u jugoistocnoj Europi)

Dumancic, M., Šimovic, V., Vojnovic, S., "Recent Real Market Price of Distance Learning

Projects", Special Focus Symposium – "Catallactics: Quantitative Modelling of Human Market

Interactions, (ed. by Otto Loistl, Alexander Veverka, Vladimir Šimovic and George E. Lasker),

InterSymp-2003, Baden-Baden, 2003, pp. 62-68, (ISBN 953-99326-0)

Šimovic, V., 2002, "Programmed Project Analysis: From Two-Dimensional Space to Higher-

Dimension Real-Time Visual Financial Modelling", 31st Meeting of the EURO Working Group

on Financial Modelling, Agia Napa – the Cyprus, Papers and Proceedings (CD), Program:

Information Issues in Financial Decisions

Project management tutor (2003), Accord software & systems Inc. Software shareware program

EU/ESPRIT Bootstrap (Bootstrap Institute): ekspertni certifikat za korištenje metode Europske

unije za procjenu sposobnosti razvoja informacijskih sustava

ISO 9001/TickIT (SGS): sustavi kvalitete ISO 9001 u informatickim tehnologijama (po shemi

TickIT)

45

ISO/IEC 15504 (European Software Institute): me_unarodni standard za analizu softverskih

procesa

SEI SW-CMM (Software Engineering Institute): referentni americki model zrelosti razvoja

informacijskih sustava

Projektni consulting: http://www-5.ibm.com/hr/services/nss/consulting.html

Projektna potpora: http://www.ibm.com/support/hr/

Sustav Pulsar: http://www.pulsar.hr/projektm.htm

Sustav Filikon: http://www.filikon.hr/seminari.html

Implementacija sustava Laris: http://laris.fesb.hr/tehnoloski.htm

Implementacija SSA Baan ERP: http://www.its.hr/usluge.htm

Sustavi kvalitete: http://www.viksa.ba/aktuelnosti/sistem_kvaliteta.html

IT consulting: http://www.calisto.hr/konzalting.html

Projektno partnerstvo: http://www.miam-veri.com/partneri.asp

Projekt WWW.HR: http://www.hr/about/index.hr.html

Šimovic, V., 1990, Magistarski rad: "Metode projektiranja programske podrške

bibliotecnoinformacijskog

sistema", Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu Sveucilišta u Zagrebu,

Varaždin

Šimovic, V., 2001, "Razvoj inteligentnih sustava za potporu kriminalisticko-analitickih poslova"

(projektna studija) MUP RH, Zagreb

Collins, E. G., Devanna, M. A., 2002, Izazovi menadžmenta u 21. stoljecu, MATE, Zagreb

Crouhy, M., 2001, Risk Management, McGraw-Hill, New York

Vaughan, E. & T., 2000, Osnove osiguranja – Upravljanje rizicima, Mate, Zagreb

Newstorm, J., Scannell, E., 1998, Team Building Games, McGraw-Hill, New York

Rembrandts in the Attic: Unlocking the Hidden Value of Patents by Kevin G. Rivette, David

Kline Harvard Business School Pr; (November 1999) ISBN: 0875848990

Profiting from Intellectual Capital: Extracting Value from Innovation by Patrick H. Sullivan,

John Wiley & Sons; (March 1998) SIBN: 047119302X

Patent Strategies for Business (3rd ed.) by Stephen C. Glazier L B I Law & Business Inst; 3rd

edition (November 1997) ISBN: 0966143795

Formulari i upute za pisanje projekata Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa:

http://www.mzos.hr

Eurocare2000project e!:

http://www.cscaustria.at/eurocare/documents/EUROCARE2000_004.pdf

Guide for ITU-T and ISO/IEC JTC 1 cooperation: http://www.itu.int/ITUT/patent/index.html

Zakon o elektronickoj trgovini, Narodne novine br. 173 od 31.10.2003

Edukacija.hr (2.2.2006.): http://www.edukacija.hr/

United Nations Information and Communication Technologies Task Force (2.2.2006.):

http://www.unicttaskforce.org/

Katedra za društveno-humanisticku informatiku – Odsjek za informacijske znanosti –

Filozofski fakultet Sveucilišta u Zagrebu (2.2.2006.):

http://www.ffzg.hr/infoz/web2/index.php?option=content&task=view&id=27

Organizacija znanja – Katedra za društveno-humanisticku informatiku – Odsjek za

informacijske znanosti – Filozofski fakultet Sveucilišta u Zagrebu (2.2.2006.):

http://www.ffzg.hr/infoz/web2/index.php?option=content&task=view&id=31

The Open University – Otvoreno sveucilište u Velikoj Britaniji: http://www.open.ac.uk/

46

Fernuniversität in Deutschland: http://www.fernuni-hagen.de/




Naziv kolegija: Multimedijski sistemi u odgoju i obrazovanju

Voditelj kolegija: prof.dr. Mensura Kudumović


Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

Upoznavanje studenata sa multimedijskim sistemima u odgoju i obrazovanju.

Ishod kolegija:

Osposobiti studente PDS da potpuno ovladaju sadržajima i vještinama nužnim da kvalitetno

uporabe multimedijskih sustava i modela u školi, sa svim njegovim posebnostima aplikacije.

Osposobiti studente PDS da potpuno ovladaju sadržajima i vještinama nužnim da kvalitetno

upoznaju i koriste sve posebnosti istraživanja zakonitosti u podrucju multimedijskih sustava,

te njihovih modela u školama.

Sadržaj kolegija:

Uvod u multimedijske sustave (MS), metode i razvoj multimedijskih sustava u školi. Prikaz

mogucnosti MS kroz; Hipermediji, Tutorijale, Drills, Simulations, Education games, Tools

and Open-Ended Environments, Tasts,Web-based learning. Modeliranje, planiranje i razvoj

MS sustava kroz sve faze razvoja MS. Prikaz modela vizualizacije i animacije u edukaciji,

obrada pojma «osobne multimedijske knjige». Pedagoški, psihološki,

komunikološkoinformacijski

i drugi aspekti MS u odgoju i obrazovanje u ranom i srednjem djetinjstvu.

Posebnosti komunikološko-informacijskih aspekata MS u školi, u okružju: Intraneta/Interneta,

višeslojnih i multimedijalnih mreža. Multimedijske sustavi u školi, a u odnosu na: suvremene

softverske produkte i modele; upravljanje konfiguracijama i softversko re-inženjerstvo.

Posebnosti istraživanja zakonitosti u podrucju procesa uporabe MS u školi. Problemi i

perspektive uporabe i pracenja adekvatnosti uporabe MS u školi.

Teorijska nastava uz korištenje MS za informacijsku potporu multimedijskih sustava modela

u školama kod prikaza oglednih prakticnih vještina, uz konzultacije i izradu, prezentaciju, te

obranu seminarskog rada.

47

Literatura:

Stephen M. Alessi, Stanley R.Trollip (2001.), Multimedia for Learning – methods and

development, Allyn & Bacon a personal education company, USA

Nadrljanski đ., Obrazovni softver – hipermedijski sistemi (2000.), Univerzitet u Novom Sadu,

Novi Sad.

Abdulmotaleb El Sadik(2001.), Interactive Multimedia learning, Springer-Verlag Berlin,

Deutchland.

Šimovic, V. (2006.), Informacijski sustavi – I dio, Uciteljski fakultet Sveucilišta u Zagrebu,

Zagreb (sveucilišni udžbenik u pripremi/tisku) – određena poglavlja




Naziv kolegija: Ekološki odgoj i obrazovanje

Voditelj kolegija: prof.dr. Milenko Kundačina


Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

(1) Upoznavanje studenata sa teorijskim i praktičnim aspektima i razvojnim tendencijama odno-

sa čovjeka i prirode (unutrašnje i spoljašnje), i uslovima brzih i korenitih društvenih i ekonom-

skih problema;

(2) Buđenje svijesti studenata za probleme orijentisane na ekološke uslove okoline. Razvijanje,

emocionalne (odgovornosti) zainteresovanosti, racionalne (znanja o povezanosti eko-sistema)

sposobnosti studenata, kao i sposobnosti svjesnog spoznavanja odnosa između ljudi, okoline, pri-

rode;

(3) Razvijanje konkretne sposobnosti studenata za rješavanje aktuelnih i budućih ekoloških pro-

blema; Jačanje kompetencije delovanja pojedinaca (u smislu procjenjivanja postupaka i njihovih

posledica);

(4) Jačanje samoorganizacije i vlastite inicijative studenata procesom učenja u kojem oni sami

odlučuju o svom životu, razvijaju fantaziju, ne prihvataju bespomoćne tehnološke i ostale uloge.

Ishod kolegija:

Pružanje informacija o životnoj sredini i njenoj ugroženosti, praćenju promjena u životnom

prostoru i prikupljanju podataka, te osposobljavanje i pripremanje za teorijsko utemeljenje

48

provođenja ekoloških vaspitno-obrazovnih aktivnosti u školi i predškolskoj ustanovi.

Sadržaj kolegija:

Teorijska nastava

Ekološko vaspitanje prema konceptu održivog razvoja. Principi održivog razvoja. Istorijske

naznake delatnosti ekološkog vaspitanja. Nove orijentacije u prostoru ekološkog vaspitanja.

Nove tendencije u odnosu pedagogije i ekologije. Potreba za ekološkom kompetencijom.

Pedagogija partnerstva sa prirodom. Novi doseg ekološkog učenja. Nedosljednosti ekološkog

vaspitanja. Mogućnosti ograničenja ekološkog obrazovanja. Ekološka vaspitnost – komponenta

cjelovito razvijene ličnosti. Aspekti ekološkog vaspitanja. Dimenzije ekološke svijesti. Zadaci

ekološkog vaspitanja i obrazovanja. Razvijanje sposobnosti percipiranja životne sredine.

Usvajanje sistema ekoloških znanja. Izgrađivanje vrijednosti ekološkog sistema. Formiranje

ekoloških navika. Ovladavanje ekološkom kulturom. Operativni zadaci ekološkog vaspitanja u

osnovnoj školi. Didaktički aspekti ekološkog obrazovanja. Metodički pristupi u ekološkom

vaspitanju. Ekološko vaspitanje kao vaspitni princip. Ekološka osjetljivost i ekološka

komunikacija. Činioci razvoja ekološke osjetljivosti. Strategije, metode i postupci. Izvori znanja.

Vođenje dnevnika ekoloških aktivnosti. Izrada sinopsisa ekoloških aktivnosti.

Literatura

1. Andevski Milica i Kundačina Milenko (2003): Ekološko obrazovanje – od brige za okolinu

do održivog razvoja. Užice: Učiteljski fakultet.

2. Goleman, Danijel (2009): Ekološka inteligencija. Beograd: Geopolitika.

3. Kundačina, Milenko (2006): Činioci ekološkog vaspitanja i obrazovanja učenika. Užice:

Učiteljski fakultet.

4. Kundačina, Milenko (2010): Ekološko vaspitanje. Užice: Učiteljski fakultet.

5. Nikolić, Vesna (2003): Obrazovanje i zaštita životne sredine. Beograd: Zadužbina

Andrejević.

6. Uzelac, Vinka (1990): Osnove ekološkog odgoja. Zagreb: NIRO Školske novine.

7. Uzelac, Vinka (1993): Djelatnosti u razvoju ekološke osjetljivosti djece. Zagreb: Hrvatsko

pedagoško-književni zbor.

8. Žarden, R. Džozef (2006): Ekološka etika – uvod u ekološku filozofiju. Beograd: Službeni

glasnik.




49

Naziv kolegija: Evaluacija u nastavnom kurikulumu škole

Voditelj kolegija: prof.dr. Sait Kačapor i doc.dr. Irma Čehić


Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

Na temelju stečenog uvida u teorijsko-metodološke pristupe studenti upoznaju pojam kurikuluma

i njegovu teorijsku utemeljenost kao i vrednovanje svih njegovih aspekata i praktičnih

implikacija: Na toj osnovi osposobljavaju se za samostalno istraživanje, analizu i kritička

promišljanja kurikuluma te za izradu i implementaciju kurikuluma u obrazovno-vaspitnoj

ustanovi.

Ishod kolegija:

Nakon završenih predavanja i vježbi i položenog ispita iz ovog predmeta studenti su

osposobljeni za razumijevanje ciljeva, bazičnih principa i odlika različitih teorija nastavnog

programa, za samostalno istraživanje, analizu i kritička promišljanja kurikuluma, te za izradu i

implementaciju kurikuluma u obrazovno-vaspitnoj ustanovi.

Sadržaj kolegija

Teorijska nastava

Vodeći teorijsko-metodološki pristupi razvoju kurikuluma. Pojmovno-konceptualno određenje.

Kurikulumske koncepcije. Socijalno-političko, ekonomsko, kulturno i pravno utemeljenje

kurikuluma. Razvijanje kurikuluma kao odgovor na nove tendencije u svijetu rada i kulturi.

Metodologija planiranja i oblikovanja kurikuluma. Teorija ciljeva. Modeli formulisanja. Modeli

legitimisanja i prepoznavanja ciljeva učenja. Kriterijumi za izbor sadržaja i metodologija

didaktičkog izbora sadržaja. Planiranje i programiranje. Kriterijumi i načini evaluacije

kurikuluma-kurikularna evaluacija.

Literatura

Gudjons et.al. ( 1992 ): Didaktičke teorije, Zagreb, Eduka.

Marsch, J.C., ( 1994 ): Kurikulum: Temeljni pojmovi, Zagreb, Eduka.

Ornistein, A.C.& Hunkins, F.P. ( 1998 ): Curriculum: Fundations, Principles and Issues, Oxford

University Press.

Moon, B. ( 2001 ): A Guiode to the National Curriculum, Oxford, New York.




50

Četvrti semestar

Izborni modul C: Škola u koncepciji inkluzivnog odgoja i obrazovanja


kolegija

Broj

nastavnih

sati

ECTS Status

kolegija

PEF STOO 718 Istraživanje u

inkluzivnoj edukaciji

Prof.dr.

Sadeta Zečić

20 8 Obavezni

PEF STOO 719 Preventivni programi

u porodičnom i

školskom okruženju

Prof.dr. Alma

Dizdarević

20 8 Obavezni

PEF STOO 720 Osnove

rehabilitacijske

edukacije

Prof.dr.

Sadeta Zečić

Doc.dr.

Milena

Nikolić

Doc.dr. Haris

Memišević

20 8 Obavezni

PEF STOO 721 Inkluzija u

predškolskom odgoju

Prof. dr.

Lidija Pehar

10 6 Izborni

PEF STOO 722 Razred u pravcu

inkluzije

Prof. dr.

Husein Musić

10 6 Izborni

PEF STOO 723 Inkluzija djece s

Downovim

sindromom i

autizmom

Prof. dr.

Sadeta Zečić

10 6 Izborni

UKUPNO - 70 30 -

Uvjeti za upis semestra: Položeni ispiti: Uloge i kompetencije učitelja/nastavnika u




51

Nastavni programi izbornog modula C

Naziv kolegija: Istraživanje u inkluzivnoj edukaciji

Voditelj kolegija: prof.dr. Sadeta Zečić


Broj ECTS bodova: 8




Cilj kolegija:

U okviru ovoga predmeta analizira se problematika suvremenog istraživanja u inkluziji odgoja i

obrazovanja djece s posebnim potrebama, definiraju se specificnosti razvoja te djece i

diferencira ih se u sklopu individualnih razlika medu njihovim vršnjacima. Namjera nam je

educirati studente u specifičnostima pristupa i oblika istraživanja u inkluzivnim uvijetima što

je veoma korisno za ishod inkluzije.

Ishod kolegija

Studenti će posjedovati kapacitet za ucenje kao pretpostavku za generiranje novih ideja i za

prilagodljivost na nove situacije;

-imati sposobnost donošenja odluka i vještinu odlucivanja primjerenu situacijama;

-razviti sklonost prema timskom radu, interakcijom i suradnjom utemeljenima na partnerskim

odnosima;

-pokazati sposobnost za kontinuirano vrednovanje i samovrednovanje vlastitog rada;

-demonstrirati uvažavanje razlicitosti i multikulturalnosti;

- usporediti termine, klasifikacije i etiološke cinioce na podrucju inkluzivnog odgoja djece s

posebnim

potrebama

-Interpretirati specificnosti razvoja predškolske djece s posebnim potrebama

-analizirati inkluzivne vrijednosti

.-analizirati oblike rada s djecom s posebnim potrebama

-demonstrirati opservacijske vještine

52

-opisati obilježja dinamike odnosa u obitelji djeteta s posebnim potrebama

Sadržaj kolegija:

Istraživanje u funkciji nauke

Temeljno istraživanje kao polazište uvođenja inkluzivnog obrazovanja

Istraživanja provedena na širem i višem nivou drušvene zajednice

Redoslijed istraživanja u inkluuovnom obrazovanju vezan za sve nivoe ustanova

odgojno obrazovnog sustava.

Stvaranje ideja za razna istraživanja u raznim institucijama iz raznih aspekata prateći

programe edukaciju način implementacije inkluziranih ,vizije i ishode kao samu

budućnost realnih modela inkluzije.

Teoretska i ekzaktna istraživanja treba da prezentiraju validne pokazatelje dobrih i

loših strana inkluzivnog obrazovanja.

Primjeri dobre i uspješne prakse u svijetu i u okruženju.

Literatura:

Obavezna

- Davis, L.J. (1997): The Disability Studies Reader. New York: Routledge.

- Johnson, J. (2003): When it’s your own child. Educational Leadership,61(2), 30-34

- Leach, P. (2003): Prvo djeca. Zagreb: Algoritam

- Mejovšek,M.(2003) Uvod u metode znanstvenih istraživanja.Edukacijsko

rehabilitacijski fakultet Zagreb.Naklada –slap.

- Brett, J. (2002): The experience of disability from the perspective of parents of children

with profound impairment: is it time for an alternative model of disability?. Disability &

Society, 17(7), 825-843

- Loughmiller,C. (1989)Kids In Trouble an adventure in edcation Wildwood Books

,Texas.

- Međunarodna klasifikacija funkcija,onesposobljenja i zdravlja (MKF) (2001, 2oo8.)

- Educa Aid Svjetska zdravstvena organizacija

Dodatna

- Case, S. (2000): Refocusing on the parent: What are the social issues of concern for

parents of disabled children? . Disability & Society, 15(2), 271-292


- Lurija, A. R. (1982). Osnovi neurolingvistike. Beograd: Nolit.

- Bjelica. j.& Posokhova, I. (2001).Dijagnostički komplet za ispitivanje sposobnosti

- Johnsen, H.B.i sar. (2007) Rezultati modela rada sa djecom sa posebnim potrebama.

Naša škola – vanredni broj.

- Novosel-Kernic,M.(1991) Dijagnosticiranje u defektologiji. II izmjenjeno izdanje.

Sveučilište u Zagrebu Fakultet za defektologiju.

- Istraživanjana podrručju u efektologijie (1978) Radovi sa znanstvenog skupa .Zagreb.




53

Naziv kolegija: Preventivni program u porodičnom I školskom okruženju

Voditelj kolegija: prof.dr. Alma Dizdarević


Broj ECTS bodova: 8




Cilj kolegija:

Cilj nastave ovog kolegija je upoznati studente s djecom koja imaju teškoće u razvoju, s

povijesnim razvojem odnosa prema ovoj i drugoj djeci u obitelji, sa značajem usposavljanja

blagovremene dijagnoze, prognoze i tretmana djece s posebnim potrebama u procesu

rehabilitacije.

Educirati ih u kreiranju programa podrške obitelji i školiza djecu s poteškoćama u razvoju.

Ishod kolegija

razumjeti teorijske koncepte/modele koji se bave obiteljskim sustavom u situacijama

obiteljskog stresa

poznavati rizične i zaštitne čimbenike u obiteljskom okruženju i ovladati komunikacijskim i

terapijskim vještinama kojima će moći utjecati na njih

znati razviti i analizirati programe namijenjene obiteljima

posjedovati vještine učinkovitog komuniciranja

posjedovati vještine za savjetovanje obitelji osoba s posebnim potrebama

ovladati tehnikama podrške obitelji za samozastupanje i prepoznavanje potrebe za

psihoterapijskom pomoći

upoznati model rada s braćom i sestrama osoba s posebnim potrebama

Sadržaj kolegija:

o Sociokulturalno i sociopedagoško obilježje života, obitelji.

o Pristup obitelji

o Obitelj , prvo mjesto u kojem se i putem različitih socio-psiho-pedagoško-kulturnih

utjecaja ugrađujei u kasnije formirana, zrela i odrasla ličnost.

o Trendovi mijenjanja obiteljii obilježja savremenog djetinstva.

o Ppromjene nastale u prostoru definiranja obitelji,

o Istorija djetinstva kroz razvoj društva.

o Promjene odnosa roditelj-dijete i mogućnosti prijenosa vrijednosti

o Obilježja novog diskursa “pedagogija odgojne diplomatije”

o Obitelji djeca su danas izložena najvećim i najburnijim promjenama u ljudskoj historiji

o uopće.

o Rizični i zaštitni čimbenici u obitelji

o Procesi prihvaćanja drugačijeg djeteta ili drugačijeg razvojnog obrasca

o Učinkovita komunikacija u obitelji

54

o Razvoj i evaluacija nekoliko modela rada s roditeljima i braćom i sestrama osoba s

posebnim potrebama

o Nužnost prevencije i preventivnih programa u porodičnom ambijentu.

o Inovativna škola(informatička) je upotrebi izrade preventivnih programa za podršku

o odrastanje u ovom ambijentu “ ako učimo zajedno učimo i živjeti.zajedno

Literatura:

Obavezna

- Neil, A. (1998.), Slobodna deca Samerhila, Beograd, BIGZ.

- Pašalić-Kreso, A. (2004.), Koordinate obiteljskog odgoja, Sarajevo, Jež.

- Gordon, T. (1997.), Umeće roditeljstva - Kako podizati odgovornu decu, Beograd,

Kreativni

- Slatina, M. (2005.), Od individue do ličnosti – uvođenje u teoriju konfluentnog

obrazovanja, Zenica, Dom štampe.

- Greenspan, S. I. (1995.), The Challenging Child, Cambridge, Perseus Books.

- Hoffman, D. M. (2007.), Ideologija djetinjstva u Sjedinjenim Državama: komparativno

kulturološko gledište, U: Bray, M. (2007.), Komparativna edukacija, Sarajevo,

Connectum.

- Međunarodna klasifikacija funkcija,onesposobljenja i zdravlja (MKF) (2001, 2008.)

- Educa Aid Svjetska zdravstvena organizacija.

- Tomić,R. (2008)Obiteljski odgoj.OFF_SET Tuzla.

Dodatna

- Case, S. (2000): Refocusing on the parent: What are the social issues of concern for

parents of disabled children? . Disability & Society, 15(2), 271-292



- .Đorđević.D.(1982) Psihologija mentalno zaostalih lica. Dječije novine G. Milanovac.

- 3.Korlaet.J. (1972) Pedagogija mentalno retardiranih osoba.Zagreb.

- Juul, J. (2004) Obitelji s kronično bolesnom djecom. Zagreb: Naklada Pelago

- Bach, H. (2005) Osnove posebne pedagogije. Zagreb: Educa

- -Tomić,R. (2005)Komunikacija sa djecom delinkventnog ponašanja.DENFAS. Tuzla

- Greeenspan, S. I., Wieder, S., Simons, R. (2003) Dijete s posebnim potrebama -

poticanje intelektualnog i emocionalnog razvoja. Lekenik: Ostvarenje

- Mustać, V., Vicić, M. (1996): Rad s učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoj školi -

priručnik za prosvjetne djelatnike.

Stojaković,P. Praćenje i podsticanje intelektualnog razvoja djeteta do polaska u školu.

Avala. Beograd




55

Naziv kolegija: Osnove rehabilitacijske edukacije

Voditelj kolegija: prof.dr. Sadeta Zečić, doc.dr. Milena Nikolić i doc.dr. Haris Memišević


Broj ECTS bodova: 8




Cilj kolegija:

Cilj nastave ovog kolegija je upoznati studente sa specifičnostima rehabilitacije i edukacije kod

djece i osoba sa različitim poteškoćama . Sam proces rehabilitacije zahtijeva posebne

programe malo drugačije nego je to u medicini a edukacija je ishod u sposobnost za

samoživotne sposobnosti ili za radno osposobljavanje.

Ishod kolegija

- Osposobiti buduće stručnjake kako najbolje da primjenie stečena znanja u praksi

-imati sposobnost donošenja odluka i vještinu odlučivanja primjerenu situacijama;

-znati upravljati svim vidovima rehabilitacije

-osposobiti se za uspješno vođenje rehabilitacije i procjena za edukaciju.

-razviti sklonost prema timskom radu, interakcijom i suradnjom utemeljenima na partnerskim

odnosima;

- demonstrirati znanje iz temeljnih nauka u primjeni preventivnih programa za individue

-

Sadržaj kolegija:

- Struktura seansi i aktivnosti programa Rehabilitacije putem pokreta (aktivnosti poticanja

socijalnog kontakta, funkcionalne aktivnosti, aktivnosti unapređivanja cjelokupnog

razvoja djeteta, pokretne igre, relaksacija)

- Bazične perceptivno–motoričke stimulacije (somatska, oralna, olfaktorna i gustativna,

auditivna, taktilno–haptička, vizualna i motorička stimulacija) – hospitacije

- demonstracije, samostalno kreiranje seansi i provođenje.

- Vođeni teorijskim osnovama i iskustvenim vježbama, a kroz vlastito supervizirano

iskustvo u kreiranju i provođenju seansi rehabilitacije putem pokreta i bazične

perceptivno–motoričke stimulacije u radu s pojedincima i skupinama djece s posebnim

potrebama.

- Rehabilitacija u svim vidovima osnaživanja i pokretanja djece i osoba na aktivnost.

56

- Edukacija u smislu prilagodbe na sredinu, okruženje, i neku vrstu rada.

- Edukacija starije djece za neka zanimanja u domenu njihovih sposobnosti i

interesovanja.

Literatura:

Obavezna

- Kiš–Glavaš, L., Teodorović, B., Levandovski, D., 1997.: Program bazične perceptivno–

motoričke stimulacije, Fakultet za defektologiju, Defektološka biblioteka, Stručni niz,

knj. 15

- Levandovski, D., Bratković, D., 1997.: Program rehabilitacije putem pokreta, Fakultet

za defektologiju, Defektološka biblioteka, Stručni niz, knj. 12

- Jevtić,R.Marić,V. : (2008) Osnove rehabilitacije osoba sa teškoćama u razvoju .Foča

- Novosel-Kernic,M .:(1991) Dijagnosticiranje u defektologiji, Fakultet za

defektologiju,Zagreb

- Teodorović, B., Levandovski, D., Pintarić–Mlinar, Lj., Kiš–Glavaš, L., 1997.:

Stimulacija perceptivnih i motoričkih sposobnosti, Fakultet za defektologiju,

Defektološka biblioteka, Stručni

- Kiš–Glavaš, L., 1996.: Evaluacija efekata programa Rehabilitacije putem pokreta na

smanjenje nepoželjnih ponašanja u djece usporenog kognitivnog razvoja, Revija za

rehabilitacijska istraživanja, 32, 2, 35–50

- Ljubešić,M.(2003).Psychische Gesundheit des Säuglings: ein neues Thema in den

Südosteuropaländern? U: Dumitrascu,D.L. (ur). Psychosomatiy medicine. Recnt

Progress & Current Trends. Cluj-Napoca: "Iuliu Hatieganu" Universita Publishing

House, 119-125

- Berit H. Johnsen i dr. (2007): The classroom towards inclusion – Razred u pravcu

inkluzije, prevela Nada Hrasnica, Connectum, Sarajevo

- UNESCO (1991) Education for all I,II&III. Jomtien, Thailand World Conference on

Education

- Johnsen, B. (2001) „Introduction to History of Special Needs Education

towardsInclusion“. Article Education-Special Needs Education: An Introduction.

Unipub:133

Dodatna


- Đorđević.D.(1982) Psihologija mentalno zaostalih lica. Dječije novine G. Milanovac.

- Korlaet.J. (1972) Pedagogija mentalno retardiranih osoba.Zagreb.

- Stančić. V, : (1978) Odgoj,obrazovanje i rehabilitacija osoba sa smetnjama u razvoju.

str.52 ERF -

- Zagreb

- Ibralić F, Smajić M. Osobe s intelektualnim teškoćama-kontestualni pristup. Tuzla:

Denfas, 2007.

- Levandovski D, Teodorović B. Kako poticati djete s mentalnom retardacijom. Priručnik

za roditelje.

- Zagreb: Fakultet za defektologiju Sveučilišta u Zagrebu, 1991

- Fulgosi-Masjak, (1999)Efekti različitih modela integracije djece usporenog razvoja.

Zagreb

57

- Kerner DorotiLipsky &Alan Gartner. (1999) INKLUSIONand SCHOOL REFORM

Transfoaming America,Classrooms. USA .Pensyilvania.




Naziv kolegija: Inkluzija u predškolskom odgoju

Voditelj kolegija: prof.dr. Lidija Pehar


Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija

Upoznati postdiplomce sa predmetom izučavanja Specijalne pedagogije, problemima koji se

javljaju u ovom području i tendencijama za poboljšanje kvalitete života djece s posebnim

potrebama. Osposobiti ih za uočavanje problema djece s posebnim potrebama, njihovog

optimalno rješavanje, te za razvijanje pozitivnih stavova prema ovoj populaciji.

Ishod kolegija

1. Instrumentalne kompetencije:

izrada nacrta istraživanja za seminarski rad iz inkluzije

pisanje izvještaja o istraživanju

prezentacija istraživanja

2. Interpersonalne kompetencije:

sposobnost za timski rad

vještine interpersonalne komunikacije

3. Sistemske kompetencije:

primjena znanja stečenih na kolegiju u praksi

sposobnost samostalnog rada

Sadržaj kolegija:

Specijalna pedagogija kao pedagoška naučna disciplina: definiranje specijalne pedagogije,

ciljevi specijalne pedagogije, zadaci specijalne pedagogije, discipline specijalne pedagogije,

osnovni pojmovi specijalne pedagogije, značaj specijalne pedagogije. Djeca s posebnim

potrebama (kategorije djece, kategorizacija, opservacija, članovi tima za opservaciju i njihovi

58

zadaci, školovanje) u predškolskim institucijama.

Tretman djece s teškoćama u razvoju (kratak pregled tretmana djece s teškoćama u razvoju kroz

povijest; zakonske odrednice brige o djeci s teškoćama u razvoju; roditelji i braća/sestre djece s

teškoćama u razvoju; organizirani odgojno-obrazovni rad s djecom s teškoćama u razvoju).

Predmetne jedinice:

1. Predrasude i stereotipi – prihvatanje različitosti.

2. »Slika o drugima«


4. »Čudesna zemlja«.


6. »Ružno pače i Ljubičasto tele«.

7. Između predrasuda i inkluzije - rad na modulu

8. Inkluzija i inkluzivno obrazovanje - zakonska osnova.

9. Film: »Uključivanje Samuela« .

10. Provjera znanja studenata.

11. Prepoznavanje, kategorizacija i opservacija djece.

12. »Amajli treba vrijeme i imat će ga«.

13. Roditelji kao odgajatelji djece s teškoćama u razvoju.

14. Film: »Sunčana djeca«.

15. “Iz našeg svijeta različitosti”.

16. »Živjeti s različitima«.

Literatura:

Obavezna

Biondić, I. (1993), Integrativna pedagogija: Odgoj djece s posebnim potrebama; Zagreb:

Školske novine (prvo poglavlje, roditelji kao odgajatelji)

Zbornik radova: Inkluzija u školstvu Bosne i Hercegovine (2003); Sarajevo: TEPD i Filozofski

fakultet (dr.Pehar, dr.Bevanda, dr.Kreso, mr.Cerić, dr.Pušina)

Dodatna

Čilić, A. i dr. (2009); Priče o stvaranju vrtića po mjeri djeteta; UNICEF BiH i COI Step by Step

Krizmanić, M. (2010), Život s različitim; Zagreb: Profil

Panjeta A. (autor tekstova) (2011); Iz našeg svijeta različitosti, Sarajevo: UNICEF BiH i

DUGA

Pedagoški časopisi (u printanoj ili elektonskoj formi)




59

Naziv kolegija: Razred u pravcu inkluzije

Voditelj kolegija: prof.dr. Husein Musić


Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

Pobuditi interesiranje prema inkluziji u razredu i osposobljavanje za konkretne forme rada u

pogledu planiranja učionice, didaktičkih sredstava, rasporeda djece I načina njihova sjedenja ,

te primjene različitih oblika i metoda u odgojno-obrazovnom radu s djecom s posebnim

potrebama.

Ishod kolegija:

- učenje kao pretpostavka za generiranje novih ideja i za prilagodljivost na nove situacije;

- stjecanje sposobnosti donošenja odluka i vještinu odlucivanja primjerenu situacijama;

- stjecanje sposobnosti prilagođavanja situaciji i potrebi prema drugima

- razvijanje sklonosti prema timskom radu, interakciji i saradnji utemeljenoj na

partnerskim odnosima

- osposobljavanje za kontinuirano vrednovanje rada s djecom s posebnim potrebama

- uvažavanje različitosti i multikulturalnosti;

- Interpretiranje specifičnosti razvoja školske djece s posebnim potrebama

- analiziranje inkluzivne vrijednosti

- analiziranje principa, metoda i oblika rada s djecom s posebnim potrebama

- prezentiranje rezultata dinamike praćenja uspjeha učenika

Sadržaj kolegija:

Razred kao životni prostor u kome se odvija odgojno obrazovni proces.

Prilagođavanje prostora i uslova u razredu prema učeniku i njgovoj poteškoći

(sjedenje,tabla , didaktička sredstva i drug sa kojim sjedi).

Promjena i prilagodba nastavnika situaciji u učionici.

priprema učenika i roditelja

prilagodba adekvatnih principa, oblika i metoda rada novi način pripremanja za

izvođenje svake, nastavne jedinke u zavisnosti od predmeta

Posebno planiranje

Procesi i procedure:

Utvrđivanje prava na IPP

Izrada individualnog prilagođenog programa

Primjena IPP i način ocjenjivanja učenika s posebnom potrebom

Vrednovanje i nastavak sa IPP ili prestanak potrebe za IPP.

Evidencija i dokumentacija –praćenje napredovanja.

60

Literatura:

Obavezna



- Daniels E., Stafford, K. (2000): Stvaranje inkluzivnih učionica, SaVart, Sarajevo

- Branislav Brojčin, Nenad Glumbić, Uključivanje dece sa intelektualnom ometenošću u

redovne vaspitne grupe, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju Beograd,

Pregledni naučni rad, P

- edagogija I.XII.4.2007

- Igrić,Lj .(2004): Tko su djeca s posebnim edukacijskim potrebama.U:Moje dijete u

školi- priručnik za roditelje djece s posebnim edukacijskim potrebama, Zagreb :

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i Hrvatska udruga za

stručnu pomoć djeci s posebnim potrebama IDEM, 10-16

- Kenworthy, J., & Whittaker, J. (2000):Anything to declare? The struggle for inclusive

education and children’s rights. Disability and Society, 15(2), 219-231

- Killoran, I. (2002):A road less traveled: Creating a community where each belongs.

Childhood Education, 78(3)

- Unicef, Dubai Cares (2009): „Škole i zajednice po mjeri djeteta“, Sarajevo



- Johnsen, B. (2004) Obrazovanje za djecu sa posebnim potrebama u pravcu inkluzije s

posebnim osvrtom na domen socio–emocionalnih prepreka i davanje podrške. Zbornik

radova. Socio-emocionalni rast i razvoj strategija učenja, Tuzla

- Mišić, D. (1995) „Uključivanje (inkluzija) korak dalje od integracije djece sa teškoćama

u razvoju“. Psiha: 28-30

Dodatna

- Igrić, Lj; Kiš-Glavaš L.; Fulgosi-Masnjak R. (2002): Do prihvaćanja zajedno:

Integracija djece s posebnim potrebama, Udruga IDEM, Zagreb, 7-9

- Skrtic, T. M. & Sailor, W. (1996). School-linked services integration: Crisis and

opportunity in the transition to postmodern society. Remedial and Special Education,

17(5), 271-283.

- Sailor, W. & Skrtic, T. M. (1996). School/community partnerships and educational

reform: Introduction to the topical issue. Remedial and Special Education, 17(5), 267-

270, 283.

- McCall, Z., & Skrtic, T. M. (2009). Intersectional needs politics: A policy frame for the

wicked problem of disproportionality. Multiple Voices for Ethnically Diverse

Exceptional Learners, 11(2), 3-23.

- Muamer Tinjak: „Unaprijedimo naše škole“, tekst objavljen u „Prosvjetnom listu“,

br.942/godina LXII, septembar, 2007.godine.

- Z.Đorđević.D.(1982) Psihologija mentalno zaostalih lica. Dječije novine G. Milanovac.

- Korlaet.J. (1972) Pedagogija mentalno retardiranih osoba.Zagreb.

- Zeečić,S Jejna ,Z. (2006) Nastavnik u inkluzivnom okruženju.Fojnica.Sarajevo

- Mustać, V., Vicić, M. (1996): Rad s učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoj školi -

priručnik za prosvjetne djelatnike.

61




6. Inkluzija djece s Downovim sindromom i autizmom

Naziv kolegija: Inkluzija djece s Downovim sindromom i autizmom

Voditelj kolegija: prof.dr. Sadeta Zečić


Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

Cilj nastave ovog kolegija je upoznati studente s razvojem osoba s Downovim sy., autizmom i

specifičnim potreba koje iz njih proizlaze. Razvoj znanja i vještina potrebnih za sudjelovanje u

izradi i provođenju individualiziranih edukacijsko – rehabilitacijskih programa u radu s takvim

osobama u obitelji, uvjetima integracije i posebnim uvjetima.

Ishod kolegija:

-po odslušanom kolegiju studenti će steći temeljna teorijska i praktična znanja

- steći će vještine potrebne za timsku procjenu, programiranje, provođenje i evaluaciju ranih

interventnih programa s djecom ss Downovim sy. i autizmom

-upoznat će detaljnije metode za komunikaciju i socijalizaciju sa ovom djecom

-poznavat će osobine ovih poremećaja i znat se s njima ophoditi i pomoći im.

Sadržaj kolegija:

- Rana intervencija za djecu s autizmom i težim razvojnim teškoćama

- Specifične značajke ponašanja djeteta s autizmom (združena pažnja, razumijevanje i

izražavanje emocija, privrženost, motorička imitacija, ponašanja uvjetovana

ograničenim aktivnostima i interesima, igra).

- Primijenjena analiza ponašanja (Applied behavior analysis)

- Podučavanje diskriminativnim nalozima (Discrete Trial Instruction)

- Funkcionalna analiza ponašanja

- Prikupljanje podataka

- Verbalno ponašanje (Verbal behavior)

- Alternativni i augmentativni oblici komunikacije (PECS, Makaton)

62

- Tehnike podučavanja korištenjem TEACCH metode

- Rad unutar obitelji

Literatura:

Obavezna

- Branislav Brojčin, Nenad Glumbić, Uključivanje dece sa intelektualnom ometenošću u

redovne vaspitne grupe, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju Beograd,

Pregledni naučni rad, Pedagogija I.XII.4.2007

- Bujas Petković, Z. (2010) Poremećaji autističnog spektra: Značajke i edukacijsko –

rehabilitacijaska podrška. Zagreb: Školska knjiga

- Krizmanić. M.(2009) Život s različitima. Profil.Zagreb

- Zergollern,Čupak, LJ.(1998) Dawnov sindrom – iskustva i spoznaje Zagreb.

- Carpenter, M., Pennington, B. F. i Rogers, S. J.(2002): Interrelations among social–

cognitive skills in young children with autism. Journal of Autism and Developmental

Disorders, Vol. 32(2) pp 91–106

- Leaf, R., McEachin, J. (1999): Discrete trial teaching. U: A work in progress. Behavior

management strategies and a curriculum for intensive behavioral treatment of autism.,

str.131 – 149

- Guralnick, M. J. (2000): Early Childhood Intervention. Focus on Autism and Other

Developmental Disabilities, vol. 15, Issue 2, p68, 12p

- Rosenwasser, B., Axelrod, S. (2001): The Contributions of Applied Behavior Analysis

to the Education of Children with Autism. Behavior Modification, vol. 25 No. 5, 671–

677

- Škrinjar, J., Teodorović B. (1997): Modifikacija ponašanja u radu s osobama s većim

teškoćama u učenju. Defektološka biblioteka, Stručni niz, knjiga br. 13

Dopunska

- Peterson, G. B., Larsson, E.V. i Riedesel, K.L. (2003): A conceptual toolkit for intensive

early behavioral intervention teachers. Journal of Behavioral Education, Vol. 12, No. 2

pp. 131–146

- Hurth, J., Shaw, E., Izeman, S., Whaley, K., Rogers, S. (1999). Areas of Agreement

about Effective Practices Among Programs Serving Children with Autism Spectrum

Disorder. Infants and Young Children, 12(2), 17–26

- Cvetko, J. (2004): Rana intervencija unutar obitelji za djecu s autizmom, Autizam –

časopis za autizam i razvojne poremećaje, br.1(24), 19 – 25

- Bregman, J.D., Gerdtz, J. (1997): Behavioral Interventions. U: Handbook of Autism and

Other Developmental

- Nikolić, S. (2000) Autistično dijete. Zagreb: Educa

- članak „Autizam i autizmu slična stanja (pervazivni razvojni poremećaji)“, Zorana

Bujas Petković, Paediatr Croat 2000; 44 (Supl 1): 217-22

- članak „Izvršne funkcije i teorija uma kod osoba s poremećajem iz autističnog spektra“,

63

Sanja Šimleša, Psihologijske teme 20 (2011), 1, 91-114

- članak „Poticanje samostalnosti kod djece s pervazivnim poremećajima i poteškoćama u

komunikaciji“, Mirisi djetinjstva: Obitelj, dijete, vrtić; 16. dani predškolskog odgoja

Županije splitsko - dalmatinske




Četvrti semestar

Izborni modul D: Rukovođenje, upravljanje i evaluacija u institucijama odgoja i obrazovanja


sati

ECTS Status

kolegija

Upravljanje i rukovođenje

radom škole

Prof. dr. Mladen

Vilotijević,

prof.dr. Hariz

Agić

20 8 Obavezni

Menadžment ljudskih

potencijala u

obrazovanju

Prof. dr. Zijada

Rahimić

20 8 Obavezni

Ekonomika obrazovanja

Prof. dr. Kasim

Tatić

20 8 Obavezni

Institucija odgoja i obrazovanja

i odnosi s javnošcu

Doc.dr. Jasna

Duraković

10 6 Izborni

Institucija odgoja i obrazovanja

i poslovno komuniciranje

Prof. dr. Zijada

Rahimić

10 6 Izborni

Socijalni konflikti u

institucijama odgoja i

obrazovanja

Prof. dr. Jasna

Bajrakatervić

10 6 Izborni

UKUPNO - 70 30 -





64

Nastavni programi izbornog modula D

Naziv kolegija: Upravljanje i rukovođenje radom škole

Voditelj kolegija: prof.dr. Mladen Vilotijević i prof.dr. Hariz Agić


Broj ECTS bodova: 8




Cilj kolegija:

Teorijsko upoznavanje i praktično osposobljavanje studenata iz oblasti upravljanja i

rukovođenja školom.

Ishod kolegija:

Osposobljenost studenata da temeljno poznaju teorijske osnove i da praktično primenjuju

odgovarajuće modele učinkovite organizacije i delotvornog upravljanja i rukovođenja školom.

Sadržaj kolegija:

Pojmovno određenje organizacije, upravljanja i rukovođenja. Suština i značaj upravljanja i

rukovođenaja. Odnos rukovođenja i vođenja; Delotvorno rukovođenje školom; Rezonantno

rukovođenje; Rukovođenje putem pohvala i jasnih ciljeva; Upravljanje vremenom; Paretovo

pravilo u određivanju prioriteta; Upravljanje znanjima i razvojnim promenama u školi;

Kompjuterski podržano učinkovito upravljanje i rukovođeneje školom; Obrazovni Web-portali

u funkciji upravljanja razvojnim promenama u školi; Direktor kao učinkoviti rukovodilac škole;

Tipovi rukovodilaca škole; Razvojne faze škole i poželjni profil direktora; Autoritet direktora

škole; Modelovenje učinkovite organizacaije rada škole; Karakteristike direktora kao

učinkovitog organizatora; Funkcije direktora u savremenoj školi (programerska, evaluativna,

rukovodna, upravljačka, istraživačka, pedagoško-instruktivna funkcuija); Kompentencije

direktora kao učinkovitog rukovodioca škole.

Literatura:

Obavezna

1. Adižes, I. (1994): Upravljanje promenama, Prometej, Novi Sad

2. Bezinović, P. (2007): Priručnik za samovrednovanje škole, Zagreb

3. Vilotijević, M. (1992): Organizacija i rukovođenje školom, Naučna knjiga, Beograd

4. Kačapor, S. Vilotijević, N. (2005): Školska i porodična pedagogija, Filozofski fakultet

Priština i Učiteljski fakultet, Beograd

5. Lalić, N., Vilotijević, M. Mandić, D. (2011): Menadžement u obrazovanju, Pedagoški

fakultet Bijeljina

65

Dodatna

BUSH, T. (2003) Theories of Educational Leadership and Management. London: SAGE

Publications Ltd.

DRANDIC, B. (ur.) (1993). Prirucnik za ravnatelje odgojno-obrazovnih ustanova.

Zagreb: Znamen.

DUBS, R. (1994). Die Fürung einer Schule. Zurich: Verlag des Schweizerischen

Kaufmannischen Verbandes.

EVERARD, B. K. i MORRIS, G. (1990). Effective School Management. London: Paul

Champan Publisching Ltd.

FAVRETTO, G. I RAPPAGLIOSI, M. C. (1997). Dirigenza scolastica: problemi, stress,

soluzioni. Roma: Armando editore.

FISCHER, W. A. i SCHRATZ, M. (1993). Schule leiten und gestalten: mit einer neuen

Führungskultur in die Zukunft. Innsbruck: Österreichischer Studienverlag.

KOREN, A. (1999). Ravnatelj med osamo in sodelovanjem. Ljubljana: Šola za ravnatelje.

New School Management Aproaches. (2001). Paris: OECD

Uvjeti za upis IV semestra: Položeni ispiti: Uloge i kompetencije učitelja/nastavnika u



Naziv kolegija: Menadžment ljudskih potencijala u obrazovanju

Voditelj kolegija: prof.dr. Zijada Rahimić


Broj ECTS bodova: 8




Cilj kolegija:

Prepoznati ulogu ljudskih potencijala kroz prizmu turbulentnih promjena: ekonomskih,

tehnoloških, demografskih i promjena organizacionog restruktuiranja

Uočiti vezu između suštinske povezanosti menadžmenta ljudskih potencijala i poslovne

strategije organizacije (obrazovne institucije)

Prepoznati potrebu za planskim pristupom razvoja ljudskih potencijala u obrazovanju

Upoznati se sa elementima ulaznog, internog i izlaznog toka ljudskih potencijala

Ishod kolegija:

Pomoći studentima doktorskog studija da se pripreme za bolje provođenje aktivnosti

upravljanja ljudskim potencijalima u obrazovnim institucijama u funkciji postizanja njihovog

većeg zadovoljstva, motiviranosti i lojalnosti. Dodatna vrijednost predmeta je u predstavljanju

strateške uloge HRM-a, koraka i metoda za ocjenu radne uspješnosti, problema i grešaka pri

66

ocjeni radne uspješnosti, kao i u navođenju načina smanjivanja grešaka. Postupak i rezultati

evaluacije performansi i potencijala uposlenika predstavljaju temelj za ostale aktivnosti HRM u

organizaciji: sistem plata i nagrađivanja, trening i obrazovanje, unapređenja, premještanja i

smjenjivanja, razvoj karijere, motivaciju i sl.

Sadržaj kolegija:

- Pojam i razvoj menadžmenta ljudskih potencijala (HRM-a)

- Strateška uloga HRM-a u obrazovanju

- Planiranje ljudskih potencijala u obrazovanju

- Analiza i dizajn posla

- Aktivnosti ulaznog toka (regrutovanje, selekcija i izbor, orijentacija i socijalizacija)

- Proces ocjenjivanja radne uspješnosti u institucijama obrazovanja

- Strategije materijalnog i nematerijalnog motiviranja zaposlenih

- Obrazovanje i razvoj ljudskih potencijala u obrazovanju

- Fluktuacija zaposlenih

Literatura:

1. Rahimić, Z., Menadžment ljudskih resursa, Ekonomski fakultet Sarajevo, 2010. godina

2. Hollenbeck, N., Wright, G., Fundamental of Human Resource Management, Irwin McGraw

Hill, Inc., 2004.

3. Bahtijarević / Šiber dr. Fikreta, Menadžment ljudskih potencijala, Golden marketing,

Zagreb 1999.

4. Bradley R. Staats, David M. Upton: Lean Knowledge Work, Harvard Business Review, ,

October, 2011

5. Fernandez Araoz Claudio, Groysberg Boris, Nohria Nitin: How to Hang On To Your High

Potentials, Harvard Business Review, , October, 2011

6. Gavindarajan Vijay, Trimble Chris The CEO's Role in Business Model Reinvention,

Harvard Business Review, January-February, 2011

7. Nonaka Ikujiro, Takeuchi Hirotaka: The Wise Leader, Harvard Business Review, May,

2011

8. Storey, John: Employee engagement. In: Storey, John; Wright, Patrick; Ulrich, Dave [Eds.]

(2009): The Routledge Companion to Strategic Human Resource Management. Routledge,

New York: Chapter 18: 299-315.

9. Wright, Patrick M. and Snell, Scott A.: Human resources, organizational resources, and

capabilities: In: Storey, John; Wright, Patrick; Ulrich, Dave [Eds.] (2009): The Routledge

Companion to Strategic Human Resource Management. Routledge, New York: Chapter 20:

345-356.

10. Zenger H. John, R. Folkman R. Joseph, Scott K. Edinger: Making Yourself Indispensable,

Harvard Business Review, , October, 2011




67

Naziv kolegija: Ekonomika obrazovanja

Voditelj kolegija: prof.dr. Kasim Tatić


Broj ECTS bodova: 8




Cilj kolegija:

Upoznavanje studenata sa pregled osnovnih pojmova u području ekonomike obrazovanja, s

osvrtom na obrazovanje kao ljudski kapital i faktor ekonomskog rasta te obrazovnu politiku u

Bosni i Hercegovini.

Ishod kolegija:

- definirati pojmove ekonomike obrazovanja, ljudskog kapitala, ekonomskog rasta,

- politike, reforme obrazovanja i tržišne reforme obrazovanja

- razumjeti povezanost između obrazovanja i ekonomskog rasta

- objasniti odnos između obrazovne politike, reforme obrazovanja i ekonomskog rasta

- analizirati utjecaj troškova investiranja u obrazovanje na društvenu korist obrazovanja (cost-

benefit analiza)

- procijeniti utjecaj tržišne reforme obrazovanja na ekonomski rast

- razumjeti ulogu i modalitete privatno javnog partnerstve u obrazovanju

- razumijevanje inovativnih aspekata finaciranja obrazovanja

- Mogućnost primjene ekonomske analize obrazovne tehnologije

Sadržaj kolegija:

Predmet izučavanja ekonomike obrazovanja. Povijesni pregled ekonomike obrazovanja.

Obrazovanje kao ljudski kapital i faktor ekonomskog rasta. Interakcija obrazovanja, tehničkog

napretka i zaposlenosti u procesu razvoja. Analiza troškova u obrazovanju i provedba analize

troškovne efektivnosti u obrazovanju. Analiza načina plaćanja nastavnika. Ekonomska analiza

obrazovne tehnologije. Obrazovanje i tržište rada. Tržište rada nastavnika. Ekonomika i

financiranja obrazovanja odraslih. Obrazovne politike, planiranje i sustav i mjere inovativnog

financiranja obrazovanja. Tržišna reforma u obrazovanju. Privatno i javno partnerstvno u

obrazovanju Strategija i reforme obrazovanja u Bosni i Hercegovini .

Literatura:

- Literatura: Alain Mingat,Jee-Peng Tan: Tools for Education Policy Analysis, World

bank , 2003

68

- Nina Branković: Sistem financiranja visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini,

August 2012, str 1-93

- Steven McIntosh: Education and employment in OECD countries, UNESCO, Paris 2008

- Duffour, B., Curtis, W. (2012): Studij odgojno-obrazovnih znanosti. Zagreb: Educa

(poglavlje 4. Ekonomika obrazovanja str. 99-122.)

- Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, 03.06.2008. godine : Strateški pravci razvoja

obrazovanja u Bosni i Hercegovini sa planom implementiranja, 2008. – 2015.

- IBF International consulting i Britansko vijeće: Funkcionalni pregled sektora

obrazovanja u BIH, , 2005

- Karin Doolan, Danijela Dolenec i Mladen Domazet: Hrvatski sustav financiranja

visokog obrazovanja u europskom kontekstu: komparativna studija, Zagreb, 2012vatski




Naziv kolegija: Institucija odgoja i obrazovanja i odnosi s javnošću

Voditelj kolegija: doc.dr. Jasna Duraković


Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

Upoznavanje studenata s teorijskim modelima odnosa s javnošću i njihovom praktičnom

primjenom.

Ishod kolegija: Sposobnost prepoznavanja modela i razvijanje stavova prema dinamici komunikacije i osobito

dvosmjernoj simetričnoj komunikaciji.Sposobnost kreativnog promišljanja i planiranja uloga

pojedinih modela u organizacijskom komuniciranju s javnošću. Kompetenencija samostalnog

strateškog i operativnog promišljanja i djelovanja u odnosima s javnošću. Poznavanje

terminologije odnosa s javnošću na internacionalnom (engleskom) jeziku

Sadržaj kolegija:

69

Modeli se izučavaju na teorijskim konceptima i uz pomoć studija slučaja, radi lakšeg

razumijevanja specifičnosti konteksta i osobitih odlika pojedinih modela.

Nastava:

Upravljanje odnosima s javnošcu koje u školskom okruženju javnost mogu biti razredni

odjel, roditelji, obrazovne kulturne i druge institucije, udruge, društva, interesne skupine itd.

Kodifikacija eticnosti u odnosima s javnošcu i socijalna odgovornost. Upoznati studente PDS

s modelima procesa javnog komuniciranja i informiranja, metodama i oblicima rada u

odnosima s javnošcu. Prikupljanje informacija o stavovima, mišljenjima i interesima uže i šire

javnosti. Vrste istraživanja: neformalno (osobni kontakti, kljucni informatori, nestrukturirane

skupne diskusije i forumi, telefonski pozivi, analiza pošte, terenski izvještaji); formalno

(desk-top istraživanja, analiza medija, intranet i internet istraživanja); Utvrđivanje potreba za

promjenom, dinamika provođenja promjene, rješavanje problema i upravljanje kriznim

situacijama, pregovaranje, lobiranje, marketing, promidžba, stvaranje imidža. Evaluacija

odnosa s javnostima: objektivnost zakljucaka postižemo: testiranjem odziva na objavu, na

program, mjerenjem stajališta, ponašanja, znanja, image-a i ugleda. Subjektivni zakljucci se

dobivaju: analizom skupne diskusije, razgovora, utvrđivanjem pozicija image-a, cimbenika

utjecaja, sadržajnom analizom pritužbi, identifikacijom uzroka stavova i vjerovanja javnosti,

utvrđivanjem latentnih motiva.

Literatura:

1. Tench, R. i Yeomans, L. (2009),Otkrivanje odnosa s

javnošću, HUOJ

2. Kitchen P.J. (2000): Public Relations, Principles and

Practice, Thomson Learning, 1997

3. Clarke L. Caywood; The Handbook of Strategic Public

Relations, McGraw-Hill, 1997

4. Tomić, Zoran (2008.), Odnosi s javnošću – teorija i

praksa, Synopsis d.o.o., Zagreb

5. Cutlip Scott M. (2000), Odnosi s javnošću, Mate

d.o.o., Zagreb

6. Philips D. (2001), Online Public Relations, IPR London

7. Johnson G, Scholes K. (2002), Exploring Corporate

Strategy (93-135; 193-243)

8. Heath R. (2001), Handbook of Public Relations, Sage

Publications




70

Naziv kolegija: Institucija odgoja i obrazovanja i poslovno komuniciranje

Voditelj kolegija: prof.dr. Zijada Rahimić


Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

Osposobiti kandidate za uspješno vođenje poslovne komunikacije u institucijama odgoja i

obrazovanja.

Ishod kolegija:

Po okončanju ovog kolegija kandidati će biti osposobljeni za samostalno i uspješno vođenje

poslovne komunikacije u institucijama odgoja i obrazovanja.

Sadržaj kolegija:

Teorijski aspekti kulture poslovnog komuniciranja i poslovne etike; Kultura komuniciranja i

kultura življenja; Etološki vidici poslovnog komuniciranja, ponašanja, djelovanja i tržišnog

opstanka; Pojam i definicija poslovne etike: vrline, načela, prava, kodeksi, norme i poslovni

bonton. Poslovno komuniciranje i kulturno naslijeđe; Simbolički sustavi ukupne kulture

poslovnog komuniciranja; Tradicionalne paradigme poslovnog komuniciranja; Poslovna

motivacija i akcijska spremnost; Poslovno komunikacijsko (spo)razumijevanje; Teorije

poslovnog komuniciranja; Poslovno komuniciranje u ozračju različitih poslovnih kultura;

Interkulturalna komunikacija i interkulturalni menadžment; Komunikativne kulturne poslovne

dimenzije; poslovni individualizam i poslovni kolektivizam; Komunikativna poslovna distanca;

Poslovna autohtonost i transkulturalno poslovno (ne)sporazumijevanje; Odnosi s

javnostima(javnošću); Temeljni operativni pojmovi: javnost, javno mnijenje te novi konstitutivni

elementi transparentnog poslovnog komuniciranja; Stvaranje poslovnog imidža (brand) u

javnosti; Krizno komuniciranje; Total design; Pozitivni poslovni imidž; Oblikovanje/Design

poslovnog izgleda : Poslovni znak (ime, logo, grafem, simbol, Trade Mark, Country Style,

Region Style, City Style, Haus Style) i komtatabilni poslovni imidž; Kultura pismoslovno-

tiskoslovnih žanrova poslovnog komuniciranja; Osnovni oblici poslovnih tekstualnih, tabelarnih,

grafičkih i slikovnih poslovnih poruka. Poslovna informacijska grafika; Multimedijska poslovna

komunikacija; Poslovno komuniciranje brzinom misli; Protokol poslovnih informacija; Nove

informacijske i komunikacijske tehnologije suvremenog poslovnog komuniciranja.

Literatura:

B. Bebek, A. Kolumbić: Poslovna etika, Sinergija, Zagreb, 2000.

B. Gates: Poslovanje brzinom misli, Izvori, Zagreb, 1999.

M.Plenković: Poslovna komunikologija:Kultura poslovnog komuniciranja, Hrvatsko

komunikološko društvo & Nonacom, Zagreb, 2003.

71

M.Plenković: Poslovna komunikologija, Alinea, Zagreb, 1991.

J.Plenković (Ed.): Profesionalna etika, Hrvatsko komunikološko društvo & Nonacom, Zagreb,

2003.

S.R. Covey: 7 navika uspješnih ljudi: povratak etici karaktera, Franklin Covey/Mozaik knjiga,

Zagreb, 1988.

B.P. Crosby: Kvaliteta je besplatna, Privredni vjesnik, Zagreb, 1989.

V.Grahovac (Ed.): Business communication and mass media / Poslovno komuniciranje i

masovni mediji, Alinea, Zagreb, 1992.

Budin, L. i sur. (2001). Informacijska i komunikacijska tehnologija. Zagreb: Ured za strategiju

razvitka Republike Hrvatske.

Peko, A. i sur. (2001). Vrjednovanje rada, uspjeha i kvalitete. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i

.porta, Prosvjetno vijeće, Prilog 8.

Povjerenstvo Europske zajednice (1996). Prema dru.tvu koje uči (Bijeli dokument o

obrazovanju). Zagreb: Educa. (Naslov izvornika: Commission of the European Communities,

White paper on Education and Training: Teaching and Learning . Towards the Learning Society.

Luxembourg: Office for Official Publications of the European Communities, 1995).

Laderriere, P. (2000). Strategies of educational reform: From concept to realisation. In:

Gaber.ček, S. & Dimc, N. (eds.), Strategies of Educational Reform in South East Europe

Countries. Ljubljana: Open Society Institute . Slovenia.

Ledić, J. (2001). Upravljanje visokoškolskim institucijama: problemi i pristupi rješanjima.

Društvena istraživanja (u tisku).

European Commission, Eurostat (2000). A Memorandum on Lifelong Learning. Unit E-3:

Education, health and other social fields.

Commisssion of the European Communities (2001). Report from the Commission: The Concrete

Future Objectives of Education Systems. Brussels.




Naziv kolegija: Socijalni konflikti u institucijama odgoja i obrazovanja



Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

Upoznavanje studenata sa znanstvenim tumačenjem socijalnih konflikata u institucijama odgoja i

obrazovanja.

72

Ishod kolegija:

Osposobljavanje studenata za kreativno donošenje odluka pri pojavi socijalnih konflikata u

organizacijama odgoja i obrazovanja, te njihovo uvođenje u problematiku samopomoći u

konfliktnim situacijama, kao i prevladavanje psiholoških faktora koji se pojavljuju u takvim

slučajevima.

Sadržaj kolegija

1. Definiranje pojma socijalni konflikt

2. Dijagnoza konflikta

2.1. Čovjek u različitim socijalnim odnosima – Tipologija konflikata – Modeli

dijagnoze konflikata – Sadržajne dimenzije dijagnoze konflikata

3. Eskalacija konflikta

3.1. Dinamika eskalacije – Temeljni mehanizmi eskalacije konflikta – Stupnjevi eskalacije

4. Strategije rješavanja konflikata

4.1. Intervencije – Preventivne intervencije – kurativne intervencije – deeskalirajuće intervencije

– eskalirajuće intervencije – četiri načela pravca interveniranja – Opća načela za interveniranje u

rješavanju konflikata

4.2. modeli rješavanja konflikata: model – strategija i model – uloga

4.3. Faze rješavanja konflikata

5. poznavanje sebe i samopomoć u konfliktima

5.1. Moja osobnost kao izvor socijalnog konflikta – Načini rješavanja unutarnjih konflikata

Literatura:

Berkel,K. Konflikforschung und Konfliktbewaeltigung. Berlin 1994.

Bono,E. de. Konflikte. Neue Loesungsmodelle und Strategien. Duesseldorf/Wien/New

York 1987.

Burton, J.W. Conflict And Communikation. London 1969.

Crisand, E./P. Reinherd, Methodik der Konfliktloesung. Heidelberg 1995.

Weeks, D., The eight essential steps to conflict resolution. New York, 1994.

Pavao Brajša, đ. Stakic, Timski rad. Biblioteka socijalne zaštite, Zagreb

Pavao Brajša, Umijece svađanja. C.A.S.H., Pula

Srica, V., Tidor, G., Menedžer i pobjednicki tim. Zagreb, 1996.

Clanci iz casopisa: Journal of Conflict Resolution; Journal of Personality and Social

Psychology




73

Četvrti semestar

Izborni modul E: Metodike nastavnih predmeta u razrednoj nastavi

(Kandidati biraju jedan izborni modul.)

E1: Metodika bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti*

Naziv kolegija Voditelji

kolegija

Broj nastavnih

sati

ECTS Status

kolegija

Metodologija metodike** Prof.dr. Ante

Bežen

20 8 Obavezni

Savremeni tokovi metodike

bosanskog,hrvatskog, srpskog

jezika u razrednoj nastavi

Prof.dr.

Almedina

Čengić

20 8 Obavezni


bosanske, hrvatske, srpske

književnosti u razrednoj

nastavi

Prof.dr. Elbisa

Ustamujić,

prof.dr.

Almedina

Čengić

20 8 Obavezni

Bosanski standardni jezik i

njegove funkcije

Prof.dr. Ismail

Palić i doc.dr.

Mirela Omerović

10 6 Izborni

Književno vrjednovanje i

metoda interpretacije

Prof. dr. Sanjin

Kodrić

10 6 Izborni

Stilistička interpretacija

književnog teksta

Prof. dr. Marina

Katnić-Bakaršić

10 6 Izborni

UKUPNO - 70 30 -





* Kandidati biraju jedan izborni kolegij.

** Zajednički obavezni kolegij za izborne module metodika u razrednoj nastavi

74

E2: Metodika matematike*

Naziv kolegija Voditelji kolegija Broj nastavnih

sati

ECTS Status

kolegija


Bežen

20 8 Obavezni


matematike u razrednoj

nastavi

Prof.dr. Fatih

Destović

20 8 Obavezni

Metodičko oblikovanje

matematičkih sadržaja u

razrednoj nastavi

Prof.dr. Dževad

Burgić i prof.dr.

Marinko Pejić

20 8 Obavezni

Razvoj kreativnosti i

matematičko-logičko mišljenje

u razrednoj nastavi

Prof.dr. Sead

Rešić

10 6 Izborni

Uloga, značaj i metode

rješavanja matematičkih

zadataka u razrednoj nastavi

Prof. dr. Fatih

Destović

10 6 Izborni

Praćenje i evaluacija

postignuća u razrednoj nastavi

matematike

Prof.dr.

Karmelita Pjanić

10 6 Izborni

UKUPNO - 70 30 -






** Zajednički obavezni kolegij za izborne module svih metodika u razrednoj nastavi

75

E3: Metodika prirode i društva*


sati

ECTS Status

kolegija


Bežen

20 8 Obavezni


prirode i društva

Prof.dr. Hašim

Muminović

20 8 Obavezni

Temeljni sadržaji prirode i

društva u razrednoj nastavi

Prof.dr. Rifat

Škrijelj

Doc.dr. Omer

Mahmutović

20 8 Obavezni

Strategije učenja i poučavanja

u razrednoj nastavi prirode i

društva

Prof.dr. Hašim

Muminović

Doc.dr. Sanela

Rustempašić

10 6 Izborni

Istraživanja u razrednoj

nastavi prirode i društva

Prof.dr. Rifat

Škrijelj

Doc.dr. Omer

Mahmutović

10 6 Izborni

Evaluacija postignuća u

razrednoj nastavi prirode i

društva

Prof.dr. Sait

Kačapor

10 6 Izborni

UKUPNO - 70 30 -







76

E4: Metodika muzičke kulture*


sati

ECTS Status

kolegija


Bežen

20 8 Obavezni


muzičke kulture u razrednoj

nastavi

Prof.dr. Albinca

Pesek i doc.dr.

Merima

Čaušević

20 8 Obavezni

Savremene spoznaje u

području muzičke kreativnosti

na razini razredne nastave

Prof.dr. Albinca

Pesek i doc.dr.

Merima

Čaušević

20 8 Obavezni

Istraživanja u muzičkom

obrazovanju

Prof.dr. Albinca

Pesek

10 6 Izborni

Muzička kreativnost

Prof.dr. Indira

Meškić

10 6 Izborni

Muzička kreativnost u funkciji

inkluzivne edukacije

Doc.dr. Merima

Čaušević

10 6 Izborni

UKUPNO - 70 30 -







77

E5: Metodika likovne kulture*


sati

ECTS Status

kolegija


Bežen

20 8 Obavezni


likovne kulture u razrednoj

nastavi

Prof.dr. Željko

Filipović

20 8 Obavezni

Savremene spoznaje u

području likovne kreativnosti

na razini razredne nastave

Prof..dr. Asja

Musabegović

20 8 Obavezni

Istraživanja u likovnom

obrazovanju

Prof.dr. Fehim

Husković

10 6 Izborni

Likovna kreativnost Prof.dr. Irfan

Handukić

10 6 Izborni

Rad sa darovitim učenicima u

razrednoj nastavi likovne

kulture

Prof.dr. Željko

Filipović

10 6 Izborni

UKUPNO - 70 30 -







78

E6: Metodika tehničke kulture*

Naziv kolegija Voditelji

kolegija

Broj nastavnih

sati

ECTS Status

kolegija

Metodlogija metodike** Prof.dr. Ante

Bežen

20 8 Obavezni


tehničke kulture u razrednoj

nastavi

Prof.dr. Avdo

Voloder

20 8 Obavezni

Istraživačka metodologija u

nastavi tehničke kulture

Prof.dr. Hazim

Bašić

20 8 Obavezni

Kreativnost nadarenih učenika

u metodici tehničke kulture

Prof.dr. Alija

Karić

10 6 Izborni

STEM edukacioni modeli Prof.dr. Berko

Zečević

10 6 Izborni

Moderne metode mjerenja u

tehnici

Prof.dr. Hazim

Bašić

10 6 Izborni

UKUPNO - 70 30 -







79

E7: Metodika tjelesne kulture*


sati

ECTS Status

kolegija


Bežen

20 8 Obavezni

Teorijske osnove metodike

tjelesne kulture

Prof.dr. Ifet

Mahmutović

20 8 Obavezni

Edukacija u području tjelesne

kulture predškolske i mlađe

školske dobi

Prof.dr. Muriz

Hadžikadunić,

doc.dr. Indira

Mahmutović

20 8 Obavezni

Istraživanja u razrednoj

nastavi tjelesne kulture

Prof.dr. Elvir

Kazazović

10 6 Izborni

Praćenje i vrednovanje rada u

razrednoj nastavi tjelesne

kulture

Prof.dr. Sait

Kačapor

Doc.dr. Elvira

Nikšić

10 6 Izborni

Kurikulumi tjelesne kulture u

Evropskoj uniji i svijetu

Prof.dr. Izet

Rađo

10 6 Izborni

UKUPNO - 70 30 -







80

Nastavni programi izbornog modula E

E1 - Metodika bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti

Naziv kolegija: Metodologija metodike (Zajednički obavezni kolegij za izborne module

metodika u razrednoj nastavi)

Voditelj kolegija: prof.dr. Ante Bežen


Broj ECTS bodova: 8




Cilj kolegija:

Upoznavanje zajedničkih metodoloških osnova istraživanja u metodikama kao znanstvenim

disciplinama u području društvenih znanosti.

Ishod kolegija:

Stjecanje znanja o metodologiji znanstvenih istraživanja u metodikama nastavnih predmeta i

osposobljenost za znanstvena istraživanja nastave u nižim razredima osnovne škole

Sadržaj kolegija

Metodika i metodologija

Metodička terminologija, metajezik i metatekst

Odnos metodike, didaktike, pedagogije i edukologije

Psihološke, sociološke i filozofske osnove metodike

Metodička paradigma u istraživanju odgoja i obrazovanja

Didaktičko-metodičke i edukološko-metodičke znanstvene teorije

Izvorne metodičke znanstvene teorije

Znanstvene metode u metodologiji metodike

Epistemološke odrednice i posebnosti metodologije metodike

Literatura

1. Baranović, B. (2005): Osnovni smjerovi razvoja i metodologija izrade nacionalnog

kurikula za obvezno obrazovanje. Metodika br. 1/2005. Zagreb: Učiteljski fakultet

2. Bežen, A. (2008): Metodika – znanost o poučavanju nastavnog predmeta. Zagreb:

Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Profil

3. Kalin, B. (1982): Logika i oblikovanje kritičkog mišljenja. Zagreb: Školska knjiga

4. Mejovšek, M. (2003): Uvod u metode znanstvenog istraživanja u društvenim i

humanističkim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap

5. Croce, B. (1991): Estetika. Zagreb: Globus

6. Pastuović, N. (1999): Edukologija. Zagreb: Znamen

81

7. Polić, M. (2006): Činjenice i vrijednost. Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo

8. Vizek Vidović, Vlahović-Štetić, Rijavec, Miljković (2003): Psihologija obrazovanja.

Zagreb: IEP-VERN




Naziv kolegija: Savremeni tokovi metodike bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika u

razrednoj nastavi

Voditelj kolegija: prof.dr. Almedina Čengić


Broj ECTS bodova: 8




Cilj kolegija:

Upoznavanje savremenog stanja teorije i prakse metodike bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika:

matičnih znanosti metodike, temeljnih obrazovnih znanosti i metodičkih teorija uključujući i

teoriju kurikuluma te strukture metodike bhs jezika i njezinih prakseoloških odrednica u nižim

razredima osnovne škole

Ishod kolegija:

Stjecanje znanja o aktualnom stanju teorije i prakse metodike bhs jezika s obzirom na strukturu

metodike i njezine supstratne znanosti

Sadržaj kolegija

Psihološke, sociološke, filozofske i pedagoške osnove nastave bhs jezika u razrednoj

nastavi

Savremene teorije u metodici bhs jezika (teorije didaktičkog prijenosa, metodičkog čina,

metodičkog polja)

Teorija kurikuluma bhs jezika s posebnim osvrtom na niže razrede osnovne škole te

usporedba kurikuluma bhs jezika i materinskih jezika u nekim evropskim državama

Lingvističke teorije i njihova primjena u razrednoj nastavi bhs jezika

Metodičke strategije i osnovne metode u nastavi bhs jezika (početno čitanje i pisanje,

nastava jezičnih pojmova i jezičnog izražavanja)

Jezične djelatnosti u razrednoj nastavi: slušanje, govorenje, čitanje, pisanje

82

Posebnosti metodike početnog čitanja i pisanja

Posebnosti metodologije istraživanja nastave bhs jezika

Literatura

1. Bežen, A. (2008): Jezično-likovni standardi u početnom čitanju i pisanju. U

zborniku Rano učenje hrvatskoga jezika. Zagreb: Učiteljski fakultet u Zagrebu

2. Bežen, A. (2011): Matične znanosti metodike u ranom poučavanju hrvatskoga /

materinskoga jezika. U knjizi: Redefiniranje tradicije: dječja književnost,

suvremena komunikacija, jezici i dijete, str. 31-52. Zagreb: Učiteljski fakultet u

Zagrebu

3. Čomski, N. (1972). Gramatika i um. Beograd: Nolit

4. Marsh, J.C. (1994): Kurikulum, temeljni pojmovi, Zagreb: Educa

5. Nemeth-Jajić, J. (2010.), Jezikoslovna obilježja hrvatskih početnica u 19. stoljeću,

u knjizi Društvo i jezik – višejezičnost i višekulturalnost, ur. Pavičević-Franić,

Dunja i Ante Bežen, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i ENCSI – Europski

centar za sustavna i napredna istraživanja, Zagreb, str. 218-233.

6. Nemeth-Jajić, J. (2011.), Jezikoslovna obilježja hrvatskih početnica u 20. stoljeću,

u knjizi Redefiniranje tradicije: dječja književnost, suvremena komunikacija, jezici

i dijete, ur. Bežen, Ante i Berislav Majhut, Učiteljski fakultet Sveučilišta u

Zagrebu i ENCSI – Europski centar za sustavna i napredna istraživanja, Zagreb,

str. 337-352.

7. Nemeth-Jajić, J. (2008.), Učenička postignuća u početnome čitanju i pisanju na

kraju prvoga razreda osnovne škole. U zborniku Rano učenje hrvatskoga jezika 2.

Zagreb: Učiteljski fakultet u Zagrebu i Europski centar za sustavna i napredna

istraživanja (ECNSI), str. 400-414.

8. Nemeth-Jajić, J. (2013.), Metodički aspekti čitanja neknjiževnih tekstova (web).

9. Rosandić, D.(2003): Kurikulski metodički obzori, Zagreb: Školske novine

10. Saussuare, F. De (2000): Tečaj opće lingvistike. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i

jezikoslovlje

11. Težak, S. (2001): Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1,2, Zagreb: Školska

knjiga

12. Kurikulumi i nastavni programi materinskog jezika za osnovnu školu u Austriji,

Njemačkoj, Sloveniji, Švedskoj i Finskoj (web)




83

Naziv kolegija: Savremeni tokovi metodike bosanske, hrvatske, srpske književnosti u

razrednoj nastavi

Voditelj kolegija: prof.dr. Elbisa Ustamujić, prof.dr. Almedina Čengić


Broj ECTS bodova: 8



Tipovi kolegija:p i konsultacije

Cilj kolegija:

Upoznavanje teorije i prakse metodike književnosti za razrednu nastavu te književnoteorijskih

pojmova i teorijskih osnova književnosti za osnovnu školu. Upoznavanje književnosti kao

jezičke umjetnosti, razlikovanje književnih od neknjiževnih tekstova, shvaćanje odnosa

književnosti i stvarnosti, književnog djela i autora, književnog djela i čitaoca. Korištenje

književnih djela u razrednoj nastavi.

Ishod kolegija:

Ovladavanje metodama interpretacije književnih tekstova u razrednoj nastavi u funkciji

razvijanja senzibiliteta za estetske, etičke i jezičke vrijednosti književne umjetnosti.

Sadržaj kolegija

Znanstvene osnove i struktura metodike književnosti za osnovnu školu

Kurikulum književnosti za niže razrede osnovne škole

Književnoteorijski pojmovi u interpretaciji žanrova književnosti za djecu i mlade te

teorijske osnove književnohistorijske periodizacije.

Metodički pristup književnoteorijskim pojmovima i književnim rodovima (lirici, epici i

drami) i novim medijima u nastavi bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti

(metodičke teorije, sistemi, modeli i metode uvođenja učenika u strukturu i semiotiku

književnih tekstova i posebnosti jezika medijske kulture).

Teorija recepcije književnih djela u razrednoj nastavi. Tumačenje poezije. Tipovi

pripovijedanja. Dramsko izražavanje.

Intertekstualni pristup književnim tekstovima u razrednoj nastavi. Problemska nastava

književnosti u početnoj nastavi osnovne škole.

Posebnosti metodologije istraživanja nastave književnosti

Literatura

1. Bežen, A. (2008): Metodika – znanost o poučavanju nastavnog predmeta. Zagreb:

Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Profil

2. Bežen, A. (2012): Što, zašto, kako u poučavanju hrvatskoga jezika (praktikum

nastaveza niže razrede osnovne škole). Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u

84

Zagrebu i Profil

3. Milosavljević, P. (1985): Metodologija proučavanja književnosti. Novi Sad:

Književna zajednica Novog Sada

4. Nemeth-Jajić, J. (2011): Hrvatski književnici u nastavi. Split: Redak

5. Pastuović,N. (2012): Obrazovanje i razvoj. Zagreb: Institut za društvena istraživanja i

Učiteljski fakultet u Zagrebu

6. Rosandić, D.(2005): Metodika književnog odgoja, Zagreb: Školska knjiga

7. Solar. M. (2004): Ideja i priča. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga

8. Šabić, G. (1983): Lirska poezija u razrednoj nastavi. Zagreb: Školska knjiga

9. Kurikulumi i nastavni programi materinskog jezika za osnovnu školu u Austriji,

Njemačkoj, Sloveniji, Švedskoj i Finskoj (web)




Naziv kolegija: Bosanski standardni jezik i njegove funkcije

Voditelj kolegija: prof.dr. Ismail Palić i doc.dr. Mirela Omerović


Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

Upoznavanje studenata s osnovnim odlikama standardnoga jezika kao polifunkcionalnog sistema,

temeljnim odrednicama bosanskoga standardnog jezika, s posebnim osvrtom na njegovu poziciju u

procesu standardizacije, te njegovu ulogu u bosanskohercegovačkoj društvenoj zajednici i šire.

Ishod kolegija: Od studenata se očekuje da vladaju temeljnim pojmovima standardnoga jezika, te usvoje predviđena znanja

o ulozi bosanskoga standardnog jezika – kao polifunkcionalnog sistema – u društvenoj zajednici.

85

Sadržaj kolegija

- Organski i neorganski idiomi

- Standardni jezik: temeljna svojstva

- Etape u procesu standardizacije

- Standardizacija bosanskoga jezika: historijski tokovi i savremeno stanje

- Odnos standardnoga bosanskog jezika prema drugim srednjojužnoslavenskim standardnim

jezicima (crnogorskom, hrvatskom i srpskom)

- Bosanski standardni jezik u bosanskohercegovačkom društvu

- Komunikativna, simbolička i dr. funkcije standardnoga bosanskog jezika

- Funkcionalnostilsko raslojavanje bosanskoga standardnog jezika (naučni, administrativno-

poslovni, novinarsko-publicistički, književnoumjetnički i razgovorni stil)

Literatura

1. Brozović, D. (1970), Standardni jezik, Zagreb

2. Radovanović, M. (2003), Sociolingvistika, Novi Sad

3. Halilović, S. (1998), Bosanski jezik, Sarajevo

4. Monnesland, S. (ur.) (2005), Jezik u Bosni i Hercegovini, Sarajevo

5. Badurina, L., Pranjković, I., Silić, J. (ur.) (2009), Jezični varijeteti i nacionalni identiteti,

Zagreb

6. Muratagić-Tuna, H. (2005), Bosanski, hrvatski i srpski aktuelni pravopisi (sličnosti i

razlike), Sarajevo

7. Silić, J. (2006), Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Zagreb (poglavlje II)




Naziv kolegija: Književno vrjednovanje i metoda interpretacije

Voditelj kolegija: prof.dr. Sanjin Kodrić


Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

86

Upoznavanje studenata sa problemima književnog vrjednovanja i metodom interpretacije u znanosti o

književnosti.

Ishod kolegija:

Razumijevanje posebnog tipa analize književnog djela i njegove književnokritičke ocjene, kao učenja o

interpretaciji u funkciji osposobljavanja za analizu kraćeg pjesničkog teksta kao jedinstvene značinske

cjeline.

Sadržaj kolegija

- Teorijski aspekti učenja o interpretaciji

- Utjecaji lingvističke stilistike

- Stilistička kritika Lea Spitzera

- Problemi književnog vrednovanja i metoda interpretacije Wolfganga Kaysera

- Modeli interpretacije na odabranim primjerima iz poezije

Literatura

1. Hamburger, Kȍte (1976), Logika književnosti (poglavlje Lirski rod), Beograd

2. Kayser, Wolfgang (1973), Jezično umetničko delo (bibliografija), Beograd

3. Kravar, Zoran (1998), Lirska pjesma, u : Uvod u književnost, Zagreb

4. Lešić, Zdenko (2005), Struktura značenja u književnom tekstu, u: Teorija književnosti,

Sarajevo 2005.

5. Nedeljković, D. i Radović, M. (priređivači) (1979), Umetnost tumačenja poezije,

Beograd

6. Staiger, Emil (1996), Temeljni pojmovi poetike, Zagreb

7. Škreb, Zdenko (1998), Interpretacija, u: Uvod u književnost, Zagreb

8. Velek R. i Voren O.(Wellek R. – Waren A.) (1985), Oblik postojanja književnoga

umetničkog dela, u: Teorija književnosti, Beograd

9. Književna aksiologija, Savremenik (Beograd, XXXIII/1987, Nova serija, br. 1-2-3)

Uvjeti za upis IV semestra: Položeni ispiti: Uloge i kompetencije učitelja/nastavnika u savremenoj



87

Naziv kolegija: Stilistička interpretacija književnog teksta

Voditelj kolegija: prof.dr. Marina Katnić-Bakaršić


Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

Na teorijskom planu cilj je upoznati polaznike sa osnovnim pojmovima i teorijskim postulatima

savremene stilistike. Na praktičnom planu cilj je osposobiti ih za uočavanje i deskripciju

karakterističnih stilskih postupaka u različitim književnim tekstovima, te za osnovnu stilističku

interpretaciju tih tekstova.

Ishod kolegija:

Stjecanje saznanja o teorijskim osnovama, metajeziku stilistike i mogućnostima stilističke

interpretacije književnih tekstova u svrhu osposobljavanja za samostalnu primjenu tih saznanja na

konkretnim tekstovima.

Sadržaj kolegija

1. Pojam stila i stilistike.

2. Osnovni stilistički pojmovi: stilska markiranost, stilem, stilistička kompetencija, funkcionalni

stil.

3. Savremena stilistika i književni tekst. Suodnos književnog teksta i drugih tipova tekstova.

4. Stil književnoga teksta. Modeli interpretacije književnoga teksta.

5. Stilistička interpretacija odabranih poetskih, proznih i dramskih tekstova.

Literatura

1. Bagić, K. (ur.) (2006), Bacite stil kroz vrata, vratit će se kroz prozor. Zagreb: Naklada MD.

2. Guiraud, P. (1964), Stilistika. Sarajevo: Veselin Masleša.

3. Jakobson, R. (1966), Lingvistika i poetika. Beograd: Nolit. (Odabrani tekstovi)

4. Katnić-Bakaršić, Marina (2007), Stilistika. Drugo izdanje. Sarajevo: Tugra.




88

E2 – Metodika matematike

Naziv kolegija: Savremeni tokovi metodike matematike u razrednoj nastavi

Voditelj kolegija: prof.dr. Fatih Destović


Broj ECTS bodova: 8




Cilj kolegija:

Detaljnije upoznavanje sa savremenim reformskim tendencijama u metodici nastave matematike

općenito, posebno u metodici početne nastave matematike, savremenim teorijama učenja matematike i

savremenim standardima matematičkih kompetencija u početnoj nastavi matematike.

Ishod kolegija: Osposobljenost studenata za primjenu savremenih koncepata i teorija učenja matematike u početnoj

nastavi.

Sadržaj kolegija

- Metodika matematike kao zasebna znansvena disciplina i njene temeljne i supstratne znanstvene

discipline

- Matematika kao nastavni predmet u početnoj (razrednoj) nastavi

- Odnos matematičkog znanstvenoteorijskog i metodičkog proučavanja i oblikovanja matematičkih

sadržaja

- Znanstvenomatematičke paradigme i savremene teorije učenja matematike

- Kognitivne sheme i stilovi učenja i njihov utjecaj na učenje matematike u početnoj nastavi

osnovnog obrazovanja

- Usmjerenost savremenih reformi (početnog) matematičkoga obrazovanja ka podizanju nivoa

učeničkoga razumijevanja matematičkih pojmova, koncepata i sadržaja te razvijanja matematičko-

logičkog mišljenja i kompetencija za primjenu matematike u svakodnevnom životu (radu).

- Osposobljavanje učenika za matematičko-logičko zaključivanje i rasuđivanje

- Savremeni standardi matematičkih kompetencija u početnoj nastavi matematike

- Kvantitativna i kvalitativna analiza i evaluacija savremenih istraživanja problematike učenja

matematike u početnoj (razrednoj) nastavi.

Literatura

1. Z. Kurnik: Suvremena metodika i nastava matematike, Zbornik radova I Konkresa nastavnika

matematike RH, Zagreb, 2000.

2. Z.Kurnik: Matematičke sposobnosti, Matematika i škola, br.10, Element, Zagreb, 2001.

3. P. Leibeek: Kako djeca uče matematiku, Educa, Zagreb, 1995.

4. J.Markovac: Metodika početne nastave matematike, Školska knjiga, Zagreb, 2001.

5. S. Ovčar: Razvijanje mišljenja u nastavi matematike, Zrinski, Čakovec, 1990.

6. N.M. Beskin: O nekim osnovnim principima predavanja matematike, “Matematika”, Zagreb,

1985.

89

7. M.C. Sharma: Mathematics Learning Personality, Math Notebook, No6, 1989.

8. Handbook of International Research in Mathematics Education, London, LEA, 2002.

9. M.Mason, Critical Thinking and Learning , Blackwell Publishing, 2008.

10. H. Muminović: Individualizacija učenja u nastavi matematike na tri nivoa napredovanja

učenika, Filozofski fakultet, Sarajevo, 1982.




Naziv kolegija: Metodičko oblikovanje matematičkih sadržaja u razrednoj nastavi

Voditelj kolegija: prof.dr. Dževad Burgić i prof.dr. Marinko Pejić


Broj ECTS bodova: 8




Cilj kolegija:

Usvajanje znanja o metodičkom oblikovanju matematičkih sadržaja u početnoj nastavi matematike.

Ishod kolegija:

Osposobljenost studenata za metodičko-didaktičko oblikovanje i interpretiranje matematičkih sadržaja

u početnoj nastavi matematike.

Sadržaj kolegija

- Metodički pristup procesu oblikovanja aritmetičkih i algebarskih sadržaja i formiranja aritmetičkih

i algebarskih pojmova.

- Pojam skupa, operacije sa skupovima (unija, presjek, diferencija, Kartezijev produkt) i relacije

(relacija ekvivalencije i relacija poretka).

- Algebarske strukture. Jezik i simboli (oznake) u aritmetici i algebri i njihova uloga i značenje.

- Metodičko oblikovanje i obrada (interpretacija) geometrijskih sadržaja u ravni i prostoru u početnoj

nastavi matematike.

- Geometrijski objekti i pojmovi u ravni i prostoru.

- Izgradnja pojmova: pravac, polupravac, duž, kut, trokut, kvadrat, pravokutnik, kružnica, krug,

opseg (obim), površina.

- Metodika izučavanja mjerenja veličina i mjernih jedinica.

- Kratka metodička uputstva za pripremanje i izvođenje nastave matematike (aritmetike, algebre i

geometrije) u nižim razredima osnovne škole te prilagođavanje metoda i oblika rada psihofizičkim

mogućnostima učenika

- Primjena savremene IC tehnologije u interpretaciji matematičkih sadržaja u početnoj nastavi

matematike.

90

Literatura

1. 1.J. Markovac: Metodika početne nastave matematike, Školska knjiga, Zagreb, 2001.

2. P. Leibeck: Kako djeca uče matematiku, Educa, Zagreb, 1995.

3. Z. Kurnik: Metodika uvođenja novih pojmova, Matematika i škola, br.12., Element, Zagreb,

2004.

4. I. Gusić: Tri razine obrade matematičkih pojmova, Matematikai škola, Element, Zagreb, br.8

5. S. Prešić: Kako u osnovnoj školi predavati prirodne brojeve, “Matematika”, Beograd, 4/1973.

6. S. Prešić: Savremeni pristup nastavi matematike, Naučna knjiga, Beograd, 1975.

7. N. Gaibuljaev, I. Dujirčenko: Razvitie matematičeskich sposobnosti učašihsj ukituvči, Taškent,

1988.

8. Ž. Branović: Novine koje računar donosi nastavnom procesu matematike, Zbornik: Obrazovna i

informatička tehnologija, Beograd, 1991.

9. M.Pejić: Programirano učenje uz pomoć kompjutora u nastavi matematike osnovne i srednje

škole, Sarajevo, 2006.

10. 10. G. Božić, V. Kadum: Računalo kao dopuna udžbeniku u nastavi matematike, Rovinj, 2001.




Naziv kolegija: Razvoj kreativnosti i matematičko-logičko mišljenje u razrednoj nastavi

Voditelj kolegija: prof.dr. Sead Rešić


Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

Upoznavanje studenata sa poimanjem i određenjem kreativnosti i glavnim komponentama kreativnosti

nastave matematike, te metodološko-didaktičkim modelima kreativnog učenja u početnoj nastavi

matematike i ulozi nastavnika u organiziranju i realiziranju kreativne nastave matematike u osnovnoj

školi.

Ishod kolegija: Osposobljenost studenata za razvijanje kreativnosti i logičko-matematičkog mišljenja u početnoj nastavi

matematike.

91

Sadržaj kolegija

- Pojam, određenje i glavne komponente kreativnosti nastave matematike

- Kreativni pristup organiziranju i realiziranju početne nastave matematike

- Didaktičko-metodički modeli kreativnog učenja u početnoj nastavi matematike (učenje putem

rješavanja problema, kooperativno učenje, programirano učenje uz pomoć kompjutera, učenje kroz

igru).

- Poticanje i razvoj matematičke kreativnosti kod učenika u početnoj nastavi matematikeprimjenom

aktivnih metoda učenja, odnosno dubinskim pristupom učenju uz pomoć heuristike otvorenog tipa te

očiglednih nastavnih sredstava, savremene IC tehnologije i kvalitetnog obrazovnog softwarea

- Kreativna nastava matematike u nižim razredima osnovne škole kao faktor intelektualnog i

estetičkog razvoja učenika

- Uloga nastavnika u organizaciji i realizaciji kreativnog učenja u početnoj nastavi matematike,

poticanju radoznalosti, motiviranosti i zainteresiranosti za učenje matematike.

Literatura

1. Z. Kurnik: Matematičke sposobnosti, Matematika i škola, br.10, Element, Zagreb, 2001.

2. Lj. Vušović: Razvijanje interesa i stvaralačkog rada u nastavi matematike, Školska knjiga, Zagreb, 1967.

3. A.G. Howson: The popularization of mathematics, Press, Cambridge, 1990.

4. S. Ovčar: Razvijanje mišljenja u nastavi matematike, Zrinski, Čakovac, 1990.

5. N. Gaibuljaev, I. Dujirčenko: Razvitie matematičeskieh sposobnosti učašihsj ukituvči, Toškent, 1988.

6. M.C. Sharma: Matematika bez suza, Sastavila i pripremila Ilona Posokhova, “Ostvarenje”, Donji

Vukojevac, Lekenik, 2001.

7. M.C. Sharma: Games and Their Uses in Mathematics Learning, Math notebook, Vol.7, No 3 I 4, 1989.

8. M. Bertolino: O matemataičkom stvaralaštvu, “Matematika”, br. 4, 1974.

9. M. Marjanović: Matematičke igre, Zavod za udžbenike, Beograd, 1975.

10. V. Kadum: Učenje putem rješavanja problema – samostalan i efikasan oblik rada u nastavi, Zbornik

radova s prvog stručno-metodičkog skupa, IGSA, Rovinj, 1999.




92

Naziv kolegija: Uloga, značaj i metode rješavanja matematičkih zadataka u razrednoj nastavi

Voditelj kolegija: prof.dr. Fatih Destović


Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

Upoznavanje studenata sa ulogom, značajem i vrstama matematičkih zadataka i savremenim teorijama,

koncepcijama i metodama njihovog rješavanja te načinima poticanja učenika na samostalno rješavanje

zadataka.

Ishod kolegija:

Osposobljenost studenata za primjenu savremenih teorija i metoda rješavanja matematičkih zadataka te

za poticanje učenika početne nastave na samostalno rješavanje zadataka.

Sadržaj kolegija

- Uloga, mjesto i značaj zadataka u učenju matematike

- Vrsta matematičkih zadataka i njihove bitne karakteristike (aritmetički, geometrijski, algebarski,

konstruktivni geometrijski, problemski zadaci ili zadaci s tekstom).

- Savremene teorije, koncepcije i metode rješavanja matematičkih zadataka

- Obučavanje učenika heurističkim postupcima u procesu rješavanja matematičkih zadataka

- Poticanje učenika na samostalno rješavanje i sastavljanje matematičkih zadataka, kao značajan

faktor uspješnog učenja matematike u početnoj nastavi

- Uloga, mjesto i značaj šaljivih i zabavnih zadataka u početnoj nastavi matematike

- Analiza i sinteza kao metode matematičkog mišljenja u procesu rješavanja matematičkih zadataka u

početnoj nastavi matematike.

Literatura

1. B. Dakić: Matematički zadatak i njegova uloga u nastavi matematike, Matematika 4, Zagreb, 1982.

2. G. Polya: Kako ću riješiti matematički zadatak, Školska knjiga, Zagreb, 1966.

3. M. Polonija: Matematičke razbibrige za nove radoznale, Element, Zagreb, 1995.

4. Z. Kurnik: Decartesova metoda – problem i jednadžbe, Matematika i škola 1, Element, Zagreb,

1999.

5. Z. Kurnik: Posebne metode rješavanja matematičkih problema, Zbornik radova s prvog stručno-

metodičkog skupa, Rovinj, 1999.




93

Naziv kolegija: Praćenje i evaluacija postignuća u razrednoj nastavi matematike

Voditelj kolegija: prof.dr. Karmelita Pjanić


Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

Upoznavanje studenata sa specifičnostima praćenja i uvidom u cjelinu rada učenika, te vrjednovanjem

učeničkog napredovanja i postignuća u početnoj nastavi matematike.

Ishod kolegija:

Osposobljenost studenata za savremene oblike praćenja i ocjenjivanja u početnoj nastavi matematike,u

skladu sa dokimološkim kretanjima (pristupima) u svijetu.

Sadržaj kolegija

- Specifičnosti procesa praćenja napredovanja učenika i evaluacije njihovog postignuća u početnoj

nastavi matematike

- Ocjenjivanje u početnoj nastavi matematike u skladu s savremenim reformskim zahtjevima

- Opisno i numeričko ocjenjivanje učeničkog rada u početnoj nastavi matematike

- Pisanje obrazloženja opisnih ocjena za učenike početne nastave matematike u skladu sa globalnim

(općim) ciljevima (početne) nastave matematike, odgoja i obrazovanja u cjelini,te novim pristupima

vrjednovanja (ocjenjivanja) u početnoj nastavi matematike (kretanja ka funkcionalnom

procjenjivanju).

Literatura

1. M. Matijević: Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Zagreb, 2004.

2. H. Vrgoč: Praćenje i ocjenjivanje školskog uspjeha, HPKZ, Zagreb, 2002.

3. Č. Radovšek – Pučko: Opisno ocjenjivanje, Pedagoški fakultet, Ljubljana, 1999.

4. M. Matijević: Prema školi bez ocjena i straha: Osnovne škole na pragu 21.stoljeća, Katehetski

solezijanski centar, Zagreb, 1991.

5. R. Rodić: Podsticajna i/ili represivna funkcija vrednovanja i ocjenjivanja, “Nastava i vaspitanje”, br. 4,

Beograd, 1994.

6. M. Matijević: Praćenje i opisno ocjenjivanje učenika u razrednoj nastavi, Zagreb, NIRO “Školske

novine”, 1983.




94

E3- Metodika prirode i društva

Naziv kolegija: Savremeni tokovi u metodici prirode i društva

Voditelj kolegija: prof.dr. Hašim Muminović


Broj ECTS bodova: 8




Cilj kolegija:

Upoznavanje studenata sa različitim mogućnostima uočavanja i razumijevanja savremenih

metodičkih problema prirode i društva razredne nastave. Proučavanjem literature, raspravama

različitih oblika rada na kolegiju, studenti će biti upoznati sa novim spoznajama u području

metodike prirode i društva.

Ishod kolegija:

Osposobljenost studenata za shvatanje fundamentalnih metodičkih zakonitosti prirode i društva u

razrednoj nastavi i anticipiranje mogućih promjena značajnih za njeno utemeljenje.

Sadržaj kolegija

- Predmet i zadatak metodike prirode i društava u razrednoj nastavi

- Historijski razvoj

- Nastava prirode i društva u razrednoj nastavi

- Značaj nastave prirode i društva za šire obrazovanje iz prirodne i društvene grupe predmeta

- Ciljevi i zadaci nastave prirode i društva

- Faktori nastave prirode i društva

- Sadržaji nastave prirode i društva

- Oblici nastavnog rada prirode i društva

- Metode nastavnog rada prirode i društva

- Principi nastavnog rada prirode i društva

- Vrednovanje nastavnog rada prirode i društva

Literatura

Bežen, A. (2008): Metodika znanost o poučavanju nastavnog predmeta. Zagreb: Učiteljski fakultet

Borić,E. (2008): Istraživačka nastava prirode i društva.Osijek: Učiteljski fakultet

De Zan, I (1999): Metodika nastave PPD. Zagreb: Školska knjiga

Jensen, E. (2003): Super nastava (nastavne strategije za kvalitetnu školu iuspješno učenje). Zagreb:

Educa

Kiryacou, K. (1995): Temeljna nastavna umijeća.Zagreb: Educa

Knežević, LJ. (1995): Teorijske osnove metodike nastave prirode i društva. Beograd:Učiteljski

95

fakultet

Moon, B. ( 2001 ): A Guide to the National Curriculum.New York :Oxford

Muminović,H. (2000):Mogućnost efikasnijeg učenja u nastavi. Zagreb: Educa

Pletenac,V. (1991):Osnovi metodike nastave PPD. Zagreb: Školska knjiga

Terhard, E. (2001): Metode učenja i poučavanja. Zagreb:Educa




Naziv kolegija: Temeljni sadržaji prirode i društva u razrednoj nastavi

Voditelj kolegija: prof.dr. Rifat Škrijelj i doc.dr. Omer Mahmutović


Broj ECTS bodova: 8




Cilj kolegija:

Shvatanje suštine pojmova priroda i društvo. Postavljanje osnovne odrednice pojma priroda u semantičkom i

etimiloškom značenju. Shvatanje filozofske integrativne suštine pojma priroda. Elementi uvođenja pojma

društvo, antopogen i antropogeno shvatanje izmjenljivosti prirode. Usvajanje sistemnosti životne sredine.

Ishod kolegija:

Osposobljenost studenata za primjenu temeljnih sadržaja prirode i društva na razini razredne nastave.

Sadržaj kolegija

- Osnovne postavke shvatanja životne sredine

- Suština pojma životna sredina

- Prirodna sredina

- Antropogena sredina

- Geografska sredina

- Kvalitetna i nekvalitetna životna sredina

- Ekološki aspekti životne sredine

- Aksiomi, zakoni i zakonomjernosti razvića prirode

- Društvo – zakoni razvića

- Demogeografske determinante razvoja društva na Zemlji

- Regionalne razlike demogeografske eksplozije

- Urbanizacija i urbani sistemi na Zemlji

- Posljedice urbanizacije i industralizacije

- Obnovljivi i neobnovljivi resursi na Zemlji

96

Literatura

1. Spahić, M. (1999): Osnove geoekologije, Tuzla

2. Plut,D. (2002): Metode geoekoloških istraživanja, Ljubljana

3. Vresk, M (1977): Uvod u geografiju, Zagreb




Naziv kolegija: Strategije učenja i poučavanja u razrednoj nastavi prirode i društva

Voditelj kolegija: prof.dr. Hašim Muminović i doc.dr. Sanela Rustempašić


Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

Upoznavanje studenata sa najnovijim strategijama i postupcima učenja i poučavanja u razrednoj

nastavi prirode i društva.

Ishod kolegija:

Osposobljenost studenata za kompetentno promišljanje i primjenu savremenih strategija učenja i

poučavanja u razrednoj nastavi prirode i društva, u formi individulanih i grupnih zadataka.

Sadržaj kolegija

- Strategije učenja i poučavanja uopće

- Strategije u učenju i poučavanju u razrednoj nastavi prirode i društva

- Osposobljenost nastavnika za primjenu savremenih modela učenja i poučavanja u razrednoj


- Osposobljavanje učenika za primjenu savremenih modela učenja i poučavanja u razrednoj


- Kreativnost i strategije učenja i poučavanja u razrednoj nastavi prirode i društva

- Vođenje u učenju savremenih modela učenja i poučavanja u prirodi i društvu

- Interaktivni modeli učenja i poučavanja u razrednoj nastavi prirode i društva

- Peoblemsko učenje u nastavi prirode i društva

- Učenje otkrivanjem u nastavi prirode i društva

- Učenje u malim grupama

97

Literatura

1. Borić, E. Peko, A. Vujanović, M. (2002): Učiti o prirodi iz prirode. Split: HPKZ

2. Dryden, G. i Vos, J. (2001): Revolucija u učenju. Zagreb: Educa

3. Furlan, I. (1990): Psihologija podučavanja.Zagreb: Školska knjiga

4. Jensen, E. (2003): Super nastava (nastavne strategije za kvalitetnu školu i

i. uspješno učenje).Zagreb: Educa

5. Klipert, H. (2001): Kako uspješno učiti u timu. Zagreb: Educa

6. Landa, N.L. (1975): Kibernetika i pedagogija 1 i 2. Beograd: BIGZ

7. Muminović,H. (2000):Mogućnost efikasnijeg učenja u nastavi. Zagreb:Educa

8. Slatina, M. :(1998):Nastavni metod.Sarajevo: Filozofski fakultet




Naziv kolegija: Istraživanja u razrednoj nastavi prirode i društva

Voditelj kolegija: prof.dr. Rifat Škrijelj i doc.dr. Omer Mahmutović


Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

Shvatanje suštine pojmova priroda i društvo. Shvatanje razlike pojmova priroda i društvo. Postavljanje osnovne

odrednice pojma priroda u semantičkom i etimiloškom značenju. Analiza nastavnih planova i programa

nastavnog predmeta Moja okolina, u svrhu utvrđivanja elemenata razvojnosti geografskih pojmova od razredne

prema predmetnoj nastavi.

Ishod kolegija:

Osposobljenost studenata za primjenu istraživanja u razrednoj nastavi prirode i društva.

98

Sadržaj kolegija

- Propulzivnost geografskih pojmova od razredne prema predmetnoj nastavi

- Principi i načela stjecanja geografskih znanja u osnovnoj školi

- Metodičko-didaktička i pedagoško-psihološka utemeljenost razredne nastave iz predmeta Moja

okolina

- Uvođenje učenika u prirodnogeografske i društvenogeografske nauke

- Metodologija koncentričnih krugova u razvojnosti geografskih pojmova od razredene prema

predmetnoj nastavi

- Razvojnost i korištenje geografskih pojmova bez ponavljanja

- Analiza postojećih nastavnih sadržaja i geografske terminologije u razrednoj nastavi

- Identifikacija nepotpune obrade geografskih pojmova u razrednoj nastavi

- Izbor oblika i metoda rada geografskih sadržaja u nastavnom predmetu Moja okolina

-

Literatura

1. De Zan, I. (1999), Metodika nastave prirode i društva. Zagreb

2. Matas, M. (1998.), Metodika nastave geografije. Zagreb

3. Spahić, M. (2004-2008), Aktuelni problemi geografije u Bosni i Hercegovini. Sarajevo

4. Bezić, K. (1996), Metodika nastave priroda i društvo, Rijeka

5. Jesen, E. (2003), Super nastava – nastavne strategije za osnovnu školu. Zagreb




99

Naziv kolegija: Evaluacija posignuća u razrednoj nastavi prirode i društva



Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

Proučavanje različitih oblika valorizacije postignuća u razrednoj nastavi prirode i društva i upoznavanje

studenata sa mogućnostima njihove primjene u praksi. Samostalno koncipiranje najadekvatnijih modela

valorizacije nastave prirode i društva.

Ishod kolegija:

Osposobljenost studenata za odabir, kreiranje i samostalnu primjenu savremenih modela valorizacije

razredne nastave prirode i društva.

Sadržaj kolegija

- Pojmovi: evaluacija, valorizacija, vrjednovanje i ocjenjivanje

- Ocjenjivanje učenika u razrednoj natavi prirode i društva

- Smisao i funkcija ocjenjivanja u razrednoj nastavi prirode i društva

- Zahtjevi za valjano ocjenjivanje u razrednoj nastavi prirode i društva

- Kriteriji ocjenjivanja učenika u razrednoj nastavi prirode i društva

- Vrste ocjenjivanja uopće u nastavi

- Vrste ocjenjivanja u razrednoj nastavi prirode i društva

- Opisno ocjenjivanje u razrednoj nastavi prirode i društva

- Greške nastavnika u ocjenjivanju u razrednoj nastavi prirode i društva

- Interpretativni test zadatak u ocjenjivanju

- Istraživanje vrsta ocjenjivanja učenika u razrednoj nastavi prirode i društva

Literatura

1. Anderson, W. L. and Krathwool, R. D. (2001):A Taxonomy for Learning Teaching and Assessing

(A Revision of Bloom's Taxonomy of EducationalObjectives). New York: Longman.

2. Džordan, A.M. (1966):Merenje u pedagogiji. Beograd: Vuk Karadžić.

3. Grgin, I. (1986): Školska dokimologija. Zagreb:Školska knjiga

4. Lindguist, E.F. (1970): Pripremanje testa i pribora za mjerenje u pedagogiji.

Beograd:Jugoslovenski zavod za proučavanješkolskih i prosvetnih pitanja

5. Matijević, M (2004):Ocjenjivanje u osnovnoj školi. Zagreb: Tipex

6. Rajston, V., Džastaman, Dž., Robins, I. (1966):Vrednovanje usavremenom obrazovanju.

Beograd: Vuk Karadžić.

100




E4 – Metodika muzičke kulture

Naziv kolegija: Savremeni tokovi metodike muzičke kulture u razrednoj nastavi

Voditelj kolegija: prof.dr. Albinca Pesek i doc.dr. Merima Čaušević


Broj ECTS bodova: 8




Cilj kolegija:

Upoznavanje studenata sa novim saznanjima u području metodike muzičke kulture u razrednoj nastavi.

Ishod kolegija:

Osposobljenost studenata za planiranje i vođenje inovativne muzičke djelatnosti u praksi, izbor muzičkih

sadržaja, te njihovo povezivanje s drugim predmetnim područjima. Korištenje muzike kao terapeutskog

sredstva u slučajevima neprimjerene discipline, motivacije i drugih aspekta osobnosti koje smanjuju

efekte pedagoškog procesa. Primjena obrazovno-komunikacijske tehnologijeu pedagoškom procesu te

uvođenje učenika u samostalno učenje i muzičku kreaciju uz pomoć muzičkih programa.

Sadržaj kolegija

- Uloga muzike u suvremenoj edukaciji koja obuhvata sve aspekte razvoja čovjeka: spiritualnog,

mentalnog i tjelesnog

- Povezanost muzike sa drugim predmetnim područjima

- Terapeutski aspekti muzičkog odgoja

- Svijest i uloga zvuka

- Kreativnost kao put do razumijevanja i doživljavanja muzike

- Inovacije u muzičkom odgoju

- Muzičko e-učenje

Literatura

1. Bluestine, E. (2000): The Ways Children Learn Music: An Introduction and Practical Guide to

Music Learning theory. GIA Publication, Inc.

101

2. Clements, A. C., ur. (2010): Alternative approaches in Music Education. Rowman & Littlefield

Education

3. Finney, J., Burnard, P. (2009): Music Education with Digital Technology. Continuum

International Publishing Group

4. Gardstrom, S.C. (2007): Music Therapy Improvisation for Groups: Essential Leadership

Competencies. Barcelona Publishers

5. Jorgensen, E. R. (2003): Transforming Music Education. Indiana University Press

6. Shehan Campbell, P., Scott-Kassner, C. (2010): Music in Childhood: From Preeschool through

the Elementary Grades. Schrimer

7. Vidulin Orbanić, Sabina; Duraković, Lada. (2012.) Metodički aspekti obrade muzikoloških

sadržaja: mediji u nastavi glazbe. Pula: Sveučilište Jurja Dobrile, Odjel za glazbu




Naziv kolegija: Savremene spoznaje u području muzičke kreativnosti na razini razredne nastave

Voditelj kolegija: prof.dr. Albinca Pesek i doc.dr. Merima Čaušević


Broj ECTS bodova: 8




Cilj kolegija:

Upoznavanje savremenih teorija učenja i prirode kreativnosti u području muzičkog odgoja.

Ishod kolegija:

Razvijanje kritičnog pristupa u razdoblju do savremenih teorija učenja i prirode kreativnosti u području

muzike te primjena novih spoznaja u savremenoj muzičkoj pedagoškoj praksi.

Sadržaj kolegija

Muzička kreativnost i njezin utjecaj na razvoj lijeve i desne polovine mozga

Muzika i intuitivna umjetnost

Učenje muzičkih sadržaja uz kreativni rap

Grupna improvizacija

102

Literatura

1. Giovanni, N. et al (2008): Hip hop speaks to children: a celebration of poetry with a beat. Sourcebooks

Jabberwocky

2.Gordon, E.E.(2003): Improvisation in the Music Classroom: Sequential Learning. GIA Publication

3. Harris, M. (2009): Music and the Young Mind: Enhancing Brain Development and Engaging

Learning. MENC

4. Hickey, M.(2012): Music Outside the Lines: Ideas for Composing in K-12 Music Classrooms. Oxford

University Press

5. Shehan Campbell, P. (2010): Free to be Musical – group improvisation in music. Rowman &

Littlefield Publication




Naziv kolegija: Istraživanje u muzičkom obrazovanju

Voditelj kolegija: prof.dr. Albinca Pesek


Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

Proširivanje saznanja o izboru teme za istraživanje u skladu sa artikulacijom željenih rezultata, načinu

provedbe istraživanja u vezi sa postavljenim predmetom i ciljem istraživanja, te upotrebi rezultata

istraživanja u cilju unapređenja muzičkog obrazovanja.

Ishod kolegija:

Osposobljenost studenata za primjenu istraživanja u muzičkom obrazovanju.

Sadržaj kolegija

- adekvatno formuliranje teme/naziva istraživanja

- problem istraživanja

- cilj istraživanja

- metode prikupljanja podataka

- način obrade i komparacije dobivenih rezultata

103

- specifičnosti izrade ankete kao metode istraživanja u muzičkom obrazovanju

- statistička obrada dobivenih podataka

- izrada zaključka istraživanja

- način upotrebe i navodjenja literature

- upotreba, izbor i prikaz priloga

Literatura

1. Bandur,V.Potkonjak,N.: Metodologija pedagogije,Savez pedagoških društava Jugoslavije,

Beograd,1999.

2. Čavlović,I.: Metodologija naučnoistraživačkog rada,Muzička akademija Sarajevo, 1997.

3. Ferović,S.: Materijali iz metodologije naučnoistraživačkog rada, Muzička akademija Sarajevo,

1997.

4. Ferović,S.: Mjerenje odgojno-obrazovnih efekata i postignuća u muzičkoj nastavi, Muzika VII/1,

Sarajevo, 2003.

5. Mužić,V.: Metodologija pedagoškog istraživanja, Svjetlost Sarajevo,1981.

6. Šamić,M.: Kako nastaje naučno djelo, Svjetlost Sarajevo, 1997.




Naziv kolegija: Muzička kreativnost

Voditelj kolegija: prof.dr. Indira Meškić


Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

Upoznavanje studenata sa saznanjima u području muzičke kreativnosti u različitim elementima

muzičkog odgoja: slušanju muzike, pjevanju, igri na instrumente, pokretu uz muziku i stjecanju

muzičko - teorijskog znanja.

Ishod kolegija:

Osposobljenost za primjenu novih saznanja u pedagoškom procesu te evaluaciju uspjeha učenika.

104

Sadržaj kolegija

Stvaranje muzičkih ideja uz pomoć različitih izvora zvuka

Slušanje muzike uz stvaralački pokret

Upoznavanje vlastitog glasa i kreativno izražavanje

Kreativni pristupi do izlaganja muzičkoteorijskih pojmova

Stvaranje muzike uz pomoć muzičkih kompjuterskih programa

Literatura

1. Brown, A.R. (2007): Computers in Music Education: Amplifying Musicality. Taylor & Francis

Group

2. Dunn, R.E. (1997): Creative Thinking and Music Listening. Research Studies in Music Education,

br. 1, vol. 8; 42-55

3. Jackson, N. (2009): The Little Book of Music for the Classroom: Using Music to Improve Memory,

Motivation, Learning and Creativity. Crown House Publishing Company

4. Kaschub, M., Smith, J. (2009): Minds on Music: Composition for Creative and Critical Thinking.

Rowman & Littlefield Publication

5. Madura, P.D. (1999): Getting started with vocal improvisation. MENC

6. Mayesky, M. (2012): Creative Activities for Young Children. Cengage Learning

7. Weikart, P.S., Carlton, E.B. (2002): 85 engaging movement activities. Cengage Learning




Naziv kolegija: Muzička kreativnost u funkciji inkluzivne edukacije

Voditelj kolegija: doc.dr. Merima Čaušević


Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

Cilj kolegija je teorijsko upoznavanje sa dostignućima primjene različitih muzičkih sadržaja u radu sa

105

djecom s posebnim potrebama, te izvođenje vježbi u inkluzivnom razredu.

Ishod kolegija:

Osposobljenost studenata za različite mogućnosti pristupa muzičkoj kreativnosti kao značajnom

segmentu holističkog pristupa razvoju ličnosti. Analitičko-kritičko korištenje literature u oblasti muzičke

terapije, te didaktičko-metodička realizacija muzičkih sadržaja u inkluzivnom razredu.

Sadržaj kolegija

Značaj i uloga muzike u holističkom pristupu razvoja ličnosti

Teorijski aspekti muzikoterapije

Muzika kao komunikacija – različiti pristupi muzičkoj kreativnosti

Opservacija djece u inkluzivnom razredu sa fokusom na primjenu adekvatnih muzičkih sadržaja

u radu sa djecom sa posebnim potrebama

Pisanje članka o muzičkoj kreativnosti na osnovi stečenog iskustva

Literatura

1. Burnard, P. (2012) :Musical Creativities in Practice. UK: Oxford University Press.

2. Edwards, L. C. (2002) :The Creative Arts: a process approach for teachers and children,3rd

Edition. New Yersey: Prentice – Hall, Inc.

3. Edwards, L. C., Bayless, K. M., Ramsey, M. E. (2009):Music and movement: a way of life for

the young child, 6th ed. New Yersey: Pearson Education, Inc.

4. Goodman, K. D. (2007):Music therapy groupwork with special needs children: The evolving

process. Illinois, USA: Charles Thomas, Publishers, Ltd.

5. Habermeyer, S. (1999):Good music, brighter children: simple and practical ideas to help

transform your child's life through the power of music. Rocklin, CA: Prima Publishing.

6. Frank R. W. and Franz L. R. (ed.) (1990):Music and child development. The Biology of Music

Making. Proceedings of the 1987 Denver Conference. St. Louis, Missouri, USA: MMB Music,

Inc.

7. Jensen, E. (2001) :Arts with the Brain in Mind. Alexandria, Virginia, USA: ASCD.

8. David J. H. and Adrian C. N. (ed.) (1997) :1st Edition. The Social Psychology of Music. New

York: Oxford University press Inc.




106

E5 – Metodika likovne kulture

Naziv kolegija: Savremeni tokovi metodike likovne kulture u razrednoj nastavi

Voditelj kolegija: prof.dr. Željko Filipović


Broj ECTS bodova: 8




Cilj kolegija:

Upoznavanje studenata sa savremenim oblicima rada u metodici likovne kulture u razrednoj nastavi,

značajem aktueliziranja raznovrsnih socioloških formacija u nastavi likovne kulture, u svrhu razvijanja

estetskih kriterija i kreativnog pristupa likovnoj umjetnosti.

Ishod kolegija: Osposobljenost studenata za primjenu savremenih oblika rada u okviru različitih socioloških formacija, njihovih

karakteristika i pozitivnih utjecaja u realizaciji likovne kulture na razini razredne nastave i u njenom odnosu

prema drugim umjetnostima.

Sadržaj kolegija - Značaj uvođenja različitih oblika rada u nastavi likovne kulture

- Kako nastavu likovne kulture približiti učenicima i učiniti je kreativnijom u razrednoj nastavi

- I manje talentovani učenici mogu osjetiti zadovoljstvo kreativnog procesa

- Stvaranje pozitivnog ozračja kreativnog procesa u nastavi likovne kulture

- Različito strukturiranje učenika u grupnom obliku rada na nastavi likovne kulture

- Usmjeravanje učenika ka usvajanju i strukturiranju likovnog jezika

- Likovna pismenost preduvjet u razumijevanju i doživljavanju likovne umjetnosti

- Kako pratiti i valorizirati postignuća učenika u nastavi likovne kulture

Literatura

1. Tanay, E. R. (1990), Likovna kultura u nižim razredima. Zagreb: Školska knjiga

2. Grgurić, N. Jakubin, M. (1996), Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje. Zagreb: Educa

3. Karlavaris, B. (1991), Metodika likovnog odgoja 1 i 2. Rijeka: Hofbauer

4. Roca, J. (1979), Likovni odgoj u osnovnoj školi. Zagreb: Školska knjiga

5. Jakubin, M. (1999), Likovni jezik i likovne tehnike (temeljni pojmovi). Zagreb: Educa

107

6. Belamarić, D. (1986), Dijete i oblik.Zagreb: Školska knjiga

7. Bodulić, V. (1982), Umjetnički i diječiji crtež. Zagreb: Školska knjiga

8. Damjanov, J. (1991), Vizualni jezik i likovna umjetnost. Zagreb: Školska knjiga

9. Bačić, M. (2004), Likovno mišljenje. Zagreb: Školska knjiga




Naziv kolegija: Savremene spoznaje u području likovne kreativnosti na razini razredne nastave

Voditelj kolegija: prof.dr. Asja Musabegović


Broj ECTS bodova: 8




Cilj kolegija:

Upoznavanje studenata sa savremenim spoznajama u području likovne kreativnosti na razini razredne

nastave.

Ishod kolegija: Osposobljenost studenata za samostalno identificiranje i razvijanje kreativnosti u formi nezavinsog

programiranja i realiziranja nastavnih sadržaja likovne kulture u razrednoj nastavi.

Sadržaj kolegija

- Tokovi savremene umjetničke prakse u odnosu na tzv. postmedijsko stanje umjetnosti (R.

Krauss), tj. na različita medijska i teorijska polazišta umjetničkih pokreta, grupa i pojedinačnih

autora koji su bitno odredili tok umjetnosti druge polovice 20. i prve decenije 21. stoljeća.

- Individualna i komparativna analiza umjetničkih djela s različitih aspekata, kako s obzirom na

partikularni historijski, društveno-politički i ideološki kontekst, tako i u odnosu na značenja

koja pojedinac konstruira tokom percepcije djela, kada informacije koje prima posredstvom

čula stupaju u interakciju s njegovim postojećim znanjima i iskustvima.

- Estetsko iskustvo, njegova definicija u kontekstu savremene umjetnosti, specifičnosti takvog

iskustva i uvjeti njegova ostvarivanja.

- Statistička disperzija ljudskih sposobnosti, Gausova krivulja distribucije.

- Darovitost: definicije i modeli prema E. Winner, L. Termanu, E. Ogilvie-u, J. S. Renzulliju, B.

S. Bloomu i A. J. Tannenbaumu. Nasljednost darovitosti prema F. Galtonu i E. Winner. Ko

- Tumačenja i tri teorije talenta. Diferencirani model darovitosti i talenta prema Francoys

Gagnéu. Obogaćena sredina prema B. Bloomu i utjecanje na razvoj talenta. Metoda

108

obrazovanja talenata prema S. Suzukiju.

- Teorije kreativnosti: „kreativnost“ i „Kreativnost“ prema E. Winner, divergentno i

konvergentno mišljenje prema J. P. Guilfordu, Guilfordov kubus ljudskih sposobnosti,

Guilfordovi faktori kreativnosti, stupnjevi kreativnosti prema I. Tayloru.

- Šablone, stereotipnost, kič i konformizam kao suprotnost kreativnosti; metodički pristupi

razbijanju šablona u nastavi. Razvoj dječijeg crteža, metodičke greške koje ometaju dječiji

likovni i emotivni razvoj.

- Didaktički pristup razvoju kreativnosti na razini razredne nastave: interdisciplinarnost i

kroskurikularno (međupredmento) povezivanje. Integrirano podučavanje i strukturalna

korelacija na temeljima F. de Saussureovog strukturalizma. Teorija jezika, govora, znaka i

medija, odnos teme (motiva) i sadržaja.

- Različiti metodički pristupi likovnoj didaktici, povijesni pregled i ideološki konteksti tumačenja

umjetničkog odgoja i odgoja za umjetnost. G.-H. Luquet i njegovo nasljeđe u savremenoj

likovnoj edukaciji.

- Didaktički modeli likovne edukacije, učenje i podučavanje neposredno i na daljinu, virtualne

galerije i e-učenje za učenike i za nastavnike.

Literatura

1. Arnheim, Rudolf. Novi eseji o psihologiji umetnosti. BeogradČ SKC Beograd i

Univerzitet umetnosti u Beogradu: Beograd, 2003.

2. Art in Theory 1900-2000: An Anthology of Changing Ideas. Harrison, C. i Wood, P. (ur.)

Oxford: Blackwell, 2000. (izabrani tekstovi)

3. Casey, Andrew. Sculpture Since 1945 Oxford, New York: Oxford University Press 1998.

4. A Companion to Contemporary Art Since 1945. Uredila i priredila Amelia Jones. Malden,

MA, Oxford: Blackwell Publishing 2006. (odabrani tekstovi)

5. Hopkins, David. After Modern Art 1945-2000 Oxford, New York: Oxford University

Press 1998.

6. Mandić. Asja Problem recepcije savremene umjetnosti: Uloga i značaj programskog

djelovanja muzeja savremene umjetnosti. neobjavljena doktorska disertacija, Filozofski fakultet

u Sarajevu, 2008.

7. Yenawine, Philip. How to Look at Modern Art. New York: Harry N. Abrams Inc., 1991. Zbirka teorijskih tekstova (priprema nastavnik)

8. Belamarić, D. (1986). Dijete i oblik. Likovni jezik predškolske djece. Zagreb: Školska knjiga.

9. Berne, E. (2010). Koju igru igraš? Psihologija ljudskih odnosa. Zagreb: Mozaik knjiga.

10. Čudina-Obradović, M. (1990). Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb:

Školska knjiga.

11. Damjanov, J. (1991). Vizualni jezik i likovna umjetnost. Zagreb: Školska knjiga.

12. George, D. (2005). Obrazovanje darovitih: Kako identificirati i obrazovati darovite i

13. talentirane učenike. Zagreb: Educa.

14. Gojkov, G. (2008). Didaktika darovitih. Vršac: Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje

vaspitača „Mihailo Palov“.

109

15. Grgurić, N., Jakubin, M. (1996). Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje. Zagreb: Educa.

16. Guilford, J. P. (1967). The Nature of Human Intelligence. New York: McGraw-Hill.

17. Huzjak, M. (2008). Učimo gledati 1 – 4, priručnik za nastavnike. Zagreb: Školska knjiga.

18. Jeriček, H. (2003). Nadarjenost – privilegij ali breme? U: Nadarjeni med teorijo in prakso,

zbornik prispevkov. Novo mesto: Slovensko združenje za nadarjene, str. 92-100.

19. Kvaščev, R. (1981). Psihologija stvaralaštva. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna

sredstva.

20. Vlahović-Štetić , V. (2005). Daroviti učenici: teorijski pristup i primjena u školi. Zagreb:

Institut za društvena istraživanja.

21. Winner, E. (2005). Darovita djeca- mitovi i stvarnost. Lekenik: Ostvarenje.




Naziv kolegija: Istraživanja u likovnom obrazovanju

Voditelj kolegija: prof.dr. Fehim Husković


Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

Razvijanje i produbljavanje stečenih teoretskih saznanja u području likovnog obrazovanja.

Upoznavanje sa različitim mogućnostima istraživanja u likovnom obrazovanju različitih likovnih

elemenata i principa kroz likovna područja.

Ishod kolegija: Osposobljavanje studenata za različite oblike istraživanja u području likovnog obrazovanja.

110

Sadržaj kolegija

- Vizuelni pristup likovnom djelu u funkciji istraživanja estetske, psihološke, filozofske i

emocionalne inteligencije

- Vizuelno mišljene i vizuelno opažanje ( oblik i forma)

- Estetika nove vizuelne kreativnosti kao nova likovna discplina i njeno psihološko dejstvo na

doživljvanje kroz posmatranje i istraživanje.

- Utjecaj vizuelne umjetnosti na okolinu i društvo

- Utjecaj kiča i šunda na razvoj djece/učenika u razrednoj nastavi

- Suzbijanje kiča i šunda istraživanjem materijala i tehnika u procesu razvoja djece/učenika

- Oblici organiziranja rada sa darovitim učenicima kroz istraživanje u nastavi i vannastavnim

aktivnostima

- Organiziranje izložbi i prezentiranje istrazivačkih rezultata rada u nastavi likovog obrazovanja

-

Literatura

1. Arhajm, R.(1987.), Umetnost i vizuelno zapazanje, Univerzitet umetnosti, Beograd

2. Arhajm, R.(1987.), Umetnost i vizuleno misljene, Univerzitet umetnosti,Beograd

3. Pijaze, Z.(1977.), Psihologija intelegencije, Nolit, Beograd

4. Jung, K.G. (1973.), Čovek i njegovi simboli, Ljubljana

5. Karlavaris, B. (1991.), Metodika likovnog odgoja 1 i 2, Hofbauer ,Rijeka

6. Fehim.H. (2013.), Metodika likovnog obrazovanja za studente i nastavnike, Univerzitet sv. Kiril

i Metodij, Skopje

7. Jakubin, M. (1999.), Likovni jezik i likovne tehnike (temeljni pojmovi), Educa, Zagreb

8. Trstenjak,A.(1978.), Čovek i boje, Nolit, Beograd

9. Damjanov, J. (1991.), Vizualni jezik i likovna umjetnost, Školska knjiga, Zagreb

10. Bačić, M. (2004.), Likovno mišljenje. Školska knjiga, Zagreb

11. Sanja, F. (2011.), Metodika likovnog vaspitanja i obrazovanja, Univerzitet umetnosti, Beograd




Naziv kolegija: Likovna kreativnost

Voditelj kolegija: prof.dr. Irfan Handukić


Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

Upoznavanje stduenata sa različitim formama likovne kreativnosti na razini razredne nastave.

111

Ishod kolegija: Osposobljenost studenata za ostvarivanje postignuća u području likovne kreativnosti, prepoznavanje i

promoviranje likovne kreativnosti na razini razredne nastave, te ostvarivanje kompleksnih odnosa u

metodici likovne kreativnosti, zasnovanih na kulturi programskih zahtjeva kao simboličkih pravila i

individue koja unosi novost u simbolički prostor, otvara ga i intenzivno razvija, označavajući na taj

način originalna oblikovnostvaralačka djela i nova znanja kao kreativna ishodišta.

Sadržaj kolegija

- Umjetnost kao principijelno sredstvo promoviranja kreativnosti – glavno polje kreativnog

djelovanja uopće, nerazlučivo povezana sa spontanošću i individulanošću

- Oblici umjetničke aktivnosti – faktori likovne kreativnosti u razrednoj nastavi

- Analiza likovne kulture prema njenoj kreativnoj sadržinskoj strukturi, prema njenoj kreativnoj

funkciji i prema mogućim kreativnim pristupima u proučavanju likovnih pojava

- Vrijednosne dimenzije kreativnosti. Estetski karakter umjetničkog djela, kao likovno

produkovanog ostvarenja koje postaje predmet svake komunikacije po svom sadržajnom i

stilskom određenju

- Kreativnost i likovna kreativnost u pedagoškom procesu

- Promoviranje razvoja likovne kreativnosti u razrednoj nastavi

- Istraživanja u području edukacijsko-metodičke i umjetničko-didaktičke koncepcije u razrednoj

nastavi likovne kulture

Literatura

1. Adler, A.(1973.), Individualna psihologija, Beograd

2. Andrilović, V.(1991.), Metode i tehnike istraživanja u psihologiji odgoja i obrazovanja, Zagreb

3. Barath, A.(1984.), Razvoj ličnosti i stvaralaštva, Novi Sad

4. Bastid, R.(1981.), Umjetnost i društvo, Zagreb

5. Bakovljev, M.(1978.), O aktivnoj i kreativnoj nastavi, Beograd

6. Bogićević, M.(1974.), Tehnologija savremene nastave, Beograd

7. Draškić, I., Vićanović, LJ.(2002.), Estetsko čulo, Beograd

8. Đerđ, L.(1980.), Osobenost estetskog, Beograd

9. Đukić, M.(1995.), Didaktički činioci individualizovane nastave, Novi Sad

10. Furlan, I. Kobala, A.(1987.), Ubrzano napredovanje nadarenih đaka osnovne škole, Zagreb

11. Ivanov, G.(1999.), Formula stvaralaštva, Beograd

12. Goleman, D.(2002.), Emocionalna inteligencija, Beograd

13. Handukić, I.(2005.), Grafika u likovno pedagoškom radu, Sarajevo

14. Handukić, I.(2008.), Metodika i kultura likovnog odgoja, Sarajevo

15. Hajdeger, M.(1950.), O biti umjetnosti, Zagreb

16. Karlavaris, B.(1988.), Metodika likovnog odgoja II, Zagreb;

17. Karlavaris, B.(1978.), Metodika nastave likovnog vaspitanja III dio, Beograd

18. Kvaščev, R.(1969.), Razvijanje kritičkog mišljenja kod učenika, Beograd

19. Schaff, A.(1970.), Uvod u semantiku, Beograd

20. Spajić, V.(1989.), Vrednovanje likovnog djela,Zagreb

21. Stevanović, M.(1986.), Kreativnost nastavnika i učenika, Pula

22. Stevanović, B.(1961.), Stvaralačko mišljenje, Beograd




112

Naziv kolegija: Rad sa darovitim učenicima u razrednoj nastavi likovne kulture

Voditelj kolegija: prof.dr. Željko Filipović


Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

Upoznavanje studenata sa temeljnim karakteristikama nadarenosti, postupcima prepoznavanja i rada sa

darovitim učenicima u razrednoj nastavi likovne kulture.

Ishod kolegija: Stjecanje sposobnosti prepoznavanja darovitih učenika i kompetencija za organiziranje i realizaciju

različitih oblika rada sa nadarenim učenicima u razrednoj nastavi likovne kulture.

Sadržaj kolegija

- Teorije razvoja ličnosti

- Inteligencija i teorijski aspekti nadarenosti

- Temeljna svojstva nadarenih učenika

- Socijalne, emocionalne i kognitivne potrebe nadarenih učenika

- Utjecaj društvenog okruženja, medija, porodice i škole

- Edukacijsko-metodičke koncepcije rada sa nadarenim učenicima (oblici organiziranja rada,

vannastavne aktivnosti i prezentiranje ostvarenih postignuća u razrednoj nastavi likovne kulture)

Literatura

1. Bačić, M. (2004), Likovno mišljenje, Zagreb: Školska knjiga

2. Bodulić, V. (1982), Umjetnički i diječiji crtež, Zagreb: Školska knjiga

3. Belamarić, D. (1986),Dijete i oblik, Zagreb: Školska knjiga

4. Čudina-Obradović, M. (1991), Nadarenost, Zagreb: Školska knjiga

5. Damjanov, J. (1991), Vizualni jezik i likovna umjetnost, Zagreb: Školska knjiga

6. Gerge, D. (2005), Obrazovanje darovitih: Kako identificirati i obrazovati darovite i talentirane

učenike. Zagreb: Educa

7. Grgurić, N. Jakubin, M. (1996), Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje, Zagreb: Educa

8. Jakubin, M. (1999), Likovni jezik i likovne tehnike (temeljni pojmovi), Zagreb: Educa

9. Karlavaris, B. (1991), Metodika likovnog odgoja 1 i 2, Rijeka: Hofbauer

10. Roca, J. (1979), Likovni odgoj u osnovnoj školi, Zagreb: Školska knjiga

11. R. In Sternberg, R.(2.nd ed...2000), International handbook of. giftedness and talent,

Amsterdam: Elsevier

12. Tanay, E. R. (1990), Likovna kultura u nižim razredima, Zagreb: Školska knjiga




113

E6 – Metodika tehničke kulture

Naziv kolegija: Savremeni tokovi metodike tehničke kulture u razrednoj nastavi

Voditelj kolegija: prof.dr. Avdo Voloder


Broj ECTS bodova: 8




Cilj kolegija:

Upoznavanje studenata sa savremenim tokovima metodike tehničke kulture u razrednoj nastavi,

posmatranjem i razvojem sposobnosti razmišljanja u nastavi nauke i tehnike, istraživanjem i modeliranjem u

oblasti didaktike u nauci i tehnici.

Ishod kolegija:

Osposobljenost studenata za analizu sposobnosti razmišljanja u nastavi nauke i tehnike, primjenu

informacijsko-komunikacijske tehnologije, osmišljavanje i kreiranje projektnih školskih radova, modeliranje i

sistem razmišljanja u didaktici nauke i tehnike, te za dalje samostalno prikupljanje saznanja o savremenim

didaktičkim elementima u nastavi nauke i tehnike.

Sadržaj kolegija

• Teorijsko utemeljenje metodike tehničke kulture i njen značaj na razini razredne nastave u

savremenim uvjetima tehničkog progresa.

• Posmatranje u nastavi nauke i tehnike.

• Razvoj sposobnosti razmišljanja u nastavi nauke i tehnike.

• Razvoj kreativnosti u nastavi nauke i tehnike.

• Informacijsko-komunikacijska tehnologija u nastavi nauke i tehnike.

• Projektni školski rad u nauci i tehnici.

• Modeliranje u didaktici nauke i tehnike.

Literatura

1. Bognar L.: Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.

2. Kyriacu, C.: Temeljna nastavna umijeća, Educa, Zagreb, 2001.

3. Pintrich, P.R., Schunk, D.H.: Motivation in education: Theory, research and application,

Englewood Clifs, 1996.




114

Naziv kolegija: Istraživačka metodologija u nastavi tehničke kulture

Voditelj kolegija: prof.dr. Hazim Bašić


Broj ECTS bodova: 8




Cilj kolegija:

Upoznavanje studenata sa savremenim metodološkim pristupom naučno-tehnološkom istraživanju.

Ishod kolegija:

Osposobljenost studenata za primjenu postupaka u naučnotehnološkom istraživanju.

Sadržaj kolegija

- Kratka historija naučno-tehnološkog razvoja.

- Tehnološka budućnost.

- Savremeni metodološki pristup naučno-tehnološkom istraživanju.

- Metode i tehnike prikupljanja i obrade podataka.

- E-izvori za NIR.

- Postupci istraživanja, predstavljanje idejnog i izvedbenog projekta istraživanja.

- Izbor područja naučne analize.

- Postavljanje hipoteze, identifikacije, klasifikacije i operacionalizacije varijabli, određivanje skice

istraživanja, laboratorijske aktivnosti; sređivanje, obrada i interpretacija podataka.

- Razlike u pisanju naučnog izvještaja, naučnog rada, magistarskog rada i doktorske disertacije.

Literatura

1. Berberović, Lj.(1997), Nauka i svijet, Sarajevo

2. Filipović, M.(2004), Metodologija znanosti i znanstvenog rada, Sarajevo

3. Šamić, M.(1987), "Kako nastaje naučno djelo-uvonenje u tehnike naučno-istraživačkog rada",

Sarajevo

4. Taboršak, D.(2007), Metodologija izrade znanstveno-istražiovačkog rada, Zagreb

5. Zelenika, R.(1990), Metodologija i tehnologija izrade znanstenog i stručnog djela, Rijeka




115

Naziv kolegija: Kreativnost nadarenih učenika u metodici tehničke kulture

Voditelj kolegija: prof.dr. Alija Karić


Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

Upoznavanje studenata s teorijskim znanjem o suštini kreativnosti i modernim definicijama

divergentnih i konvergentnih produkcija koje se ogledaju kao manifestacije ili potencijalne

mogućnosti. Prepoznavanje kreativnih procesa u svrhu osposobljavanja za analizu i njihovo

vrjednovanje.

Ishod kolegija:

Osposobljavanje studenata za definiranje, identifikaciju, kontrolu, razvoj i vrjednovanje rezultata

kreativnih pojedinaca, osmišljavanje odgovarajućih projektnih zadataka i radova u cilju razvoja u

području kreativnosti nadarenih učenika na razini ostvarivanja kreativnih rješenja tehničkih i

tehnoloških problema.

Sadržaj kolegija

• Osnovne definicije kreativnosti kao generičke suštine ljudskog bića.

• Osnovne definicije o divergentnim i konvergentnim produkcijama koje se ogledaju u procesu i

proizvodu u tehnici i tehnologiji.

• Prepoznavanje, kontrola, registracija, nadzor, razvoj i vrjednovanje rezultata kreativne osobe.

• Projektni rad kao mogućnost za razvoj univerzalne i parcijalne nadarenosti / talenata kod učenika.

• Opći i posebni kriteriji za određivanje kreativnih mentalnih činova.

• Analiza metoda i postupaka za kreativno rješenje tehničkih i tehnoloških problema.

• Važnost podržavanja nadarenosti i kreativnosti

Literatura

1. Čudina-Obradović M.: Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje, Školska knjiga,

Zagreb, 1990.

2. George D.: Obrazovanje darovitih, Educa, Zagreb, 2005.

3. Kvaščev R.: Psihologija stvaralaštva, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1981.




116

Naziv kolegija: STEM edukacioni modeli

Voditelj kolegija: prof.dr. Berko Zečević


Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

STEM (The Science, Technology, Engineering, and Mathematics) edukacion model ili Edukacioni

modeli u oblasti nauke, tehnologije, inženejringa i matematike predstavljaju novi koncept učenja kojem

je cilj: razumijevanje veze između teorije, promatranja i eksperimenta kroz aktivan angažman u sva tri

područja korištenjem različitih medija: Upoznavanje sa ovim edukacionim modelima proširuje se baza

znanja, zasnovana na najboljim praksama za integriranje različitih tehnologija u post-sekundarne

znanosti i inženjeringu obrazovanja, te, uz to, poboljšava sposobnost takve edukacije za „state of the

art“ istraživanja.

Ishod kolegija: Osposobljavanje studenata za sveobuhvatnu interakciju sa STEM modelima kojima se ostvaruje

aktivno učenje kombinirano sa eksperimentima i neposrednom vizuelizacijom tih eksperimenata.

Ovakvim innterktivnim radom u grupi stvaraju se uvjeti za potpuniju samostalnost u kasnijim

nepovezanih grupnim aktivnostima.

Sadržaj kolegija:

- Težište STEM edukacionih modela, usmjereno na vitalne naučne, tehnološke i inženjerske

oblasti značajne za državu Bosnu i Hercegovinu.

- Koncept STEM edukacije

- Karakteristični modeli u sistemu STEM edukacije

- LEGO MINDSTORMS sa EV3 intelegentnom kockom i senzorima

- Jednostavni i motorozirani mehanizmi

- Pneumatski sistemi

- Naučna edukaciona laboratorija za obnovljive izvore energije (sunčava energija i energija vetra,

gorive čelije)

Literatura

1. Ronald L. Carr: Integrating Engineering Design Challenges into Secondary STEM Education,

Utah State University, 2011.

2. Anthony P. Carnevale, Nicole Smith and Michelle Melton: STEM, Georgetown University

3. K-12 STEM Education Overview, Hanover Research, www.hanoverresearch.com

4. WeDo STEM Expansion Activity Pack,

http://www.legoeducation.us/eng/product/wedo_stem_expansion_activity_pack/2488

5. Elementary Engineering II Workbook,

http://www.legoeducation.us/eng/product/elementary_engineering_ii_workbook/1337

117

6. LEGO Education Webinar Information &

Schedule,http://www.legoeducation.us/eng/misc/LEGOEducationWebinarInformationandSchedu

le.cfm

7. Pneumatics Activity Pack,

http://www.legoeducation.us/eng/product/pneumatics_activity_pack/1584

8. EV3 Design Engineering Projects,

http://www.legoeducation.us/eng/product/ev3_design_engineering_projects/2565

9. Rob Widger: NXT Quick Start Guide, 2007 The LEGO Group.

10. John Gavlik: Horizon Renewable Energy Education Experiment Manual, 2010 by Horizon Fuel

Cell Technologies.




Naziv kolegija: Moderne metode mjerenja u tehnici

Voditelj kolegija: prof.dr. Hazim Bašić


Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

Upoznavanje studenata sa modernim metodama mjerenja u tehnici.

Ishod kolegija: Osposobljenost studenata za primjenu modernih saznanja u mjernoj tehnici.

Sadržaj kolegija

Uvod u mjernu tehniku. Međunarodne metrološke organizacije. Metodi mjerenja. Mjerne greške i

mjerna nesigurnost. Mehaničke karakteristike mjernih sistema. Mjerenje neelektričnih velična

električnim putem. Senzori: elektromagnetni, piezoelektrični, kapacitivni, otpornički. Mjerenje

geometrijskih parametara. Mjerenje sile, naprezanja i deformacija primjenom mjernih traka. Principi

mjerenja pritiska. Elastični pretvarači za mjerenje pritska. Principi mjerenja temperature. Ekspanzioni

senzori temperature. Termoparovi. Otpornički senzori temperature. Termistori. Obrada reultata

mjerenja. Deskriptivna statistika. Teorijske distribucije frekvencija (Gaussova i Studentova). Uzorak i

njegovi statistički parametri. Vrste, postavke i provjere statističkih hipoteza. Regresiona i korelaciona

analiza

118

Literatura

1. H. Bašić, Mjerenja u mašinstvu, Mašinski fakultet Sarajevo, 2008.

E. Seferović, H. Bašić, Osnovi metrologije i obrade rezultata mjerenja, Mašinski fakultet Sarajevo,

2005.

M. Popović, Senzori i mjerenja, Svjetlost, Sarajevo, 1992.

R. B. Northrop, Introduction to Instrumentation and Measurement, CRC Press, N. York, 1997.

Pavlić, I., Statistička teorija i primjena, Tehnička knjiga, Zagreb, 1970.




E7 - Metodika tjelesne kulture

Naziv kolegija: Teorijske osnove metodike tjelesne kulture

Voditelj kolegija: prof.dr. Ifet Mahmutović


Broj ECTS bodova: 8




Cilj kolegija:

Upoznavanje teorijskih osnova metdoike tjelesne kulture u okviru supstratne znanosti Kineziologije.

Ishod kolegija: Osposobljavanje za provedbu znanstvenih istraživanja u području metodike tjelesne kulture u

predškolskom i mlađem školskom dobu u cilju vrednovanja odgojno-obrazovnog procesa u odnosu na

moguće i potrebne učinke tjelesne i zdravstvene kulture, te stjecanje informacija o modeliranju

postupaka u metodici tjelesne kulture. Osposobljenost za projektiranje znanstvenih radova iz područja

metodike tjelesne i zdravstvene kulture

119

Sadržaj kolegija

- teorijski aspekti metodike tjelesne kulture,

- odnos kineziologije kao supstratne znanosti i metodike tjelesne kulture,

- primjena kineziologijskih spoznaja u području tjelesne kulture,

- znanstveno utemeljenje čimbenika procesa vježbanja u području odgoja i obrazovanja,

- temeljne odrednice odgojno – obrazovnog procesa, nastavnog procesa, procesa tjelesnog vježbanja,

- teorijski pristup nastavnim, vannastavnim i vanškolskim organizacijskim oblicima rada,

- metodički aspekti tjelesne kulture u funkciji zdravlja, slobodnog vremena, sporta i pripreme

učenika za urgentne situacije,

- metodika tjelesne kulture i ekologija

- epistemološke osnove metodike tjelesne kulture

- otvoreni epistemološki problemi u metodici tjelesne kulture

- temeljne odrednice programiranja

- teorijski pristup metodičkim organizacijskim oblicima rada

- teorijske odrednice praćenja i vrednovanja učinaka rada.

- metodološko ustrojstvo opće metodike

- oblikovanje metodičko-znanstvenog diskursa

- odnos teorijske i primijenjene metodike

Literatura

1. Findak, V. (2000). Nova tehnička i tehnološka dostignuća temelj uspješnog rada. Napredak –

časopis za pedagogijsku teoriji i praksu, 141(3):386-398. Zagreb

2. Findak, V. (2003). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Školskaknjiga. Zagreb

3. Findak, V., M. Mraković (2003). Metode rada u području edukacije, sporta i sportske rekracije.

U: Delija K. (ur.) Zbornik radova, 12. ljetna škola kineziologa RH «Metode rada u području

edukacije, sporta i sportske rekreacije», 17.-21. lipnja, str. 12-20. Rovinj

4. Findak, V., Prskalo, I. (2011). Kinesiological prevention – an important factor in the integrative

power of kinesiology. U: 6th International Scientific Conference on Kinesiology (Ed. Dragan

Milanović, Goran Sporiš). Zagreb, Faculty of Kinesiology.

5. Findak, V. (1997). Programiranje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Zagreb, Školske novine.

6. Findak, V. I. Prskalo (2004) Kineziološki leksikon za učitelje. Visoka učiteljska škola Petrinja,

Petrinja.




Naziv kolegija: Edukacija u području tjelesne kulture predškolske i mlađe školske dobi

Voditelj kolegija: prof.dr. Muriz Hadžikadunić i doc.dr. Indira Mahmutović


Broj ECTS bodova: 8



http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=525108


120


Cilj kolegija:

Upoznavanje s dostignućima istraživanja relevantnih zakonitosti u izboru modaliteta rada, planiranja,

programiranja, modeliranja, realiziranja i kontrole procesa vježbanja u predškolskoj i mlađoj školskoj

dobi.

Ishod kolegija: Osposobljenost za pronalaženje i prepoznavanje najrelevantnijih zakonitosti u izboru modaliteta rada u

predškolskoj i mlađoj školskoj dobi, samostalno planiranje, programiranje, modeliranje i realizaciju

procesa vježbanja u predškolskoj i mlađoj školskoj dobi, te provedbu istraživanja na ovoj populaciji.

Sadržaj kolegija

- Odgojno-obrazovni aspekti savremene edukacije u području tjelesne kulture na razini predškolske i

mlađe školske dobi

- Modaliteti rada u predškolskoj i mlađoj školskoj dobi.

- Metodički organizacijski oblici rada u funkciji optimalizacije nastavnog procesa.

- Metode rada u radu s djecom predškolske dobi te učenicima mlađe školske dobi.

- Metodološke značajke u istraživanju djece predškolske dobi i učenika mlađe školske dobi.

Literatura

1. Prskalo, I., Findak, V., Babin, J. (2003), Uspješnost metoda učenja u nastavi tjelesne i

zdravstvene kulture mlađe školske dobi. Napredak, 44 (4): 486-493.

2. Horvat, V.,, Mišigoj-Duraković, Prskalo, I. (2009), Body Size and Body Composition

Change Trends in Preschool Children over a Period of Five Years. Collegium

Antropologicum, 28 (1), 223-233.

3. Babin, J., Bavčević, T., Prskalo, I. (2010), Comparative analysis of the specially

programmed kinesiological activity on motor area structural changes of male pupils

aged 6 to 8. Odgojne znanosti. 12 (1) 79-96.

4. Tomac, Z., Šumanović, M, Prskalo, I. (2012), Morphological Characteristics and

Obesity Indicators in Primary School Children in Slavonija: Cross-Sectional Study.

Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje 14 (3) 657-680.

5. Bavčević, T., Babin, J., Prskalo, I. (2006), Complex group organizational forms – an

optimizing factor in Physical education instruction. Kinesiology. 38 (2006) 1, 28-39.

6. Findak, V., Prskalo, I., Pejčić, A. (2003), Additional exercise as an efficiency factor in

physical education lessons. Kinesiology. 35 (2): 143-154.








121

Naziv kolegija: Istraživanja u razrednoj nastavi tjelesne kulture

Voditelj kolegija: prof.dr. Elvir Kazazović


Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

Upoznavanje s pravcima istraživanja i postignućima u istraživanju fenomena vezanih za kineziološku

edukaciju s posebnim osvrtom na metodiku tjelesne kulture predškolske i mlađe školske dobi..

Ishod kolegija: Osposobljavanje za provedbu znanstvenih istraživanja u području tjelesne kulture u predškolskom i

mlađem školskom dobu te kritički osvrt na empirijske rezultate dobivene na ovoj populaciji s posebnim

osvrtom na poštovanje etičkih načela u istraživanju na maloljetničkoj populaciji. Razumijevanje logikr

znanstvenoistraživačkog rada u području istraživanja u razrednoj nastavi metodike tjelesne kulture.

Osposobljenost za znanstvena istraživanja u razrednoj nastavi metodike tjelesne kulture, planiranje,

,provođenje i istraživački proces u navedenom području.

Sadržaj kolegija

- Istraživanja u području metodike tjelesne kulture u radu sa djecom mlađe predškolske dobi,

djecom srednje predškolske dobi i djecom starije predškolske dobi, osnovnih škola (učenika

mlađe školske dobi i učenika srednje školske dobi)

- Istraživanja u metodici tjelesne kulture, vezana uz osnovne i diferencirane programe,

programske sadržaje, organizacijske oblike rada ( nastavne, vannastavne i izvanškolske), metode

rada i metodičke postupke, sadržaj provjeravanja i ocjenjivanja, programiranja i kontrolu

transformacijskih procesa u metodici tjelesne kulture

Literatura

1. Mišigoj-Duraković , M., R. Medved, Z. Duraković, (1999), Utjecaj tjelesnog vježbanja i športa

na rast, sazrijevanje i zdravstvene navike u mladenačkoj dobi. U zborniku: IV konferencije o

sportu Alpe – Jadran, Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, str. 88-96.

2. Mraković,M., V. Findak, (1997), Razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti učenika

osnovnih i srednjih škola. Napredak - časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, Zagreb, 138(2):

160-166.

3. Prskalo, I., V. Findak, J. Babin (2003), Uspješnost metoda učenja u nastavi tjelesne i zdravstvene

kulture, Napredak – časopis za pedagogijsku teoriju i praksu. Zagreb. Vol.144, br. 4, str. 486-

493.

4. Findak, V., Prskalo, I., Pejčić, A. (2003), Additional exercise as an efficiency factor in physical

122

education lessons. Kinesiology. 35 (2): 143-154.

5. Babin, J., Katić, R., Ropac, D., & Bonacin, D. (2001), Effect of specially programmedphysical

and healt education on motor fitness of seven-year old school children. Coll Antropol, 25(1),

153-165.

6. Katić, R., Pejčić, A., Babin, J. (2004), Integration of aerobic power into the

morphologicalmotorsystem in children aged 7-11 years. Collegium. Antropologicum.

(Supplement 2): 358- 366.




Naziv kolegija: Praćenje i vrjednovanje rada u razrednoj nastavi tjelesne kulture

Voditelj kolegija: prof.dr. Sait Kačapor i doc.dr. Elvira Nikšić


Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

Upoznavanje s teorijskim i praktičnim osnovama vrjednovanja rada u razrednoj nastavi tjelesne

kulture.

Ishod kolegija: Teorijska i praktična osposobljenost u području praćenja i vrjednovanja te dijagnostike i prognoze

stanja u razrednoj nastavi tjelesne kulture.

Sadržaj kolegija

- Teorijske odrednice praćenja i provjeravanja ostvarenih postignuća u razrednoj nastavi tjelesne

kulture

- Vrjednovanje rada u razrednoj nastavi tjelesne kulture

- Teorijske i praktične odrednice ocjenjivanja

- Dijagnoza i prognoza stanja

- Programiranje procesa vježbanja

- Vrjednovanje učinaka rada

Literatura

1. Findak, V. (1997), Programiranje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Zagreb, Školske novine.

2. V. Horvat, Prskalo I, Neljak B. (2006), Hrvatski nacionalni obrazovni standard za tjelesnu i

123

zdravstvenu kulturu. Metodika, 12 (7), 123-132

3. Prskalo, I., Lovreković, A., Šerbetar, I. (2006), Praćenje motoričkih sposobnosti i

kineziometrijski uvjeti. U: Zbornik radova "15. ljetna škola kineziologa Republike Hrvatske"

(ur V. Findak) pp: 223-227. Rovinj, Hrvatski kineziološki savez.

4. Prskalo, I., Lorger, M., Šimović, V. jr., (2010), Individualization at different levels of

educational work. U: The 4th International Conference on Advances and System Research

(€CNSI) – 4th Special Focus Symposium on Kinesiological Education – Individualizing

Instruction in Kinesiological Education (Ed. Ivan Prskalo, Janko Strel, Vladimir Findak) pp

29-37. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

5. Prskalo, I.,; Babin, J. (2010),. Individualizacija rada u području edukacije U: Zbornik radova

"19. ljetna škola kineziologa Republike Hrvatske" (ur. V. Findak) pp 22 - 35. Poreč : Hrvatski

kineziološki savez.

6. Prskalo, I.; Horvat, V.; Runjić, K.; Mraković, S.; Bokor I.(2007),Changes in Morphological

Characteristics in Girls and Boys of Early Primary School Age // CONFERENCE

PROCEEDINGS of the 1st Special Focus Symposium on Kinesiological Education in Pre

School and Primary Education / Prskalo, Ivan ; Strel, Janko ; Findak, Vladimir (ur.).

Zagreb : Učiteljski fakultet u Zagreb, 2007. 89-94




Naziv kolegija: Kurikulum tjelesne kulture u Evropskoj uniji i svijetu

Voditelj kolegija: prof.dr. Izet Rađo


Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

Upoznavanje s kurikularnim rješenjima u području tjelesne kulture u Europskoj uniji i svijetu.

Ishod kolegija:

Osposobljavanje za kritičku analizu stanja u području tjelesne kulture u Europskoj uniji i svijetu.





124

Sadržaj kolegija

- Kurikulumi tjelesne zdravstvene kulture u zemljama okružja

- Kurikulumi tjelesne zdravstvene kulture u Europskoj uniji

- Kurikulumi tjelesne zdravstvene kulture u svijetu

- Karakteristike tjelesne kulture u zemljama Europske unije i u svijetu

Literatura

1. Ružić, E., Badrić, M., Prskalo, I. (2008), Stanje i razlike u kurikulumi nastave tjelesne i zdravstvene

klulture u nekim europskim zemljama. Napredak 149 (2008) 4; 442-459

2. Prskalo, I., Findak, V., Neljak, B. (2007), Educating future preschool and primary school teachers to

teach physical education - Bologna process in Croatia. Kinesiology, 39 (2) 171-183.

3. Badrić, M., Barić, A., Ružić, E. (2008), Differences in defining the main aims of physical education

in some European countries. 2nd International Conference on Advanced and Systematic Research

Kinesiological education - the answer of the contemporary school: collected papers of the 2nd

Special Focus Symposium Kinesiological education - the answer of the contemporary school,

Prskalo, I; Findak, V; Strel, J. (ur.). Zagreb: The European Center for Advanced and Systematic

Research, 134-142.




125

Peti semestar

Zajednički - obavezni i izborni kolegiji za sve module2.


sati

ECTS Status

kolegija

Izbor, izrada i odbrana prvog

naučnog rada

Izabrani mentor 20 8 Obavezni

Akademsko pisanje Prof. dr. Milenko

Kundačina

20 8 Obavezni

Konstruisanje instrumenata za

pedagoška istraživanja

Prof. dr. Sait

Kačapor

20 8 Obavezni

Interpretacija i grafičko

prikazivanje rezultata

istraživanja

Prof. dr. Dževad

Termiz

10 6 Izborni

Kvantitativne metode

istraživanja

Prof. dr. Jasna

Bajraktarević

10 6 Izborni

Kvalitativne metode istraživanja Prof. dr. Jasna

Bajraktarević

10 6 Izborni

UKUPNO - 70 30 -

Uvjeti za upis semestra: Položeni ispiti: Metodologija istraživanja odgoja i obrazovanja,

Metodologija metodike i dva obavezna kolegija

Način provjere znanja: Odbrana prvog naučnog rada pred izabranim mentorom i odbrana

seminarskih radova iz dva obavezna i jednog izbornog kolegija

Tipovi kolegija: Predavanja, seminarski rad i konsultacije

2 Kandidati biraju naučni rad iz programa modula koji su imali u toku četvrtog semstra.

126

Nastavni programi petog semestra3

Naziv kolegija: Izbor, izrada i odbrana prvog naučnog rada

Voditelj kolegija: izabrani mentor


Broj ECTS bodova: 8




Cilj kolegija:

Uvođenje kandidata u samostalnu obradu stručnih (naučnih) radova.

Ishod kolegija:

Po okončanju ovog projekta kandidati će biti osposobljeni za izradu ovakvih i sličnih radova.

Sadržaj kolegija:

Mentorsko vodstvo u skladu sa metodologijom naučnog rada i akademskim pisanjem.

Literatura:

Literatura iz oblasti metodologije naučno-istraživačkog rada.

Relevantna literatura u području odabrane teme.

Uvjeti za upis V semestra: Položeni ispiti Metodologija istraživanja odgoja i obrazovanja,


Način provjere znanja: Odbrana prvog naučnog rada pred izabranim mentorom i odbrana

seminarskih radova iz dva obavezna i jednog izbornog kolegija

Naziv kolegija: Konstruiranje instrumenata za pedagoška istraživanja



Broj ECTS bodova: 8




Cilj kolegija:

3 Nastavni program Akademsko pisanje priložen je u popisu Nastavnih programa prvog, drugog i trećeg semestra pod

brojem 10.

127

Upoznavanje studenata sa konstruiranjem instrumenata za pedagoška istraživanja.

Ishod kolegija:

Osposobljavanje doktorskih kandidata za samostalno konstruiranje instrumenata u području

pedagoških istraživanja.

Sadržaj kolegija

Teorijska nastava: Odabir oblasti, polja i tema za pedagoško istraživanje. Uočavanje problema

istraživanja. Definiranje predmeta istraživanja, cilja i zadataka istraživanja. Definiranje polaznih

hipoteza. Određivanje populacije istraživanja. Odabir adekvatnog uzorka istraživanja. Razlikovanje

zavisnih i nezavisnih varijabli istraživanja. Izbor metoda, tehnika i instrumenata istraživanja.

Izrada instrumenata istraživanja: protokoli sistematskog neeksperimentalnog istraživanja, upitnici,

testovi, skale procjene (različitih tipova), instrumenti za sociometrijska istraživanja, instrumenti za

rad u radionicama, fokus grupama, debatama, diskusijama, za pisanje eseja, izjava, opisa, izvještaja,

saopćenja, referata, prikaza, žalbi, za konstruisanje eksperimentalnog istraživanja, za ex-post-facto

istraživanje.

Vežbe: Izrada svih vrsta instrumenata za pedagoška istraživanja.

Literatura

Modeli instrumenata koje je objavilo Američko udruženje za istraživanje u obrazovanju, (Američko

udruženje psihologa),

Nacionalno vijeće za mjerenje u obrazovanju. (1992). Standardi za pedagoško i psihološko

testiranje. Zagreb: Educa.

Bognar, B. (2006). Kako procijeniti kvalitetu akcijskog istraživanja. Metodički ogledi, 13(1), 49-68.

Cohen, L., Manion, L. (2007). Metode istraživanja u obrazovanju. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Mužić, V. (1999). Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb:

Educa.

Petz, B. (1985). Osnovne statističke metode za nematematičare. Zagreb: Liber.

Program SPSS



Način provjere znanja: Odbrana seminarskog rada

128

Naziv kolegija: Interpretacija i grafičko prikazivanje rezultata istraživanja

Voditelj kolegija: prof.dr. Dževad Termiz


Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

Osposobiti studente za sređivanje i obradu podataka pribavljenih naučnim empirijskim istraživanjem,

tumačenje rezultata i izvođenje zaključaka.

Osposobiti studente za samostalnu upotrebu IBM SPSS-a (unos, obrada, analiza i interpretacija

podataka pribavljenih raznim metodama pribavljanja podataka).

Ishod kolegija:

Studenti će moći:

- sagledati odnos projekta naučnog istraživanja kao naučne i metodološko-metodske osnove

realizacije empirijskog naučnog istraživanja i izvještaja o rezultatima istraživanja koji se zasniva na

pribavljenim, sređenim i obrađenim podacima i zaključivanja na osnovu njih.

Od specifičnih kompetencija, očekuje se da će studenti:

- samostalno uraditi projekt istraživanja koji obuhvata i plan sadržaja i obrade podataka;

- razumijeti i shvatiti proces naučnog istraživanja, pravilno shvatiti i tumačiti značenje i značaj

pribavljenih podataka naučnim istraživanjem, sređivanje i obradu podataka (što zahtijeva poznavanje

i primjenu odgovarajućih statističkih tehnika) i zaključivanje – provjera hipoteza i statističke

operacije s postupcima

Sadržaj kolegija:

Problemi mjerenja u naučnim istraživanjima, mjerenje tokom realizacije istraživanja, izrade skala,

skale u savremenim istraživanjima;

Podaci-vrste i tipovi podataka, kontrola podataka, klasifikacija (obilježja) podataka i šifriranje

podataka, ukrštanje podataka, tabeliranje – vrste i tipovi tabela i iskazivanje podataka (verbalno,

numeričko, grafičko i kombinovano);

Ocjena podataka, izbor analitičkih (i statističkih) tehnika, testiranje hipoteza i zaključivanje na

osnovu podataka.

Literatura:

129

1. Termiz, Dž. (2009.) Metodologija društvenih nauka, drugo dopunjeno i prošireno izdanje, “Grafit”,

Lukavac.

2. Termiz, Dž. (2006.) Statističke tehnike i postupci u politikološkim istraživanjima, “Grafit”

Lukavac.

3. Petz, B. (2007.) Osnovne statističke metode za nematematičare (bilo koje izdanje), Jastrebarsko,

Naklada Slap.

4. Stojak, R; Mijanović, M; Suljević, F. (1981), Izbor osnovnih statističkih metoda, II izdanje,

Fakultet za fizičku kulturu, Sarajevo.

5.Termiz, Dž.; Milosavljević, S. (2000.), Praktikum iz metodologije politikologije, Sarajevo.

6. Field, A. (2009.) Discovering Statistics Using SPSS Third Edition Publications Ltd Series:

Introducing Statistical Methodes series.




Naziv kolegija: Kvantitativne metode istraživanja



Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

Kvantitativne metode istraživanja pružaju podatke koji se mogu izraziti kao brojevi, odakle i naziv

kvantitativna istraživanja. Obzirom da su podaci izraženi u numeričkim formama mogu se primijeniti

statistički testovi/analize u analizama podataka. Kvantitativna istraživanja su proučavanja odabranog

predmeta, baziranog na teoriji koja se testira, mjeri se brojevima i analizira koristeći statističke

tehnike. Osnovni cilj kvantitativnih istraživačkih metoda je određivanje mogučnosti generalizacije

teorije kao istinite. Fokusirane su na prebrojavanju i klasificiranju pojava i kosntrukciji statistički

modela u objašnjenju uočenog. Koriste se i kao eksplorativne i konfirmatorne tehnike i prirodnim i

vještačkim uvjetima. Najčešće se primjenjuje u kasnijim fazama istraživačkog projekta. Kvantitativne

istraživačke metode koriste alate kao što su upitnici, ankete, testovi, skale te oprema za mjerenje kako

bi se prikupili mjerljivi numerički podaci.

130

Ishod kolegija:

Rezultati se najčešće prezentiraju kroz tabele i grafikone na kojima se mogu pronaći statsitički

parametri koji opisuju postavljenu teoriju.

U kvantitativnim istraživanjima Istražival se trudi da ostane objektivan u odnosu na predmet

istraživanja, tražeći precizne mjere i analizirajući aspekte predmeta istraživanja kako bi odgovorio na

postavljene hipoteze.

Sadržaj kolegija:

1. Eksperimet

Osnovna karakteristika eksperimenta je slučajno razmještanje ispitanika u eksperimentalnim uvjetima

i korištenje eksperimentalnih kontrola. Efekti korištenja eksperimentalnih kontrola se proučavaju na

određenoj zavisnoj varijabli ili više njih.

2. Kvazi-eksperimenti

Kvazi-ekpserimentalne studije dijele skoro ista obilježja kao i eksperimentalne studije osim

razmještanja ispitanika u različite eksperimentalne uvjete. Eksperimentalni uvjeti najčešće nisu

provocirani od strane eksperimentatora nego dio prirode.

3. Anketno istraživanje

Anketno istraživanje uključuju transverzalne i longitudinalne metode prikupljanja podataka koristeći

se anketama ili intervjuima sa namjerom procjene karakteristika veće populacije od interesa na

osnovu manjeg uzorka iz te populacije.

Literatura:

1. Creswell, J. (1994). Research design: Qualitative and quantitative approaches. London: Sage.

2. Goodwin, C.J. (1995). Research in psychology: methods and design. New York: Wiley.

3. Fajgelj, S. (2005). Metode istraživanja ponašanja. Centar za primjenjenu psihologiju.

Beograd, 269-275.

4. Howitt, D. i Cramer, D. (2011). Introduction to Research Methods in Psychology. Essex,

Pearson Education Limited.

5. Shaughnessy, J.J., Zechmeister, E.B. i Zechmeister, J.S. (2011). Research Methods in

Psychology. New York. McGraw-Hill.




131

Naziv kolegija: Kvalitativne metode istraživanja



Broj ECTS bodova: 6




Cilj kolegija:

Kvalitativna istraživanja su fokusirana na prikupljanje podataka koji predstavljaju jezičke opise

pojava. Prikupljeni podaci opisuju kvalitete ili karakteristike ispitivane pojave. Kvalitativni podaci

mogu pružiti uvid u detalje ljudskog ponašanja, emocija, osobina ličnosti koje kvantitativne metode

ne mogu. Osnovni cilj kvalitativnih istraživanja je osiguranje kompletnog i detaljnog opisa predmeta

istraživanja iz perspektiva više izvora. Najčešće se koristi kao eksplorativna tehnika, u prirodnim

uvjetima gradeći kompleksne i cjelovite prikaze predmeta koji se istražuje. Primjenjuje se u ranijim

fazama istraživačkog projekta dok su u kasnijim fazama preeporučuju kvantitativne metode.Istraživač

je osnovni instrument za prikupljanje podataka u kvalitativnim istraživanjima. Istraživač koristi razne

strategije prikupljanja podataka, u ovisnosti od istraživačkog pristupa. Mogu se koristiti individualni

dubinski intervjui, strukturirani i nestruktirirani intervju, fokus grupe, opisi, analize sadržaja i

dokumentacije, opservacija učesnika ili proučavanje arhive.

Ishod kolegija:

Omogućiti polaznicima usavršavanje sposobnosti koje se odnose na istraživanja u području odgoja i

obrazovanja te upoznavanje osnovnih tehnika intelektualnog rada koje su potrebne za izradu

kvalitetnog završnog pisanog rada.

Osposobljavanje studenata za rad na poboljšanju kompetencija planiranja, pripreme i provođenja

empirijskih istraživanja te kriterija za kategoriziranje i pisanje naučnih radova

Sadržaj kolegija:

Znanstveni i neznanstveni pristupi znanju. Teorijske paradigme. Strategije istraživanja. Ulogateorije u

znanosti. Etička pitanja u provođenju istraživanja. Planiranje i provedba istraživanja.Deskriptivna

istraživanja. Eksperimentalna istraživanja. Akcijska istraživanja. Nacrti istraživanja (eksperimentalni

nacrt). Teorija uzoraka. Vrste uzoraka. Metode prikupljanja podataka (Intervju, anketa, sudjelujuće

promatranje, sustavno promatranje, studij slučaja, analiza sadržaja). Metode statističke obrade

podataka. Kvalitativna analiza empirijskog materijala. Multivarijantne metode obrade podataka

(faktorska analiza, regresijska analiza, kanonička korelacijska analiza, analiza varijance,

diskriminacijska analiza). Upoznavanje osnova korištenja računala za statističku obradu. Naučne baze i

pretraživanje na Internetu. Etička pitanja u naučnim istraživanjima. Pisanje naučnog izvještaja i

132

doktorskog rada.

1. Studije slučaja

U studijama slučaja istraživač istražuje jedan entitet ili fenomen u ograničenom vremenu ili u sklopu

određenih aktivnosti (program, događaj, institucija, društvena grupa) te prikuplja detaljne informacije

kroz raznolike procedure za prikupljanje podataka kroz određeni vremenski period. Studija slučaja je

opis individualnog iskustva i/ili ponašanja procjenjen od strane vanjskog promatrača.

2. Etnografske studije

U etnografskim studijama istraživač proučava grupe u prirodnom okruženju kroz određeni vremenski

period. Grupa dijeli barem jedan zajednički faktor: društveno iskustvo, lokaciju, društvene

karakteristike koje mogu biti pripadanje grupi koje su iskusile seksualno zlostavljanje u sigurnim

kućama, djeca u hraniteljskim porodicama i sl.

3. Fenomenološke studije

U fenomenološkim studijama ljudsko iskustvo se proučava kroz detaljne opise ljudi koji su dio

istraživanja kako bi se razumjeli životni uvjeti proučavanih subjekata. Ova vrsta istrživanja

podrazumjeva intenzivno proučavanje male grupe ljudi kroz duži vremenski period.

Literatura:

1. Creswell, J. (1994). Research design: Qualitative and quantitative approaches. London: Sage.

2. Denzin, N.K. & Lincoln, Y.S. (1994). Handbook of qualitative research. Newbury Park, CA:

Sage.

3. Fajgelj, S. (2005). Metode istraživanja ponašanja. Beograd: Centar za primjenjenu

psihologiju, 269-275.

4. Feldman, M. (1995). Strategies For Interpreting Qualitative Data. Thousand Oaks, CA: Sage.

5. Goodwin, C.J. (1995). Research in psychology: methods and design. New York: Wiley.

6. Howitt, D. i Cramer, D. (2011). Introduction to Research Methods in Psychology. Essex,

Pearson Education Limited.

7. Miles, M. B., & Huberman, A. M. (1984). Qualitative data analysis: A sourcebook of new

methods. Beverly Hills, CA: Sage.

8. Patton, M. Q. (1980). Qualitative evaluation methods. Beverly Hills, CA: Sage.

9. Halmi, A. (2005), Strategije kvalitativnih istraživanja u primijenjenim društvenim znanostima.

Jastrebarsko: Naklada Slap.

10. Mejovšek, M. (2003), Uvod u metode znanstvenog istraživanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

11. Mužić, V. (1982), Metodologija pedagoškog istraživanja. Sarajevo: Svjetlost.

12. Andrilović, V. (1991), Metode i tehnike istraživanja u psihologiji odgoja i obrazovanja.

Zagreb: Školska knjiga.

13. Gačić, M. (2001), Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova. Zagreb: MUPRH.

14. Petz, B. (1985), Osnove statističke metode za nematematičare. Zagreb: Liber.

15. Vujević, M. (2002), Uvođenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti.

133

Zagreb:Školska knjiga.




Šesti semestar

Zajednički - obavezni i izborni kolegiji za sve module 4


sati

ECTS Status

kolegija

Izbor, izrada i odbrana drugog

naučnog rada

Odabrani mentor 20 8 Obavezni

Projekat doktorske disertacije Odabrani mentor 20 8 Obavezni

Obrada i odbrana doktorske

disertacije

Odabrani mentor 30 14 Obavezni

UKUPNO - 70 30 -

Uvjeti za upis semestra: Položeni ispiti: jedan obavezni kolegij, jedan izborni kolegij i

odbranjen prvi naučni rad

Način provjere znanja: Odbrana drugog naučnog rada i odbrana doktorske disertacije u skladu

sa utvrđenim postupkom i uvjetima ocjene i odbrane doktorskog rada

Tipovi kolegija: Kontinuirani individulani naučnoistraživački rad sa mentorom.

Nastavni programi šestog semestra

Naziv kolegija: Izbor, izrada i odbrana drugog naučnog rada

Voditelj kolegija: odabrani mentor


Broj ECTS bodova: 8



Tipovi kolegija: kontinuirani individulani naučnoistraživački rad sa mentorom

Cilj kolegija:

4 Kandidati biraju naučni rad i doktorsku disertaciju iz programa modula koji su imali u toku četvrtog semstra.

134

Osposobljavanje kandidata za samostalni naučni rad.

Ishod kolegija:

Po okončanju ovog projekta kandidati će biti osposobljeni za izbor i obradu doktorske

diseratcije.

Sadržaj kolegija:

Mentorsko vođstvo u skladu sa metodologijom pedagoških istraživanja.

Literatura:

Metodološka literatura.

Relevantna literatura u skladu sa odabranom temom.

Uvjeti za upis VI semestra: Položeni ispiti: jedan obavezni kolegij, jedan izborni kolegij i


Način provjere znanja: Odbrana drugog naučnog rada

Naziv kolegija: Projekat doktorske disertacije



Broj ECTS bodova: 8




Cilj kolegija:

Upoznavanje doktorskih kandidata sa projektom izrade doktorske disertacije.

Ishod kolegija:

Osposobljavanje kandidata za samostalnu obradu i odbranu projekta istraživanja u odabranom

znanstvenom području.

Sadržaj kolegija

Teorijska nastava: Identifikacija područja istraživanja. Proučavanje relevantne literature u cilju

određivanja istraživačkog problema. Procjenjivanje značaja problema i određivanje radnog

naslova. Razrađivanje problema istraživanja. Postavljanje radnih hipoteza. Određivanje cilja

istraživanja. Dizajniranje projekta istraživanja. Izbor i popis polazne literature. Kompletiranje

neophodnih referenci. Pisanje konačnog teksta projekta: jasno, logički i koncizno postavljanje

problema, jasno određivanje hipoteza kako bi se mogle adekvatno testirati ili pružiti odgovor na

postavljena pitanja, utvrđivanje međuzavisnosti hipoteza i literature, izbor metoda, tehnika i

instrumenata istraživanja, izrada adekvatnih instrumenata istraživanja, baždarenje instrumenata

135

istraživanja, pravilan izbor populacije ili uzorka, utvrđivanje da li postoje etička ograničenja

prema ispitanicima, predviđanje mogućnosti provere varijabli, planiranje najboljih metoda i

tehnika analize podataka, izbor tehnika akademskog pisanja izvještaja, utvrđivanje stepena

originalnosti istraživanja. Priprema odbrane projekta istraživanja.

Odbrana projekta istraživanja pred tročlanom komisijom Nastavno-naučnog vijeća doktorskih

studija.

Literatura:

1. Malden H. Orgin of universities and academic degrees.

London: J. Taylor; 1935.

2. Silobrčić V. Kako sastaviti i objaviti znanstveno

djelo. Zagreb: JUMENA; 1989.

5. Igić R. Uputstva za pisanje doktorske disertacije

i magistarskog rada. Tuzla: Medicinski fakultet;

1991.

6. Bognar, B. (2006). Kako procijeniti kvalitetu akcijskog istraživanja. Metodički ogledi, 13(1),

49-68.

7. Cohen, L., Manion, L. (2007). Metode istraživanja u obrazovanju. Jastrebarsko: Naklada Slap.

8. Mužić, V. (1999). Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb:

Educa.

9. Petz, B. (1985). Osnovne statističke metode za nematematičare. Zagreb: Liber.

10. Patrick, D., (2007), Kako napisati disertaciju, zagreb: fakultet političkih znanosti.

11. lee Cuba, Jahn Cocking, (2003), Metodologija izrade naučnog teksta, Podgorica: CID.

12. Relevantna literatura potrebna za pripremu doktorske disertacije.



Način provjere znanja: Odbrana projekta doktorske disertacije

Obrada i odbrana doktorske disertacije

Naziv kolegija: Obrada i odbrana doktorske disertacije



Broj ECTS bodova: 14




Cilj kolegija:

Pružanje podrške i pomoći kandidatima u fazi obrade rada i odbrane doktorske disertacije.

136

Ishod kolegija:

Osposobljavanje kandidata za samostalan naučni rad.

Sadržaj kolegija:

Mentorsko vođstvo u skladu sa odabranom temom.

Literatura:

Relevantna literatura odabrana za izradu teze.



Način provjere znanja: Odbrana doktorske disertacije u skladu sa utvrđenim postupkom i

uvjetima ocjene i odbrane doktorskog rada