Pedagoska Voznja Prakticni Dio NE TREBA

PEDAGOGIJA METODIKA VONJE

Pedagoka vonja - 1 -____________________________________________________________________

PEDAGOKA VONJAPRAKTINI DIO

SADRAJ

UVOD...................................................................................................................... 2.

1. DIDAKTIKA UPUSTVA ZA REALIZACIJU TEMA IZ OBLASTI OBUKE

KANDIDATA IZ UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILOM ................................... 2.

2. PRIPREMANJE KANDIDATA ZA ISPIT .............................................................. 3.

2.1. Obrazovno vaspitni dijelovi u obuci motornim vozilom ................................ 3.

2.2. Odnos ispitivaa i kandidata ........................................................................ 4.

2.2.1. Obaveze ispitivaa prema kandidatu .................................................... 5.

2.2.2. Obaveze kandidata prema ispitivau .................................................... 6.

2.3. Kodeks dobrog vozaa ................................................................................ 6.

2.4. Kodeks dobrog ispitivaa ............................................................................ 6.

2.5. Radno mjesto ispitivaa............................................................................... 7.3. PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE KANDIDATA .......................................... 8.

3.1. Tekue provjeravanje i ocjenjivanje kvaliteta primjene steenih znamja

i vjetina ...................................................................................................... 8.

3.2. Zavrno ispitivanje i ocjenjivanje na kraju odreenih etapa ........................ 9. 3.3. Subjektivno i objektivno ocjenjivanje ........................................................... 9.

3.4. Greke ......................................................................................................... 8.

4. KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE KANDIDATA NA PRAKTINOM DIJELU

ISPITA ................................................................................................................. 9.

5. LITERATURA ...................................................................................................... 10. UVODMetodika obuke upravljanja motornim vozilom je jedan od predmeta osposobljavanja buduih instruktora obuke upravljanja motornim vozilom.

Nivo znanja, vjetina i navika mora biti takav da omogui brzo tano, sigurno i pouzdano obavljanje svih vozakih zadataka u razliitim uslovima. Zbog toga se posveuje posebna panja izboru efikasnih i racionalnih organizaciono-metodskih oblika obuke i upravljanja motornim vozilom.

Da bi se izabrale najbolje metode potrebno je predhodno utvrditi zakonitosti sticanja vozakih znanja, vjetina i navika pripreme izvoaa (instruktora) i rada vozaa.

Metodika obuke upravljanja motornim vozilom je izraena na osnovu plana i programa i opte prihvaenosti didaktiko-metodikih postupaka.

1. DIDAKTIKA UPUTSTVA ZA REALIZACIJU TEMA IZ OBLASTI OBUKE

KANDIDATA IZ UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILIMA

PITANJA ZA PEDAGOGIJU PRAKTINI DIO

1. Tema1: Upoznavanje kandidata za vozaa sa osnovnim ureajima,opremom, komandama i njihovim koritenjem (metodsko - didaktiki zahtjevi i problemi u realizaciji)

2. Tema 2: Polazak i zaustavljanje (organizacijska i metodska uputstva i demonstracija, provjera usvojenosti znanja)

3. Tema 3: Polazak i zaustavljanje prenosa (metodski problemi inajznaajniji elementi u obradi; demonstracija, provjera)

4. Tema 4: Kretanje vozilom unazad, odravanje i promjena pravca kretanja (organizacijsko-metodska uputstva za pripremu, obradu , demonstraciju i provjeru nivoa usvojenosti znanja)

5. Tema 5: Polazak i zaustavljanje na putu sa veim uzdunim nagibom (priprema i organizacijsko-metodska uputsva za savlaianje uspona i padova, realizacija, provjera)

6. Tema 6: Obilaenje i preticanje motornim vozilom (organizacijsko-metoska uputstva i priprema za obilaenje prepreka, preticanje i obilaenje motornih i drugih vozila; realizacija i utvrivanje nivoa usvojenosti znanja i navika)

7. Tema 7. Upravljanje motornim vozilom u uslovima intezivnog saobraaja (metodska priprema, razrada osnovnih elemenata, realizacija, evaluacija)

8.Tema 8: Saobraaj na raskrsnici (metodsko-didaktika priprema , razrada elemenata, realizacija, provjera)

9. Tema 9: Savlaivanje krivina (organizaciona i metodska priprema, uputstvo, realizacija, provjera znanja)

10. Tema 10: Vonja na otvorenom putupoveanom brzinom (organizacijska, metodskapriprema i uputstvo, realizacija, provjera)

11. Tema 11: Upravljanje motornim vozilom nou (organizacija i priprema, uvjebavanje elemenata, provjera)

12. Tema 12: Upravljanje motornim vozilom u nepovoljnim vremenskim , terenskim i drugim nepovoljnim uslovima (metodska priprema, razrada elemenata, obrada i provjera)

13 Tema 13: Parkiranje (organizacija, metodska priprema uputstva, realizacija zadataka, provjera)

14. Tema 14: Okretanje na putu (priprema metodoloke osnove, demonstracija, realizacija, provjera, : nain okretanja)

Didaktika uputstva za pripremu asa (podsjetnik)

TEMA 1; Upoznavanje kandidata za vozaa sa osnovnim ureajima, komandama i opremom vozila i njihovim koritenjem

Osnovni zadaci:

upoznavanje kandidata sa poloajem i karakteristikama osnovnih ureaja u motornom vozili

upoznavanje kandidata sa postupkom prilagoavanja sjedita vozaa u skladu sa ergonomskim zahtjevimaElementi za obradu:

1. Unutranji i vanjski ureaji i njihova kontrola

2. Komande (rune, none)

3. Ulazak i izlazak iz vozila

4. Radnje koje prethode vonji

5. Najee greke

Naroito posvetiti panju:

bezbjednom nainu otvaranja i zatvaranja vrata

poloaju tijela kandidata

podeavanje sjedita

poloaju ruku na upravljau

podeavanje ventilacije

rukovanje runim i nonim komandama

pravilnim dranjem ruice mjenjaa

podeavanju pojaseva

osmatranju kontrolnih instrumenata

TRAJANJE: 1 as

MJESTO: svaka povrina izolovana od javnog saobraaja

METODE: usmeno izlaganje, demonstracija

OBLIK RADA: individualni

NASTAVNA SREDSTVA: demonstraciona, manipulativna

TIP ASA: upoznavanje novih nastavnih sadraja

TEMA 2. Polazak i zaustavljanje vozila

Osnovni zadaci:

upoznavanje predradnji i radnji za postupak pokretanja i iskljuivanja rada motora

upoznavanje i uvjebavanje postupaka pokretanja, pravolinijskog kretanja i zaustavljanja motornog vozila

Elementi za obradu:

1. Stavljanje motora u rad

2. Polazak vozlla

3. Upravljanje vozilom i odravanje pravca

4. Zaustavljanje vozila

5. Najee greke

Naroito panju posvetiti:

proceduri startovanja motora (kvailo, ruica mjenjaa, aktiviranje elektropokretaa)

osmatranju saobraaja

signalizaciji

parking konici

poloaju kandidat (dranje toka pravljaa, sjedenje, koritenje zatitnog pojasa)

TRAJANJE: 1 as, po potrebi i vie

MJESTO: trenaer-sala, poligon

METODE: usmeno izlaganje, pokazivanje (demonstracija)


NASTAVNA SREDSTVA: trenaer, motorno vozilo za obuku

TIP ASA: upoznavanje novih sadraja, kombinovani as

TEMA 3: Primjena stepena prenosa

Osnovni zadaci:

uvjebavanje kandidata u pravilnim postupcima i brzini mijenjanja stepena prenosa

osposobljavanje uoavanja uzrono-posqedinih veza (buka u motoru-vii stepen prenosa i obratno)

odravanje pravca kretanja za vrijeme mijenjanja stepena prenosa

stvaranje osjeaja za optimalno koritenje odreenih stepena prenosa prilikom ubrzavanja i usporavanja

Elementi za obradu:

1. Koritenje pedale akcelatora (gasa) i postizanje odgovarajue brzine kretanja

2. Sinhronizovano koritenje pedale gasa i kvaila

3. Izbor odgovarajue putanje ruice mjenjaa

4. Osnovne manipulativne razlike kod promjena stepena prenosa navie i nanie

5. Najee greke

Naroito panju posvetiti:

- siuacijama u kojima se prelazi iz vieg u nii stepen (dijelovi puta sa veim uzdunim nagibom, bono skretanje, gust saobraaj, neravan kolovoz, mimoilenje na suenjima, pjeaki prelazi i dr.)

- planiranom (postepenom) i naglom (iznenadnom) zaustavljanju

TRAJANJE: 3 asa, po potrebi i vie

MJESTO: poligon, saobraanice sa saobraajem niskog intenziteta

METODA: usmeno izlaganje, demonstracija


NASTAVNA SREDSTVA: trenaer, vozilo za obuku

TIP ASA: kombinovani, ponavljanje i provjera

TEMA 4: Kretanje vozilom unazad

Osnovni podaci:

upoznavanje tehnike pravilnog kretanja unazad i zaustavljanje na odreenom mjestu,

naizmjenino kretanje unazad i unaprijed

Elementi za obradu:

1. Obuka u voni unazad-odravanje smjera

2. Obuka u vonji na kvaiju

3. Najee greke

Naroito panju treba posvetiti:

ogranienjima u duini i brzini kretnja unazad

strani kolovoza kojom je dozvoljeno voziti unazad

poloaju tijela kandidata

tehnici koritenja pedale kvaila prilikom vonje na kvailu i ogranienjima

mjerama opreza


MJESTO: poligon



NASTAVNA SREDSTVA: vozilo za obuku


TEMA 5: Polazak i zaustavljanje na putu sa veim uzdunim nagibom

Osnovni zadaci:

uvjebavanje postupka kretanja vozila na usponu i nizbrdici

pokretanje motora na nizbrdici koritenjem transmisije

osiguranje motornih vozila na uzbrdici i nizbrdici

Elementi za obradu:

1. Zaustavljanje na usponu

2. Polazak na usponu

3. Izmjena stepena prenosa na uzbrdici

4. Zaustavljanje na nizbrdici

5. Polazak na nizbrdici (naprijed i unazad)

6. Izmjena stepena prenosa na nizbrdici

7. Najee greke


poloaju vozila na kolovozu i signalizaciji

manipulisanju pomonom konicom

sinhronizovanju radnji

mjerama opreza


MJESTO: poligon, put sa uzdunim nagibom

METODA: usmeno izlaganje, razgovor, demonstracija



TIP ASA: upoznavanje novih sadraja

TEMA 6: Obilaenje i preticanje motornim vozilom

Osnovni zadaci:

uvjebavanje obilaenja zaustavljenog vozila ili prepreke na putu

uvjebavanje preticanja, odnosno razvijanje sposobnosti donoenja pravovremene odluke i vjetine manevre s obzirom na:

a) gabarit puta

b) brzinu kretanja vozila koje se pretie

c) brzinu kretanja vozila koje dolazi u susret

d) trajanje itavog postupka

e) potrebu odustajanja

Elementi za obradu:

1. Utvrivanje uslova za bezbjedno preticanje i obilaenje (izvianje saobraajne situacije)

2. Iskoritavanje optimalnog stepena prenosa

3. Signalizacija

4. Potrebne mjere opreza

5. Najee greke


uvjebavanju odustajanja od preticanja i obilaenja kad za to postoje razlozi pravovremenom zavretku preticanja

adekvatnim reakcijama kada kod preticanja pogrijei drugi uesnik u saobraju

mjestima gdje je obilaenje, odnosno preticanje zabranjeno

TRAJANJE: 2 asa (vjebanje u kontinuitetu)

MJESTO: put sa slabijim intenzitetom sabraaja

METODA: usmeno izlaganje, razgovor, dijaloka metoda, pokazivanje




TEMA 7: Upravljanje motornim vozilom u uslovima intezivnog saobraaja

Osnovni podaci:

uvjebavanje rjeavanja saobraajnih situacija u uslovima intezivnog saobraaja u naselju

uvjebavanje rjeavanja saobraajnih situacija u uslovima intezivnog saobraja na putu van naselja

Elementi za obradu:

1. Kretanje vozilom u gradu u uslovima vonje u usporenoj koloni

2. Kretanje uz este zastoje i mijenjanje dinamike kretanja

3. este promjene saobraajnih traka

4. Kretanje u uslovima poveanog broja ostalih uesnika (pjeaci, biciklisti)

5. Kretanje putem van naselja u uslovima poveanog broja vozila

6. Najee greke


ukljuivanju i iskljuivanju u uslovima intezivnog saobraaja

prilagoavanju brzine kretanja

uoavanju saobraajnih znakova i oznaka na kolovozu

odgovarajuem odnosu prema pjeacima

prilagoavanje vonje reimu na raskrsnici

TRAJANJE: 3 asa

MJESTO: put u naselju i van naselja

METODA: razgovor, pokazivanje



TIP ASA: kombinovani

TEMA 8: Saobraaj na raskrsnici

Osnovni zadaci:

ujebavanje rjeavanja saobraajnih situacija na regulisanoj raskrsnici

ujebavanje rjeavanja saobraajnih situacija na neregulisanim raskrsnicama

Elementi za obradu:

1. Pribliavanje raskrsnici

2. Rang pravila kojim se regulie polazak kroz raskrsnicu

3. Izbor odgovarajue saobraajne trake s obzirom na pravac kretanja

4. Obaveze u pogledu davanja odgovarajuih signala

5. Mjere opreza

6. Najee greke


prilagoavanju brzine kretanja

mimoilaenju, obilaenju i preticanju na raskrsnici

pravilima skretanja na raskrsnici (prestrojavanje na jednosmjernim i dvosmjernim saobraajnicama)

TRAJANJE: 3 asa

MJESTO: raskrsnice sa manjim i veim intenzitetom saobraaja

METODA: razgovor, demonstracija




TEMA 9: Savlaivanje krivina

Osnovni zadaci:

izgradnja pravilne tehnike savlaivanja krivina (ulijevo,udesno, naizmjenino)

izgradnja pravilne tehnike vonje kroz krivine na putu sa uzdunim ili poprenim nagibom

Elementi za obradu:

1. Prilagoavanje brzine veliini poluprenika krivine, nagibu kolovozne trake koeficijentu trenja i tipu vozila

2. Tehnika prolaska kroz krivinu (postepeno ubrzavanje, dodavanje ili oduzimanje volana i dr.)

3. Vrste krivine s obzirom na preglednost i uticaj na putanju vozila

4. Najee greke


mjerama opreza

eliminisanju psiholokih barijera (tenja da se koi u drugom dijelu krivine-zanoenje)

blagovremenom uoavanju saobraajnih znakova i njihovo potivanje

TRAJANJE: 2 asa

MJESTO: put van naselja

METODA: demonstracije, usmeno izlaganje


NASTAVNA SREDSTVA: vozilo za obuku , dijagrami


TEMA 10: Vonja na otvorenom putu poveanom brzinom

Osnovni zadaci:

osposobljavanje kandidata da sigurno upravlja motornim vozilom pri poveanoj brzini

osposobljavanje za bezbjedno smanjivanje brzine (koenje u nepredvienim situacijama)

navikavanje na odravanje bezbjenog rastojanja izmeu vozila

Elementi za obradu:

1. Odravanje pravca pri veim brzinama

2. Radnje u saobraaju u uslovima poveane brzine (mimoilaenje, preticanje, zaustavljanje)

3. Mjere opreza

4. Najee greke


- blagovremenom koritenju signalizacije

- navikavanju na promjene koje donosi poveana brzina (efekti pokreta toka upravljaa, koenja, osvjetljenja puta i dr.)

- obavezama u sluaju kvara i prisilnog zaustavljanja

- kretanju putevima sa vie saobraajnih traka

TRAJANJE: 2 asa

MJESTO: put van naselja sa brzinom od 80 km/ h

METODA: demonstracije, usmeno izlaganje


NASTAVNA SREDSTVA: vozilo za obuku , dijagrami


TEMA 11: Upravljanje motornim vozilom nou

Osnovni zadaci:

uvjebavanje rjeavanja saobraajnih situacija nou u uslovima vonje u naselju

uvjebavanje rjeavanja saobraajnih situacija nou na putu van naselja

Elementi za obradu:

1. Pravila none vonje (ispravnost svjetlosnih ureaja, iste staklene povrine, smanjena brzina)

2. Obaveze prilikom mimoilaenja i prilikom vonje u koloni ili iza drugog vouila

3. Postupak u sluaju kvara

4. Najee greke


- mjerama opreza

- koritenju ureaja za osvjetljenje puta

- prilagoavanju brzine kretanja

- opasnostima od neosvijetljenih vozila, pjeaka

- nonoj vonji u nepovoljnim vremenskim i terenskim uslovima

TRAJANJE: 2 asa

MJESTO: put u naselju i van naselja

METODA: usmeno izlaganje, demonstracije,




Tema 12: Upravljanje motornim vozilom u nepovoljnim vremenskim, terenskim i drugim uslovima

Osnovni zadaci:

osposobljavanje kandidata da mogu bezbjedno voziti po snjegu, magli, kii, poledici i drugim nepovoljnim vremenskim neprilikama

osposobljavanje kandidata da se vozilom kreu zemljanim i umskim putevima , raskvaenom zemljitu, preko neravnina i prepreka

Elementi za obradu:

vonja pri smanjenom koeficijentu prijanjanja guma za kolovoz ljeti i zimi (trag koenja, koenje motorom, pokreti tokom upravljaa, koritenje konica, rastojanje izmeu vozila, zanoenje vozila)

vonja i zaustavljanje na raskvaenoj podlozi (poklizivanje, blokada pogonskih tokova, koritenje prirunog materijala)

Naroitu panju posvetiti.

mjerama opreza

tehnici vonje prilagoenoj tipu i vrsti nepovoljnih uslova

mogunosti samoizvlaenja i samopomoi

TRAJANJE: 2 asa

MJESTO: put bez kolovoznog zastora





Tema 13: Parkiranje vozila

Osnovni zadaci:

uvjebati postupke parkiranja

savladati specifina gabaritna ogranienja

Elementi za obradu:

1. Koso, okomito i paralelno parkiranje u raznim varijantama

2. Signalizacija kod iskljuivanja i ukljuivanja u saobraaj nakon parkiranja u razliitim varijantama

3. Mjere zatite kod zaustavljanja, odnosno parkiranja

Najee greke

Naroitu panju posvetiti.

- mjerama zatite prilikom ulaska u vozilo ili izlaska putnika i vozaa

- mjestima gdje je zaustavljanje, odnosno parkiranje opasno i zabranjeno

- izbor naina parkiranja zavisno od saobraajne situacije

TRAJANJE: 2 asa

MJESTO: poligon, ulica sa manje intenzivnim saobraajem



NASTAVNA SREDSTVA: vozilo za obuku , marker


TEMA 14: Okretanje na putu

Osnovni zadaci:

- upoznati tehnike okretanja motornog vozila na neogranienoj povrini

uvjebati postupke okretanja motornog vozila na ogranienim povrinama

Elementi za obradu:

1. Okretanje na putu manevrisanjem

2. Okretanje na putu bez manevrisanja

3. Okretanja na raskrsnici

4. Najee greke

Naroitu panju posvetiti:

kod okretanja manevrisanjem prelaska na lijevu i povratku na desnu stranu puta (signalizacija, uvid u stanje na putu)

kod okretanja bez manevrisanja-gabaritu puta i vozila, te odgovarajuoj signalizaciji

kod okretanja na raskrsnici-na razliite limitirajue faktore (samo onda kada time ne ometa kretanje drugih vozila, ako je raskrsnica pregledna itd.)

TRAJANJE: 3 asa

MJESTO: put odgovarajueg gabarita, raskrsnica



NASTAVNA SREDSTVA: skece, vozilo


Napomene:

1. Distribucja broja asova po nastavnim temama je data samo kao prijedlog koji se mora prilagoditi edukativnim karakteristikama svakog pojedinog kandidata.

2. Dio ukupnog fonda asova obavezno se planira za ponavljanje, utvrivanje i sistematizaciju prema potrebi i u okviru broja asova odreenih zakonom, to ukljuuje i neposrednu pripremu za polaganje ispita.

PISMENE PRIPREME

vozaa instruktora za izvoenje praktine obuke u upravljanju motornim vozilom

VOZA-INSTRUKTOR AUTO-KOLA MJESTO

______________________________________________________________________1. Nastavna jedinica

2. Vaspitno-obrazovni zadaci

3. Tip asa

4. Nastavne metode

5. Oblici rada

6. Nastavna sredstva

7. Vrijeme (datum)

8. ime i prezime kandidata

ORGANIZACIJA I STRUKTURA NASTAVNOG ASA

DIJELOVI ASA / NASTAVNI SADRAJ

NAPOMENE

2. PRIPREMANJE ISPITIVAA ZA ISPIT 2.1. Obrazovno vaspitni dijelovi u obuci upravljanja motornim vozilom. Vaspitno djelovanje u sklopu obuke upravljanja motornim vozilom proizilazi iz opteg obraazovnog sistema u drutvu, koji je u skladu sa razvojem saobraajno- tehnike kulture i svijesti i optih znanja vanih za sticanje kvalitetnih vozakih znanja, vjetina i navika. U okviru obuke upravljanja motornim vozilom potrebno je razviti odgovornost i svijest kandidata i potrrebi visoke uvjebanosti i njen znaaj za linu sigurnost i sigurnost ostalih uesnika u saobraaju.

Obrazovni dijelovi predstavljaju povezivanje i primjenu znanja iz oblasti:

- Saobraajnih pravila i propisa na putevima;

- Poznavanje i odravanje motornih vozila i puteva;

- Upravljanja motornim vozilom u razliitim saobraajnim putnim, terenskim i

vremenskim uslovima.

2.2. Odnos ispitivaa i kndidata Za stvaranje to boljih uslova rada, atmosfere za rad i bre napredovanje kandidata u obuci potrebno je analizirati odnose izmeu instruktora i kandidata odakle proizilazi i odnos ispitivaa.

Ovaj odnos se mora posmatrati kroz:

obaveze ispitivaa prema kandidatu,

obaveze kandidata prema instruktoru.

2.2.1. Obaveze ispitivaa prema kandidatu U toku polaganja ispita kandidati esto pogreno izvode odreene radnje. Dunost ispitivaa je da to uoava i (da po dogovoru na samom poetku) kandidatu ukazuje na greke i njihove uslove i posledice. Treba izbjegavati stavljanje primjedbi u toku kretanja vozila tj. tokom polaganja ispita osim u izuzetnim sluajevima. Ukoliko se greke ukazuju upravljanja motornim vozilom, na njih ukazivati vrlo oprezno.

Ako kandidat svojom vonjom (postupcima) ugroava bezbjednost saobraaja ili iz bilo kojih razloga doe do iznenadne opasnosti na nju obavezno mora reagovati instruktor (upozorenjem na opasnost, koenjem, zaokretanjem toka upravljaa, aktiviranjem parkirne - pomone konice,...) kako ne bi vozilom ugrozio linu bezbjednost, i bezbjednost drugih uesnika u saobraaju.

Pored gore navedenih obaveza ispitiva treba:

Da temeljno poznaje nastavni plan i program i probleme nauke koji se nalaze u osnovi metodike obuke upravljanja motornim vozilom;

Da poznaje metodike osnove vaspitanja u irem smislu, a posebno izvoenje nastave za odreeni uzrast kandidata;

Da ima odreene pedagoke sposobnosti tj. da je praktino i neposredno pripremljen za rad sa kandidatima;

Da je izgradio potrebu i naviku permanentnog usavravanja i inoviranja znanja;

Da je pravedan, disciplinovan i nepristrastan. 2.2.2. Obaveze kandidata preme ispitivau

U odnosu na ispitivaa a i uopte na samo polaganje ispita kandidat bi se trebao pridravati sljedeih obaveza:

- Da je to vie fiziki i psihiki odmoran i rastereen;

- Pristojno i isto obuen;

- Da nije bolestan, pod dejstvom alkohola lijekova i opojnih sredstava;

- Adekvatno obuven (Da nije: bos, u papuama , u cipelama sa visokom petom-tiklom,

klompama i da ima suvu obuu);

2.3. Kodeks dobrog vozaaKodeks dobrog vozaa predstavlja skup mjera i postupaka kojih bi se voza trebao pridravati u cilju bezbjednog i sigurnog upravljanja motornim vozilom i tim mjerama treba da obezbijedi i linu bezbjednost i bezbjednost drugih uesnika u saobraaju iako te mjere nisu predviene zakonom. Voza mora biti svjestan odgovornosti koja mu je povjerena dobijanjem vozake dozvole. U skladu sa ovim voza treba da: - Odrava vozilo u tehniki ispravnom stanju;

- Ne upravlja vozilom ako je uzimao i najmanju koliinu alkohola;

- Potuje sva pravila u saobraaju a posebno ogranienje brzine;

- Ne upravlja motornim vozilom ako je umoran, pospan ili bolestan;

- Bude paljiv prema pjeacima i ne dolazi u verbalni duel sa drugim uesnicima u

saobraaju;

- Ne upravlja motornim vozilom ako je emocionalno uzbuen;

- Na vrijeme signalizira sve svoje namjere da iznenadno ne mijenja pravac i koi

vozilom;

- Ne utrkuje se sa drugim vozilima; - Da duga svjetla sopstvenog vozila ne smetaju vozilu koje dolazi u susret ni vozilu

koje je ispred u nonoj vonji; - Izbjegava sporo kretanje a ako to mora daje znake drugim uesnicima da mogu da

izvre preticanje ako za to postoje uslovi;

- Prati namjere ostalih uesnika u saobraaju kako bi mogao blagovremeno da

reaguje; 2.4. Kodeks dobrog ispitivaa

U okviru metodike ispitivanja na vozakim ispitima ispitiva bi trebao:

- Da ima solidno opte obrazovanje i optu kulturu:

- Poetkom ispita da se predstavlja kandidatu;

- U ponaanju da je odmjeren i staloen i da svojim stavom uliva povjerenje i da u

svakoj situaciji predstavlja autoritet za kandidata;

- Da vodi uredan ivot i odrava psihofiziku kondiciju;

- Da s ljubavlju obavlja i voli svoj poziv;

- Da ne potcjenjuje kandidate;

- Da je lijepo vaspitan;

- Da je oprezan i bez panike reaguje na novonastalu situaciju;

- Da potuje linosti svakog kandidata;

- Da je ljubazan, dobro raspoloen, veseo, prirodan, drutven, prijatan, ozbiljan,...;

- Da je uredan (obrijan, oeljan );

- Da za vrijeme polaganja ne pui, vae vakau gumu ili jede;

2.5. Radno mjesto ispitivaa Radno mjesto ispitivaa u centrima za polaganje vozakih ispita je jako odgovoran poziv te u toj mjeri i znaaj. Obino su to ljudi saobraajne struke koji se stalno usvravaju.

Ispitiva mora u potpunosti vladati metodikom racionalne i efikasne obuke vonje.

Neki od sledeih primjera ispitiva e lako prepoznati i moi lako procijeniti kao to su:

Ako kandidati nakon zavrene obuke tj. za vrijeme polaganja gledaju u pedale i poluge pri dejstvu na njih ili ukljuuju mjenja sa umom zupanika; Ako otro koi, ne razlikuje normalno od forsiranog koenja; Ako pokree motorno vozilo sa ukljuenom pomonom (runom konicom); Zaboravi da ukljui ili iskljui pokaziva pravca; Ne smanji brzinu pred krivinom; Nepaljivo se ukljui u saobraaj;a svi oni znae da su kandidati vrlo loe ili nepravilno obuavani tj. da proces izvoenja obuke nije bio zadovoljavajui.

Rad ispitivaa je teak i sloen. I pored toga, ispitiva se sa taktom i panjom mora odnositi prema svakom kandidatu. Zahtjevi ispitivaa moraju biti uvijek razumljivi kandidatu.3. PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE KANDIDATA3.1. Tekue provjeravanje i ocjenjivanje kvaliteta primjene steanih znanja, vjetina i navika

Jo u toku nastavnog procesa uenja kandidata-vozaa potrebno je stalno praenje, vrednovanje i ocjenjivanje uspjeha kandidata u nastavi to na kraju rezultira polaganjem vozakog ispita.

Takvim ocjenjivanjem se postie pravilna procjena rezultata nastave, tj. povratna informacija koja treba da objektivnije odredi nastavne zadatke u narednoj etapi.

Provjeravanje i ocjenjivanje znanja, vjetina i navika tokom obuke je vano i zbog toga to se eventualni propusti u radu kasnije teko nadoknauju, a greke tee ispravljaju

.

Ocjena moe biti subjektina , a nuno je da ona bude objektivna.

Prihvatljivo je i objektivnije ono ocjenjivanje koje adekvatno odraava nivo znanja i stepen uvjebanosti neke radnje kandidata.

Najefikasnije je ono znanje, kojim se on moe u raznim situacijama viestruko koristiti u praksi, tj. koje moe primjenjivati u upravljanju vozilom.

Zahtjevi ocjenjivanja (ispitivanja) treba da budu: precizni, jasni i unaprijed poznati.

3.2. Zavrno ispitivanje i ocjenjivanje na kraju odreenih etapa

Pri svakoj procjeni i ocjenjivanju posebnu panju treba obratiti na minimum znanja i vjetina koje kandidat za vozaa mora posjedovati da bi zadovoljio na ispitu.

Od kriterijuma i naina ocjenjivanja u znatnoj mjeri zavise i motivacija kandidata za uspjeh u obuci i na samom ispitu.

Ocjenjivanje se vri u razliitim etapama i to:

1. Ocjenjivanje (vrednovanje) na svakom zavrnom dijelu asa sa ciljem da se ocijeni uspjenost asa i nivo usvojenog znanja, kandidata iz te nastavne jedinice,

2. Provjeravanje i ocjenjivanje poslije svake obraene teme (tematsko ocjenjivanje),

3. Provjeravanje i ocjenjivanje po oblastima (npr. vonja ulicom sa manjim intenzitetom saobraaja)

4. Zavrno provjeravanje i ocjenjivanje vonje (priprema za ispit)

5. Polaganje vozakog ispita

Ocjene se mogu izraavati na razne naine: od potvrivanja , pohvaljivanja, odobravanja verbalno-neverbalno),

do ocjena zadovoljava- ne zadovoljava, poloio i nije poloio ili skalom od 5 ocjena.

Prilikom polaganja vozakog ispita ocjenjivanje se vri sa dvije ocjene: poloio i nije poloio

3.3.Subjektivno i objektivno ocjenjivanjeOsnovna razlika izmeu subjektivnih i objektivnih formi ocjenjivanja je u tome to je u objektivnim formama ocjenjivanja mjera ocjenjivanja sadrina u instrumentu (npr. testovi), dakle van linosti onoga koji ocjenjuje , dok je u subjektivnim formama ocjenjivanja mjera sadrana u linosti onoga koji ocjenjuje . Znai linost ispitivaa moe imati znaajan uticaj na ocjenu.

Osnovni nedostaci subjektivnog ocjenjivanja su:

4. nije podjednaka razlika prema svima

5. omoguava intervenciju u favorizovanju pojedinaca

6. ispitivai mogu pasti pod uticaj prostih utisaka (halo-efekat)

7. ne ostavlja nikakav objektiva trag

8. neekonomino je , potrebno je mnogo vie vremena

Za to objektivnije ocjenjivanje znanja, vjetina i ponaanja potrebnih za upravljanje motornim vozilom , ispitivai mora da dobro poznaju pedagogiju, psihologiju, pedagogiju vonje , propise o bezbijednosti saobraaja na putevima, motore i motorna vozila.

Osnovni cilj pri ispitivanju treba da bude postizanje to vee ujednaenosti kriterijuma pri ocjenjivanju kandidata za vozae.

Posmatrajui ovo stanovite bilo bi dobro kada bi se izradio jedinstven zapisnik u koji bi ispitiva iste ili sline greke kandidata popratio upisivanjemu u istu kuicu zapisnika.

Potrebno je samo definisati zadatke kao i postupke koji se pri izvoenju tih zadataka ocjenjuju pogrenim.

3.4. Greke

Provjeravanjem vozakih znanja, vjetina i navika treba da bude sistematsko, objektivno i realno. Istraivanja su pokazala da se kao najpouzdaniji kriterijum za utvrivanje vozakih znanja , vjetina i navika mogu smatrati greke. Greke se mogu podijeliti na osnovu tri faktora:

a/ Greke koje se odnose na vremenski faktor:

Radnje se izvode sporo

Radnje se izvode sa zakanjenjem

Radnje se izvode prije vremena.

b/ Greke koje se odnose na kvalitativni faktor:

Netane radnje (kao to je dovoenje poluge mjenjaa u pogrean poloaj). Zamjena ispravne radnje pogreno, kao to je pritiskivanje pedale gasa umjesto pedale radne konice i sl.

c/ Greke koje se odnose na kvantitativni faktor koji obuhvata:

Isputena radnja, (zaboravljanje da se pomjeri poluga mjenjaa u neutralni poloaj prilikom zaustavljanja vozila).

Suvine radnje, (nepotrebno stalno provjeravanje da li je poluga mjenjaa zaista u odabranom poloaju).

Sa aspekta greaka radnje se dalje mogu podijeliti:

Prema tome da li kandidat ne zna kako se radnja pravilno izvodi pa radnju izvodi nepravilno,

Prema tome kako kandidat zna kako se radnja izvodi pravilno ali radnju izvodi nepravilno,

Prema tome kako kandidat djelimino zna kako se radnja izvodi pa djelimino

izvodi radnju pravilno a djelimino nepravilno.

Greke se mogu manifestovati :

Kod obilaenja - obilaenje se vri bez prethodne provjere mogunosti obilaenja i

ukljuivanja lijevog pokazivaa pravca;- obilaenje je zapoeto u prevelikom rastojanju i- zapoeto obilaenje u sektoru zabrane;- za vrijeme obilaenja daje se preveliko oili premalo ubrzaanje;- vraanje u desnu saobraajnu traku vri se u premalom ili prevelikom luku.

Kod preticanja- nepravilno zauzeta pozicija izvoenja puta preticanja;

- neblagovremeno ukiljuivanje pokazivaa pravca;- razvijanje vee brzine od dozvoljene pri preticanju;

- nepravilna procjena odstojanja od preticanog vozila;- zapoinjanje preticanja u sektoru zabrane;- neadekvatno ubrzanje prilikom izvrenja manevra preticanja i dr.

Kod upravljanja motornim vozilom u gradskim uslovima - nepotovanje prava prvenstva prolaza na raskrsnici;

- nepravilno zaustavljanje pred svjetlosnim signalnim znakom i znakom

koji zabranjuje prolaz;- nekorienje linija vodilja pri skretanju u lijevo;

- neblagovremeno prestrojavanje i ukljuivanje ili iskljuivanje pokazivaa

pravca i dr; Kod upravljanje vozilom nou - prekasno ili prerano iskljuivanje dugih svjetala pri mimoilaenju,

obilaenju, preticanju i sl.;- pri kretanju iza drugog vozila koristi duga svjetla;- pri kretanju po osvijetljenim saobraajnicama nekoristi kratka svjetla.4.KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE KANDIDATA NA PRAKTINOM DIJELU ISPITA1. Prije poetka ispita ispitiva je duan utvrditi identitet kandidata koji

pristupa ispitu.(vaea lina karta ili vozaka ili paso). Nakon toga, prije nego to zapone sa provoenjem ispita ispitiva mora kandidatu

bez obzira pristupa li kandidat prvi ili neki drugi put, jasno dati upute o

provoenju ispita, nainu voenja ispita i ocjenjivanja kandidata tokom

ispita. Ispitiva e kandidata pitati na poetku da li hoe da me se greke

saoptavaju tokom ispita kada ih uini ili na kraju. Tokom ispita ispitiva treba utvrditi da li je kandidat stekao potrebne vjetine uz primjenu steenih znanja i spoznaja za sigurno i samostalno upravljanje vozilom u stvarnim saobraajnim uslovima. Kandidat za vrijeme praktinog dijela ispita zadatke mora izvesti tano, propisno i sigurno. Svoju vonju prilagoditi uslovima puta i saobraajnoj situaciji u kojoj se ispit provodi i voziti tako da ne ugrozi sebe i druge uesnike u saobraaju. Posebno brzinu vonje treba prilagoditi brzinu saob. toka u kojem vozi kako ne ne bi svojom vonjom ometao ili usporavao normalno odvijanje saobraaja. Ispit bi trebao zapoeti s najjednostavnijim-najlakim radnjama (ako to uslovi dozvoljavaju), a postepeno bi se uvodile sloenije radnje. Na ispitu ispitiva mora kandidata ispitati sve radnje prema sadraju za pojedinu kategoriju vozila.(Npr.kod ispita C1, C, C1+E, D i svih kategorija vozila koje su obavezne da koriste tahograf kandidat mora znati da isti koristi. Traku-listi od tahografa zajedno sa komisijom potpie.

- Sve propuste i greke ispitiva postupno unosi u zapisnik. Ukoliko kandidat jednom grekom izazove i druge greke ili postupke odnosno

opasnosti ispitiva e ih sve unijeti u zapisnik kako bi se evidentirane greke davale

to stvarniju sliku o dogaanju na ispitnoj maruti. Ispitiva posebno evidentira

ponavljanje istih greaka. Kandidat e zadovoljiti na ispitu ukoliko ne ponovi trei puta istu greku koju smije uiniti samo dva puta odnosno ako ne ponovi drugi puta

radnju koju smije uiniti jedanput.

Postupke kandidata koji su naroito opasni za bezbjednost saobraaja

ispitiva ne evidentira kao greke ve ih odmah upisuje kao eliminacionu zbog koje

kandidat nee zadovoljiti na ispitu . Osim eliminacionih ispitiva evidentira i

kumulirajue greke. Eliminacione greke su: a/ izazivanje neposredne opasnosti u vonji zbog koje je drugi uesnik u

saobraaju primoran preduzeti neku od izbjegavajuih radnji vozilom;

b/ postupci suprotni saobraajnim pravilima i saobraajnoj signalizaciji; c/ izlazak vozilom izvan gabarita saobrajnice;

d/ pogrena upotreba komandi vozila u pokretu ako je izazvalo neposrednu

opasnost;

e/ neuspjeno izvoenje pokretanja vozila na putu sa usponom od 8% do 16 %;

f/ neuspjeno izvoenje parkiranja vozila na parking prostoru ili povrini na dijelu

kolovoza.

U greke koje se kumuliraju spadaju sva odstupanja od pravilnih postupaka i izvoenja pojedinih radnji upravljanja motornim vozilom u saobraaju utvrenih Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraaja na putevima u Bosni i Hercegovini, Pravilnikom o uslovima i nainu za dobijanje licence, te programom ispita upravljanja motornim vozilom.- Na kraju ispita ukupnim zbirom pokazanih vjetina i ponaanja ispitiva

ocjenjuje ispitivaa sa ocjenom poloio ili nije poloio.

- Tokom procjene vjetina i ponaanja kandidati i ispitivai posebnu

panju moraju obratiti na injenicu je li kandidat usvojio osobine

defanzivnog naina vonje i ponaanja ime se vidi da li vodi rauna o

zatiti ostalih uesnika u saobraaju. Procjena mora obuhvatiti i iskazani opti stil vonje kako bi ispitiva dobio potpunu sliku o kandidatu. To podrazumijeva vonju prilagoenu uslovima saobraajne bezbjednosti uzimajui u obzir stanje puta i

vremenske prilike, ostale uesnike u saobraaju i njihovo ponaanje te

sposobnost predvianaj opasnih situacija i pravilnog reagovanja ako do njih doe. Ispitivai procjenjuju da li kandidat za vozaa:

Kontrolie vozilo uzimajui pri tome u obzir:

Pravilnu upotrebu sigurnosnih pojaseva, vozakih ogledala, naslona za glavu, pravilnu upotrebu svjetala i ostale opreme; propisno korienje spojke, mjenjaa, akceleratora, sistema koenja, upravljaa , kontrolu nad vozilom u raznim situacijama, pri raznim brzinama vonje, stabilnost vozila na cesti. Upravlja vozilom u saglasnosti sa zahtjevima ekonomine vonje i

vonje koja uzima u obzir zatitu ivotne sredine sa akcentom u

pogledu br. okretaja motora, pravovremenu promjenu prenosa,

adekvatnu tehniku koenja i ubrzavanja. Posjeduje osjeaj preglednosti: opta preglednost dogaaja na neposrednoj raskrsnici, adekvatna upotreba vozakih ogledala i sposobnost predvianja dogaaja koji se mogu dogoditi na razliitim udaljenostima od vozila. Potuje propise o proputanju vozila:

Proputanje vozila na rskrsnicama (svih vrsta i oblika), u ostalim situacijama (npr. Pri promjeni saobraajnih traka-prestrojavanju, promjeni smjera kretanja, pri izvoenju posebnih radnji vozilom). posjeduje sposobnost zauzimanja vozilom pravilnog poloaja na

raskrsnici: pravilan poloaj vozila tokom upravljanja saob. trakama, na

raskrsnici sa krunim tokom saobraaja, u krivinama, a sve u

saglasnosti sa vrstom i rotacionim karakteristikama vozila kojim

upravlja, zauzimanje ispravnog poloaja vozila prilikom prestrojavanja. Posjeduje sposobnost odravanja pravilnog razmaka izmeu vozila,

odravanje pravilnog razmaka prema vozilima koja se kreu ispred i sa

strane. Odravanje pravilnog razmaka izmeu vozila i ostalih uesnika u

saobraaju naroito pjeaka i biciklista. Posjeduje osjeaj za izbor optimalne brzine vonje: kandidat mora

upravljati vozilom na nain da ne prekorauje dozvoljenu brzinu

kretanja; mora prilagoditi brzinu kretanja vozila uslovima puta i

vremenskim uslovima, propisima koje namee lokalna zajednica; mora

biti u stanju upravljati vozilom onom brzinom koja mu omoguava

zaustavljanje na onoj udaljenosti koja mu doputa vidljivost; kandidat

mora biti u stanju upravljati vozilom brzaainom koja je prilagoena

saobraajnom toku u svakoj odreenoj konkretnoj situaciji tj. Onom

brzinom koju odravaju ostali uesnici u saobraaju.

Upravlja vozilom sigurno obzirom na svjetlosnu signalizaciju, saobraajne znakove i ostale uslove: ispravno postupa prema svjetlosnoj signalizaciji (semaforu), ispravno postupa prema znakovima koja daju ovlatena sl. Lica u saobraaju; ispravno postupa prema inforamacijama koje se daju. LITERATURA:

1. Metodika obuke vonje, J. Kolenc, Vojno izdavaki zavod, Beograd, 1986.2. Metodika obuke vonje, grupa autora - Saobraajna tehnika kola Zemun, 2003.3. Drutveni i struni aspekti obrazovanja vozaa Zbornik radova, Savez drutava inenjera i tehniara Beograda, Beograd, 1981.

4. Pedagogija, Nedeljko Trnavac i Jovan orevi, Nauna knjiga, Beograd, 1995.

5. Zakon o osnovama bezbjednosti saobraaja na putevima - Slubeni Glasnik R.S.

6. Pravilnik o uslovima i nainu za dobijanje licence Sl. Glasnik R.S.

7. Pravilnik o sticanju zvanja vozaa-instruktora motornih vozila Sl. Glasnik R.S.8. Licenciranje ovlatenih predavaa i ispitivaa B.Radakovi i saradnici, Banja Luka, 2007.

Documents

Pedagoska Voznja Prakticni Dio NE TREBA