Pedogeneza_01.pdf

8/15/2019 Pedogeneza_01.pdf

1/69

PEDOGENEZA PEDOGENEZA I. dio I. dio

doc.dr.sc. Vesna Vukadinovidoc.dr.sc. Vesna Vukadinovićć


2/69

GEOIDGEOID

POLOVI POLOVI

r = 6.357 km r = 6.357 km

EKVATOREKVATOR

rr = 6.378 km = 6.378 km

OBLIK ZEMLJE OBLIK ZEMLJE


3/69

JEZGRA iliJEZGRA ili “ “ nife nife ” ” a) a) unutra unutra š š nja jezgra nja jezgra (Fe) (Fe) - - do 5.080 km dubine do 5.080 km dubine b b ) ) vanjska jezgravanjska jezgra

( ( Fe, Ni, O,Fe, Ni, O, S) S) - - od 5.080od 5.080 - - 2.900 km 2.900 km

UNUTRAUNUTRAŠŠNJA J.NJA J.

VANJSKA JEZGRA VANJSKA JEZGRA

PLAPLAŠŠTT

KORAKORA

ATMOSFERA ATMOSFERA

GRA Đ A ZEMLJE GRA Đ A ZEMLJE

PLA PLA Š Š T iliT ili “ “ sima sima ” ” a)a) mezosferamezosfera- - od 2.900od 2.900 – – 1.000 km 1.000 km - - oksidi, silikati oksidi, silikati

b)b) astenosfera astenosfera - - od 1.000 do 400 km od 1.000 do 400 km c) c) gornji pla gornji pla š š t t - - izme đ u astenosfere i kore izme đ u astenosfere i kore , ,- - ultrabazi ultrabazi č č ne stijene (eklogit ine stijene (eklogit i

peridotit) peridotit)


4/69

UNUTRA

NUTRA

ŠNJA J

JA J

VANJSKA JEZGRA

ANJSKA JEZGRA

PLALAŠT

KORA

ORA

ATMOSFERA

TMOSFERA

LITOSFERALITOSFERA

- - gornji pla gornji pla š š t s koromt s korom č č iniinistjenovitu cjelinu koja je izlo stjenovitu cjelinu koja je izlo ž ž enaenatektonskimtektonskim promjenama uslijed promjenama uslijeddinamike astenosfere dinamike astenosfere

a)a) kontinentalna kora kontinentalna kora - - SIAL SIAL - - granitna kora ili sial granitna kora ili sial

- - debljine oko 40 km debljine oko 40 km

b)b) oceanska kora oceanska kora

- - bazaltna kora ili sima bazaltna kora ili sima - - debljine 10debljine 10 - - 12 km 12 km

HIDROSFERA HIDROSFERA - - voda na zemljinoj povr voda na zemljinoj povr š š ini i uini i u

š š upljinamaupljinama kamene kore kamene kore


5/69

ATMOSFERA ATMOSFERA -- N, O, CO N, O, CO 2 2 , , plemeniti plinovi plemeniti plinovi

(argon, helij, neon, kripton,(argon, helij, neon, kripton,ksenon) i vodena para.ksenon) i vodena para.

a) a) troposferatroposfera - - vremenskevremenske

promjene, oblaci i oborine. promjene, oblaci i oborine.

-- tropopauzatropopauza - - na 11 na 11 - - 17 km n.v.,17 km n.v.,

b)b) stratosferastratosfera do 50 km visine.do 50 km visine.

-- sadr sadr ž ž i sloj ozonai sloj ozona(upija Sun (upija Sun č č evo UV zra evo UV zra č č enje zbogenje zbogč č ega temperatura neprestanoega temperatura neprestanoraste s visinom) raste s visinom) ..

c)c) mezosferamezosfera – – ( ( - - 90 90 ° ° C).C).

d)d) termosferatermosfera

- - 1.0001.000 – – 2.000 2.000 K K


6/69

TLO TLO je rastresita prirodno je rastresita prirodno--povijesna tvorevinapovijesna tvorevinanastala djelovanjem pedogenetskihnastala djelovanjem pedogenetskih ččinitelja tijekominitelja tijekomprocesa pedogeneze na rastresitom matiprocesa pedogeneze na rastresitom matiččnomnom

supstratu ili trosupstratu ili troššiniini ččvrste mativrste matiččne stijenene stijene..


7/69

Polipedon Polipedon ** samostalno prirodnosamostalno prirodno

tijelotijelo** osnovna prostornaosnovna prostorna jedinica tla jedinica tla

** ččine ga pedoni iliine ga pedoni iliššesterokutne prizmeesterokutne prizme

jednake ili prete jednake ili pretežžnono

jednake građe profila jednake građe profila

PedosferaPedosfera

PolipedonPolipedon

PedonPedon

SolumSolum

Profil tlaProfil tla

A A

EE

BtBt

BCBC

CC


8/69

PEDOGENETSKI PROCESI PEDOGENETSKI PROCESI

TroTroššenje primarnih i genezaenje primarnih i genezasekundarnih mineralasekundarnih minerala

Razgradnja organske tvari i sintezaRazgradnja organske tvari i sintezahumusnih tvarihumusnih tvari

Tvorba organoTvorba organo--mineralnih spojevamineralnih spojeva

MigracijeMigracije

SpecifiSpecifiččni procesini procesi


9/69

PEDOGENETSKIPEDOGENETSKI Č Č INITELJI INITELJI

KlimaKlima OrganizmiOrganizmi

Reljef Reljef MatiMatiččni supstratni supstrat Vrijeme Vrijeme

Tlo =Tlo = ff (cl,o,r,p,t)(cl,o,r,p,t)

PasivniPasivni ččiniteljiinitelji

Aktivni Aktivni ččiniteljiinitelji


10/69

MATI MATI Č Č NI SUPSTRAT INI SUPSTRAT I

MATI MATI Č Č

NA STIJENA NA STIJENA U pedologiji se za matiU pedologiji se za matiččnu stijenu koriste razlinu stijenu koriste različčitiiti

nazivi: geolonazivi: geološški supstrat, geoloki supstrat, geološškoko--litololitološška podloga,ka podloga,matimatiččna stijena i matina stijena i matiččni supstrat.ni supstrat.

Mati Mati č č na stijena na stijena -- sinonim za pojam stijene usinonim za pojam stijene u

petrologiji, izvorno jepetrologiji, izvorno je ččvrsta ili klastivrsta ili klastiččna.na.Mati Mati č č ni supstrat ni supstrat – – predstavlja rastresit (nevezani)predstavlja rastresit (nevezani)

materijal od kojeg je formiran solum tijekommaterijal od kojeg je formiran solum tijekompedogenetskih procesa.pedogenetskih procesa.

Kod apsolutno i relativno mladih tala razlika između

Kod apsolutno i relativno mladih tala razlika izmeđusoluma i matisoluma i matiččnog supstrata je neznatna.nog supstrata je neznatna.


11/69

NaNašša poljodjelska tla su uglavnom formirana naa poljodjelska tla su uglavnom formirana narastresitim supstratimarastresitim supstratima – – REGOLITIMA.REGOLITIMA.

Regolit se moRegolit se možže formiratie formirati “ “in situin situ” ” raspadanjemraspadanjemččvrste stijene ili prenovrste stijene ili prenoššenjem i taloenjem i taložženjem na nekomenjem na nekom

drugom mjestu.drugom mjestu.Svojstva regolita:Svojstva regolita:

1.1. mehani mehani č č ki sastav ki sastav

2.2. mineralo mineralo š š ki sastavki sastav – – promjene uslijed kemijskogpromjene uslijed kemijskogtrotroššenjaenja

3.3. stratigrafija (uslojenost) mati stratigrafija (uslojenost) mati č č nog supstrata nog supstrata - - slojevislojevirazlirazliččiti po mehaniiti po mehaniččkom i mineralokom i mineralošškom sastavu, akom sastavu, a granica između njih se oznagranica između njih se označčava kaoava kao litolo litolo š š kikidiskontinuitet diskontinuitet (aluvijalna i deluvijalna tla).(aluvijalna i deluvijalna tla).


12/69

Elementarni sastavElementarni sastav litosfere litosfere

U građi litosfere sudjeluju okoU građi litosfere sudjeluju oko 92 razli92 različčitaitakemijska elementa.kemijska elementa.

98% njene mase98% njene mase ččini samo 8 elemenata.ini samo 8 elemenata.


13/69

MINERALI MINERALI I STIJENE I STIJENE

MINERALI MINERALI – – prirodne, najprirodne, najččeeššćće kristalne,e kristalne, ččvrste,vrste,homogene prirodne tvari određenog kemijskog sastavahomogene prirodne tvari određenog kemijskog sastava,,

atomske strukture i fizikalnihatomske strukture i fizikalnih

svojstava.svojstava.

Pravilna unutraPravilna unutraššnja građanja građa (odr(određeni rapored iona ilieđeni rapored iona iliatoma u prostoru) oznaatoma u prostoru) označčavaava kristalizirane minerale.kristalizirane minerale.

Odlikuje ihOdlikuje ih anizotropijaanizotropija (razli(različčita svojstva u razliita svojstva u različčitimitimsmjerovima).smjerovima). Amorfni minerali Amorfni minerali nemaju pravilnunemaju pravilnuunutraunutraššnju građunju građu,, izotropniizotropni su jer su im svojstva ista usu jer su im svojstva ista u

svim smjerovima.svim smjerovima.STIJENE STIJENE – – materijalmaterijal koji izgrađuje litosferukoji izgrađuje litosferu, smjesa, smjesa

dva ili vidva ili višše oblika minerala povezanih zajedno ue oblika minerala povezanih zajedno u ččvrstuvrstumasu ili nepovezanih umasu ili nepovezanih u obliku rastresite mase.obliku rastresite mase.


14/69

Prema postanku minerali se dijele na:Prema postanku minerali se dijele na:

PrimarnePrimarne -- hlađenjem usijane magmehlađenjem usijane magme. Naziv. Nazivpirogeni od grpirogeni od grčč.. pyr pyr = vatra i= vatra i genesis genesis = stvaranje.= stvaranje.

SekundarneSekundarne -- raspadanjem pirogenih mineralaraspadanjem pirogenih minerala

djelovanjem Hdjelovanjem H22O, COO, CO22, O, O22, razli, različčitih mineralnih iitih mineralnih iorganskih kiselina.organskih kiselina.

MetamorfneMetamorfne -- preobrazbom primarnih i sekundarnihpreobrazbom primarnih i sekundarnih

pod visokim pritiskom i temperaturom.pod visokim pritiskom i temperaturom.Minerali nastaju i taloMinerali nastaju i taložženjem iz prezasienjem iz prezasiććenihenih

hladnih i toplih otopina,hladnih i toplih otopina, žživotnom aktivnoivotnom aktivnoššćću nekihu nekihvrsta biljaka ivrsta biljaka i žživotinja (zoogeni i fitogeni, odnosnoivotinja (zoogeni i fitogeni, odnosno

organogeni).organogeni).

Fizikalna svojstva minerala su: boja, tvrdoFizikalna svojstva minerala su: boja, tvrdoćća,a,gustogustoćća, kalavost, elastia, kalavost, elastiččnost, sjaj, prozirnost.nost, sjaj, prozirnost.


15/69

Prema kemijskom sastavu dijele se na:Prema kemijskom sastavu dijele se na:silikate, karbonate, okside, hidrokside i ostale silikate, karbonate, okside, hidrokside i ostale ..

Silikati Silikati ččine grupu minerala koja obuhvaine grupu minerala koja obuhvaćća: feldspate,a: feldspate,feldspatoide, liskune, piroksene, amfibole, olivine,feldspatoide, liskune, piroksene, amfibole, olivine,serpentin, klorite i minerale gline.serpentin, klorite i minerale gline.

NajviNajvišše ih ima u stijenama (> 96 %).e ih ima u stijenama (> 96 %).

SiSi -- tetraedartetraedar Al Al -- oktaedaroktaedar

ORTOKLASORTOKLAS FELDSPATFELDSPAT


16/69

OLIVINOLIVIN ORTOKLASORTOKLAS-- FELDSPATFELDSPAT

MUSKOVIT S FLUORAPATITOMMUSKOVIT S FLUORAPATITOM

MUSKOVITMUSKOVIT

--LISKUNLISKUN


17/69

BIOTITBIOTIT

HORNBLENDAHORNBLENDA


18/69

Karbonati Karbonati nastaju talonastaju taložženjem iz prezasienjem iz prezasiććenihenihvodenih otopina, te kao rezultatvodenih otopina, te kao rezultat žživotne aktivnostiivotne aktivnostiorganizama biljnog iorganizama biljnog i žživotinjskog porijekla.ivotinjskog porijekla.

Kalcit Kalcit (CaCO(CaCO33)) je najrasprostranjeniji. Pored kalcija je najrasprostranjeniji. Pored kalcija

obiobiččno sadrno sadržži i manje kolii i manje količčine Mg, Fe, Zn, Ba i Si.ine Mg, Fe, Zn, Ba i Si.Kristalizira u obliku romboedra.Kristalizira u obliku romboedra. ČČist kalcit je bezbojanist kalcit je bezbojankristal, a zbog primjesa boja mu varira od sive dokristal, a zbog primjesa boja mu varira od sive do

crvenkaste ili crne.crvenkaste ili crne.

-- u kreu kreččnjacima, laporima,njacima, laporima,lesu, aluvijalnim i deluvijalnimlesu, aluvijalnim i deluvijalnimnanosima, pjenanosima, pješšččenjacima,enjacima,mramoru, karbonatnimmramoru, karbonatnim šškriljcimakriljcimai mnogim tlima.i mnogim tlima.

DolomitDolomit (CaCO(CaCO

••MgCOMgCO )) -- djelovanjemdjelovanjem


19/69

Dolomit Dolomit (CaCO(CaCO33••MgCOMgCO33)) -- djelovanjemdjelovanjemmagnezijskih otopina na mekane kremagnezijskih otopina na mekane kreččnjake, a rjnjake, a rjeđeeđe

hidrotermihidrotermiččki. Boje je bijele,ki. Boje je bijele, žžuu

ććkaste ili sive.kaste ili sive.

Va Važžan je sastojakan je sastojaksedimentnih stijena: dolomita,sedimentnih stijena: dolomita,dolomitnih kredolomitnih kreččnjaka, dolomitnihnjaka, dolomitnihlapora i metamorfne stijene:lapora i metamorfne stijene:dolomitnog mramora.dolomitnog mramora.

- - nastaje promjenama Fenastaje promjenama Fe--Mg silikata uslijed djelovanjaMg silikata uslijed djelovanja juvenilnih voda magmatskog porijekla. Obi juvenilnih voda magmatskog porijekla. Običčno je bijele boje,no je bijele boje,ali primjese ga mogu obojiti sivkasto iliali primjese ga mogu obojiti sivkasto ili žžuuććkasto. Vekasto. Većće jee jetvrdotvrdoćće i gustoe i gustoćće od kalcita. Ulazi u sastav bazie od kalcita. Ulazi u sastav baziččnih inih iultrabaziultrabaziččnih magmatskih stijena u vidunih magmatskih stijena u vidu žžica razliica različčiteitedebljine.debljine.

MagnezitMagnezit (MgCO3)(MgCO3)

k idk id žž


20/69

OdOd oksida oksida su najvasu najvažžniji: kvarc, magnetit i hematit.niji: kvarc, magnetit i hematit.KvarcKvarc (SiO(SiO22)) nastaje kristalizacijom magme. Pretenastaje kristalizacijom magme. Pretežžnono

se javlja u obliku nepravilnih zrna razlise javlja u obliku nepravilnih zrna različčite veliite veliččine. Boje jeine. Boje jesive.sive.

Otporan je na kemijsko raspadanje, ali se mehaniOtporan je na kemijsko raspadanje, ali se mehaniččkikiusitnjava do frakcije praha ili pijeska. Zastupljen je najviusitnjava do frakcije praha ili pijeska. Zastupljen je najvišše ue umagmatskim stijenama, nekim metamorfnim i sedimentnim imagmatskim stijenama, nekim metamorfnim i sedimentnim imineralnim frakcijama mnogih tala.mineralnim frakcijama mnogih tala.


21/69

MagnetitMagnetit (Fe(Fe33OO44)) kristalizira iz magme obikristalizira iz magme običčno uno u

obliku oktaedra. Crne je boje, metalnog sjaja, posjedujeobliku oktaedra. Crne je boje, metalnog sjaja, posjedujemagnetne osobine koje gubimagnetne osobine koje gubi žžarenjem.arenjem.Ulazi u sastav mnogih magmatskih i nekih metamorfnihUlazi u sastav mnogih magmatskih i nekih metamorfnih

stijena. Kemijskim trostijena. Kemijskim troššenjem prelazi u hematit, limenjem prelazi u hematit, limonit, aonit, arjeđe u sideritrjeđe u siderit..

Hematit Hematit (Fe(Fe22OO

33)) --

kristalizira iz magme, najkristalizira iz magme, najččeeššćće ue uljuskastim, zrnastim i fibroznimljuskastim, zrnastim i fibroznimagregatima. Boje je crvene, ali iagregatima. Boje je crvene, ali isive ili crne. Metalnog je sjaja.sive ili crne. Metalnog je sjaja.

Kemijski se raspada uKemijski se raspada ulimonitlimonit..

d k dHid k idi


22/69

HidroksidiHidroksidi su sekundarni minerali nastali kemijskimsu sekundarni minerali nastali kemijskimraspadanjem oksida, silikata, sulfida i raznih drugihraspadanjem oksida, silikata, sulfida i raznih drugih

minerala.minerala.NajvaNajvažžniji su: opal, limonit i boksit.niji su: opal, limonit i boksit.

Opal Opal (SiO(SiO22•• xHxH22O)O) -- kemijskim raspadanjemkemijskim raspadanjemprimarnih i sekundarnih silikata izdvaja se viprimarnih i sekundarnih silikata izdvaja se viššak SiOak SiO22. Mo. Možžeenastati inastati i biogenim putem biogenim putem , talo, taložženjem silicijskih ljuenjem silicijskih ljuššturatura

faune Radiolaria i mikroflorefaune Radiolaria i mikroflore – – Diatomea, kao iDiatomea, kao ihidrotermalnim putem hidrotermalnim putem , talo, taložženjem iz prezasienjem iz prezasiććenih vrelihenih vrelihmineraliziranih voda. Opal je amorfni mineral boje bijele,mineraliziranih voda. Opal je amorfni mineral boje bijele,

žžute, plave, sive ili crne, ovisno o primjesama Fe, Mn iute, plave, sive ili crne, ovisno o primjesama Fe, Mn iorganskih tvari. Sluorganskih tvari. Služži kao vezivo u genezi nekih mehanii kao vezivo u genezi nekih mehaniččkihkihsedimenata, a gradi i stijenusedimenata, a gradi i stijenu limnokvarcit limnokvarcit ..

Gubitkom vode on u tlima prelazi u sekundarni kvarc.Gubitkom vode on u tlima prelazi u sekundarni kvarc.


23/69

OpalOpal

LimonitLimonit (Fe(Fe OO •• xHxH O)O) grupa Fegrupa Fe hidroksidahidroksida


24/69

Limonit Limonit (Fe (Fe 2 2 O O 33 • • xH xH 2 2 O) O) -- grupa Fegrupa Fe--hidroksida.hidroksida.Najzastupljeniji u nekim sedimentima, a nastaje raspadomNajzastupljeniji u nekim sedimentima, a nastaje raspadom

svih minerala koji sadrsvih minerala koji sadržže Fe (silikati, oksidi, karbonati, sulfidie Fe (silikati, oksidi, karbonati, sulfidii dr.). Boje je svjetloi dr.). Boje je svjetlo--žžute do mrkoute do mrko--crvene, ovisno o sadrcrvene, ovisno o sadržžajuajuvode. Limonit, kao i opal, je vezivo pri nastanku nekihvode. Limonit, kao i opal, je vezivo pri nastanku nekih

ččvrstih mehanivrstih mehaniččkih sedimenata.kih sedimenata.U nekim tlima i mnogim stijenama amorfni, koloidni FeU nekim tlima i mnogim stijenama amorfni, koloidni Fe--hidroksidi pokrivaju povrhidroksidi pokrivaju površšine drugih minerala dajuine drugih minerala dajućći imi im žžutuutu

ili mrkoili mrko--crvenu boju.crvenu boju.Boksiti Boksiti (Al(Al22OO33 •• xHxH22O)O) -- grupa Algrupa Al--hidroksida (bemit,hidroksida (bemit,

dijaspor, hidrargilit, ddijaspor, hidrargilit, džžipsit..) kojiipsit..) koji se međusobno razlikujuse međusobno razlikuju

prema sadrprema sadržžaju vode. Boksiti nastaju pri destruktivnomaju vode. Boksiti nastaju pri destruktivnomraspadanju alumosilikata, koje teraspadanju alumosilikata, koje tečče do krajnjih produkatae do krajnjih produkata – –hidroksida Si, Al i Fe. Destruktivni proces primarnih, kao ihidroksida Si, Al i Fe. Destruktivni proces primarnih, kao i

sekundarnih silikata je narosekundarnih silikata je naroččito intenzivan u tlima tople iito intenzivan u tlima tople ivlavlažžne klime te svim tlima jako kisele reakcije.ne klime te svim tlima jako kisele reakcije.

Javljaju se u obliku kompaktnih i troJavljaju se u obliku kompaktnih i troššnih masa, bijele,nih masa, bijele,


25/69

Javljaju se u obliku kompaktnih i troJavljaju se u obliku kompaktnih i troššnih masa, bijele,nih masa, bijele,žžute ili crvene boje.ute ili crvene boje.

SusreSusrećć

emo ih u tlima tipa crvenica formiranih na tvrdim,emo ih u tlima tipa crvenica formiranih na tvrdim,

jedrim kre jedrim kreččnjacima (boksitne crvenice).njacima (boksitne crvenice).

OdOd fosfata fosfata je najva je najvažžniji:niji:

A A patit patit (Ca(Ca33(PO(PO44))22)(Cl,F)).)(Cl,F)). Nastaje iz magme. OvisnoNastaje iz magme. Ovisnoo sadro sadržžaju Cl i F naziva seaju Cl i F naziva se klorapatit klorapatit iliili fluorapatit fluorapatit ..Javlja se u skoro svim magmatskim stijenama u oblikuJavlja se u skoro svim magmatskim stijenama u obliku

sitnih kristala. Boje je bijele, sive, zelenkaste ilisitnih kristala. Boje je bijele, sive, zelenkaste ili žžuuććkaste.kaste.PodlijePodliježže kemijskom raspadanju i prelazi u fosforit.e kemijskom raspadanju i prelazi u fosforit.

FosforitFosforit (Ca(Ca33(PO(PO

44))22)) – – nastaje: raspadom apatita;nastaje: raspadom apatita;

biogenim putem, od ekskremenata ptica i skeleta faunebiogenim putem, od ekskremenata ptica i skeleta faunebogatih fosforom i krebogatih fosforom i kreččnjaka tropskih oblasti, na kojima sunjaka tropskih oblasti, na kojima suovi ostaci akumulirani. Djelovanjem fosforne kiseline izovi ostaci akumulirani. Djelovanjem fosforne kiseline izorganskih ostataka na kreorganskih ostataka na kreččnjake, dolazi do kemijskenjake, dolazi do kemijskereakcije i stvaranja fosforita.reakcije i stvaranja fosforita.


26/69

U prirodi ulazi u sastav raznih sedimenata: kreU prirodi ulazi u sastav raznih sedimenata: kreččnjaka,njaka,lapora, pjelapora, pješšććenjaka. Velika leenjaka. Velika ležžiiššta fosforita se koriste kaota fosforita se koriste kao

izvori za dobivanje fosfornih gnojiva.izvori za dobivanje fosfornih gnojiva.

Vivijanit Vivijanit (Fe(Fe33(PO(PO44)) •• 8H8H22O)O) -- djelovanjem otopinadjelovanjem otopinakoje sadrkoje sadržže ortofosfornu kiselinu na pirit, fajalit, siderit ie ortofosfornu kiselinu na pirit, fajalit, siderit i

druge minerale. Boje je bijele, nekada bezbojan. Na zrakudruge minerale. Boje je bijele, nekada bezbojan. Na zrakuoksidacijom mijenja boju od sive, sivooksidacijom mijenja boju od sive, sivo--zelene do plave.zelene do plave.

Nakuplja se u veNakuplja se u veććim koliim koli

ččinama u dubljim horizontimainama u dubljim horizontimanekih monekih moččvarnih tala i treseta.varnih tala i treseta.

REDOKS PROCESIREDOKS PROCESI


27/69

VIVIJANIT VIVIJANIT

REDOKS PROCESIREDOKS PROCESI

OdOd sulfidasulfida u stijenama i tlima najpoznatiji jeu stijenama i tlima najpoznatiji je piritpirit


28/69

OdOd sulfida sulfida u stijenama i tlima najpoznatiji jeu stijenama i tlima najpoznatiji je pirit pirit(FeS(FeS22).). Kristalizira iz magme, hidrotermalnim putem ili izKristalizira iz magme, hidrotermalnim putem ili iz

hladnih otopina. Pored S i Fe pirithladnih otopina. Pored S i Fe pirit ččesto sadresto sadržži primjese Ag,i primjese Ag, Ni, CNi, Co,o, Se rjeđe Ta i CuSe rjeđe Ta i Cu. Boje je mesingano. Boje je mesingano--žžute, metalnogute, metalnogsjaja.sjaja.

Ulazi u sastav skoro svih stijena. Kemijski se raspada iUlazi u sastav skoro svih stijena. Kemijski se raspada iprelazi u Feprelazi u Fe--sulfate, a potom u limonit.sulfate, a potom u limonit.

PIRITPIRIT GALENAGALENA

Od brojnihOd brojnih sulfatasulfata najvenajvećći znai značčaj imaaj ima


29/69

Od brojnihOd brojnih sulfata sulfata najvenajvećći znai značčaj imaaj ima

GipsGips (CaSO(CaSO44••2H2H

22O).O). Boje je bijele ili ruBoje je bijele ili ružžiiččaste.aste.

U sedimentnim stijenama se javlja u veU sedimentnim stijenama se javlja u veććim nakupinamaim nakupinamaili leili ležžiišštima. Prisutan je u mnogim tlima, a u vetima. Prisutan je u mnogim tlima, a u veććoj kolioj količčini uini u

nekim halomorfnim.nekim halomorfnim.

U poljoprivredi seU poljoprivredi sekoristi za melioracijekoristi za melioracijeslatina koje u svomslatina koje u svomsastavu sadrsastavu sadržže sodu.e sodu.


30/69

POSTANAK STIJENAPOSTANAK STIJENA


31/69

TroTroššenjeenje

TransportTransport

DepozicijaDepozicija

SEDIMENTSEDIMENTII

LitifikacijaLitifikacija(zbijanje i cementacija)(zbijanje i cementacija)

SEDIMENTNESEDIMENTNESTIJENESTIJENE

METAMORFNEMETAMORFNESTIJENESTIJENE

MAGMATSKE STIJENEMAGMATSKE STIJENE-- INTRUZIVNEINTRUZIVNE

MAGMATSKE STIJENEMAGMATSKE STIJENE-- EFUZIVNEEFUZIVNE

MAGMAMAGMA

MetamorfizamMetamorfizam

KristalizacijaKristalizacija

KonsolidacijaKonsolidacija

TaljenjeTaljenje

Izdizanje, izloIzdizanje, izložženostenostklimatskimklimatskim

promjenamapromjenama

MAGMATSKE ( ERUPTIVNE ) STIJENEMAGMATSKE ( ERUPTIVNE ) STIJENE


32/69

MAGMATSKE ( ERUPTIVNE ) STIJENE MAGMATSKE ( ERUPTIVNE ) STIJENE

▫ UUžžarene stijenearene stijene▫▫ Nastaju ispod povrNastaju ispod površšine tla u zatvorenom prostoruine tla u zatvorenom prostoru

hlađenjemhlađenjem magmmagmee

▫▫ Dospijevaju na povrDospijevaju na površšinu erupcijama vulkana iinu erupcijama vulkana i hlađenjemhlađenjemmagmemagme


33/69


34/69


35/69

GRANODIORITGRANODIORIT BIOTITSKI GRANITBIOTITSKI GRANIT

DACITDACIT RIOLITRIOLIT


36/69

I šščči


37/69

Andezit Andezit je povr je površšinskainskaeruptivna stijena sive doeruptivna stijena sive dozelenkasto sive boje.zelenkasto sive boje.

Nalazimo je oko VoNalazimo je oko Voććina i uina i uutrobi Ivanutrobi Ivanššččice (Lepoglava).ice (Lepoglava). Andeziti su jako otporni i Andeziti su jako otporni i

tetešško se troko se trošše. Sastoje se ode. Sastoje se odoligoklasa, andezina,oligoklasa, andezina,hornblenda, biotita i dr.hornblenda, biotita i dr.

Kvarca nema ili ima vrlo malo.Kvarca nema ili ima vrlo malo.

IvanIvanššččicaica

RUPNICARUPNICA


38/69

– – geologeološški park prirode, zaki park prirode, zašštitiććen geoloen geološški spomenik od 1948.ki spomenik od 1948.


39/69


40/69


41/69

c)c) bazi bazi č č ne stijene = 40ne stijene = 40 - - 55 % SiO 55 % SiO 2 2


42/69

GabroGabro – – dubinska stijena vrlodubinska stijena vrlo ččvrste ivrste i žžilaveilavestrukture. Obistrukture. Običčno je tamne boje. Dolazi zajedno sno je tamne boje. Dolazi zajedno speridotitima i serpentinima. Izgrperidotitima i serpentinima. Izgrađuju ga labrador iađuju ga labrador ibitovnit, piroksen i augit, te olivinbitovnit, piroksen i augit, te olivin.

BazaltBazalt – – efuzivna stijena. Troefuzivna stijena. Troššina je glinastaina je glinasta šštotoomoguomoguććava tvorbu vertisola. To je bestrukturna stijena,ava tvorbu vertisola. To je bestrukturna stijena,tamne boje. Istog je sastava kao i gabro.tamne boje. Istog je sastava kao i gabro.

BAZALTBAZALTGABROGABRO

d)d) ultrabazi ultrabazi č č ne stijene < 40 % SiO ne stijene < 40 % SiO 2 2


43/69

Od kiselih stijena prema ultrabaziOd kiselih stijena prema ultrabaziččnim opadanim opada

sadrsadržžaj Si, Na i K i svijetlih minerala; a raste sadraj Si, Na i K i svijetlih minerala; a raste sadržžaj Fe,aj Fe,Ca, Mg i tamnih minerala.Ca, Mg i tamnih minerala.

Sadrži (u %)Oznakastijene SiO2 Al2O3 Fe2O3 FeO CaO MgO K 2O Na2O TiO2 P2O5 H2O

Podrijetlo iautor

72,2

60,552,0

47,641,4

13,8

17,415,7

16,36,6

1,2

1,33,5

5,313,9

-

-2,8

6,86,3

1,7

3,77,4

1,47,2

1,0

2,03,4

7,18,4

3,8

12,01,2

0,40,9

3,3

1,63,4

2,10,2

0,4

0,3-

1,3-

0,7

trag.0,3

0,55,6

1,2

1,1-

0,7-

Moslavina (Marić)

Crna Gora (Tućan)Minnesota

Jablanica (Marić)(Lang)

intruzivne

granit

sijenitdioritgabro

peridotitefuzivne

kremeni porfirtrahitandezitdijabaz

bazalt

70,863,658,7

47,443,0

14,116,315,9

16,814,9

4,74,35,9

1,57,4

-2,11,0

7,91,2

1,61,58,9

0,10,7

-0,41,3

6,59,7

3,65,50,6

0,82,0

5,26,23,1

2,82,2

--

1,0

-0,4

--

0,12

-0,4

0,60,80,9

3,06,3

(Lang)(Lang)

Čvrsnica (Marić)

(Lang)Han, Trebinje (Marić)

Tablica:Tablica: Kemijski sastav magmatskih stijena (GraKemijski sastav magmatskih stijena (Graččanin, 1977.)anin, 1977.)

BAZALTNE STIJENEBAZALTNE STIJENE


44/69

PLOVUPLOVUĆĆACAC


45/69

EFUZIVEFUZIV INTRUZIVINTRUZIV

SEDIMENT SEDIMENT NE NE STIJENE STIJENE


46/69

▫▫ Vjetar i voda Vjetar i voda▫▫ RastroRastroššeni dijelovi Zemljine povreni dijelovi Zemljine površšine taloine taložže se u jezerimae se u jezerima

i rijekamai rijekama▫▫ TaloTaložženjem nastaju slojevienjem nastaju slojevi

▫▫ Pritisak i vrijeme pretvaraju slojeve u stijenePritisak i vrijeme pretvaraju slojeve u stijene

-- nastaju fizikalnim i kemijskim raspadanjem ranije stvorenihnastaju fizikalnim i kemijskim raspadanjem ranije stvorenihmagmatskih sedimentnih i metamorfnih stijenamagmatskih sedimentnih i metamorfnih stijena


47/69

magmatskih, sedimentnih i metamorfnih stijena,magmatskih, sedimentnih i metamorfnih stijena,

transportom nastale trotransportom nastale troššine i sedimentacijom (taloine i sedimentacijom (taložženjem)enjem)na drugom mjestu.na drugom mjestu.

Prema naPrema naččinu postanka razlikujemo:inu postanka razlikujemo:

1.1. klasti klasti č č ni (mehani ni (mehani č č ki, detriti ki, detriti č č ni) ni) sedimenti sedimenti -- produkti raspadanja stijena i minerala cementirani uprodukti raspadanja stijena i minerala cementirani u

kompaktne mase:kompaktne mase:

Po veliPo veliččini prvotnihini prvotnih ččestica dijele se u tri skupine:estica dijele se u tri skupine:-- psefiti psefiti (>2mm)(>2mm) -- sastavljeni odsastavljeni od ššljunkovitih i kamenitihljunkovitih i kamenitih

ččestica (konglomerati, breestica (konglomerati, bre

čče ili kre ili krššnici),nici),-- psamiti psamiti (0,06(0,06--2 mm)2 mm) -- izgrađeni prete izgrađeni pretežžno odno od ččesticaestica

pijeska (pjepijeska (pješšččenjaci, arkoze i dr.) ienjaci, arkoze i dr.) i

-- peliti peliti (


48/69

KonglomeratKonglomerat


49/69

PjePješšččenjak enjak


50/69


51/69


52/69

prijelazni klastitiprijelazni klastiti silt les ili prapor (0 01silt les ili prapor (0 01 0 060 06


53/69

-- prijelazni klastiti prijelazni klastiti -- silt, les ili prapor (0,01silt, les ili prapor (0,01 – –0,060,06

mm). Sastav lesa: kremen do 70%, feldspat do 20%,mm). Sastav lesa: kremen do 70%, feldspat do 20%,muskovit, glina klorit, limonit...muskovit, glina klorit, limonit...

Kemijski sastav psefita i psamita, pa i pelitaKemijski sastav psefita i psamita, pa i pelitamomožže biti veoma raznolik, ovisno od kojih minerala,e biti veoma raznolik, ovisno od kojih minerala,odnosno stijena potjeodnosno stijena potječču. Tako npr.u. Tako npr. pjepješšččenjacienjaci mogumogu

biti kremeni (pretebiti kremeni (pretežžno od kremena i muskovita) ilino od kremena i muskovita) ilikarbonatni (od kalcita, dolomita i sl.), alumosilikatnikarbonatni (od kalcita, dolomita i sl.), alumosilikatniitd.itd. Brusilovci ili glinciBrusilovci ili glinci sastavljeni su pretesastavljeni su pretežžno odno od

kremena, zatim muskovita i drugih alumosilikata.kremena, zatim muskovita i drugih alumosilikata.LaporiLapori su petrificirani sedimenti pelitske trosu petrificirani sedimenti pelitske troššine kojaine koja

obiluje karbonatima.obiluje karbonatima.

LesLes


54/69

LESNA LUTKALESNA LUTKA

Rasprostranjenost prapora ili lesaRasprostranjenost prapora ili lesa


55/69

FliFlišš -- IstraIstra


56/69


57/69

TresetTreset


58/69


59/69

TRAVERTINTRAVERTIN

U pravilu sedimentne stijene su manje znaU pravilu sedimentne stijene su manje značčajneajneb l k d k h đ bl


60/69

zaza žživot biljaka od magmatskih. Mivot biljaka od magmatskih. Međutimeđutim, u, u RepubliciRepubliciHrvatskoj situacija je upravo obrnutaHrvatskoj situacija je upravo obrnuta. Gotovo sav na. Gotovo sav našškrkršš izgrađen je od sedimentnogizgrađen je od sedimentnog kamenjakamenja -- vapnenacavapnenaca

i dolomitai dolomita.. Vapnenci Vapnenci**** nanaššeg kreg kršša su naja su najččeeššćće veomae veoma ččisti,isti,

tj. sadrtj. sadržže oko 99% karbonata kalcija i magnezija, a ode oko 99% karbonata kalcija i magnezija, a odakcesornih minerala neakcesornih minerala neššto tinjaca (muskovit), ponekadto tinjaca (muskovit), ponekadneneššto hematita, gipsa, fluorita i amfibola,to hematita, gipsa, fluorita i amfibola, ččestoesto

turmalina i cirkona, a rijetko glinence i apatit (turmalina i cirkona, a rijetko glinence i apatit (Tu Tu ć ć an an ).).DolomitiDolomiti su pretesu pretežžno kalcijskono kalcijsko--magnezijskimagnezijski

karbonati s primjesama akcesornih minerala.karbonati s primjesama akcesornih minerala.

netopivi ostatak = silikati,oksidi Fe i Al,te netopivi ostatak = silikati,oksidi Fe i Al,te š š ki metali ki metali

Vapnena Vapnenaččkoko--dolomitna crnicadolomitna crnica


61/69

KalkokambisolKalkokambisol–– smeđe tlo na vapnencima i dolomitimasmeđe tlo na vapnencima i dolomitima


62/69

smeđe tlo na vapnencima i dolomitimasmeđe tlo na vapnencima i dolomitima


63/69


64/69


65/69


66/69


67/69


68/69


69/69

Documents

Pedogeneza_01.pdf