Pelješac Croatia

00

Strategija razvoja turizma Dubrovačko-neretvanske županije

Tržišna i situacijska analiza2011.

11

Sadržaj

6. Klaster Korčula

3 40 76 115 153 181 218 253 Stranica

2. Klaster Konavle

1. Rezultati na razini županije

3. Klaster Dubrovnik

7. Klaster Mljet

4. Klaster Pelješac 8. Klaster Lastovo

5. Klaster Neretva

22

Zadaci i procedureZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije je krajem 2010. godina angažirao tvrtku Horwath Consulting Zagreb na izradi projekata Situacijske analize turizma s ekonomskog aspekta i Tržišne analize turizma Dubrovačko-neretvanske županije. Predmetni projekti su u funkciji formiranja ukupnog plana razvoja turizma županije koji u konačnici mora dati odgovore na ključna strateška i operativna pitanja vezana za budućnost razvoja turizma.

Ključni zadaci ovog projekta su:

Analiza situacijskih elemenata županije vezanih za turizam - geografija, priroda, povijest, kultura, promet, ekonomija, infrastruktura, prostorni planovi, inetersene skupine, itd.

Analiza turističkih pokazatelja županije s pozicije ponude, potražnje, konkurencije, itd. sukladno standardnoj praksi ovakvih analiza

Zadaci

Procedure

Ovaj draft izvještaj je završen krajem lipnja 2011.

Horwath HTL je primijenio standardne međunarodne konzultantske procedure prilikom provedbe svih potrebnih koraka u istraživanju, analizi i evaluacijskim tehnikama kako bi se pripremilo ovo izvješće.Procedure i analize koje smo primijenili u izradi studije su sljedeće:

Obilazak terena i razgovor s ključnim subjektima javnog sektora županije i svih administrativnih jedinica Razgovori s glavnim subjektima privatnog sektora, kako u turističkoj tako i ostalim relevantnim

industrijama Desk istraživanje svih dostavljenih i dostupnih podataka vezanih za opću situaciju Obrada podataka dobivenih od Turističkih zajednica i DZS-a, uz dodatna desk istraživanja vezana za

analizu turističkih performansi industrije Provođenje odvojenog Internet istraživanja za interesne subjekte (posebno javnog, posebno privatnog

sektora) u županiji o njihovima stavovima o konkurentnosti elemenata turističke ponude

33

1. Dubrovačko - neretvanska županija

44

1.a. Situacija

55

Opće karakteristike prostora Županija je teritorijalno organizirana u 22 jedinice lokalne uprave i samouprave, odnosno

5 Gradova i 17 Općina sa sjedištem u gradu Dubrovniku. Županija zauzima prostor od oko 9.000 km2˛ što predstavlja oko 12% ukupne površine

Republike Hrvatske. Na prostoru Županije živi ukupno 122.870 stanovnika (2001) odnosno oko 3% ukupnog

stanovništva Hrvatske, a 36% stanovnika Županije živi u klasteru Dubrovnik Prostor Županije čine dvije osnovne funkcionalne i geografske cjeline: relativno usko

uzdužno obalno područje, sa otocima i poluotokom Pelješac te prostor Donje Neretve s gravitirajućim priobalnim dijelom.

Prostor je prekinut državnom granicom BiH i samo sa područja donjo-Neretvanske doline ima prirodnu vezu sa unutrašnjošću i spoj prema sjevernom dijelu Hrvatske.

Županija je relativno niske gustoće naseljenosti (70,8 st/km2, odnosno 16,7 % niže od Hrvatskog prosjeka),

Najgušće naseljen je klaster Dubrovnik sa 209,9 st/km2, a naslabije klaster Mljet (11,07 st/km2) i klaster Lastovo (15,86 st/km2)

• Geografski i funkcionalno razdjeljen prostor, a neki dijelovi (osobito otoci) nedovoljno kvalitetno povezani sa Dubrovnikom i ostatkom zemlje – neuravnotežen dosadašnji razvoj

• Otoci, Pelješac i Dubrovačko primorje su područja sa negativnim demografskim trendovima (depopulirani i sa starijim stanovništvom) –nedovoljni lokalni kapaciteti za turistički razvoj

• Dominacija Dubrovnika kao neprikosnovenog centra

66

Ključne prirodne karakteristike

Geografija

Prostor Županije čine relativno usko uzdužno obalno područje s nizom pučinskih i bližih otoka (od kojih su najznačajniji Korčula, Mljet, Lastovo i grupa Elafitskih otoka), te prostor donje Neretve s gravitirajućim priobalnim dijelom

Izuzetno atraktivan prostor mediteranskih karakteristika sa visokovrijednim prirodnom baštinom (otoci, zaštićena prirodna područja, itd.)

Područje Županije ima sve karakteristike sredozemne klime sa klimatskim razlikama koje su posljedica postojanja visoke planinske barijere neposredno uz obalu, niza otoka i povremenih kontinentalnih utjecaja.

Ove karakteristike pogoduju afirmaciji turizma, poljoprivrede, uzgoju maslina, vinove loze, marikulture i s time vezanih djelatnosti

Flora i fauna

Osim autohtonih mediteranskih vrsta flore, Županija obiluje primjercima suptropske, ali i kontinentalne flore, a područje klastera Neretva (dolina rijeke) diferencira se moćvarnim karakteristikama

Na teritoriju Županije veliki je broj zaštićenih objekata prirode. Od ukupno 95 vrijednih objekata prirode 38 ih je registrirano, a 57 predloženo za zaštitu.

Bogatstvo životinjskih vrsta na kopnu i moru

• Bogatstvo prirodne baštine sa raznolikošću klastera (otoci, Neretva, Pelješac) – izuzetan atrakcijski potencijal

• Zaštićena prirodna područja (Nacionalni parkovi, Parkovi prirode i ostala zaštićena prirodna dobra) – nisu dovoljno turistički valorizirana

77

Dubrovnik i Dubrovačka republika kao najznačajniji povijesni utjecaj na razvoj ovog područja

Bogat fond kulturnih dobara Županije sa 168 zaštićenih, ponajprije gradskih povijesnih, gradsko-seoskih i tradicionalnih seoskih naselja, kao i 1436 zaštićenih povijesnih građevina, crkava, samostana te drugih sakralnih građevina i kompleksa, starih utvrda i gradina, bedema, nekropola, arheoloških istraženih i neistraženih nalazišta, starih mostova, ljetnikovaca, itd.

Povijesna urbana cjelina grada Dubrovnika, 1978.g. uvrštena je u UNESCO-ov registar svjetske baštine.

Bogatstvo nematerijalne kulturne baštine (lokalni folklor, događaji i sl.)

Povijest i kultura

• Bogatstvo kulturno-povijesnog i urbanističkog nasljeđa kao ključan element dosadašnjeg i budućeg turističkog razvoja

• Dubrovnik kao najprepoznatljiviji povijesno-kulturni simbol – globalni image• Različita povijest dijelova Županije (npr. Dubrovnik vs. otoci poput Lastova) –

različite kulturne karakteristike, način i tempo razvoja

88

Kopnena: Neadekvatna povezanost s ostatkom Hrvatske koja se odvija isključivo preko jadranske magistraleJoš uvijek neizvjestan model i termin dovršetka spoja na autocestu do PločaInterna prometna infrastruktura svih klastera uglavnom loše kvalitete

Promet / Dostupnost

Zračna:Zračna luka Dubrovnik nalazi se na zadovoljavajućoj udaljenosti, ali je prometna povezanost s Dubrovnikom i ostalim dijelovima Županije, a osobito otocima nezadovoljavajuća.Zračna luka Split je zbog povoljnije prometne povezanosti / dostupnosti posebno atraktivna za goste klastera Korčula i klastera NeretvaOsim Dubrovnika, ostali klasteri su teško dostupni za goste koji dolaze redovnim / charter linijama

Pomorska:Putnički promet Županije se odvija preko putničke luke Gruž (klaster Dubrovnik) te ostalih luka na području svih klastera Županije (Ploče, Pelješac, Korčula, Lastovo, Mljet) koje su uglavnom zadovoljavajućeg kapaciteta i tehničke opremljenostiOtoci, zbog svojeg specifičnog položaja, oslanjaju se na pomorsku povezanost kao nastavak na cestovnu – ključan problem je vrijeme putovanja i visoke cijene trajektnog prijevozaOpćenito loša cestovna povezanost je prepreka za Dubrovnik i Županiju u smislu većeg broja međunarodnih linija i Dubrovnikom kao polaznom točkom za dalji tranzit

99

Energetski sustav Opskrba električnom energijom kvantitaivno i kvalitaitvno uglavnom zadovoljava interne potrebe

svakog klastera, osim klastera Dubrovnik i klastera Mljet, na području kojih postoje ograničenja u smislu prijenosnih mogućnosti i kapaciteta elektroveza.

Elektroenergetska opskrbna mreža otočkih klastera trenutno zadovoljava njihove interne potrebe, ali potrebno je iziskuju unapređenje u smislu budućih potreba kapaciteta kao jednog od osnovnih preduvjeta daljnjeg razvoja turizma destinacija.

Telekomunikacije Telekomunikacijski sutav svih klastera uglavnom zadovoljava trenutne i buduće potrebe. Pokrivenost signalom kao i jačina uglavnom odgovara potrebama.Opskrba plinom Na području cijele Županije nema plinoopskrbne mreže.

Vodoopskrba Količina vode je dovoljna za trenutne kapacitete, međutim kvaliteta i kapacitet vodoopskrbnog

sustava ne zadovoljava buduće potrebe cjelokupnog, pa tako i turističkog razvoja Županije, sa najvećim problemima na području klastera Mljet, Neretva i u nekim dijelovima klstera Dubrovnik (sjeverni dio Primorja i Župa)

Odvodnja otpadnih voda Sustav odvodnje otpadne vode / kanalizacija trenutno je istaknuti problem na području svih

klastera Županije. Nepostojanje adekvatne infrastrukture znatno utječe na narušavanje koncepta održivosti i očuvanja okoliša cijelog prostora.

Postupanje s otpadom Pitanje odlaganja otpada na Županijskoj razini nije adekvatno riješeno, što je ključan problem svih

klastera, a osobito otočkih (divlje odlagališta otpada, deponije u blizini turističkih centara i sl.)

Pregled infrastrukture

1010

Ekonomija

Ukupno 9,5 milijardi kn prihoda u 2009. (77.959 kn po stanovniku)

Dubrovnik ekonomski dominira Županijom sa 53% ukupnih prihoda Ključni sektori:

Trgovina 27%, Promet 22%, Hoteli i restorani 15%, Građevinarstvo 13%

Struktura prihoda ukazuje na jaku ovisnost ekonomije o turizmu (trgovina, građevinarstvo, promet, nekretnine, itd.)

Dir. prihodi od turizma Županije (hoteli i restorani)– 1,43 miljarde kn Udio Dubrovnika u prihodima od turizma – 61% Ukupni tur. prihodi Županije (procjena) – 3,3 milijarde kn Udio Dubrovnika u ukupnim tur. prihodima – oko 70% 22.082 zaposlenih – oko 24 % u turizmu Nezaposlenost u Županiji (2010 – prema HZZ) – 14% Okvirna procjena turističkih investicija u proteklih 10 godina:

400 do 600 mil. €

1111

Prostorni plan

Prema Izmjenama i dopunama PP DNŽ, broj i kapacitet planiranih turističkih i gospodarskih zona premašuje optimalne socijalne, gospodarske, infrastrukturne i druge mogućnosti DNŽ

Postojeći i planirani kapaciteti (u hektarima i zonama) van i unutar naselja Županije su:

POSTOJEĆE PLANIRANO SVEUKUPNO

ZONE

ha 286 1.190 1.476

kreveti 19.232 35.583 54.815

PODRUČJA NASELJA

kreveti 17.824 27.311 45.135

UKUPNO(kreveti) 37.056 62.894 99.950

1212

1.b. Tržište

1313

•Ratna događanja i poslijeratna tranzicija zamrzavaju razvoj na gotovo 10 godina u cijeloj Županiji

•Način odvijanja privatizacije dovodi do gotovo savršene konkurencije u hotelskom smještaju u Dubrovniku, no okolne destinacije još nisu konsolidirale smještajnu ponudu i velik dio kapaciteta i dalje stoji neobnovljen

•Polarizacija turističkog razvoja na razini Županije – Dubrovnik raste, ostali stagniraju u sjeni

•Neusklađene poslovne misije ključnih igrača

•Počinje konverzija ljetnikovaca u hotele te izgradnja hotela u Mlinima i Kuparima

•Nakon 1. svjetskog rata dolazi do znatnog povećanja broja turista u Dubrovniku poglavito

•Najveći intenzitet 70ih godina 20. stoljeća

•Unatoč razvoju na valu masovnog turizma, Dubrovnik se afirmira u elitnu destinaciju

•Otoci su i dalje marginalizirani i zaostaju u turističkom razvoju, na Mljetu vojna baza čini barijeru razvoju

• U vrijeme Dubrovačke republike, unutar i oko grada nastaju brojni ljetnikovci vlastele

• U okolnim krajevima –Korčula, Konavle, Mljet i Elafitski otoci značajnije se izgrađuju ljetnikovci i izletišta

• Afirmacija Dubrovnika i arhitekture grada – umjetnici sve više dolaze u grad

Ključne značajke dosadašnjeg razvojaMogu se izdvojiti tri faze razvoja turizma u Županiji:

1414

Smještajna ponuda

Stalan porast smještajnih kapaciteta u posljednjih 10 godina

U periodu do 2007. najbrže rastao privatni smještaj, kasnije hoteli, kapacitet kampova stagnira, a udio luka nautičkog turizma u ukupnim kapacitetima najniži je od svih primorskih županija

Struktura smještaja je znatno povoljnija nego u ostatku primorske Hrvatske, ali je značajna razlika između grada Dubrovnika i ostalih dijelova županije

S više od 50% hotelskih kapaciteta i udjelom segmenta 4 i 5* od više od 50%, Dubrovnik je u povoljnoj poziciji čak i u odnosu na najbolje mediteranske destinacije

Napomena: Podaci za 2001. godinu za određene klastere obuhvaćaju podatke iz 2002. godine zbog nedostupnosti podatakaIzvor: Turističke zajednice, DZS

17,724 20,346 21,146 22,680

21,82930,508 31,423 30,975

6,142

6,455 6,318 6,3271,600

1,600 1,600 1,600

05,000

10,00015,00020,00025,00030,00035,00040,00045,00050,00055,00060,00065,000

2001. 2007. 2008. 2009.

Ponuda smještaja u Dubrovačko neretvanskoj županiji 2001. - 2009.

Hoteli Privatni smještaj Kampovi Luke nautičkog turizma

Izvor: Turističke zajednice općina, DZS

Hoteli35%

Kampovi10%

Privatni smještaj48%

Luke nautičkog turizma

3%

Ostalo4%

Struktura smještaja u Dubrovačko neretvanskoj županiji u 2009.

Kategorija Objekata Udio Soba Kreveta Udio kreveta2 zvjezdice 12 16% 986 2212 13%3 zvjezdice 37 48% 3182 6556 39%4 zvjezdice 14 18% 1755 3481 21%5 zvjezdica 14 18% 2237 4605 27%UKUPNO 77 100% 8160 16854 100%Izvor: Ministarstvo turizma, Kategorizacija, Svibanj 2011.

1515

Hotelski sektor

Ukupno 77 hotelskih objekata, od čega 58 na području Dubrovnika

U Županiji je registrirano 59 poslovnih subjekata koji posluju kategoriziranim hotelskim objektima

Koncentracija je velika na području Dubrovnika, dok u ostalim destinacijama prevladava jedna do dvije hotelske kuće, s manjim udjelom privatnih/obiteljskih hotela

U Dubrovniku, samo u prvih 14 poduzeća registrirano je tri četvrtine kapaciteta

U istih 14 poduzeća nalazi se više od 90% kapaciteta kategorije 4* i 5*

Privatizacijski proces je doveo do obnove velikog dijela hotelske industrije.

Ostali hotelski kapaciteti, osim iznimaka u Dubrovačkom primorju uglavnom su niže do prosječne kategorije i razine usluge (2 – 3*)

986

3182

175522372212

6556

3481

4605

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

2 zvjezdice 3 zvjezdice 4 zvjezdice 5 zvjezdica

Soba

Kreveta

Struktura kategoriziranog hotelskog smještaja u DNŽ, 2011

Izvor: Ministarstvo turizma, Kategorizacija, svibanj 2011.

I dalje značajan problem predstavljaju neobnovljeni kapaciteti i neaktivirana imovina čija je najveća koncentracija u Župi dubrovačkoj i

gradu Dubrovniku.

Usprkos činjenici što sadašnje performanse hotela nisu u skladu s njihovim rangom ambicija, postoje investicijske inicijative, ali

ograničene na uže područje grada.

1616

ŽičaraPovezuje Srđ i Ploče s dvije kabine kapaciteta po 30 putnika (500 putnika na sat)Otvorena 1969. i porušena tijekom ratnih zbivanja, te obnovljena i ponovno otvorena 2010. godine

MuzejiKulturno-povijesni muzej, Pomorski muzej, Arheološki muzej, Etnografski muzej te Muzej suvremene povijesti koji djeluju u okviru tvrtke “Dubrovački muzeji” ostvarili nešto više od 350 tisuća posjeta u 2010. U gradu se nalazi još desetak manjih muzeja. U području Neretve nalazi se prvi hrvatski in situ muzej Narona s oko 15.000 posjetitelja godišnje.

Sportski objektiSportska dvorana u gradu nije u turističkoj funkciji.Olimpijski bazen u Gružu, neki od objekata u Županiji povremeno u funkciji turizma ili događanjaBrojni ronilački centri i ostali sportski centri (jahanje, jedrenje i slično)Manji sportsko-rekreacijski centri uz hotelske komplekse ili zone širom županije koji predstavljaju dodatnu uslugu, a ne mogućnost dodatne komercijalizacije.

Kina4 kino dvorane, u 2011. najavljeno otvaranje multipleksa s 3 dvorane i više od 600 mjesta u Dubrovniku. Ostali klasteri posjeduju sporadično kino dvorane, koje su uglavnom zastarjele i ne služe redovnom poslovanju – prigodna događanja

Biciklističke stazeU Županiji postoje staze, no stanje nije konkurentno ni u odnosu na druge hrvatske destinacije.

Turistička infrastruktra

1717

Koncertne / kongresne dvoraneNema adekvatne koncertne/kongresne dvorane. Dubrovačke igre i ostali događaji koriste objekte unutar zidina, a stanje je slično i u ostalim klasterima. Kapaciteti za sastanke su zasada ograničeni na hotele, mada je kongresni centar na području Dubrovačkog klastera u fazi početka planiranja.

PlažeNa području Županije nalaze se samo 3 plaže s plavom zastavom (Hotel Valamar President Dubrovnik, Hotel Croatia Cavtat i hotel Osmine Slano) te 2 marine s plavom zastavom (ACI Korčula i ACI Dubrovnik)

Nautičke lukeJoš uvijek nedovoljan broj, usluga limitirana i ne koristi se sav potencijal nautičkog tržišta, a jedino Dubrovnik i Korčula imaju marine.

Ugostiteljski objektiNa području županije registrirano je oko 300 restoranskih objekata, od čega polovica na području grada DubrovnikaPostoji nekoliko klastera ugostiteljske ponude:

Manji broj vioskokvalitetnih restorana prema svjetskim kriterijima smještenih u dubrovačkom klasteru, prije svega samoj gradskoj jezgriRestorani u samom gradu koji koriste položaj i cruising turiste, a čija ponuda ne promovira autohtonu hranu niti vrijednost za novacSton / Pelješac – temelji se na ponudi riba, školjki i autohtonih peljeških sorti vina te predstavlja snažan potencijal za dalji razvojNeretva – manji broj restorana koji uz solidan omjer vrijednosti za novac nude kuhinju temeljenu na jeguljama i žabamaSeoska domaćinstva u Konavlima i na Korčuli koja su na početku razvoja, ali odskaču ponudom i tržišnim potencijalom

Nedostaje zabavnih sadržaja – disko klubovi, noćni barovi, beach barovi i slično

Turistička infrastruktra

1818

1 122 3 5 6 7 8 9 10 114

Siječanj

Pokladni progarmi do ožujka

Ožujak

Festa od Kamenica Dubrovnik

Sajam zdrave prehrane, ljek. bilja i zelenog poduzetništva

Dan malostonskih kamenica

Svibanj

Wine and Jazz festival Dubrovnik

Festival “Karantena”

Srpanj

Dubrovačke ljetne igre

Divlja liga

Festival urbane kulture “Re‐akcija”

Jazz festival –Lastovo Otok Glazbe

Rock festival 7 jezera

Rujan

Julian Rachlin i prijatelji

Međunarodni festival rane glazbe

Kinookus gastro festival, Ston

Studeni

Dani Mandarina Opuzen

Prosinac

Božićni sajam Dubrovnik

Doček Nove godine na Stradunu

Listopad

Međunarodni tenis turniri Dubrovnik

Korčulanske viteške igre

Kolovoz

Dubrovačke ljetne igre


Cavtatsko ljeto

Kumpanija

Viteška igra Moreška

Maraton lađa

Noć peljeških vina

Lipanj

Dubrovnik fashion week and sensor fest

Dubrovački međunarodni operni festival

Prvenstvo hrvatske i centralne europe u jedrenju na dasci, Pelješac

Travanj

Ukrsni festival

Libertas film festival

Veljača

Fešta sv. Vlaha i Karneval fest

Placeholder for your own sub headlineKalendar značajnijih događanja

1919

Turistička potražnja Kontinuirani porast ukupnog turističkog prometa u

razdoblju od 2001. do 2010., uz blaži pad 2009. godine u odnosu na 2008.

Porast temeljen na (i prati) ponudu smještaja te je uglavnom ostvaren kroz nove/rehabilitirane hotelske kapacitete

Hoteli ostvaruju više od polovice ukupnog prometa, ali uz prosječnu zauzetost od 32,3% dok je ukupna zauzetost kapaciteta poražavajućih 20,4%

Pri tome samo područja Dubrovnika i Konavala imaju prosječnu zauzetost kapaciteta iznad 20%, a Neretva, Korčula, Lastovo i Mljet ispod 15%

Prosječna duljina boravka se u posljednjih 10 godina smanjila za gotovo jedan dan (s 5,6 na 4,7) što je posljedica globalnih tržišnih trendova i tržišnog repozicioniranja grada

Napomena: U podacima za 2010. godinu nisu uzeti u obzir ostvarena noćenja u klasteru NeretvaIzvor: Turističke zajednice općina, DZS

2,737,232

4,000,172 4,051,372 4,048,995 4,356,341

391,566

431,815 408,360 367,798293,942

0500,000

1,000,0001,500,0002,000,0002,500,0003,000,0003,500,0004,000,0004,500,0005,000,000

2001. 2007. 2008. 2009. 2010.

Turistička noćenja u Dubrovačko neretvanskoj županiji 2001. - 2010.

Strani Domaći

udio u smještaju udio u noćenjima zauzetost

Hoteli 35,0% 56,1% 32,3%Kampovi 10,0% 5,6% 11,6%Privatni smještaj 48,0% 31,0% 13,1%Ostalo 7,0% 7,2% 23,6%

UDIO SMJEŠTAJA, UKUPNIH NOĆENJA I ZAUZETOST KAPACITETANoćenja Zauzetost

Dubrovnik 2.635.899 24,9%Konavle 479.882 29,8%Pelješac 767.897 17,1%Kočula 669.302 13,4%Neretva 95.000 13,4%Mljet 70.002 12,4%Lastovo 39.257 12,3%Ukupno 4.757.239 20,4%

2020

Sezonalnost i tržišta

U RH je u 2010. godini u 4 ljetna mjeseca (lipanj, srpanj, kolovoz i rujan) ostvareno je u prosjeku 86,6% noćenja, dok je u Dubrovačko-neretvanskoj udio nešto niži (81%)

Unatoč rastu ukupnog prometa u posljednjih 10 godina, nema bitnih pomaka u pred i post sezoni, krivulja sezonalnosti se dodatno pogoršava

Zahvaljujući ukupnom lancu turističke vrijednosti, solidni smještajni kapaciteti nisu u stanju prebaciti stopu prosječne zauzetosti od 40% što im ne omogućava dugoročan tržišni opstanak

Napomena: Podaci ne uključuju sezonalnost klastera NeretvaIzvor: Turističke zajednice, DZS

Source: Statistical Office of Montenegro - Monstat, www.monstat.cg.yu0

100,000

200,000

300,000

400,000

500,000

600,000

700,000

800,000

900,000

1,000,000

1,100,000

1,200,000

1,300,000

1,400,000

1,500,000

Siječ

anj

Veljača

Ožuja

k

Trav

anj

Sviba

nj

Lipan

j

Srpa

nj

Kolov

oz

Rujan

Listop

ad

Stud

eni

Pros

inac

Sezonalnost turističkih noćenja u Dubrovačko neretvanskoj županiji, 2001., 2007. i 2010.

2001.

2007.

2010.

7% 10% 11%

19% 10% 10%

2% 12% 10%8% 5% 7%

13% 6% 5%

9%6% 5%

3%4% 5%

9%

5% 4%

29%41% 43%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

2001. 2007. 2010.

Ostali

BIH

Rusija

Slovenija

Češka

Poljska

Francuska

Njemačka

UK

Najjača emitivna tržišta u 2001., 2007. i 2010.

Francuska, Rusija i Velika Britanija su najbrže rastuća tržišta u posljednjih 10 godina

Najveći pad ostvaren je na tržištu Češke (-37%) i BIH (-31%) u 2010. u odnosu na 2001.

Sukladno svjetskim trendovima, sve veća disperzija ciljnih tržišta (prvih 8 tržišta 71% ukupnog prometa u 2001., a 57% u 2010.)

Struktura gostiju u gradu ukazuje na relativno laku komercijalizaciju, no samo u glavnoj sezoni

Izvor: TZ Dubrovačko neretvanska županija, DZS 2001., 2007. i 2010.

2121

TOMAS 2010. 42% turista ima završen fakultet, a preko 74% posjetitelja dolazi iz naselja sa više od 10.000

stanovnika, dok gotovo 76% imaju više od 2.000 eura mjesečni prihod kućanstva

61,3% posjetitelja u 2010. je bilo u prvom posjetu destinaciji unutar Županije,

44,3% posjetitelja čine obitelji, a 39% parovi

37,8% posjetitelja u Županiju dolazi zrakoplovom (od toga 22,5% redovnom linijom, najviši udio od svih primorskih Županija), a 46,4% automobilom (najniži udio od svih primorskih Županija)

Pasivni odmor i opuštanje, zabava, nova iskustva i doživljaji, upoznavanje prirodnih ljepota dominantni motivi putovanja što ne odskače od motiva dolaska u ostala hrvatska primorska mjesta

Kulturna baština kao značajan razlikovni motiv od ostalih Županija, baš kao i upoznavanje prirodnih ljepota

Posjetitelji Županije su uglavnom vrlo zadovoljni boravkom, no postoje elementi koji zahtjevaju dodatnu pažnju i poboljšanje usluge i kvalitete ponuđene turistima, a oni su:

Mogućnosti za kupnju

Sadržaji za zabavu

Prometna dostupnost mjesta

Sportski sadržaji

Sadržaji i informacije povezane s destinacijskim menadžmentom – označavanje, informiranje, prezentacija, vrijednost za novac i slično

Prosječan posjetitelj dnevno troši 89,80 €, od čega 51,63€ unutar smještajnog objekta

Opći podaci

Motivacija

Zadovoljstvo

Potrošnja

2222

Poslovanje hotelijerstva

Istraživanje se odnosi na hotele 4 i 5 zvjezdica u dubrovačkoj regiji Vidljivo je da performanse odskaču od hrvatskog prosjeka prije svega u segmentu cijena, ali ne i zauzetosti Menadžment hotela iz istraživanja očekuje značajno poboljšanje performansi – prosječan rast zauzetosti na

razinu od 50%, a ostvarene cijene do maksimalno 150€ u roku dvije godine No, prema podacima FINA-e sektor hotela i restorana u županiji ima prihod od oko 200 mil. €, a ukupan gubitak

od 40 mil. €

Ključni pokazatelji poslovanja hotelijerstva DNŽ u usporedbi s ostalim regijama i prosjekom Hrvatske

Izvor: Istraživanje poslovanja hotelijerstva Hrvatske, Horwath HTL Zagreb, siječanj 2011.

Južna Dalmacija

(DNŽ)Istra Kvarner Dalmacija bez

DNŽUnutrašnjost bez Zagreba Zagreb Hrvatska

(prosjek)

Prosječna godišnja zauzetost soba 45,1% 41,6% 43,7% 38,7% 47,6% 56,8% 42,4%Prosječna ostvarena cijena sobe (Euro) 102,22 64,62 55,82 68,82 71,19 102,57 70,72

Dnevni RevPAR (Euro) 46,09 26,86 24,40 26,65 33,86 58,26 29,99Godišnji TRevPAR (Euro) 23.627 15.055 14.293 15.266 26.923 38.897 17.018

GOP % od poslovnog prihoda 34,6% 25,2% 27,8% 36,5% 27,0% 22,5% 29,3%

Prosječan broj zaposlenih po sobi 0,28 0,22 0,32 0,36 0,68 0,45 0,29Prosječna mjes. bruto plaća po zaposlenom (u Kn) 11.819 8.514 7.606 7.296 6.537 9.399 8.438

Trošak rada (% od poslovnog prihoda) 36,8% 26,1% 34,2% 30,2% 35,2% 33,2% 31,4%

Poslovni gosti 9,3% 1,3% 2,3% 5,6% 24,3% 58,9% 4,6%Individualni odmorišni gosti 22,7% 22,3% 26,0% 14,6% 31,4% 10,7% 21,8%

Alotmani i grupe 65,1% 75,1% 71,0% 78,3% 42,4% 16,2% 71,9%Ostali gosti 2,9% 1,3% 0,7% 1,5% 1,9% 14,3% 1,6%

Razdoblje od posljednjeg obnavljanja (godine) 4,1 7,8 8,2 5,3 7,0 7,0 7,0

* Prikazani su izračunati prosjeci prognoze rezultata 2010. dobivene od hotelijera krajem 2010.

2323

Pomorski promet

Godina Domaći promet Međunarodni Promet Cruise Ukupno

2000. 253.871 39.555 61.591 355.017

2001. 284.608 51.296 95.031 430.935

2002. 361.693 57.244 114.196 533.133

2003. 420.810 62.419 259.704 742.933

2004. 427.000 70.000 270.000 767.000

2005. 450.000 80.000 300.000 830.000

2006. 460.000 85.000 366.000 911.000

2007. 440.000 85.000 436.000 961.000

2008. 470.000 75.000 530.000 1.075.000

2009. 513.000 93.000 587.000 1.193.000

2010. 535.000 96.000 590.000 1.221.000

Promet putnika u luci Gruž 2000. – 2010.

Luka Gruž jedina je relevantna putnička pomorska luka na području Županije

Navedene brojke odnose samo na luku Gruž, dok luka u gradu ostvaruje oko 300 tisuća dodatnih putnika s kružnih putovanja

Promet konstantno raste od 2000. i povećao se gotovo tri puta, a rast je najviše generirao porast segmenta kružnih putovanja

Krizne godine su samo usporile rast, pad prometa nije zabilježen ni jedne godine, niti u jednoj kategoriji

60% svih putnika s kružnih putovanja se ostvaruje u ljetnim mjesecima (lipanj –rujan) i u danima vikenda

Nedostatak luka nautičkog turizma značajno utječe na neiskorištavanje potencijala NP Mljet, područja Konavala, ali i cijelog sjevernog dijela Županije

Glavni problemi nautičkog prometa su:

Još nejasna strategija upravljanja prihvata cruisera – održivost – cost/benefitNepostojanje luka nautičkog turizma na atraktivnim i tržišno utemeljenim lokacijama

2424

Zračni promet

Krivulja sezonalnosti zračne luke logično slijedi krivulju sezonalnosti turističkog prometa

Dubrovnik ljeti ima direktnu zračnu povezanost s 42 destinacije

Više od 10 puta veći promet u ljetnim nego u zimskim mjesecima otežava poslovanje i performanse zračne luke

Izvor: web stranice dubrovačke zračne luke, http://www.airport-dubrovnik.hr/


50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000Sij

ečan

j

Veljača

Ožuja

k

Trav

anj

Sviba

nj

Lipan

j

Srpa

nj

Kolov

oz

Rujan

Listo

pad

Stud

eni

Pros

inac

Broj putnika u dubrovačkoj zračnoj luci u razdoblju 2008. - 2010. po mjesecima

2008.

2009.

2010.

tržište broj putnika u 000 udjel

Velika Britanija 238 18,7%

Hrvatska 161 12,7%

Francuska 145 11,4%

Njemačka 124 9,8%

Španjolska 95 7,5%

Norveška 58 4,6%

Italija 54 4,3%

Ostali 395 31,1%

Ukupno 1270 100,0%

Croatia Airlines, Dubrovnik Airlines i Easyjet su jedine kompanije s više od 10% udjela putnika

Moskva, Istanbul i Lisabon su nove destinacije u ovoj ljetnoj sezoni

Zračna luka ima tehnički kapacitet udvostručenja prometa u glavnoj sezoni

2525

Proizvod Noćenja UdioSunce i more 3.600.000 76%MICE 320.000 7%

Gradski odmori / kultura 280.000 6%Ture 180.000 4%Crusing / Nautika 150.000 3%Rural & gastro 70.000 1%

Posebni interesi i golf 60.000 1%

Zdravstveni / wellness 50.000 1%

Županija je najveći porast ostvarila u glavnoj sezoni, a svi ostali proizvodi osim sunca i mora ostvaruju tek četvrtinu ukupnog prometa

Korčula zbog postojanja ACI marine nešto manje od 10% prometa ostvaruje u segmentu nautike, dok ona na Lastovu predstavlja oko trećinu ukupnih noćenja

Usprkos malom učinku u smislu noćenja, cruising ostvaruje značajan utjecaj na prihode Dubrovnika, osobito kroz ostale ekonomske sektore

Raspored ključnih događanja u glavnoj sezoni uvjetuje da su oni dodatni prodajni argument za ostale proizvode, a ne proizvod koji sam generira značajniji promet

Stoga razdoblje od listopada do svibnja ovisi o poslovnom turizmu, turama te u manjoj mjeri gradskim odmorima (neposredna pred i post sezona) – izoliraniji krajevi gotovo da nemaju proizvode kojima bi produžili sezonu

Turistički proizvodi

2626

1.c. Interna evaluacija konkurentnosti

2727

Metoda evaluacije konkurentnosti

Istraživanje je provedeno putem on-line anketnog upitnika

Cilj istraživanja je utvrđivanje stavova ključnih interesnih subjekata u javnom i privatnom sektoru turizma Županije vezano za konkurentnost turističkih (mikro)destinacija ispitanika

Istraživanje je provedeno u dvije etape:

Anketiranje ključnih subjekata privatnog sektora Županije

Anketiranje ključnih subjekata javnog sektora Županije

On-line anketni upitnik poslan je na oko 900 e-mail adresa (prema bazi kontakata Horwath HTL i temeljem kontakata dostavljenih od službenih institucija Dubrovačko neretvanske županije uključenih u ovaj projekt)

Anketni upitnik je ispunilo 334 ispitanika

On-line anketni upitnik postavljen je na način da se onemogući višestruko ispunjavanje ankete i time utječe na vjerodostojnost rezultata.

2828

Provođenje evaluacije konkurentnosti Anketa je strukturirana u 4 grupe elemenata (prema metodologiji ocjene dijamanta konkurentnosti) koji se ocjenjuju: 1.

stvoreni resursi, 2. podupirući faktori, 3. upravljanje destinacijom i 4. stanje tržišta

Ispitanici su ocjenjivali svaki od elemenata ocjenama od 1 (nedovoljno) do 5 (izvrsno)

Prosječne ocjene svih anketa dale su sljedeće rezultate: najbolje stanje ocijenjeno je u segmentu stanja tržišta, dok su najlošije ocijenjeni stvoreni resursi i upravljanje destinacijom

Općenito, sve dodijeljenje ocjene su niske, što sugerira nezadovoljstvo ispitanika situacijom u turizmu – niska percipirana konkurentnost

2929

Stvoreni resursi Prosječna ocjena 2,41

Apsolutno najboljim ocjenjeni su kapaciteti i kvaliteta smještaja (3,41), zatim turistički vodiči i informacije (3,28), turistički programi za posjetitelje (3,10) i kongresni turizam (2,97)

Najlošije ocjene ispitanika odnose se na aktivnosti zasnovane na prirodi (1,64), noćni život (1,66), vansezonske aktivnosti (1,68) i shopping iskustvo (1,69)

1 2 3 4 5

Smještaj (kapacitet i kvaliteta)Turistički vodiči i informacije (osobni vodiči, …

Turistički programi za posjetitelje …Kongresni turizam (kapacitet i kvaliteta)

Uređenost i standard ugostiteljskih objekataPosebni događaji, festivali i manifestacije

Vodene aktivnosti (plivanje, surfanje, ribolov, …Razina cijena u ugostiteljskim objektima

Zabava (kazalište, galerije, kina...)Ruralni turizam (kapacitet i kvaliteta)

Sportski sadržaji (tenis, ostali sportski tereni, …Korištenje domaćih proizvoda u …

Rekreacijski sadržaji (parkovi, jahanje konja, …Bogatstvo shopping iskustava (broj trgovina, …

Vansezonske aktivnosti (šetnje, posebni …Noćni život (barovi, disko klubovi, noćni …

Aktivnosti zasnovane na prirodi (promatranje …

Prosječna ocjena2,41

Najniža prosječno ocijenjena kategorija u sve 4 skupine resursa Županije

Sukladno mišljenju interesnih subjekata, stvoreni resursi ne zadovoljavaju (kvalitetom / kvantitetom) potrebe turista

Kronični problemi su: noćni život, aktivnosti u destinacijama (sezona i izvan sezone), mogućnost i raznolikost kupnje.

3030

Prosječna ocjena 2,67

Apsolutno najboljim ocjenjeni su efikasnost i kvaliteta zračne luke (3,46), dobrodošlica i uslužnost domaćina (3,33), komunikacija i povjerenje između domaćina i turista (3,28) i dostupnost taxi prijevoza (3,14)

Najlošijim su ocjenjeni sljedeći elementi: cestovna dostupnost destinacija (1,65), pomorska povezanost destinacije s emitivnim tržištima (2,01), kanalizacijska mreža (2,21) i zdravstveni i medicinski sadržaji za turiste (2,28)

1 2 3 4 5

Ef ikasnost i kvaliteta zračne lukeDobrodošlica i uslužnost domaćina

Komunikacija i povjerenje između …Dostupnost taxi prijevoza

Financijske institucije i mjenjačniceKvaliteta turističkih usluga

Kvaliteta i kapacitet vodoopskrbne mreže …Zračna povezanost destinacije s emitivnim …

Efikasnost i ponašanje carinika i policijeKvaliteta i cijena taxi prijevoza

Ef ikasnost i kvaliteta turističke prometne …Cestovna povezanost gradova i naselja …

Zdravstveni i medicinski sadržaji za turisteKvaliteta i kapacitet kanalizacijske mreže …

Pomorska povezanost destinacije s …Cestovna povezanost destinacije s …

Podupirući faktori


Kategorija sa prosječnim ocjenama unutar cijele ankeete

Od podupirajućih faktora, najlošije je ocjenjena prometna povezanost – osobito pomorska i cestovna

Zračna luka izdvojena je kao najjača karika u lancu pdupirajućih faktora – no i ovaj segment nije jednako primjenjiv na cijelu Županiju jer udaljeniji dijelovi i otoci nemaju zadovoljavajući pristup (Mljet, Lastovo, Korčula, Pelješac, Neretva)

3131


Apsolutno najveća ocjena unutar ove kategorije dodjeljena je sigurnosti destinacije (4,14), vrijednosti za novac ukupnog boravka (3,06), stručnosti i sposobnosti turističkih djelatnika (2,91)

Najlošijim su ocjenjeni sljedeći elementi: suradnja s državom u pogledu turističke politike (1,9), vizija destinacije usklađena sa stanovništvom (2,00), edukacija i trening za zaposlene u turizmu / hotelijerstvu (2,02)

1 2 3 4 5

Sigurnost destinacije (učestalost razbojstava, …Vrijednost za novac (ukupnog boravka turista)

Stručnost i sposobnost turističkih radnikaPosvećenost privatnog sektora turizmu

Stručnost i sposobnost turističkih menadžera (hoteli, …Obrazovna struktura/prof il zaposlenika u turizmu

Poduzetničke sposobnosti lokalnih sudionika …Razvitak i stanje brenda destinacije (grad/općina)

Usuglađenost turističke ponude sa međunarodnim …Posvećenost i trud lokalnih tvrtki za razvoj turizma

Shvaćanje važnosti kvalitete uslugePosvećenost i trud lokalne vlasti za razvoj turizma

Posvećenost i trud županijske vlasti za razvoj turizmaUdio stranih investicija u lokalne turističke kapacitete

Razvitak i stanje brenda šireg područja destinacije …Postojanje adekvatnih obrazovnih programa za turizam

Vizija destinacije ocrtava stavove …Razina suradnje između poduzeća u destinacijama

Suradnja između privatnih i javnih turističkih …Posvećenost javnog sektora turizmu

Razvitak turizma integriran u opći industrijski razvitakRazvijanje i promocija novih turističkih proizvoda

Raspoloživost turističkih/hotelskih treninga za …Vizija destinacije ocrtava stavove stanovnika

Suradnja s državom u pogledu turističke politike

Upravljanje destinacijom


Upravljanje destinacijom uz bok najlošije ocijenjenoj kategoriji u anketi

Prema mišljenju ispitanika, privatni sektor je posvećeniji turizmu od javnog sektora, a država je najmanje posvećena prilagođavanju turističke politike lokalnim potrebama

3232

1 2 3 4 5

Međunarodna prepoznatost destinacije

Opći imidž destinacije

Zadovoljstvo strukturom gostiju po nacionalnosti

Zadovoljstvo strukturom gostiju po starosti/godinama života

Zadovoljstvo brojem gostiju

Podudaranje ponude destinacije i tržišnih trendova

Zadovoljstvo razinom potrošnje gostiju

Stanje tržišta



Apsolutno najboljim elementima ocjenjeni su: međunarodna prepoznatost destinacije (3,40) i opći imidžu destinacije (3,24)

Najlošijim su ocjenjeni zadovoljstvo razinom potrošnje gostiju (2,36), podudaranje destinacijske ponude i tržišnih trendova (2,67) i zadovoljstvo brojem gostiju (2,86)

Stanje tržišta je kategorija koja je od strane ispitanika ocijenjena najboljom od 4 kategorije

Najlošije ocijenjena komponenta je razina potrošnje gostiju – što je očekivano, a posebno s obzirom na prethodno ocjenjivane elemente konkurentnosti destinacije te njihove niske rezultate (prethodno loše ocjenjene mogućnosti kupnje i shoppinga, noćna zabava, aktivnosti i slično) – vrlo važni generatori dodatne potrošnje

3333

Konkurentske snage

3434

Konkurentske slabosti

3535

1.d. Zaključak

3636

Dio županije (Mljet, Lastovo, Pelješac, dijelovi Korčule i Dubrovačkog primorja) prate vrlo negativni demografski trendovi te se već sada nalaze u situaciji u kojoj je interno pokretanje bilo kakvog gospodarskog ili turističkog razvoja gotovo nemoguće. S druge strane, depopulacija je dodatno povećala slobodan prostor u kojem su moguće i razvojne inicijative većih razmjera.

.

Dubrovačko-neretvanska županija je atraktivan, ali geografski heterogen i razmjerno nefunkcionalan prostor. Prostor je nedovoljno kvalitetno povezan s centrom županije. Različiti dijelovi županije imali su i različitu povijest, koja je uvjetovala i dijelom različita kulturna obilježja te različite načine stvaranja ekomskog blagostanja.

.

Ambijentalno je riječ o jednom od najljepših dijelova Mediterana s nesumnjivim atrakcijskim potencijalom za bitno veći volumen turističke ekonomije. Heterogenost prostora i različiti karakter pojedinih dijelova koji su do sada predstavljali najveće barijere boljoj integraciji, predstavljaju najveću priliku i potencijal za uspostavljanje jedinstvenog turističkog lanca vrijednosti na Mediteranu.

Zaključak/1 – Kvalifikacija područja

Grad Dubrovnik s 36% stanovništva ekonomski dominira područjem županije s 53% ukupnih prihoda, 58% turističkog prometa i oko 70% ukupnog turističkog prihoda. Osim njegove neposredne okolice (Konavle, Župa Dubrovačka, Dubrovačko primorje i Elafiti), drugi dijelovi županije ne ostvaruju dostatne gospodarske i turističke sinergije od snage Dubrovnika kao centra. Različiti dijelovi županije imaju nekompatibilne turističke razvojne modele.

3737

Najveće pomake u turističkom smislu u posljednjih 10-tak godina bilježi grad Dubrovnik na području smještajne strukture. Privatizacijski proces je doveo do obnove velikog dijela hotelske industrije. Jedinstveno povijesno, kulturno i urbanističko naslijeđe grada, bez obzira na nedostatke, osiguravaju mu snažan image na međunarodnom turističkom tržištu.

Zaključak/2 – Turistički model

Ostali dijelovi županije koji su orijentirani na obalu kao glavni turistički resurs, igraju uglavnom na niskobudžetni proizvod sunca i mora, bez obzira na ostalu resursnu osnovu koja je uglavnom iznad ostvarenog turističkog rezultata. Razvojni model turizma u zadnjih 20 godina više je slijedio unapređenje naslijeđene strukture, a manje razvoj nove strukture praćene inovacijama proizvoda i turističkih usluga. .

Nedostatak turističke infrastrukture je jedan od ključnih problema, koji prati i sam grad. Stoga ne čudi trend povećanja sezonalnosti od 2007. nadalje, koji se poklopio i s najnovijim globalnim tržišnim trendom. Niti novi kvalitetni smještajni objekti nastali u posljednjih 10 godina nisu u stanju ostvariti performanse koje bi im omogućile dugoročno pozitivan poslovni i financijski rezultat..

Ostali primorski dijelovi županije čekaju nove razvojne i investicijske inicijative, ostajući na kombinaciji uglavnom zastarjelih hotelskih kapaciteta i prevladavajućeg privatnog smještaja koji im omogućuje zauzetost od maksimalno 70-80 dana. Lastovo i Mljet su u posebnoj poziciji obzirom na izostanak razvojnih poluga, a područje Neretve se izdvaja kao jedino u kojem turizam ne igra značajnu ulogu u ukupnoj ekonomiji.

3838

Limitirana dostupnost

Bez relevantnih turističkih proizvoda za komerijalizaciju izvan glavne sezone

Zaključak/3 – Kritični aspekti

Nedostatna komercijalizacija od travnja do listopada. Turistički business na konceptu niske dodane vrijednosti, a instalirani se kapaciteti koriste s oko 20% unutra čega hoteli nešto ispod 40% godišnje.

Neaktivirana turistička imovina, fragmentirano i dezintegrirano upravljanje destinacijom i bez suštinskih napora da se situacija promijeni. Turizam nije iskoristio potencijale kako su to učinile tradicionalne (Azurna Obala, Ligurska obala) ili nove globalne turističke destinacije (Algarve, Marbella, Malta). Izrazito neusklađene poslovne misije ključnih igrača u destinaciji

Nagli razvoj crusing turizma doveo je do ubrzanja procesa pretvaranja Starog grada u zonu sekundarnog življenja i sezonski turistički distrikt, pojačao sukob poslovnih misija interesnih skupina i dodatno naglasio neadekvatan upravljački mehanizam turističkim sustavom

Dubrovačko-nertvanska županija je stoga u potrazi za novim upravljačkim modelom turizma koji mora riješiti kako postojeću strukturu bolje aktivirati i osigurati novu investicijsku klimu i novi razvoj.

3939

.

Zaključak/4 - Ključna pitanja

Što su realno moguće nadogradnje postojećeg lanca vrijednosti za Yielding-u kao nuždu (ROI/ROE)

Da li je potrebna i moguća profesionalna priprema novih projekata na kratki rok Da li su ovdje mogući Mixed use projekti i kakvi

Razviti nova tržišta/segmente Razviti nove proizvode i iskustva (novi portfolio) Unaprijediti upravljanje kulturnim i prirodnim resursima Unaprijediti sposobnost (konkurentski kapacitet) industrije i podići kvalitetu usluga

Da li je oportuno marketinško pozicioniranje i diferenciranje destinacije kao “vodeće lifestyle destinacije na Mediteranu”;

Da li “Dubrovnik Rivijera” kao brand name može najbolje integralno izraziti USP destinacije i njeno sadržajno diferenciranje .

Od fragmentacije ka integraciji destinacije (klasteri i destinacijski DMO) Razviti produktivne poslovne veze privatnih stakeholdera i javnog sektora Osigurati R&D i business intelligence potreban za rast upravljačkog kapaciteta destinacije Razviti lokalnu svijest o potrebama turista na polju javnih usluga (za što se sada ne mari)

4040

2. Klaster Konavle

4141

2.a. Situacijska analiza

4242

Obuhvat klastera KonavleSmještaj na samom jugu Republike Hrvatske Granice: Crna Gora, Bosnom i Hercegovina

Administrativno središte u Cavtatu - najveće mjesto općine/klastera - do središta Dubrovnika udaljeno cestovnim putem 20 kilometara. Morskom linijom do Dubrovnika 11 kilometara Zračna luka Dubrovnik udaljena svega 6 km od centra Cavtata

Javni prijevoz, iako ne idalno organiziran (povratne linije, kasni povratci), predstavlja pouzdanu vezu Cavtata s Dubrovnikom.

Cestovna mreža na području klastera Cavtat dostatna u vidu gustoće mreže, nedostatna kvaliteta prometnicarekonstrukcija i unaprijeđenje nužno potrebno za razvijanje intenzivnijeg turizma i ostvarivanje boljeg izletničkog potencijala.

Organizirana pomorska povezanost Cavtata s Dubrovnikom postoji, no ona je:

nedostatna i ne iskorištava se pomorska blizina Dubrovnika u smislu u kojem bi se to moglo.

KLASTER KONAVLE

4343

Opći podaciKlaster Konavle pokriva površinu:More 964,80 km2

Kopno 209,04 km2

Ukupno 1.174,77 km2

U ukupnoj površini Županije, klaster Konavle zauzima 12,67%

Klaster Konavle: 32 naselja 8.250 stanovnika gustoća naseljenosti 39,29 stanovnika na km2

U odnosu na obližnji klaster Dubrovnik, klaster Konavle ima značajno slabiju naseljenost – što govori o velikoj neiskorištenoj površini, poglavito zaleđa i južnog dijela klastera

Na klaster se na jugu nastavlja Crna Gora, sa sjeverne strane, omeđuje ga državna granica s Bosnom i Hercegovinom, kao i klaster Dubrovnik. S ostalim klasterima u Županiji, klaster Konavle nemaju izravan kontakt.

Centar klastera je Cavtat koji se nalazi na samom sjeveru klastera.

KLASTER KONAVLE

4444


KlimaGlavna odrednica klime je mediteranski utjecaj: blage zime, tople i kišne jeseni te topla proljeća, te duga, suha i vruća ljetaDominantni vjetrovi: jugo, bura i maestralKlima pogodovala afirmaciji poljoprivrede u zaleđu

GeografijaProstor sa sjevera obrubljen konavoskim brdima, s juga Jadranskim morem, na istok se proteže do samog ulaska u Bokokotorski zaljev i poluotoka Prevlake, a na zapad se spušta do pitomih uvala CavtataGotovo 1/3 površine klastera nalazi se pod šumom, a sjeverni dio je vrlo brdovit i obilježen najvišim vrhom Snježnica (1.234 m). Središnji dio zauzima Konavosko polje, koje se pruža u dužini od 35 i širini od 12 km, u čijem se srednjem dijelu slijevaju vodotoci rijeka Ljute, Konavočice i Kopačice

Flora i faunaTipična flora i fauna za ovu zonu MediteranaPosebnost je velika kultiviranost Konavoskog polja koji dugi niz godina predstavlja žitnicu ovog krajaSlabi ali postojani vodotoci rezultirali su bogatijom florom ali i faunom u užem područjuSpecifičnosti u kraškom dijelu i priobalnom dijelu (litice) gdje raste endemična zečinaZaštićena područjaKonavoski dvori - značajni krajobraz Špilja Šipun - geomorfološki spomenik prirode

KLASTER KONAVLE

4545

PovijestPri tragovi naseljenosti: ilirska plemana u 5. stoljeću prije Krista. Prije dolaska Rimljana, Grci su prostoru današnjeg Cavtata osnovali svoju koloniju. Pod vladavinom Rimljana, Cavtat postaje važan trgovinsko-prometni centar. A i naziv općine potječe iz vremena Rimljana iz latinske riječi "canale", "canalis", u lokalnom govoru "konali", "kanali“ – rimski vodovod.U srednjem vijeku, prostor Konavala mijenjao je vladare (srbski, zetski i bosanski vladari). Od 1426. godine, cijelokupni je prostor Konavala pripao Dubrovačkoj Republici koja je ovaj prostor proglasila feudalnim posjedom. Konavle ostaju u sastavu Dubrovačke Republike kao njena najveća žitnica sve do njenog ukidanja 1808. Nakon francuske vladavine, prostor Konavala dijeli sudbinu većine hrvatskih krajeva

KulturaRimsko razdoblje: ostatci rimskog vodovoda u blizini sela Vodovađa, villa rusticae, kultnih spomenika (Mitrejski spomenik u Močićima), grobovi, ostaci rimske ceste iznad Cavtata te mnoštvo fragmenata i arheoloških nalaza. Srednji vijek: nekropole Bogumislkih stećaka u Konavoskim brdima, Gabrilima, Mihanićima i Dunavama, od kojih se najljepšim smatra stećak u Brotnicama na groblju crkve Sv. Tome. Dubrovačka Republika utjecala je na razvoj cijelog prostora, a spomenici iz tog doba su Knežev dvor u Pridvorju i Soko kula u Dunavama, važna obrambena utvrda krajnjeg dubrovačkog juga.Jedinstveni kulturni doživljaj predstavlja lokalni folklor kao i specifični konavoski vez

Povijest i kulturaKLASTER KONAVLE

4646

Ekonomija Ukupni prihodi klastera Konavle iznose 1.187.324.000 kuna

u 2009. godini Po stanovniku, prihodi su iznosili 143.918,07 kuna Najznačajnija poduzeća su:

Zračna luka Dubrovnik Građevinska poduzeća Turističko/ugostiteljska poduzeća i tvrtke

Sve gospodarske grane su izravno ili manjim dijelom povezane s turizmom – građevinarstvo, trgovina, nekretnine, prijevoz i promet.

Ukupan prihod gospodarstva od turizma se procjenjuje na 550 do 650 milijuna kuna.

Izvor: Fina

Hoteli i restorani34%

Promet, skladištenje i komunikacije

25%

Građevinarstvo14%

Poslovanje nekretninama

10%

Trgovina8%

Ostalo9%

Struktura zaposlenih u Konavlima u 2009.

Izvor: Fina


37%


Građevinarstvo19%

Trgovina9%


4%

Ostalo7%

Struktura prihoda u Konavlima u 2009.

2.443 zaposlenih, 626 nezaposlenih rezultira ukupnom radnom snagom od 3.069 osoba

Nezaposlenost iznosi 20,4% U turizmu najveći udio zaposlenih – 34%, odnosno 842

zaposlenih I ovdje kao i na razini klastera, udio zaposlenih u turizmu je

veći od udjela u prihodima, što sugerira nižu profitabilnost djelatnosti

KLASTER KONAVLE

4747

Cestovni promet / dosupnostCestovna infrastruktura u klasteru se sastoji od:

Državne ceste (dvija pravca)Županijske ceste (pet pravaca)Lokalne ceste (osam pravaca)

Stanje svih cesta je loše, a neke su u tolikoj mjeri neodržavane da je upitna sigurnost prometovanja. Zbog devastacija tokom rata, ali i neredovitog održavanja, ceste predstavljaju slabost ovog klastera, te je u dubućnosti nužno izvršiti opsežnu rekonstrukciju i obnovu prometnih pravaca.

Pomorski promet / dostupnostNa prostoru klastera postoje:

Luke lokalnog značaja: Tiha Cavtat, stara luka Cavtat, Molunat, PrevlakaLuka Cavtat – prva pogranična luka od juga Hrvatske granice; turističke linije Cavtat-DubrovnikLuka Molunat je trenutno privezište i turističko sidrište lokalnog značenjaLuka Prevlaka – trenutno nije značajna, no planovi o izgradnji luke nautičkog turizma bi mogli revitalizirati nautičku atraktivnost

Zračni promet / dostupnostZračna luka Dubrovnik se nalazi na području klastera Konavle čineći ga najdostupnijim klasterom u ŽupanijiZabilježen je konstantan i stabilan porast prometa (u 2010. godini 1,3 milijuna putnika) kao i broj linija i njihova učestalostProcjenjuje se kako luka može izdržati i redovno usluživati dvostruki broj putnika od trenutnog prometaZračna luka Dubrovnik zadovoljava trenutne i nadolazeće potrebe u infrastrukturnom smislu

Prometna infrastruktura

Pregled infrastruktureKLASTER KONAVLE

4848

Energetski sustavElektroenergetski sustav klastera Konavle u velikom dijelu dostatan, no potrebna su određena unaprijeđenja i osuvremenjivanje pojedinih vodova. Planirana je i izgradnja MHE Konavle koja bi iskorištavala prirodni pad voda s konavoskog polja. Područje konavoskih brda predstavlja potencijal za izgradnju vjetroelektrana čime bi se dodatno utjecalo na povećanje proizvodnje električne energije.Zemni plin se ne koristi kao energent jer ne postoji izgrađena infrastruktura

TelekomunikacijeTelekomunikacijski sutav u potpunosti zadovoljava trenutnim i budućim potrebama.


Energetska infrastruktura

Vodoprivredna infrastruktura

Vodoopskrba i odvodnjaVodoopskrbni sustav klastera Konavle predstavlja dostatan kapacitet i zadovoljava potrebe zahvaljujući dostatnom broju izvorišta vode. Odvodnja otpadnih voda je istaknut problem ovog klastera – nepostojanje pročišćivaća niti infrastrukture značajno utječe na narušavanje koncepta održivosti i očuvanja okoliša

NavodnjavanjeNavodnjavanje nije zadovoljavajućeNe iskorištava se potencijal povećanja poljoprivredne proizvodnjePremali dio površine pod sustavom navodnjavanja

Ekologija i zaštićene

prirodne zone

Konavoski dvori - značajni krajobraz Špilja Šipun - geomorfološki spomenik prirodeNužnost poboljšanja upravljanja i preveniranja onečišćenja okoliša - poglavito kanalizacijski sustav

KLASTER KONAVLE

4949

Dubrovnik još uvijek kao imidž motiv cijelog klastera

Blizina Dubrovnika se ne iskorištava dovoljno – prometni aspekt, turistička ponuda, privlačenje gostiju Grada – vožnja brodom i atraktivnim primorjem kao dodatni privlačni i iskustveni momentum

Turizam u klasteru u posljednjih 5-6 godina se nije razvijao ni u kvalitativnom niti kvantitativnom smislu. Svjetska financijska krize dodatno je naglasila relativno lošu situacijsku sliku klastera. Infrastruktura je još uvijek nedovoljno razvijena za potrebe turizma visoke vrijednosti.

.

U odnosu na ostale klastere u Žušaniji, Konavle se u globalu nalaze u gornjoj polovici (odmah iza Dubrovnika) te stoga imaju značajan potencijal za iskorištavanje položaja i trenutne situacije za svoj značajniji razvoj i profiliranje u još značajniju i diferencijaniju destinaciju/klaster.

Situacija - zaključakKLASTER KONAVLE

Razvoj turizma se u posljednjem periodu može okarakterizirati kao poslijeratna obnova s kapacitetima još uvijek ispod predratne razine

Kvaliteta turističkog proizvoda nije značajno napredovala i pratila svjetski razvitak i zahtjeve potražnje

5050

2.b. Tržište

5151

Atakcije i resursiPlažeNa prostoru klastera postoje plaže koje svojim izgledom, smještajem i karakteristima predstavljaju prirodni resurs za razvitak turizma – od hotelskih sve do malih u podnožju stijena i litica.

MliniceRijeka Ljuta – sustav mlinica i stupaPrirodna i kulturna baština – djelomično iskorišten resurs – poglavito izletnički aspekt turističke ponude

Soko gradPovijesno vrlo važna utvrda – najveća i najviša po smještaju prema bosanskom zaleđu – jedinstven pogled na cijele Konavle

Folkor i konavoski vezIznimno zanimljiva muška i ženska nošnja te nastupi uz glazbu predstavljaju atrakciju kraja i odredište brojnih jednodnevnih izleta turista ne samo iz klastera Konavle nego i iz klastera Dubrovnik

GastronomijaGastro ponuda tipična za mediteransko podneblje Jadrana, no postoje specifičnosti koje već sada činitelji blagog diferenciranja koji uz tradicionalnu gastro ponudu omogućavaju boravak i sudjelovanje u tradicionalnim poslovima konavoskog kraja:

Seosko imanje Monković OPG Brautović

KLASTER KONAVLE

5252

•DMO i DMC postaju nužnost svake suvremene i globalno konkurentne destinacije•Koordiniranje i upravljenje razvojem i operativno provođenje aktivnosti u destinaciji

•Nužna afirmacija u turističkom smislu dosada nekorištenih atributa i resursa klastera•Poljoprivreda – rural – aktivnosti, itd.

• Podizanje opće razine kvalitete

• Cilj je percepcija destinacije visoke kvalitete usluge i povoljnog omjera vrijednosti za novac

Kvalifikacija dosadašnjeg razvojaDosadašnji razvoj turizma je bio kvantitativno zadovoljavajuć, no ratna zbivanja su usporila i unazadila turističku ponudu – nužnost obnove i inoviranja.U nadolazećem razdoblju potrebno je fokusirati se na:

KLASTER KONAVLE

5353

Smještajna ponuda Ukupno 4.411 ležajeva Opći trend blagog porasta smještajnih kapaciteta

u periodu 2001.-2010. Porast generiran uglavnom na rastu kapaciteta u

kućanstvima Hotelski kapaciteti stagnantni bez značajnih

projekata novog razvoja U nadolazećem periodu ipak planovi novog

razvitka kapaciteta: Aman Resort Projekt Clearpoint Ostali manji sporadični projekti

Struktura smještajnih jedinica je zadovoljavajuća, i u odnosu na hrvatski prosjek zamjetno bolja poglavito u segmentu hotelskog smještaja – 57% svih smještajnih kapaciteta

Izvor: DZS, Turizam u primorskim gradovima i općinama 2001.-2009., TZ Cavtat

2.440 2.479 2.503 2.503 2.495

240 240 240 240 240

1.550 1.600 1.640 1.644 1.676

0 0 0 0

0500

1.0001.5002.0002.5003.0003.5004.0004.5005.000

2001. 2007. 2008. 2009. 2010.

Struktura smještaja u području klastera Konavle, 2001. - 2010.

Hoteli i slični objekti Kampovi, kampirališta i kamp-odmorišta Kućanstva Ostali objekti

Izvor: DZS, Turizam u primorskim gradovima i općinama 2001.-2009., TZ Cavtat

Hoteli i slični objekti

57%

Kampovi, kampirališta i

kamp-odmorišta5%

Kućanstva37%

Struktura smještaja području klastera Konavle, 2010.

KLASTER KONAVLE

5454

Sportski sadržajiPonuda se svodi na iznajmljivanje sportske opreme tijekom ljetnih mjeseci. Postoje uređene biciklističke staze/rute:

Cavtat - Močići - Čilipi (9,5 km)Cavtat -Zvekovica - Miljasi (26 km)Čilipi - Gruda - Ljuta - Pridvorje (25 km)

Uređene su i pješačke staze:Cavtat – Močići – ČilipiČilipi – Radovčići Ronald Brown

PlažePostoji značajan broj plaža na području klastera Konavle, a svega jedna zadovoljava uvjete za dobivanje Plave zastave (Cavtat kod hotela Croatia)Osjećaj divljine i povezanosti s prirodom - pogotovo izvan Cavtata

Ugostiteljski objektiZadovoljavajući broj, nužno kvalitativno poboljšanje i obogaćivanje ponude

Nautičke lukeNepostojanje prikladne luke nautičkog turizma znatno umanjuje turistički potencijal klastera

Turistička infrastruktraKLASTER KONAVLE

5555

Project Timelines - Year

1 122 3 5 6 7 8 9 10 114

Siječanj Ožujak Svibanj Srpanj

Cavtatsko ljeto

Karneval

Rujan

Epidaurus festival

Susret klapa

Studeni

ProsinacListopadKolovoz

Cavtatsko ljeto

Epidaurus festival

LipanjFestival „Glazba i riječ“

TravanjVeljača

Placeholder for your own sub headlineKalendar događanjaKLASTER KONAVLE

5656

Restorani i konobe

Ponuda restorana, barova i agencija /1

Dalmacija,

Restoran Leut,

Restoran Ivan,

Restoran Dolium,

Restoran Major,

Restoran Konavoski Dvori,

Restoran Konavoski Komin,

Restoran Feral,

Restoran Galija,

Konoba Kolona,

Konoba Cavtat,

Konoba Toranj,

Konoba Konavle,

Konoba Vinica Monković,

Konoba Tomislav,

Bistro Rokotin,

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Brautović

Seoska imanje Monković

KLASTER KONAVLE

5757


AgencijeAntares Travel, Cavtat

Atlas

Gulliver Travel, Dubrovnik

Elite, Dubrovnik

Barovi Velik broj barova i kafića smještenih uglavnom u urbanom dijelu klastera –Cavtat

Ponuda zadovoljavajuća Kvalitativni aspekt

Na području klastera Konavle postoji zadovoljavajući broj restorana i konoba, kao i barova, no nužno je:unaprijediti kvalitativni aspekt ponudeobogatiti ponudu domaćim proizvodima krajaponuditi veću razinu autohtonosti

čime bi se iskoristila predispozicija klastera (poljoprivredna proizvodnja, ruralni proizvodi) u diferenciranju turističkog proizvoda u odnosu na Dubrovnik.

Nužan jači angažman i povećanje broja/aktivnosti DMC agencija u suradnji s destinacijskim upravljanjemOd 15 restorana prikazanih na Tripadvisoru, značajna broj ima visoke ocjene i pozitivne utiske od strane posjetitelja – ističu kvalitetu hrane, autentičnost kraja i uslužnost

KLASTER KONAVLE

5858

Anketa o konkurentnosti destinacije /1

Prosječna ocjena za grupe elemenata po svakom od segmenata je bila sljedeća:

PRIVATNI SEKTOR JAVNI SEKTOR

1. Stvoreni resursi 2,03 2,402. Podupirući faktori 2,00 2,603. Upravljanje destinacijom 2,02 2,344. Stanje tržišta 3,43 2,37

Anketa o konkurentskoj poziciji elemenata turističkog lanca vrijednosti i podupirućih faktora provedena je na području svih identificiranih klastera na području Županije u ožujku i travnju 2011. putem Interneta

Anketa je poslana na više stotina adresa subjekata javnog i privatnog sektora županije u klasteru.

Anketa je strukturirana u 4 grupe elemenata koji se ocjenjuju: Stvoreni resursi, Podupirući faktori, Upravljanje destinacijom i Stanje tržišta


Vidljivo je kako postoje zamjetne razlike između odgovora ispitanika iz privatnog i javnog sektora.

Javni sektor je u svim segmentima koji su u njegovoj nadležnosti značajnije bolje ocijenio stanje, dok je stanje tržišta ocijenio lošije nego privatni sektor.

Privatni sektor je segmente pod nadležnosti javnog sektora ocijenio kao iznimno problematičnima (uglavnom 2), dok je tržišni aspekt najmanje problematičan iz njihove perspektive.

Metodologija

Rezultati

KLASTER KONAVLE

5959

Privatni sektor

Ključni interesni subjekti

Javni sektorStanje u klasteru nije zadovoljavajuće, a glavni stavovi javnog sektora se mogu izraziti na sljedeći način:

Konavle trebaju opet postati središte poljoprivredne proizvodnje cijelog kraja kako bi Konavle mogle opskrbljivati ne samo Dubrovnik, već i Crnu Goru

Turizam je potrebno upariti s poljoprivrednim razvitkom Treba aktivirati dosada slobodne zone, poglavito Prevlaka Golf igralište/a na području Konavala su jedan od ključnih faktora

daljenjeg razvitka turizma Velika zaposlenost u Konavlama zapravo rezultira nedostatkom privatnih

inicijativa Cijene zemljišta i nekretnina su previsoke

Klaster Konavle, prema mišljenju privatnog sektora ne ostvaruje svoj potencijal, i stoga je nužno sljedeće:

Poboljšati ponudu zabave (noćni život, barovi) i razonode (aktivnosti, dodatni sadržaji u destinacijama), kao i shopping iskustva

Povećati pristutnost domaćih proizvoda u ugostiteljskoj ponudi klastera

Problematika cestovnog prometa (povezanost s emitivnim tržištima, kvaliteta cesta u klasteru, taxi prijevoz)

Nepostojanje programa podizanja kvalitete usluga u turizmu –kvaliteta kao pokretač promjena

Promocija, brend klastera treba unaprijediti Nužno uspostavljanje bolje suradnje između svih interesnih subjekata

KLASTER KONAVLE

6060

Postojeći turistički resursi (plaže, prirodna bogatstva i slično) se ne iskorištavaju i nisu razvijeni u toj mjeri da podupru prihvat većeg broja turista.

Plaže zahtjevaju više pažnje i ulaganja kako bi se mogle bolje i intenzivnije turistički valorizirati i iskoristiti.

.

Turistička ponuda u klasteru Konavle svojom glavninom se smjestila u Cavtat.

Ostala mjesta u klasteru imaju značajno blažu turističku aktivnost (u odnosu na Cavtat), a trenutna turistička ponuda ne podupire daljnji razvitak i afirmaciju turizma – obzirom na postojeće preduvjete

.

Događanja – brojem, kvalitetom, učestalošću i trajanjem ne zadovoljavaju dovoljno goste klastera Konavle, a dodatni potencijal klastera Dubrovnik se također nedovoljno koristio u proteklom razdoblju.

Nužno profesionalan menadžment destinacije – TZ ne može samostalno – ali dodatne aktivnosti su svakako preporučene i poželjne – intenziviranje aktivnosti

Ponuda - zaključakKLASTER KONAVLE

Ugostiteljski objekti (restorani, konobe) nedovoljno koriste poljoprivredne proizvode kraja – globalni zahtjevi za autentičnosti su još u nedovoljnoj mjeri zadovoljeni – znatan prostor za zahtjevne goste ne samo klastera već i Dubrovnika – “autentična gastro meka”

Količinski dostatan broj ugostiteljskih objekta, nužan fokus na kvalitetu..

6161

Turistička potražnja /1

Porast broja stranih noćenjaSmanjenje broja domaćih noćenja – broj domaćih noćenja se u odnosu na 2007. godinu smanjio za čak 59%.U strukturi noćenja, najveći broj noćenja 2009. godine ostvaren je u hotelima (80%), kućanstva (19%), ostalo (1%).Dani boravka u blagom padu od 2001. godine:

Ukupni pad sa 6,37 dana na 6,13 danaStrana noćenja po boravku padaju sa 6,93 na 6,22Domaća noćenja po boravku rastu sa 3,25 na 3,91

Izvor: DZS, Priopćenje 2010., Turizam u primorskim gradovima i općinama 2001.-2009.

54.64368.922 69.050 68.387 75.260

9.715

10.167 6.403 4.7483.016

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

80.000

90.000

2001. 2007. 2008. 2009. 2010.

Turistički dolasci u klaster Konavle u razdoblju 2001. - 2010.

Strani Domaći

Izvor: DZS, Priopćenje 2010., Turizam u primorskim gradovima i općinama 2001.-2009., TZ Cavtat

378.569455.462 462.353 439.305 468.095

31.602

28.761 24.42617.302

11.787

0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

2001. 2007. 2008. 2009. 2010.

Turistička noćenja u klasteru Konavle u razdoblju 2001. - 2010.

Strani Domaći

TURISTIČKI NOĆENJA 2010.

Ukupno: 479.882 Po km2: 2.295,6

Hoteli i slični objekti:

Kampovi, kampirališta i kamp odmorišta:

Kućanstva:

Ostalo:

356.645

9.750

89.495

23.992

Hoteli i slični objekti:

Kampovi, kampirališta i kamp odmorišta:

Kućanstva:

Ostalo:

1.706,1

46,6

428,1

114,7

KLASTER KONAVLE

6262

Turistička potražnja /2 Zauzetost smještajnih kapaciteta u klasteru Konavle u

2009. godini je sljedeća: Hoteli i slični objekti 34% Kampirališta, kampovi i kamp odmorišta 8% Kućanstva 12% Ostali objekti 12%

Trend sezonalnosti je u promatranom vremenskom opsegu postojan i odaje obrise klastera s 1 dominantnim proizvodom (sunce i more) i slabijim proizvodom koji uspijeva minimalno utjecati na produljenje sezone (MICE)

Geografska struktura inozemnih gostiju otkriva sljedeće trendove u periodu od 2001. godine:

Značajan porast udjela francuskog tržišta s 2,3% u 2001. na 14,8% u 2010. godini. Značajno smanjenje udjela njemačkog tržišta s gotovo 30% u 2001. na 12,3% u 2010. godini. Udvostručenje udjela ruskog tržišta. Tržište Ujedinjenog Kraljevstva je u navedenom periodu bilo najstabilnije tržište uz blagu tendenciju rasta.


12,9% 16,7% 15,4%2,3%

10,7% 14,8%27,3% 8,9%

12,3%

5,9% 17,8% 11,7%13,6% 7,4% 6,8%

38,0% 45,3% 45,6%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

2001. 2007. 2010.

% od ukupnihstranih noćenja


OstaleBelgijaRusijaNjemačkaFrancuskaVelika Britanija



20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

140.000

Siječan

j

Veljač

a

Ožuja

k

Travan

j

Sviban

j

Lipanj

Srpanj

Kolov

oz

Rujan

Listop

ad

Studen

i

Prosin

ac

Sezonalnost turističkih noćenja u klasteru Konavleu 2001., 2007. i 2010.

2001.

2007.

2010.

KLASTER KONAVLE

6363

Hotelska noćenja ostvarena u Cavtatu pokazuju negativan

trend:

rast broja hotelskih noćenja do 2004. nakon čega

slijedi godina stagnacije i početak konstantnog trenda

pada – nužna detaljna analiza ovakvog trenda i razloga

– tržišna evaluacija i trendovi, analiza konkurencije


Slaba međunarodna izloženost Cavtata u pogledu hotelskih kapaciteta – jedino Iberostar kao predstavnik

inozemnog/međunarodnog brenda – iznimni značaj Dubrovnika kao jedine globalne turističke destinacije u Hrvatskoj

Hotelski smještaj nužno unaprijediti:

Posebne ponude i paketi

Gastronomija

Zabava i edukacija

Posebne usluge prilagođene kategoriji 5*

Online prisutnost

Kvaliteta/cijena

Visoka ovisnost o turoperatorima, MICE segment tržišta u značajnom opadanju, grupe dobivaju na značaju,

individualci/internet booking na niskoj razini, ali zamjetan trend porasta

KLASTER KONAVLE

6464

ProizvodiDominantan proizvod klastera Konavle jest sunce i moreZahvaljujući poglavito hotelu Croatia – značajan segment čini MICEBlizina Dubrovnika utječe na afirmaciju City Break proizvoda u Cavtatu


Potencijal klastera ogleda se u sljedećim povoljnim čimbenicima, a samo dio njih se

trenutno iskorištava:

Blizina Dubrovnika

Ruralni potencijal klastera (poljoprivreda, zaleđe, Konavosko polje)

Izletnički turizam

Gastronomska ponuda i tradicija, seoska/tradicionalna domaćinstva

Tradicija kraja/kulturna baština

Potencijal

KLASTER KONAVLE

6565

Turistička potražnja /5 – TOMAS 2010. Više od 45% posjetitelja ima završen fakultet, a preko 60% posjetitelja ima mjesečni prihod

kućanstva veći od 2.000 € - najveći udio, čak 34% s više od 3.500 € što je najveći udio na razini cijele Županije

Gotovo 30% posjetitelja starije od 50 godina (Baby boomers 23%, Golden age 6%)

50% posjetitelja čine obitelji, a 40% parovi

70% posjetitelja dolazi zrakoplovom, a 29% automobilom

Pasivni odmor i opuštanje, upoznavanje prirodnih ljepota i nova iskustva su dominantni motivi putovanja što ne odskače od motiva dolaska u ostala hrvatska primorska mjesta

Kulturna baština postaje sve značajniji element u izboru destinacije

Posjetitelji klastera su uglavnom vrlo zadovoljni boravkom, no postoje i elemenati ponude kojima su jako nezadovoljni ili nezadovoljni:

Sadržaji za zabavu (najniže zadovoljstvo)

Raznolikost kulturnih manifestacija (nisko zadovoljstvo)

Bogatstvo sportiskih sadržaja

Mogućnost za kupnju

Posjetitelji su srednje zadovoljni sa sljedećim:

Plaže – čistoća, opremljenost i uređenost

Kvaliteta označavanja znamenitosti, kvaliteta informacija o destinaciji

Kvaliteta lokalnog prijevoza i prometna dostupnost

Prosječan posjetitelj dnevno troši 126 €, od čega 72% unutar smještajnog objekta

Općipodaci

Motivacija

Zadovoljstvo

Potrošnja

KLASTER KONAVLE

6666

Sezonalnost još uvijek prikazuje nepromjenjeni mix turističkog proizvoda – ukazuje na obilježja destinacije s jednim dominantnim proizvodom – sunce i more

Nužan oprez kod razmatranja budućnosti MICE proizvoda uslijed razvoja konkurencije u obližnjem Dubrovniku i realne zastarjelosti infrastrukture za ovaj proizvod u klasteru Konavle

.

Domaća noćenja – trend značajnog smanjenja udjela

Strana noćenja – trend porasta udjela.

Ponuda smještaja nije internacionalizirana – osim Iberostara nema niti jednog stranog hotelskog brenda

Tržište - zaključakKLASTER KONAVLE

U strukturi inozemnih noćenja i dolazaka, iako je apsolutan broj u porastu, događaju se strateški važne izmjene u snazi pojedinih tržišta u odnosu na 2001. godinu:

Porast važnosti francuskog tržišta (udjel 14%), udvostručenje udjela ruskog tržišta

Značajan pad važnosti njemačkog tržišta (s 30% na 12,3%)

UK tržište narezistantnije na krizu i predstavlja stabilan segment.

6767

2.c. Prostorni i parametri održivog razvoja

6868

Parametri održivog razvojaIndikatori prostora / stanovništvaNe postoji službeni dokument/strategija kojom bi se reguliralo i upravljalo održivim razvitkomNe postoje instrumenti praćenja turizma i strateškog upravljanja njegovim razvitkomNe primjenjuju se standardizirane eko oznake ili certifikacijaSamo jedna plaža s Plavom zastavom na području klastera (među rijetkima na razini Županije)

Ekonomski parametriPostoje preduvjeti za značajnije unaprijeđenje gospodarstva u klasteruSektor prometa, skladištenja i veza značajan poglavito zbog zračne luke DubrovnikPrve dvije djelatnosti (promet, te hoteli i restorani) predstavljaju 61% svih prihoda i 59% svih zaposlenih u klasteru

KLASTER KONAVLE

6969

Prostorno planiranje

Turizam tradicionalno u klasteru Konavle predstavlja jedan od ključnih pokretača gospodarstva.

Novi hoteli, naselja, kampovi predstavljaju budući porast turističkih kapaciteta na 3.800 (u sklopu planiranih i postojećih turističkih zona određenih Prostornim planom).

Porast kapaciteta ukazuje na konzekventan porast turističkog prometa u nadolazećem periodu pod uvjetom da dođe do realizacije projekata turističke infrastrukture unutar T1, T2 i T3 zona.

KLASTER KONAVLE

7070

Gospodarski gledano, turizam može još uvijek u značajnoj mjeri doprinjeti razvitku klastera -potencijal još uvijek nije iskorišten i možebitan je uzlazni trend u nadolazećem periodu ukoliko se započne upravljati klasterom i turizmom

Dugoročna održivost djelatnosti mora se dovesti u korelaciju s korištenjem prirodnog resursa i njegovom zaštitom – studije utjecaja na okoliš i zajednicu – ne samo deklarativno već primjena na svakodnevnoj bazi

.

U klasteru se ne primjenjuju principi održivog razvitka turizma – on se ne planira, ne upravlja se njegovim razvojem – iako je najznačajnija djelatnost u klasteru

.

Predloženi kapaciteti u T zonama koreliraju sa željom daljnjeg ravijanja turizma – ali to mora biti u kontekstu novog poslovnog modela

Prostorno planiranje i održivi razvoj - zaključakKLASTER KONAVLE

7171

2.d. Evaluacija postojećeg turističkog sistema

7272

Sadašnji model upravljanja destinacijom nije zadovoljavajuć:TZ nema dovoljno instrumenata kojima bi efikasno upravljao razvojem turizma u destinacijiNedovoljna afirmacija destinacijskih menadžment agencija kojima je cilj afirmirati i nuditi događanja i aktivnosti u destinaciji / klasteru – iako postoji nekolicina, većinom su orijentirane na Dubrovnik, a Cavtat/Konavle predstavljaju (ako) destinaciju za kratke izleteDestinacija i klaster Konavle ne iskorištavaju blizinu Dubrovnika – tako blizu, a opet dovoljno različiti da se izvrši diferencijacija u proizvodu (npr. gastro ponuda koja ima potencijal postati značajnijo boljom u odnosu na Dubrovnik) Pitanje nadležnosti i mandata za uspjeh turizma

Analiza konkurentskih faktora

Upravljanje

Na koje karte “igrati”?

KLASTER KONAVLE

Priroda Dubrovnik Ruralno okruženje Aktivnosti MICE/incentive

Potencijal1-blaga prednost do 5-izražena prednost

7373

Analiza lanca vrijednosti

Ocjena je formirana temeljem rezultata ankete javnog i privatnog sektora o elementima konkurentnosti i ekspertne ocjene Izvođača plana

Iskustveni doživljaj lanca vrijednosti klastera ocijenjen je kritično – u odnosu na potencijal – nedostaje atrakcija u destinaciji (kulturni resursi se ne valoriziraju adekvatno)

Kronični problem jesu i rukotvorine – za koje klaster Konavle ima potencijala i mogućnost konkurentske prednosti u tom segmentu. Postojeće trgovine i suvenirnice ne zadovoljavaju rastuću potražnju za autentičnim i lokalnim proizvodima

Ponuda hrane i pića jest prosječna do dobra u odnosu na ostale klastere, sa značajnim potencijalom prerastanja u respektabilni dio lanca i istaknutu snagu klastera – korištenjem domaćih namirnica visoke kvalitete i vrijednosti za gosta

Ocjena

KLASTER KONAVLEO

rgan

izac

ija i

book

ing

puto

vanj

a

Pro

met

Smje

štaj

Hra

na i

piće

Ruk

otvo

rine

Turis

tički

re

surs

i i

atra

kcije

u

dest

inac

iji

Izle

ti,

eksk

urzi

je i

ture

Usl

uge

podr

ške

Izvrsno

Dobro

Prosječno

Problematično

Kritično

7474

SWOT analiza

Prednosti

Turizam kao strateška odrednica razvoja Povoljan smještaj u blizini Dubrovnika i

zračne luke Dubrovnik – prometna dostupnost

Ključne točke interesa uže regije u blizini Položaj između Dubrovnika i Crne Gore

Nedostaci

Prilike

Prijetnje

Turistička infrastruktura Upravljanje i marketing destinacije Kvaliteta i raznovrsnost kolektivnog

smještaja Cestovna infrastruktura Kvaliteta turističke ponude

Fokus na jedan turistički proizvod Cijena nekretnina i zemljišta Porast udjela privatnog smještaja Upravljanje sustavom otpada i ekologije

mora Nedovoljan broj izleta Nepostojanje snažnog DMC i razvitka

novih turističkih proizvoda

Poljoprivreda kao dodana vrijednost Turizam na poziciji novog početka Dostupnost EU fondova za financiranje

turističkih projekata E-marketing aktivnosti Razvoj destinacijske menadžment

organizacije

POTENCIJALNE KONKURENTSKE PREDNOSTI

EKSTER

NI Č

IMB

ENIC

IINTE

RN

I ČIM

BEN

ICI

TRŽIŠTE -K

ON

KU

REN

CIJA

TUR

ISTIČ

KA

PO

NU

DA

VIR

A

KLASTER KONAVLE

7575

Zaključna ocjena i razmatranje klasteraKLASTER KONAVLE

Trenutna situacija je uvjetno zadovoljavajuća, no održavanje ovakvog stanja bez unaprijeđenja realno vodi ka padu performansi i rezultata.

Trenutni turistički potencijal područja se ne iskorištava u mjeri u kojoj bi se moglo.

Izostaje puni spektar sinergijskih efekata blizine Dubrovnika.

Agro turizam u Konavlima predstavlja realnu mogućnost unaprijeđenja i obogaćivanja turističke ponude.

Potrebna provedba analize razloga značajnog pada udjela domaćih turista u tri godine za čak 70%.

Jasno strateško pozicioniranje klastera je jedan od ključnih preuvjeta za stvaranje dugoročno održivog smjera razvitka cijelog klastera i svakog segmenta unutar lanca vrijednosti Konavala, koji bi bio ostvariv jedino u međusobnoj i koordiniranoj akciji profesionalnih i funkcionalnih DMC i DMO subjekata na području klastera.

7676

3. Klaster Dubrovnik

7777

3.a. Situacija

7878

Obuhvat klastera DubrovnikKLASTER DUBROVNIK

7979

Opći podaci Klaster obuhvaća grad Dubrovnik

te općine Dubrovačko primorje, odnosno Župu Dubrovačku koja se nalazi neposredno na sjever, odnosno na jug od grada.

Riječ je o dvije općine koje su na grad prirodno, geografski i privredno naslonjene

Na samo 14% površine, ovaj klaster ima gotovo polovicu stanovništva županije

Indikator gustoće stanovništva ukazuje da je već započeta integracija prostora općine Župa dubrovačka u gradsku strukturu

Na klaster se na jugoistok nastavljaju Konavle, a na sjeverozapad Pelješac (općina Ston). Najdužu granicu klaster ima prema BiH. Stalni granični prijelazi su Zaton Doli (prema Neumu) i Brgat Donji (prema

Trebinju), dok na području Dubrovačkog Primorja postoji nekoliko prijelaza za pogranični promet (Imotica, Čepikuće, Slano).

Nijedna točka klastera nije udaljena više od sat i pol od grada Dubrovnika

Ukupna površina: 1323,5 km2 udio površine u odnosu na županiju: 14,2 %

Površina mora: 960,1 km2 Površina kopna: 363,3 km2

Površina kopna, stanovništvo, gustoća naseljenosti i broj naselja prema općinama i gradovima

Površina kopna Stanovništvo Gust. nas. Broj naselja

Dubrovnik: 143,0 km2 (39,3%) 43.770 (84,%) 327,2 32

Dubr. primorje: 197,5 km2 (54,4%) 3.680 (4,0%) 11,2 20

Župa dubrovačka: 22,9 km2 (6,3%) 6.663 (12,0%) 291,3 17

KLASTER DUBROVNIK

8080

Ključne prirodne karakteristikeGeografijaTipični kraški prostor s malo obradive zemlje koji se sastoji od nevisokih planina u unutrašnjosti i obalePosebnost čini skupina elafitskih otoka ispred grada koje odlikuje bujna suptropska vegetacija i atraktivne plažeKlima:Sredozemna klima s najviše oborina krajem jeseni i početkom zimeProsječno 88 dana godišnje s jakim vjetrom (iznad 12,3 m/s), prevladavaju bura i jugaSezona kupanja traje od početka svibnja do kraja listopada

Flora i FaunaFlora i fauna su općenito tipični za ovaj dio MediteranaNa otočiću Lokrumu se nalazi botanički vrt koji sadrži oko 800 vrsta biljaka, a otočić je i stanište više od 150 vrsta ptica selicaZaštićen je kao posebni rezervat šumske vegetacije i pod zaštitom je UNESCO-aArboretum Trsteno na prostoru od 25 hektara objedinjuje vegetaciju šume hrasta medunca, alepskog bora i čempresa, vegetaciju makije i priobalne stijene

KLASTER DUBROVNIK

8181

Povijest

Postoje alternativne teorije o nastanku grada (rani srednji vijek ili antičko razdoblje)

Okolno područje (Dubrovačko primorje) pripadalo Zahumlju do nastanka Republike

Neovisnost jača još pod Mletačkom vlašću, a postaje potpuna 1358. godine nakon čega Republika pod svoju vlast stavlja područje sve do Pelješca

Na vrhuncu moći u 16 st. grad je jedan od najvećih u Europi s 40.000 st., a uspon osiguravaju trgovina i pomorstvo (mornarica od 180 brodova)

Usprkos novim okolnostima (otkrića novog svijeta) i prirodnim nedaćama (veliki potres 1667.), Republika zahvaljujući vještoj diplomaciji čuva neovisnost sve do Napoleona, nakon čega dijeli sudbinu ostalih hrvatskih krajeva

Kultura

Gradske zidine i utvrđenja grada Dubrovnika uvršteni su u svjetsku baštinu UNESCO-a 1979. godine

Zidine, brojne utvrde, palače, ljetnikovci i crkve čine Stari grad svjetski poznatom atrakcijom

Arhitektura povijesne jezgre grada je pod snažnim venecijanskim utjecajem

Područje Republike bilo je najvažniji centar renesansne i barokne književnosti na hrvatskom jeziku, a lokalni dijalekt je u većoj mjeri preuzet kao standardni književni jezik

U lokalnom folkloru izdvaja se dubrovačka poskočica Linđo s prepoznatljivim plesom

Povijest i kulturaKLASTER DUBROVNIK

8282

Kopnena: Neadekvatna povezanost s ostatkom Hrvatske koja se odvija isključivo preko jadranske magistraleJoš uvijek neizvjestan model i termin dovršetka spoja na autocestu do PločaNeriješen ulaz u grad, intenzivan turistički promet i natprosječan broj vozila po stanovniku su u koliziji s manjkavom lokalnom cestovnom infrastrukturom

Promet / Dostupnost

Zračna:Zračna luka Dubrovnik nalazi se na zadovoljavajućoj udaljenosti, ali je cestovna povezanost s gradom nezadovoljavajućaGodišnji promet od 1,3 mil. putnika u 2010., stalno povećanje broja putnika, letova i destinacijaZračna luka je obnovljena i procjenjuje se da uz ovu tehničku infrastrukturu i sezonalnost može izdržati udvostručenje prometa

Pomorska:Promet se odvija preko putničke luke Gruž koja ostvaruje oko 1,2 mil. putnika godišnje pri čemu polovicu ostvaruju putnici s kruzeraLuka je zadovoljavajućeg kapaciteta i tehničke opremljenostiBroj međunarodnih linija ograničen je lošom cestovnom povezanosti Dubrovnika s regijom što Dubrovnik čini lošom polaznom točkom za dalji tranzit

KLASTER DUBROVNIK

8383


Trgovina19%

Građevinarstvo15%


14%


10%

Ostalo13%

Struktura zaposlenih u Klasteru Dubrovnik u 2009.

Ekonomija 5,47 milijardi kuna prihoda u 2009., 98.344 HRK po stanovniku Najveće poduzeće je Atlanska plovidba s više od milijardu

kuna godišnjeg prihoda Direktni prihod od turizma (hoteli i restorani) oko 970 milijuna

kuna, odnosno oko 18% od ukupnih prihoda Struktura prihoda prema sektorima ukazuje da je veliki dio

ekonomije ovisan o turizmu (trgovina, građevinarstvo, nekretnine...)

Ukupan prihod ekonomije od turizma može se procijeniti na oko 2 do 2,2 milijardi kuna (40 do 45%)

Ukupno 12.106 zaposlenih, nezaposlenost iznosi 22% Oko 3.500 zaposlenih u direktnoj turističkoj industriji (29% od

ukupno zaposlenih) Direktna turistička industrija ima veći udjel u zaposlenosti

nego u prihodima (ispod prosječna renta turističke djelatnosti) Ukupna zaposlenost generirana turističkom aktivnosti može

se procijeniti na oko 6.000 ili 50% svih zaposlenih

Trgovina30%


25%


Građevinarstvo10%


8%

Ostalo9%

Struktura prihoda u klasteru Dubrovnik u 2009.

KLASTER DUBROVNIK

8484

Energetski sustav

•Područje Dubrovnika (Konavle, Cavtat, Dubrovnik, Elafiti, Dubrovačko primorje) napaja se električnom energijom iz transformatorske stanice 110/35/10 kV “Komolac” koja je vezana na državni elektroenergetski sustav i HE Dubrovnik

•Zbog ograničenih prijenosnih mogućnosti elektroveza, opskrbljenost područja klastera, poglavito grada Dubrovnika, nije zadovoljavajuće.

Opskrba plinom•Plinifikacija još nije započeta, kao što je slučaj i sa cijelom Dalmacijom.




Vodoopskrba

•Zahvaljujući dostatnim vodotokovima u ovom dijelu županije, nema većih problema u sustavu vodoopskrbe u gradu, Župi i južnom dijelu primorja

•Grad se opskrbljuje iz rijeke Omble, Župa preko izvora Duboka Ljuta i nekoliko rezevoara na obali, a primorje i elafiti preko izvora Zaton Mali.

•Problemi su prisutni u sjevernom dijelu Primorja, a u Župi samo u ljetnim mjesecima kad izvor Duboka Ljuta postaje jedini mogući izvor vode.

Odvodnja otpadnih voda•Kanalizacijski sustav koji bi planirano razdvajao odvodnju oborinskih i fekalnih voda još ne postoji. Stoga je rad toga sustava trenutačno otežan, koje se očituje povremenim onečišćenjem dubrovačkog akvatorija.

•Kanalizacijska mreža pokriva tek uže područje Dubrovnika sa Mokošicom, Župu te Slano i hotelske komplekse u Primorju, pri čemu je priključenost na području grada oko 70%, a na području cijelog klastera znatno manja.

KLASTER DUBROVNIK

8585


Ostala infrastruktura


Zaštita od voda•Zaštita od ispiranja tla na ovim prostorima osigurava se izgradnjom suhozidova na strmim terenima i pošumljavanjem. Regulacijski radovi i pošumljavanje slijevnih površina provedeni su samo na jačim bujičnim tokovima. Korita bujica su neuređena, puna erodiranog materijala i zarasla grmljem•Najveća bujična područja su na području grada i Župe:

• Bujica Taranta čiji slijev čini flišna padina formirana u obliku amfiteatra između naselja Donji Brgat na zapadu, naselja Brašina i Srebreno na istoku i kraško karbonatno područje iznad Podstranja. Bujica u doba velikih vodotokova poplavljuje polja u Župi

• Padine Srđa, Rijeke Dubrovačke i Komolačke kotline koje predstavljaju bujična područja. Regulacijski radovi vodili su se na vodotoku Slavjan i bujicama u Mokošici prilikom izgradnje novog stambenog naselja.

Postupanje s otpadom

•Odlagalište se nalazi sjeverozapadno od Dubrovnika, u blizini naselja Osojnik, na nadmorskoj visini od 400 m, udaljeno 4,7 km od izvorišta rijeke Omble (izvorište za vodoopskrbu grada Dubrovnika)

•Na odlagalište, smješteno u kraškoj vrtači, odlaže se komunalni, tehnološki, građevinski i bolnički otpad

•U sklopu sanacijskih radova postavljena je HPDE folija, geotekstil i drenažni sustav s dvije betonske lagune i nasipom u podnožju, međutim ništa od toga nije stavljeno u funkciju.

KLASTER DUBROVNIK

8686

Obuhvat klastera je prostor koji se dnevnim migracijama stanovništva oslanja na grad Dubrovnik. Riječ je o krškom krajoliku u kojem je koncentrirano oko polovice stanovništva županije. Cestovna izoliranost klastera, kao i prometna infrastruktura unutar klastera , predstavljaju najveće nedostatke opće situacije.

.

Situacija - zaključakKLASTER DUBROVNIK

Povijest i kultura grada Dubrovnika su realno najjači iskustveni elementi klastera, koji su i do sada bili glavni temelj komercijalizacije. Klimatske karakteristike ne omogućavaju duljinu sezone proizvoda sunca i mora kao u drugim mediteranskim destinacijama (Španjosla, Grčka, Turska, sjeverna Afrika).

. S oko 12.000 € prihoda po stanovniku, područje klastera je iznad hrvatskog prosjeka.

Nezaposlenost je veća od državnog prosjeka. Atlanska plovidba je najveće poduzeće s ukupnim prihodom iznad ukupnog hotelskog sektora klastera. Struktura vodećih djelatnosti pokazuje da je turizam (s 18% u direktnim prihodima) ključna djelatnost s 40 do 45% u ukupnim prihodima (i nešto više u zaposlenosti što ukazuje na slabiju rentu turističke aktivnosti). Stoga se može govoriti o gospodarskoj monokulturi na području klastera.

.

Stanje opće infrastrukture nije idealno ni po jednoj od komponenti s najmanjim problemima u opskrbi strujom. Postoji objektivan problem u opskrbi vodom sjeverozapadnih dijelova klastera (Dubrovačko primorje) te sadašnjeg sustava odvodnje koji je dugoročno neodrživ s ekološkog stanovišta.

.

8787

3.b. Tržište

8888

•Ratna događanja i poslijeratna tranzicija zamrzavaju razvoj na praktično 10 godina

•Način odvijanja privatizacije dovodi do gotovo savršene konkurencije u hotelskom smještaju

•Unatoč slabom razvoju dodatne ponude koja ne prati standard smještaja, vraćaju se predratne brojke

•Povećanjem kruzing turizma dolazi do sukoba poslovnih misija različitih aktera u turizmu

•Počinje konverzija ljetnikovaca u hotele te izgradnja hotela u Mlinima i Kuparima

•Već nakon 1. svjetskog rata dolazi do znatnog povećanja broja turista

•Najveći intenzitet 70ih godina 20. stoljeća

•Unatoč razvoju na valu masovnog turizma, afirmira se u elitnu svjetsku destinaciju

• U vrijeme Republike, unutar i oko grada nastaju brojni ljetnikovci vlastele

• Jedinstvena arhitektura Starog grada postaje poznata u europskim okvirima čemu najviše doprinose svjedočanstva umjetnika koji sve više dolaze u grad

Ključne značajke dosadašnjeg razvojaMogu se izdvojiti tri faze razvoja turizma u gradu

KLASTER DUBROVNIK

8989

Smještajna ponuda

Izvor: Turističke zajednice, DZS

8.55911.387 11.942 14.022 14.142

5.962

10.105 10.36710.545 10.875

1.575

2.631 2.5262.506 2.464

480

480 495495 495

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

2001. 2007. 2008. 2009. 2010.

Ponuda smještaja u klasteru Dubrovnik 2001. - 2010.Hoteli Privatni smještaj Kampovi Luke nautičkog turizma

kategorija objekata udio kreveta udio kreveta

5 * 13 22,4% 4.283 30,3%4 * 9 15,5% 2.544 18,0%3 * 25 43,1% 5.420 38,3%2 * 11 19,0% 1.895 13,4%

UKUPNO 58 14.142

Izvor: Turističke zajednice

Struktura hotelskog smještaja prema kvaliteti


Hoteli51%

Kampovi9%



3%

Ostalo1%

Struktura smještaja u klasteru Dubrovnik u 2010.

Područje s najvećim udjelom hotelskog smještaja u primorskom dijelu Hrvatske

U posljednjih 10 godina udvostručeni kapaciteti uz podjednak postotni rast hotelskog i privatnog smještaja

Hotelski smještaj koncentriran u kategorijama 3 i 5* Posljednji značajniji rast hotelskih kapaciteta u 2009.

s izlaskom nekoliko većih projekata na tržište (Vrtovi sunca, Bellevue, Lacroma)

Pored navedenih brojki postoji znatan potencijal neaktiviranih projekata (Kupari, Belvedere, itd.)

KLASTER DUBROVNIK

9090

Hotelski sektor 58 hotelskih objekata je u vlasništvu

ukupno 31 hotelskog poduzeća U prvih 14 poduzeća registrirano je tri

četvrtine kapaciteta U istih 14 poduzeća nalazi se više od

90% kapaciteta kategorije 4 i 5* Spletom okolnosti, slijed privatizacije je

doveo do stanja gotovo savršene konkurencije u hotelskom sektoru

Najavljena prodaja Jadranskih luksuznih hotela, pri čemu se kao mogući kupac ističe jedan od postojećih konkurenata, može značajno promijeniti ovu strukturu

NAZIV PODUZEĆA MJESTOBROJ

OBJEKATABROJ

KREVETAKATEGORIJA

Hoteli Babin Kuk Dubrovnik 5 1.916 3-4*

Dubrovački vrtovi sunca d.o.o. Orašac 1 1.700 5*

Jadranski luksuzni hoteli Dubrovnik 4 1.415 5*

Hoteli Maestral Dubrovnik / Plat 6 956 2-3*

Hoteli Mlini Mlini 5 933 2-3*

Dubrovačko primorje d.d Slano 1 520 4*

Rixos Libertas d.o.o. Dubrovnik 1 508 5*

Grand Hotel Park Dubrovnik 3 504 4*

Importanne resort Dubrovnik 4 484 3-5*

Hotel Lapad Dubrovnik 1 384 3*

Hotel Imperial Dubrovnik 1 294 5*

Plava Laguna (Grupacija Lukšić) Dubrovnik 2 284 5*

Hotel Petka Dubrovnik 1 204 3*

Villa Dubrovnik Dubrovnik 1 130 5*

UKUPNO 10.232

KLASTER DUBROVNIK

9191

ŽičaraPovezuje Srđ i Ploče s dvije kabine kapaciteta po 30 putnika (500 putnika na sat)Otvorena 1969. i porušena tijekom ratnih zbivanja, te obnovljena i ponovno otvorena 2010. godine

MuzejiKulturno-povijesni muzej, Pomorski muzej, Arheološki muzej, Etnografski muzej te Muzej suvremene povijesti koji djeluju u okviru tvrtke “Dubrovački muzeji” ostvarili nešto više od 350 tisuća posjeta u 2010.U gradu se nalazi još desetak manjih muzeja

Sportski objektiSportska dvorana u gradu nije u turističkoj funkciji.Olimpijski bazen u Gružu.4 ronilačka centraSportsko-rekreacijski centar na Babinom kuku u okviru istoimenog hotelskog poduzeća (teniski tereni, stolni tenis, mini golf, itd...)

Kina4 kino dvorane, u 2011. najavljeno otvaranje multipleksa s 3 dvorane i više od 600 mjesta.

Koncertne dvoraneNema adekvatne koncertne dvorane. Dubrovačke igre i ostali događaji koriste objekte unutar zidina.

PlažeNa području klastera nalaze se 4 plaže s plavom zastavom (Dubrovnik - Hotel Neptun, Hotel President, Lapad i hotel Osmine Slano)

Turistička infrastruktraKLASTER DUBROVNIK

9292


1 122 3 5 6 7 8 9 10 114

January MarchFesta od Kamenica

Sajam zdrave prehrane, ljek. bilja i zelenog poduzetništva

May

Wine and Jazz festival

Festival “Karantena”

JulyDubrovačke ljetne igre

Divlja liga

Festival urbane kulture “Re-akcija”

September


Međunarodni festival rane glazbe

November

December

Božićni sajam

Doček Nove godine na Stradunu

October

Festival pekmeza, džema i marmelade

Međunarodni tenis turniri

AugustDubrovačke ljetne igre

Ljetna škola Šipan


June

Dubrovnik fashion week and sensor fest

Dubrovački međunarodni operni festival

April

Ukrsni festival

Libertas film festival

February

Fešta sv. Vlaha i Karneval fest

Placeholder for your own sub headlineKalendar događanjaKLASTER DUBROVNIK

9393

Restorani

Ponuda restorana, barova i agencija

Barovi

Više od 95% ugostiteljske ponude nalazi se u gradu

96 dubrovačkih restorana nalazi se na web stranici Tripadvisor

Većina objekata se nalazi unutar zidina Starog grada i nestandardne je kvalitete

Veliki broj putnika s kružnih putovanja značajno utiče na formiranje ponude

Iako postoji nekoliko restorana visoke klase koji opravdavaju svoje pozicioniranje, mišljenje je ispitanika javnog i privatnog sektora da ukupna ponuda ima slab odnos vrijednosti za novac i da se domaći proizvodi gotovo ne koriste

Oko 20ak kavana, barova i pubova smještenih u Starom gradu

Ponuda barova, noćnih barova i klubova jedan je od najlošije ocijenjenih elemenata ponude od strane ispitanika

Usprkos promjenjivoj situaciji i različitim inicijativama u posljednjih 15 godina, Dubrovnik nema stalno mjesto za noćnu zabavu

Agencije

Obzirom na ugled destinacije, prisutne su brojne domaće i strane agencije koje su usmjerene na smještajnu i nautičku ponudu

Nekoliko domaćih DMC-eva koji se uglavnom bave itinerarima, transferima i izletima

Potencijal DMC-eva ograničen općim mehanizmom upravljanja turizmom

KLASTER DUBROVNIK

9494






Anketa je poslana na više stotina adresa subjekata javnog i privatnog sektora županije u klasteru, pri čemu se na odgovor odazvalo 72 ispitanika iz javnog i ispitanika iz privatnog sektora



Vidljivo je da nema značajne razlike između odgovora ispitanika iz privatnog i javnog sektora, osim u nešto boljim ocjenama privatnog sektora

Privatni sektor najgorim ocjenjuje upravljanje destinacijom, javni stvorene resurse, a obje grupe ispitanika smatraju da je tržište najmanje problematičan aspekt turizma klastera

Nema značajne razlike u stavovima ispitanika iz različitih općina unutar klastera

Metodologija

Rezultati

KLASTER DUBROVNIK

9595

Najbolje


Najgore

STVORENI RESURSI - sadržaji za noćni život, mogućnost shoppinga, ponuda rekreacijskih sadržaja te ponuda aktivnosti baziranih na prirodi

PODUPIRUĆI FAKTORI – cestovna povezanost destinacije s emitivnim tržištima, pomorska povezanost destinacije s emitivnim tržištima

UPRAVLJANJE DESTINACIJOM – usklađenost vizije turizma sa stavovima stanovnika, suradnja s državom, integracija turizma s općim gospodarskim razvojem

STANJE TRŽIŠTA – zadovoljstvo potrošnjom gostiju (prosječna ocjena 2,3, nijedan element nije ocijenjen ispod 2)

STVORENI RESURSI - Smještajni kapaciteti, kapaciteti za kongresni turizam, turistički vodiči i informacije te turistički programi za posjetitelje

PODUPIRUĆI FAKTORI – Efikasnost i kvaliteta zračne luke, dostupnost taxi prijevoza tedobrodošlica i uslužnost domaćina

UPRAVLJANJE DESTINACIJOM – Sigurnost destinacije

STANJE TRŽIŠTA – Međunarodna prepoznatost destinacije, opći imidž destinacije te struktura gostiju po nacionalnosti

Dolje su navedeni najbolji i najgori elementi unutar svake grupe Kriterij za najbolje elemente je prosječna ocjena ispitanika iznad 3,25, a za najgore prosječna ocjena ispod 2,0

KLASTER DUBROVNIK

9696


Kontinuirani porast turističkog prometa u razdoblju od 2001. do 2010.

Ni 2009. nije donijela pad, a 2010. donosi porast od 15% ostvaren na račun novih hotelskih kapaciteta

70% noćenja u hotelskom smještaju

Uže područje grada čini oko 85% ukupnog turističkog prometa klastera

Duljina boravka bilježi kontinuirani pad (od 4,8 dana u 2001. do 3.9 u 2010.)


1.178.881

2.022.004 2.030.878 2.135.3492.475.577202.857

208.418 180.366 182.493

160.322

0

500.000

1.000.000

1.500.000

2.000.000

2.500.000

2001. 2007. 2008. 2009. 2010.

Turistička noćenja u klasteru Dubrovnik u razdoblju 2001. - 2010.

Strani Domaći

Izvor: Turističke zajednice, DZS

227.876

525.986 537.135 538.537623.303

61.536

68.976 61.319 59.790

54.186

0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

700.000

2001. 2007. 2008. 2009. 2010.

Turistički dolasci u klaster Dubrovnik u razdoblju 2001. - 2010.

Strani Domaći

TURISTIČKA NOĆENJA

Ukupno: 2.635.899 Po km2: 7.255

Hoteli:

Turistička naselja:

Kampovi:

Luke nautičkog turizma:

Privatni smještaj:

Ostalo:

1.850.676

0

118.404

463

505.145

161.211

Hoteli:

Turistička naselja:

Kampovi:

Luke nautičkog turizma:

Privatni smještaj:

Ostalo:

5.094

0

326

1

1.390

444

KLASTER DUBROVNIK

9797


Usprkos poboljšanju u 2010., zauzetost hotelskih kapaciteta je ispod razine konkurentskih destinacija

Krivulja sezonalnosti pokazuje da se porast prometa u odnosu na 2007. ostvario u glavnoj sezoni

Distribucija i udio geografskih tržišta pokazuje da je Dubrovnik globalna destinacija koju je moguće fleksibilno komercijalizirati

Među 10 najjačih tržišta nalaze se gotovo sva ključna svjetska emitivna tržišta izuzev Dalekog istoka

KLASTER DUBROVNIK

9898

Turistička potražnja /3 – TOMAS 2010. Više od polovice posjetitelja ima završen fakultet, a preko 75% posjetitelja ima mjesečni prihod

kućanstva veći od 2.000 € (značajno iznad hrvatskog prosjeka)

50% posjetitelja u 2010. je bilo u prvom posjetu klasteru


67% posjetitelja dolazi zrakoplovom (od toga 43% redovnom linijom), a 19% automobilom

Pasivni odmor i opuštanje, nova iskustva i upoznavanje prirodnih ljepota su dominantni motivi putovanja što ne odskače od motiva dolaska u ostala hrvatska primorska mjesta

Kulturna baština postaje sve značajniji element u izboru destinacije (2004. je tek 30% posjetitelja odabiralo destinaciju radi ovog kriterija, a 2010. više od 61,5%)

Posjetitelji klastera su uglavnom vrlo zadovoljni boravkom, nema elemenata ponude kojima ju jako nezadovoljni ili nezadovoljni a srednju razinu zadovoljstva iskazuju:

kvalitetom označavanja znamenitosti

kvalitetom lokalnog prijevoza

opremljenosti i uređenosti plaža

prometnom dostupnosti mjesta

bogatstvu sadržaja za zabavu

bogatstvu sportskih sadržaja

mogućnostima za shopping

Prosječan posjetitelj dnevno troši 138 €, od čega 77% unutar smještajnog objekta

Općipodaci

Motivacija

Zadovoljstvo

Potrošnja

KLASTER DUBROVNIK

9999


Godina Domaći prometMeđunarodni

PrometCruise Ukupno

2000 253.871 39.555 61.591 355.017

2001 284.608 51.296 95.031 430.935

2002 361.693 57.244 114.196 533.133

2003 420.810 62.419 259.704 742.933

2004 427.000 70.000 270.000 767.000

2005 450.000 80.000 300.000 830.000

2006 460.000 85.000 366.000 911.000

2007 440.000 85.000 436.000 961.000

2008 470.000 75.000 530.000 1.075.000

2009 513.000 93.000 587.000 1.193.000

2010 535.000 96.000 590.000 1.221.000

Promet putnika u luci Gruž 2000. – 2010.

Navedene brojke odnose samo na luku Gruž, dok luka u gradu ostvaruje oko 200 tisuća dodatnih putnika s kružnih putovanja

Promet konstantno raste od 2000. i povećao se gotovo tri puta, a rast je najviše generirao porast segmenta kružnih putovanja

Krizne godine su samo usporile rast, pad prometa nije zabilježen ni jedne godine, niti u jednoj kategoriji

60% svih putnika s kružnih putovanja se ostvaruje u ljetnim mjesecima (lipanj –rujan) i u danima vikenda

Nakon rekordnog kolovoza 2008. u kojem je zabilježeno više od 150.000 putnika na kružnim putovanjima što je u nekoliko navrata uzrokovalo primjetne probleme u funkcioniranju uže gradske jezgre, više se pažnje posvećuje planiranju sezonalnosti dolaska brodova i putnika

KLASTER DUBROVNIK

100100

U odnosu na 2007. klaster je najveći porast ostvario u glavnoj sezoni, no poslovni turizam, gradski odmori i ture su zadržali oko četvrtinu ukupnog prometa

Usprkos malom učinku u smislu noćenja, cruising ostvaruje značajan utjecaj na prihode grada, osobito kroz ostale ekonomske sektore

Raspored ključnih događanja u glavnoj sezoni uvjetuje da su oni dodatni prodajni argument za ostale proizvode, a ne proizvod koji sam generira značajniji promet

Stoga razdoblje od listopada do svibnja ovisi o poslovnom turizmu, turama te u manjoj mjeri gradskim odmorima (neposredna pred i post sezona)

Poboljšanje krivulje sezonalnosti moguće kroz razvoj:

Poslovnog turizma - potrebna bazična i upravljačka infrastruktura

Događaje / kulturu – potrebna daleko snažnija marketing i upravljačka struktura te najmanje desetak godina ciljanog razvoja događaja

Gradskih odmora – potrebna turistička infrastruktura, rješavanje pitanja konkurentnosti ponude i strukture Starog grada


80.000

65%

14%

7%

6%

5%

3%

Poslovni turizam

Gradski odmori

Ture

Crusing / Nautika

Događaji / kultura

1.700.000

370.000

185.000

160.000

130.000

Proizvod Noćenja Udio

Turistički proizvodi klastera

Sunce i more

KLASTER DUBROVNIK

101101

Stanje ponude je najkonkurentnije u segmentu smještaja s relativno visokim udjelom hotela u ukupnom smještaju. Hotelska industrija je u stanju bliskom savršenoj konkurenciji, ali nije izvjesno koliko će se ono zadržati.

.

Tržište - zaključakKLASTER DUBROVNIK

Osim stare gradske jezgre i morske obale, nema ozbiljnijih atrakcija, a pogotovo objekata turističke infrastrukture. Djelomično je riječ i o naslijeđu strategije igranja na samo ove dvije karte koja je bila dovoljna u predratnim tržišnim okolnostima.

.

Bilježi se stalan rast fizičkog prometa u posljednjih 10 godina. No, obzirom na dinamiku rasta kapaciteta, zauzetost je ispod razine konkurentskih destinacija. Zbog nedostatka turističke infrastrukture, rast se temelji na proizvodu sunca i mora koje dodatno pogoršava krivulju sezonalnosti. Kratki odmori kao rastući proizvod u proteklom periodu polako dostižu maksimum na postojećoj turističkoj infrastrukturi. Ture i cruising imaju potencijal na tržištu potražnje, ali zahtijevaju jačanje upravljanja destinacijom.

. Imidž destinacije na tržištu je povoljan što se ogleda u geografskoj strukturi gostiju.

Cjelokupna destinacija se relativno lako komercijalizira, ali se dovode u pitanje performanse cijena i zauzetosti. Motivi i navike gostiju klastera još uvijek ne odudaraju bitno od hrvatskog prosjeka, dok je obrazac potrošnje povoljniji zahvaljujući smještajnoj strukturi, ali i imidžu destinacije.

.

102102


103103


•Temeljna namjena površina ukazuje da je većinom riječo krškom prostoru s relativno malim udjelom iskoristivog prostora, što se osobito odnosi na područje općine Dubrovačko primorje

•Većina od oko 27.000 kreveta nalazi se u zonama naselja, a nešto manje od trećine u turističkim zonama

•Prostorni planovi predviđaju udvostručenje turističkih kapaciteta u zonama van naselja

•Prema postojećim GP-ovima, naselja su na oko dvije trećine planirane izgrađenosti

TEMELJNA NAMJENA POVRŠINA (u ha)

Površina (postojeće) Površina (postojeće +

planirano)

Gradivi prostor 1.360 2.751

Pojoprivreda ‐ 3.026

Šume ‐ 5.715

Ostalo ‐ 24.782

UKUPNO ‐ 36.274

TURIZAM (ha / kreveta) Površina / kapaciteti

(postojeće) Površina / kapaciteti (planirano + postojeće)

Turističke zone 123,4 / 8.722 235,38 / 18.516

Rekreacija 49,6 / 0 346,90 / 1.333

ha GP NASELJA IZGRAĐENI DIO NEIZGRAĐENI DIO

Klaster Dubrovnik

1.686 1.132 554

KLASTER DUBROVNIK

104104

Parametri održivog razvoja• Gustoća ukupne naseljenosti

klastera u ljetnim mjesecima doseže razinu jedne urbane strukture

• Indikatori smještaja i turističkog prometa po površini i stanovniku su u okviru standarda konkurentskih turističkih destinacija

• Problem je opterećenje Starog grada koji na 15ha doživljava i više od 20.000 posjetitelja što je iznad prostornog opterećenja koji je dozvoljen i za zabavne parkove

Indikator Lipanj 2010.

Srpanj 2010.

Kolovoz 2010.

Maksimalni broj stanovnika (stalnih i privremenih) tijekom sezone po km2 428 483 538

Broj lokalnih stanovnika u odnosu na broj turista tijekom sezone 2,52 turista na 1 stanovnika

Broj lokalnih stanovnika u odnosu na godišnji broj turista 12,2 turista na 1 stanovnika

Broj turističkih kreveta po stanovniku 0,52 kreveta po stanovniku

Broj turističkih kreveta po km2 79,7

Broj turističkih dolazaka po stanovniku 1,8 2,16 2,52

Broj turističkih noćenja po stanovniku 6,35 10,10 11,60

Indikator

Postotak zaposlenih u tur. industriji u odnosu na ukupnu zaposlenost 29%

Postotak prihoda od tur. industrije u odnosu na ukupne prihode destinacije 18%

Prihodi od tur. industrije po stanovniku 17.968 kn

Prihod tur. industrije po noćenju 367 kn

Postotak zaposlenosti vezane uz turizam u ukupnoj zaposlenosti 49%

Postotak ukupno ostvarenih prihoda od turizma u ukupnim prihodima 40%

Ukupan tur. prihod po stanovniku 39.530 kn

Ukupan tur. prihod po noćenju 853 kn

• Temeljem metodologije satelitskih bilanci, može se procijeniti da ukupna turistička aktivnost učestvuje s oko 40% u prihodima i nešto manje od 50% u zaposlenosti

• Ukoliko se zanemari poduzeće Atlanska plovidba i ako se pretpostavi da je više-manje sva aktivnost građevinske industrije vezana uz turističku aktivnost, može se govoriti o gospodarskoj monokulturi u klasteru

KLASTER DUBROVNIK

105105

Prostorno-planski gabariti Starog gradaPOVRŠINA: 15,9 ha

POVRŠINA: 27,0 ha

(s Pilama i Lazaretima)

BR. STAMB. JEDINICA: 1.362

STAMBENA POVRŠINA: 88.496 m2

POSLOVNI OBJEKTI 24.803 m2

(tlocrtna površina)

POSLOVNI OBJEKTI: 41.886 m2

(ukupna površina)

Izvori: Utjecaj turista s brodova na kružnim putovanjima u povijesnoj jezgri grada Dubrovnika (Jerković, Đukić 2008.), Zavod za prostorno uređenje DNŽ

KLASTER DUBROVNIK

106106

Promjena strukture Starog grada i utjecaj cruisingaPromjena strukture djelatnosti u Povijesnoj jezgri Dubrovnika – Starom gradu • Broj stalnih stanovnika u Starom

gradu opada već posljednjih 50 godina, procjenjuje se na manje od 900 obitelji i 1.500 stanovnika

• Trend se višestruko ubrzao od 2000. naovamo, a prati ga i višestruko povećanje objekata privatnog smještaja te povećanje broja trgovačkih i ugostiteljskih objekata

• Prema nalazima autora studije, Stari grad se pretvara u zonu sekundarnog življenja i sezonski turistički distriktIzvor: Utjecaj turista s brodova na kružnim putovanjima u povijesnoj jezgri grada Dubrovnika (Jerković,

Đukić 1998.)

Izvor: Utjecaj turista s brodova na kružnim putovanjima u povijesnoj jezgri grada Dubrovnika (Jerković, Đukić 1998.)

• Prema nalazima iz 2007., u kritičnim satima (oko 13 sati) putnici s brodova na kružnim putovanjima većčine 55% migracija u Starom gradu

• U najfrekventnijim danima, broj putnika s cruisera koji migriraju u grad premašuje i 10.000

• Uz konstantan promet ostalih sudionika, ovime se premašuje normalno funkcioniranje grada

KLASTER DUBROVNIK

107107

Promjena strukture Starog grada i utjecaj cruisingaKLASTER DUBROVNIK

108108

Turizam je i u ekonomskom i prostornom smislu dominantna ekonomska grana koja već sada ukupno generira 50% ekonomije, a još 9.000 kreveta je planirano samo u turističkim zonama van naselja

.

Prostorno planiranje i održivi razvoj - zaključakKLASTER DUBROVNIK

Parametri gustoće kreveta i noćenja u odnosu na prostor i stanovništvo su u skladu s konkurentskim destinacijama, ali su zbog neravnomjernog rasporeda smještajnih objekata i atrakcija u pojedinim zonama (prije svega Stari grad) u kritičnoj situaciji

.

Povijesna jezgra grada Dubrovnika je već desecima godina u procesu pretvaranja u zonu sekundarnog življenja i sezonski turistički distrikt. Ovaj proces se u zadnjih 10 godina višestruko ubrzava, a prati ga povećanje broja objekata privatnog smještaja te cruisingu okrenutih ugostiteljskih i trgovačkih sadržaja u Starom gradu

.

Cruising turizam u ljetnom periodu drži Povijesnu jezgru na konstantnom rubu opterećenja, uz opasnost povremenih ispada kada se broj istovremenih posjetitelja digne iznad 20.000. Ovaj fenomen je povezan je i s gore opisanim procesima u Povijesnoj jezgri te bi bez jasnog strateškog određenja i operativnih mjera mogao uzrokovati ireverzibilne promjene u destinaciji.

.

109109

3.d. Evaluacija postojećeg turističkog sustava

110110

Stav je predstavnika gradskih vlasti da je turizam klastera prije svega operativni, a ne planerski ili razvojni problemNa razini grada se do sada nisu uspjeli postaviti adekvatni upravljački mehanizmi turističkim

sustavom Iz tog razloga je pri gradu oformljen tim za destinacijski menadžment čiji je cilj koordinirati sve

interesne skupine i formirati novi upravljački okvirU posljednje vrijeme su napori gradske vlasti usmjereni na vraćanje gradskog vlasništva nad

nekretninama gdje god je mogućePrevladava stav da grad treba i dalje njegovati koncept konzervativne destinacije kulture i

baštine nasuprot konceptu liberalne zabave

Ključni interesni subjekti klastera /1

GRAD

OPĆINA DUBROVAČKO

PRIMORJE

Dio klastera s najslabijom demografskom i ekonomskom dinamikom, ali s velikim resursom u praznom prostoru što uključuje i priobaljeOpćinske vlasti smatraju turizam osnovnom razvojnom polugom i to kroz realizaciju većih

greenfield projekata financiranih od strane međunarodnog kapitalaŽele više kapaciteta u turističkim naseljima kako bi se promijenila struktura smještaja i došlo do

pozicioniranja od međunarodne 4*Prihvaćaju vodeću ulogu grada u identitetu klastera i smatraju da je sada nedovoljno iskorištena

Općina do sada nije iskazivale ambiciju za sudjelovanju u upravljanju turizmomStav općinskih vlasti je da je ključan problem neaktivirana imovina koji je potrebno razriješiti, ali

ne način da se vrati model i pozicioniranje od prije rata, nego da se sadržaji podignu na razinu od 4*Podržavaju pozicioniranje koje se temelji na odnosu s Dubrovnikom (“Dubrovnik riviera”)Pored neaktivirane imovine, zainteresirani su za kongresni centar za koji postoji i nekoliko

alternativnih prijedloga lokacije

OPĆINA ŽUPA DUBROVAČKA

KLASTER DUBROVNIK

111111

Prema prihodima i važnosti, najsnažnija interesna skupina, ali sa slabom unutarnjom koordinacijom koja traži:

Rješavanje problema ulaska cruisera i prometa u graduProjekte turističke infrastrukture koja bi povećali zauzetost van glavne sezoneBolji management destinacije


HOTELSKISEKTOR

LUČKA UPRAVA

objavljeni prihod same luke od kruzera dostigao je oko 5,5 mil. €, a luka ima mogućnost dogovora još većeg broja cruisera i putnika u glavnoj sezoniRješavanje cestovnog dostupa joj je od vitalnog značaja, prvenstveno zbog veće atraktivnosti

međunarodnog prometa (Dubrovnik kao polazna točka prema ostalim hrvatskim odredištima)Želi trajno rješenje organizacije prihvata brodova i putnika (osobito za kružna putovanja)Potiče i poziva na ulaganje svih interesnih igrača u unaprjeđenju kvalitete destinacije

Neprofitna udruga koja sa gradom ima ugovor o održavanju zidina i prodaji ulaznica U 2010. prodano 760.000 ulaznica po cijeni od 70 kuna (Udruga također upravlja stonskim

zidinama - ukupno 70 tisuća ulaznica u 2010.)Dalji rast prometa u glavnoj sezoni ograničen fizičkim gabaritima zidina i nedostatku

infrastrukture (osvjetljenje) Inicijativa da se dvorovi i ljetnikovci na području cijelog klastera izdvajaju kao objekti s

posebnom namjenom

DRUŠTVO PRIJATELJA

DUBROVAČKIH STARINA

DUNEAŽupanijska razvojna agencija zadužena za koordinaciju i provođenje projekata EUProblem vidi u nedostatku kapaciteta lokalnih poduzetnika za pripremanjem projektne

dokumentacije zbog čega su povlače znatno manja sredstva nego što je mogućeSama agencija nema dostatan kapacitet kako bi u ovom smislu mogla pružiti adekvatnu pomoć

lokalnom malom i srednjem poduzetništvu

KLASTER DUBROVNIK

112112

Poduzeće javnog gradskog prijevoza koje pokriva područje od Prevlake do PelješcaGodišnje prevozi oko 9 milijuna putnika u 97 vozila Ističu problem povećanja broja vozila u gradu na 25.000, što gradska infrastruktura ne može

izdržatiZbog specifične urbane strukture i geografskih osobina smatraju da nema dostatnih

inženjerskih rješenja već će se s povećanjem broja stanovnika i turista promet morati ograničiti na prilazima gradu sa sustavom satelitskih parkirališta i pojačavanjem uloge javnog prijevozaPoduzeće je zainteresirano za preuzimanje prijevoza putnika s kruzera na relaciji Gruž – Stari

Grad, rješavanje vlastitog ustroja (danas su trgovačko poduzeće u vlasništvu grada i rubnih općina) te razdvajanje tipa karata za stanovnike i turiste s povećanjem cijene karte za turiste


JAVNO PODUZEĆE LIBERTAS

DRUŠTVO TURISTIČKIH

VODIČA DUBROVNIK

Oko 300 educiranih vodiča koji pokrivaju područje cijele županijeČlanovi društva uglavnom servisiraju goste s kruzera i individualne goste, slaba suradnja s

velikim agencijama Interesi udruženja su unapređenje vodiča i specijalizacija, profiliranje za različite goste te centar

za obrazovanje vodiča Ukazuju na loše operativno upravljanje turističkim sustavom i lošu povezanost s ostatkom

županije (npr. usprkos drugačijim inicijalnim interesima gostiju, najviše se realiziraju izleti prema Crnoj Gori)

KLASTER DUBROVNIK

113113


Ocjena je napravljena temeljem rezultata ankete javnog i privatnog sektora o elementima konkurentnosti i ocjene Izvođača plana

S pozicije iskustvenog lanca vrijednosti, nedostatak sadržaja u destinaciji (resursi i atrakcije), najveći je problem destinacije koji ograničava razvoj dodatnih proizvoda

Usprkos lošem cestovnom dostupu destinaciji, problematičan je prvenstveno aspekt prometa unutar same destinacije, točnije grada Dubrovnika

Ponuda hrane i pića se u posljednjih 5 godina oblikuje prije svega za cruising goste koji grad u pravilu posjećuju samo jednom te se sve više udaljava od potreba stacionarnih gostiju grada

Povećanje broja suvenirnica i sličnih objekata u gradu uvjetovano jačanjem cruising turizma nije ojačalo izradu i promoviranje autohtonih proizvoda, sličan problem prati i ponudu hrane

Pored atraktivnosti Povijesne jezgre kao ključnog (i jedinog) resursa, samo se smještajna struktura može smatrati zadovoljavajućim elementom lanca vrijednosti

ocjena

Organizacija i

bookingputovanja

Promet Smještaj Hrana i piće

Rukotvorine

Turistički resursi i atrakcije

Izleti,ekskurzije i ture

Usluge podrške

kritično problematično prosječno dobro izvrsno

KLASTER DUBROVNIK

114114

SWOT analiza

Prednosti

Međunarodni imidž destinacije koji omogućuje relativno jednostavnu komercijalizaciju

Povijesna jezgra grada kao visoko vrijedan resurs

Struktura i kvaliteta smještaja

Nedostaci

Prilike

Prijetnje

Neefikasan upravljački model Nema razvojne vizije koja je usklađena i

javno prihvaćena Nedostatak turističke infrastrukture uvjetuje

dominaciju jednog proizvoda Slab cestovni dostup

Konverzija prostora klastera u kaotičnu ekonomsku monokulturu (turizam)

Sve veći prometni kolaps zbog neefikasnog upravljanja posjetiteljima

Problematično dugoročno održavanje tržišne pozicije (trend sve veće sezonalnosti i manjih cijena)

Neaktivirana imovina kao potencijal novih investicija

Nova internacionalna partnerstva (Luka Gruž, dalji razvoj Zračne luke)

Uspostavljanje novog upravljačkog modela


EKSTER

NI Č

IMB

ENIC

IINTE

RN

I ČIM

BEN

ICI

TRŽIŠTE -K

ON

KU

REN

CIJA

TUR

ISTIČ

KA

PO

NU

DA

DU

BR

OVN

IKA

KLASTER DUBROVNIK

115115

4. Klaster Pelješac

116116


117117

KLASTER PELJEŠACObuhvat klastera Pelješac

• Na južnom djelu Hrvatske, omeđen

Neretvanskim kanalom, Malostonskim

zaljevom, Mljetskim kanalom i Pelješkim

kanalom.

Pruža se paralelno sa smjerom pružanja

obale, od spoja sa kopnom do krajnje točke -

Lovišta dug je 65 km.

Pelješac je poslije Istre drugi po veličini

poluotok u Hrvatskoj.

Udaljenost do Dubrovnika iznosi od 55 do 100

km ovisno o mjestu na pelješcu u kojem se

nalazimo.

Aerodrom Cavtat udaljen oko 70 km od

Stona, a oko 130 km od Orebića. Pelješac se

od Splita nalazi na udaljenosti od oko 170 km.

118118

KLASTER PELJEŠACOpći podaci

Poluotok Pelješac administrativno se

sastoji od četiri općine.

Površinom je najveća općina Ston, ali

je druga po naseljenosti.

Općina Orebić je druga po površini, ali

je najnaseljenija općina.

U 41 naselju živi ukupno 8.234

stanovnika.

Gustoća naseljenosti je vrlo niska (više

od 10 puta manja nego u Dubrovniku).

119119

KLASTER PELJEŠACKljučne prirodne karakteristike

Geografija

Poluotok Pelješac sa jugoistočne strane omeđuje Neretvanski kanal, koji se duboko uvukao u unutrašnjost poluotoka Pelješca u dužini od 9

km od rta Veljara do Stona, dok se s južne strane od rta Vratnik do zaljeva Žuljana pruža Mljetski kanal širine 6 - 9 km.

Na sjeverozapadu, između Korčule i Pelješca pruža se Pelješki kanal, koji razdvaja Pelješac od Korčule u širini od svega 1630 m, te je otok

Korčula u skupini srednjodalmatinskih otoka ovim dijelom najbliži kopnu.

Klima

Pripada jadranskom tipu mediteranske klime, karakteriziraju je duga, suha i topla ljeta s vedrim i mirnim danima, zima je blaga i vlažna.

Temperature zraka su relativno visoke tijekom cijele godine, u najtoplijem mjesecu kolovozu dnevne temperature zraka kreću se oko 30 °C.

Tijekom najhladnijih mjeseci, siječnja i veljače temperature su najčešće ispod 10 °C, a vrlo rijetko dosežu ispod nule.

120120

KLASTER PELJEŠACKljučne prirodne karakteristike

Flora

Prirodno vrlo dobro očuvan zbog nepostojanja velikih industrijskih zagađivača.

Najveća zaštita na nacionalnom nivou, kao posebni rezervat prirode u moru nalazi se

Malostonski zaljev i Malo more. Područje izrazito važno za cijeli Pelješac, posebno za dio

općine Ston koja gravitira zaljevu i čije stanovništvo se bavi uzgojem školjaka.

Značajni krajobraz, pod lokalnom zaštitom su uvala Vučina s obalnim pojasom i uvala

Prapratno.

Većinom kamenit i vrlo strm Pelješac je prekriven niskom makijom, ali i brojnim endemskim i

ljekovitim biljnim vrstama. Endemske biljne vrste: Dalmatinska perunika, Primorski slak,

Primorski žilj, Dalmatinski crni bor, a ljekovite: Divlji koromač i Kadulja.

Fauna

Specifična životinjska vrsta koja nastanjuje poluotok je Čagalj (canis aureus dalmaticus) iz

roda pasa, još se naziva i šakal ili kojot.

Velik je i broj divljači kao što su mufloni, divlje svinje, zečevi, fazani, a posebno je veliki broj

mungosa (mungus nungo) inače došljaka iz Azije.

Zbog mungosa koji se hrani većinom zmijama, na Pelješcu ima vrlo malo zmija.

121121

Pelješac je naseljen vrlo rano, postoje ostaci koji datiraju iz mlađeg kamenog doba.

Kasnije se na području nastanjuju Iliri, pa Rimljani koji uspostavljaju vlast sve do podjele

Rimskog carstva, kada Pelješac dolazi pod vlast Bizanta. Godine 1326. poluotok

Pelješac nalazi se pod Dubrovačkom republikom.

Godine 1326. Pelješac dolazi pod vlast Dubrovnika. U razdoblju vladavine

Dubrovačke republike počinje procvat i zamjetniji razvoj Pelješca. Ispod brda

Podzvizd, gradi se novi grad Ston čije zidine imaju zadaću zaštite solane u Stonu.

Razvija se feudalna poljoprivreda i brodogradnja (Stonski arsenal je bio drugi po

veličini u Dubrovačkoj republici) za ratne potrebe ali i za potrebe trgovine.

Dubrovačka vlast nad Pelješcem je trajala do početka 19 stoljeća kada Francuska

okupira, a zatim i ukida Dubrovačku republiku. Francuska vlast je bila kratka i nije ostavila

traga na Pelješcu. 1814. godine Pelješac ulazi u sastav Austro-Ugarske i otada pa do

danas dijeli sudbinu Dubrovačkog kraja.

KLASTER PELJEŠACPovijest

122122

U sklopu Dubrovačke republike Pelješac postaje vrlo važan zbog velike solane u Stonu. Solana je

izgrađena tijekom 14. st i zbog zaštite podižu se zidine od Malog Stona do Stona duge ukupno 5,5 km.

Zbog svoje povijesne važnosti, solana je zaštićena je kao jedina profana građevina na Pelješcu. Stonske

zidine su tijekom gradnje predstavljale najveći ondašnji graditeljski pothvat, a danas za poluotok Pelješac

predstavljaju najvažnije kulturno dobro. Integracijom Malog Stona i Stona zidinama, cjelina je pod zaštitom

kao povijesna urbanistička cjelina Stona s Malim Stonom na nacionalnom nivou.

KLASTER PELJEŠACKultura

Zaštićene su kulturno-povijesna cjelina naselja Orebić na regionalnom nivou, poluurbana cjelina Broce i

povijesna ruralna cjelina naselja Viganj na lokalnom nivou. Od sakralnih građevina zaštićene su crkva sv.

Mihajla i samostan u Stonu, franjevačka crkva Gospe od Anđela i samostan u Orebiću, kao i crkva Gospe

Loretske s franjevačkim samostanom u Kuni Pelješkoj. Dva muzeja se nalaze u Orebiću, Pomorski muzej

HAZU i Samostanska zbirka. Na području Stona postoji inicijativa za otvaranjem još dva muzeja, soli u

Stonskoj solani i vina u Putnikovićima. Postoji inicijativa za označavanjem Napoleonovog puta po Pelješcu

koji je prolazio kroz Ston do Orebića i Vignja. Nedaleko od Stona nalazi se spilja Gudnja, višeslojno

prapovijesno nalazište iz doba ranog neolitika.

Pelješac je poznat po pomorcima i kapetanima, od Orebića, Stona, Janjine i Trpnja svako mjesto je imalo

svoje obitelji pomoraca. Oni su bili veza ovoga kraja sa svijetom i preko njih je ovaj kraj imao doticaj sa

raznim svjetskim utjecajima i kulturama. Podmorje poluotoka također čuva kulturna dobra kao što su

potopljeni brodovi, olupine, olovni i kameni dijelovi sa brodova. Između poluotoka Pelješac i otoka Korčula

odigrala se jedna velika i značajna pomorska bitka između Rep. Genove i Mlečana (Venecije) tom prilikom

je zarobljen zapovjednik galije Marko Polo. Drveni dijelovi brodova davno su nestali ili prekriveni stoljetnim

naslagama pijeska, ali današnji posjetioci mogu vidjeti prekrasna olovna ili kamena brodska sidra kao i

dijelove amfora na dubini od 25 do 40m.

123123

Kopnena: Neadekvatna povezanost s ostatkom Hrvatske koja se odvija isključivo preko jadranske magistrale, a put dodatno komplicira državna granica sa BiH kod Neuma.Radi izduženosti poluotoka cestovna povezanost sjeverozapadnog djela je još lošija. Interna povezanost mjesta na Pelješcu je zadovoljavajuća, ali su ceste vrlo uske i loše kvalitete.

KLASTER PELJEŠACPromet / Dostupnost

Zračna:Zračna luka Dubrovnik nalazi se na zadovoljavajućoj udaljenosti od Stona (74 km), ali ukoliko se ide u Orebić udaljenost je gotovo dvostruka (132 km). Vrlo česte gužve u okolici Dubrovnika dodatno produžuju vrijeme putovanja.Godišnji promet od 1,3 mil. putnika u 2010., stalno povećanje broja putnika, letova i destinacijaZračna luka je obnovljena i procjenjuje se da uz ovu tehničku infrastrukturu i sezonalnost može izdržati udvostručenje prometa

Pomorska:Promet se odvija preko Ploča koje povezuju Trpanj na Pelješcu i tako je lakše dostupan sjeverozapadni dio Pelješca (u sezoni trajekt vozi 7 puta dnevno). Prapratno povezuje Pelješac sa Mljetom (Sobra), trajekt vozi 5 puta dnevno u sezoni.Orebić povezuje Pelješac sa Korčulom (Dominče) i vrlo je bitna prometna poveznica za dolazak automobilom na Korčulu (u sezoni trajekt vozi 18 puta dnevno).

124124

KLASTER PELJEŠACEkonomija - općenito

Glavni gospodarski pokretači poluotoka Pelješca su općine Orebić i Ston, koje su ujedno i najnaseljenije općine te ostvaruju najviše prihode.

Orebić

Općina prihoduje najviše kroz turizam, vinogradarstvo i tranzit putnika prema Korčuli.

Turistički najrazvijenija destinacija na Pelješcu sa ukupno 5 hotela i velikim brojem privatnog smještaja i kampirališta, kao i ugostiteljskim objektima.

Vinogradarstvo se većinom odnosi na lokaciju Potomje gdje se proizvode najpoznatija vina sa Pelješca: Dingač, Postup i Plavac.

U sklopu rive u Orebiću nalazi se trajektna luka koja poluotok povezuje sa Korčulom. Zbog velikog broja vozila radi se na izmještanju luke van centra naselja.

Ston

U općini su posebno razvijene marikultura - uzgajanje kamenica i drugih školjki, poljoprivreda i vinogradarstvo.

Zbog nepostojanja hotelskih smještajnih kapaciteta turizam nije još u potpunosti zaživio i danas se svodi na privatni smještaj loše kvalitete i razvijeno ugostiteljstvo. U Malom Stonu i Stonu posluje nekoliko vrlo poznatih restorana.

Marikultura je najrazvijenija grana, a odnosi se na uzgoj kamenica u malostonskom zaljevu, po čemu je cijeli Pelješac poznat.

Poljoprivreda općine Ston je vezana uz stonsko polje, zbog nepristupačnog i nepogodnog terena za obrađivanje. Proizvodi se većinom vinova loza, mandarine i drugi agrumi, maslina, itd. Vinogradarstvo i podrumarstvo je najrazvijenije u Ponikvama i Putnikovićima, gdje su smješteni obiteljski proizvođači (Miloš, Vukas, Šurlin, Barović, itd.) kao i poljoprivredna zadruga (Putnikovići).

Općina Ston od davnina ističe se proizvodnjom soli, no danas je solana zastarjela i proizvodnja soli je bitno umanjena.

125125

KLASTER PELJEŠACEkonomija - ključni pokazatelji

Ukupni prihodi u 2009.g približno 301 milijun kuna ili 36.513 kn po stanovniku.

3 najveća udjela čine djelatnosti trgovina, poljoprivreda i prerađivačka industrija, kumulativno sa više od 60%.

Zbog razvijenog maslinarstva, vinogradarstva i podrumarstva prihodi trgovine kao i poljoprivrede su najizraženiji. Također razvijen uzgoj školjaka doprinosi rastu djelatnosti trgovine, kao i prerađivačke industrije.

Turizam odnosno djelatnost hoteli i restorani sa prihodom od približno 43 milijuna kuna nalazi se tek na 5 mjestu.

Najveći udio u ukupnom prihodu Pelješca ostvaruju općine Orebić sa 67% i općina Ston sa 24%.

Turistički prihodi iznose oko 14% od ukupnih prihoda poluotoka Pelješac.

Po stanovniku turistički prihodi iznose približno 5.200 kuna.

Vrlo mali broj zaposlenih, svega 816 na cijelom Pelješcu.

Prema djelatnostima, najviše zaposlenih u turizmu 219, prerađivačkoj industriji i trgovini.

Prema općinama najviše zaposlenih u Orebiću 458, slijedi Ston sa 274.

Najviše nezaposlenih također u Orebiću 238, slijedi Ston sa 182. U prosjeku veći je broj nezaposlenih žena nego muškaraca.

U turizmu na Pelješcu radi oko 24% od ukupnog zaposlenog stanovništva.

Izvor: Fina, 2011.

Struktura prihoda na Pelješcu u 2009.



7%

Trgovina25%

Ostalo18%

Prerađivačka ind.16%

Poljoprivreda20%

Izvor: Fina 2011.

Struktura zaposlenih na Pelješcu u 2009.

Ostalo20% Hoteli i restorani

27%

Trgovina16%

Građevinarstvo11%

Poljoprivreda9%

Prerađivačka ind.17%

126126

Cestovni promet / dostupnost

Pelješac je povezan sa ostatkom hrvatske autocestom A1 koja je planirana do Dubrovnika, a izgrađen je

dio do čvora Ravča.

Od Ravče do Ploča i dalje prema Pelješcu ide se starom cestom i magistralom, zbog kojih je promet dosta

usporen.

Kod Neuma nalazi se granica sa BiH, koja dodatno usporava promet i komplicira prijevoz roba.

Interna povezanost na Pelješcu je zadovoljavajuća, no lokalne ceste su uske i mjestimično loše kvalitete.

Pomorski promet / dostupnost

Trajektne luke nalaze se u Trpnju, Prapratnome i Orebiću, te povezuju Ploče iz Trpanja, Mljet iz

Prapratnog i Korčulu iz Orebića

Telekomunikacije

Pelješac nije obuhvaćen izgrađenom otočnom svjetlovodnom vezom Dubrovnik - Elafiti - Mljet - Korčula -

Hvar - Split.

Položeni su podmorski kabeli koji spajaju Lastovo i Korčulu, kao i između Korčule, Mljeta i Pelješca.

Telekomunikacijski sustav doživjeti će osjetna poboljšanja upotpunjenjem mreže podmorskim i

podzemnim svjetlovodnim kabelima.

Prostor je zadovoljavajuće pokriven svim pokretnim mrežama.


KLASTER PELJEŠACPregled infrastrukture

Telekomunikacijska mreža

127127

Energetski sustav

Elektroopskrba je zadovoljavajuća za sadašnje potrebe, a i ulažu se napori da se dodatno poboljša.

Opskrba plinom

Područje županije trenutno nije plinoficirano. Planira se spajanje na plinovod Pula - Rijeka - Zagreb - Slavonski Brod. Za prihvat prirodnog plina iz smjera Italije, Norveške i Rusije planira se vezati i Dalmacija i Lika kod Vrbovskog. Prvo se planira povezivanje Ploča, pa dalje prema Dubrovniku. Planira se i povezivanje hrvatskogplinskog transportnog sustava s projektom Jonsko-jadranskog plinovoda koji se na jugu veže u Albanskom Fieriju na priključak na veliki dobavni plinovod TAP (Trans Adriatic Pipeline). Plinofikacija Pelješca je planirana ali ne u tako skoroj budućnosti.

KLASTER PELJEŠACPregled infrastrukture


Vodoprivredna infrastruktura i odvoz otpada

Vodoopskrba

Vodoopskrba na Pelješcu je za sada dovoljna, ali za budući razvoj trebati će se nadograđivati pogotovo u općinama Ston i Janjina (već se radi na pripremnim planovima). Najveći problem su središnja naselja na Pelješcu. Općina Trpanj ima vlastiti izvor koji se koristi u zimskim mjesecima, naslanjaju se i na sustav MPKL. Najveći problem ima općina Orebić u ljetnim mjesecima kada kapacitet nije dovoljan. Ove se godine grade dvije vodospreme za Viganj i za okolna naselja, kako bi se pritisak tijekom sezone lakše namirio.

Odvodnja otpadnih voda

Općina Ston ima najvećih problema sa postavljanjem dobre kanalizacijske mreže i povezivanjem sa korisnicima, najviše zbog visokih investicija za koje općina nema dovoljno financijskih sredstva. Kanalizacije nema u općini Janjina - u procesu izrade su projekti, hrvatske vode financiraju 80%, a općina 20% - pa taj proces traje duže od predviđenog. Kanalizacija nije u cijelosti riješena u općini Trpanj, trenutno u procesu izgradnje. Problem kanalizacije postoji i u Orebiću gdje mreža pokriva hotele sa pročišćivačem i ispustom.

Odvoz otpada

Centralno županijsko odlagalište otpada nije riješeno, stoga je na Pelješcu veliki problem odvoz smeća. Općina Trpanj ima vlastitu deponiju, ali je problem što je preblizu naselja. Općina Orebić također ima vlastitu deponiju no kao i drugi imaju velikih problema sa odvozom otpada.

128128

Kako bi se poboljšala prometna povezanost južnog djela Hrvatske, u planu je dovršetak izgradnje autoceste A1 Zagreb - Dubrovnik.

Autocesta je izgrađena do čvora Ravče, te se sada radi na spajanju sa Pločama, Pelješcem i Dubrovnikom.

U Sklopu autoceste započela je i izgradnja Pelješkog mosta koji bi trebao preusmjeriti promet preko hrvatskog teritorija kako bi se izbjegao prolazak preko državne granice sa Bosnom i Hercegovinom.

Most je iznimno važan infrastrukturni objekt za Pelješac i cijelu Hrvatsku jer se njegovom izgradnjom uspostavlja čvrsta cestovna veza kopno-Pelješac, koja dalje spaja južni hrvatski teritorij.

Dubrovačko-neretvanska županija povezat će se s hrvatskim teritorijem što će bitno doprinijeti razvitku Dubrovnika, poluotoka Pelješca i cijelog južnog djela hrvatske.

Spajanjem Pelješca sa kopnom preko navedenog mosta skraćuje vrijeme putovanja i znatno poboljšava dostupnost.

Dovršetak izgradnje Pelješkog mosta planira se do 2015. godine, no zbog financijske krize radovi su usporeni, pa se pretpostavlja da će dovršetak izgradnje autoceste kao i mosta biti kasnije nego što je planirano.

KLASTER PELJEŠACVeliki infrastrukturni projekti u toku

Pelješki most

Tehnički detalji Najduži raspon: 568 metara

Ukupna duljina: 2.374 metra

Širina: 21 metar

Visina: 55 metara

Cijena: milijardu i 950 milijuna kuna

(prema ponudi koju je dao konzorcij izvođača)

Završetak izgradnje: do 2015. godine

129129

KLASTER PELJEŠACEkologija / zaštićene prirodne zone

Poluotok Pelješac prirodno je vrlo dobro očuvan zbog nepostojanja velikih industrijskih zagađivača.

Na nacionalnom nivou pod najvećom zaštitom kao posebni rezervat prirode u moru, nalazi se

Malostonski zaljev i Malo more.

Područje je izrazito važno za cijeli Pelješac, posebice za dio općine Ston koja gravitira zaljevu i čije

stanovništvo se tradicionalno bavi uzgojem školjaka.

Kao značajni krajobraz, pod lokalnom zaštitom su uvala Vučina s obalnim pojasom i uvala Prapratno.

Zbog kamenitog i vrlo strmog terena Pelješac je većinom prekriven niskom makijom, ali i brojnim

endemskim i ljekovitim biljnim vrstama.

130130

Sjeverozapadni dio Pelješca (Orebić) je turistički razvijeniji od jugoistočnog dijela (Ston). Neki od razloga tome su veći investicijski i poduzetnički kapacitet, blizina otoka Korčule i gotovo duplo više stanovnika. Općina Ston površinom najveća na poluotoku sa vrlo vrijednim kulturno povijesnim resursima, stagnira zbog dugogodišnjeg nepostojanja prostornih planova, kao i zbog stroge zaštite Malostonskog zaljeva (nemogućnost gradnje). Danas Orebić obuhvaća 65% ukupnih smještajnih kapaciteta Pelješca, a ako se pribroji i Trpanj, sjeverozapadni dio Pelješca zauzima preko 75% svih kategoriziranih smještajnih kapaciteta Pelješca.

Područje je resursno vrlo bogato - očuvana priroda i vrlo vrijedna kulturna i povijesna baština. Usprkos tome Pelješac stagnira i gospodarski se ne razvija, što se očituje vrlo niskim ukupnim prihodima i vrlo slabom naseljenošću. Blizina Dubrovnika kao najjačeg turističkog brenda u Hrvatskoj nije dovoljno iskorištena. Na Pelješcu živi samo 8.200 stanovnika od kojih je svega 816 zaposlenih. Veliki problem budućeg razvoja će biti nedovoljan broj i kapacitet ljudskog kadra.

.

Vrlo slaba dostupnost i povezanost sa ostatkom Hrvatske i ključnim Europskim tržištima. Nedovršena autocesta A1 koja je trebala spajati južni dio hrvatske sa ostatkom zemlje, kao i most koji je trebao povezivati Pelješac sa kopnom, kako bi se izbjegla granica sa BiH.

Pelješac je danas poznat po crnom vinu, kamenicama i soli, Stonskim zidinama, kao i pomorskoj tradiciji - kapetanskim obiteljima. Zadnjih desetak godina postojeće obiteljske vinarije napravile su iskorak prema poboljšanju kvalitete proizvoda kao i uključivanju u turističku ponudu u smislu kušanja vina na svojim imanjima. Orebić je jedino mjesto na Pelješcu koje je napravilo prve korake prema promociji vrlo bogate pomorske tradicije ovog kraja (Muzej pomorstva).

KLASTER PELJEŠACSituacija - zaključak

131131

4.b. Tržište

132132

KLASTER PELJEŠACAtrakcije i resursi

Prirodni resursi:Malostonski zaljev - zaštićeno područje Uvale i plaže (Prapratno, Kobaš, Stonska Duba, Brijesta, Divna, Jezero, Vučine, itd.) Brdo sv. Ilija (vrh sv. Ilija 961 m) Špilje sv. Ilija - Gudnja, Nakovana Ljekovito blato Trpanj - uvala Blace

Kulturni resursi: Kompleks stonskih zidina Solana Ston Napoleonov put Pomorski muzej Orebić i muzej vinarstva i vinogradarstva Putnikovići Spilja Nakovana - ilirsko svetište iz helenistočkog razdoblja 1. - 4.st. prije Krista Srednjovjekovne crkve i samostani (sv. Mihajla, Gospe od Lužina, Sv. Petar i Pavle, Gospa od Karmela,

Gospa od Anđela sa Franjevačkim samostanom, Gospa Loretska sa Franjevačkim samostanom

Autentični atributi:1. Gastronomija - Stonske kamenice i sol, crno vino

Plavac mali2. Povijest - Stonske zidine i urbani centri malog i

velikog Stona, Stonska solana 3. Kultura - tradicija pomorstva - kapetani

133133

KLASTER PELJEŠACKvalifikacija dosadašnjeg razvoja

Pelješac je turistički vrlo slabo razvijen, gotovo netaknut.

Zbog slabije povezanosti i dostupnosti ovaj pelješki poluotok je gospodarski i turistički stagnirao.

Donekle je razvijena gastronomija vezana uz školjke posebno kamenice iz Malostonskog zaljeva. U Malom Stonu danas uspješno radi par vrlo cijenjenih restorana.

Blizina Dubrovnika s jedne strane, te Makarske rivijere s druge, označavaju potrebu ovog područja / destinacije da strukturno i inovativno kreira vlastiti turistički klaster, sa primjerenim proizvodima i kompletnim turističkim lancem vrijednosti, kako bi se balansirala turistička ponuda cijele regije.

Dugogodišnje ne postojanje jasne vizije razvoja gospodarstva pa tako i turizma dovelo je do pozicije čekanja da netko drugi riješi postojeće probleme.

Zbog nepostojanja vizije prostorni planovi su u većoj mjeri samo popis želja općina, nego dokumenti koji bi trebali podržati budući razvoj.

Na Pelješcu se turistički u najvećoj mjeri razvio Orebić, a najmanje Ston koji ima najvrjednije kulturno povijesne resurse i atrakcije.

Generalno gledajući interno na Pelješcu ne postoji dovoljna snaga privatnog sektora koja bi mogla promijeniti situaciju i pokrenuti val investicija i novih turističkih projekata.

134134

KLASTER PELJEŠACSmještajna ponuda

Ukupni smještajni kapacitet Pelješca iznosi nešto više od

13 tisuća ležaja.

Općina Orebić obuhvaća najveći dio smještajnog kapacitet

- oko 65% ukupnih kapaciteta.

Slijedi općina Ston sa oko 20%, općina Trpanj sa nešto

preko 10%, a Janjina najmanji dio od 5% ukupnog

smještajnog kapaciteta Pelješca.

U turističkoj ponudi prevladava privatni smještaj, slijede

kampovi, a na trećem mjestu je hotelski smještaj.

Ukupno 8 hotela na cijelom poluotoku, samo 2 hotela 4*,

ostali objekti 3* i 2*.

Orebić je najrazvijenija turistička destinacija na Pelješcu,

što potkrepljuju podaci da Orebić zauzima 85% hotelskih i

64% kamp kapaciteta poluotoka Pelješca.

Izvor: DZS Turizam u primorskim gradovima i općinama 2002, 2007, 2008, 2009, 2010.

Razvoj smještaja na Pelješcu

1.759 2.524 2.535 2.080 2.080

3.118 2.555 2.613 2.642 2.642

5.3437.991 8.099 7.945 7.945

2.094

132 132 574 574

02.0004.0006.0008.000

10.00012.00014.00016.00018.00020.000

2002. 2007. 2008. 2009. 2010.

Hoteli Kampovi Privatni smještaj Ostalo

Izvor: DZS Turizam u primorskim gradovima i općinama 2009.

Struktura smještaja na Pelješcu u 2009.g

Ostalo4%

Hoteli16%

Kampovi20%



0%

135135

KLASTER PELJEŠACHotelski sektorKategorija Subjekt Sobe Kreveti2* 337 819Bellevue HTP OREBIĆ d.d. 54 117Komodor CLUB ADRIATIC d.o.o. 283 7023* 233 488Faraon HOTELI JADRAN d.d. 97 218Orsan HTP OREBIĆ d.d. 97 192Ostrea OSTREA d.o.o. 14 28Villa Julija Z.M.T. d.o.o. 25 504* 200 316Grand Hotel Orebić DUBROVAČKA INVESTICIJSKA GRUPA d.o.o. 184 284Indijan INDIJAN - PELJEŠAC d.o.o. 16 32Izvor: Ministarstvo tu rizma, Popis kategoriziranih turističkih objekata u RH (10.03.2011 .)

Kralja Petra Krešimira IV, Orebić

P.Krešimira IV, OrebićŠkvar 2, Orebić

TrpanjŠetalište Petra Krešimira IV, OrebićMali Ston

Obala Sv. Križa bb, OrebićPerna, Orebić

Sjedište objekta

Od ukupno 8 hotela, šest se nalazi u Orebiću, a po jedan u Stonu i Trpnju.

Orebić u svojoj hotelskoj ponudi ima ukupno 659 soba i 1377 ležaja, Ston 14 soba i 28 ležaja, a

Trpanj 97 soba i 218 ležaja.

Club Adriatic d.o.o. (državno vlasništvo - neprivatizirano) upravlja sa najviše hotelskih kreveta na

Pelješcu (preko 700), u objektu Komodor kategoriziran sa 2*.

HTP Orebić d.d. drugi po broju hotelskih kreveta na Pelješcu (309), u dva objekta Bellevue 2* i

Orsan 3*.

Dubrovačka investicijska grupa d.o.o. upravlja najkvalitetnijim hotelom Grand Hotel Orebić 4* sa

ukupno 284 kreveta.

136136

PlažeZbog brdovitog terena i u velikom djelu ne pristupačne ili zaštićene obale, vrlo je mali broj uređenih plaža. Plaže na Pelješcu su male površine, većinom prirodne kamene ili šljunčane. Najpoznatije su Prapratno, Stonska Duba, Brijesta, Divna itd.

Ronilački centri Jedan se nalazi u Žuljani i tri u Orebiću. Posebni su po mnogim lako dostupnim potopljenim brodovima koji svjedoče o burnoj pomorskoj povijesti ovoga kraja.

Klubovi za jedrenje na dasciViganj u sklopu općine Orebić je nacionalno, a u zadnje vrijeme sve više međunarodno poznat kao mjesto sa vjetrovima pogodnim za razne oblike jedrenja na dasci (windsurfinga i kitesurfinga). Specijalizirani za ovu vrstu aktivnosti su Bofor -klub za sportove na vodi, Camp and bistro Ponta - koji nudi smještaj, hranu i piće za jedriličare.

MuzejiPomorski muzej u Orebiću svjedoči o pomorskoj tradiciji ovoga kraja. Planirano je otvorenje muzeja vinogradarstva i vinarstva u Putnikovićima. U sklopu solane Ston nalazi se muzej soli, kao i umjetnička kolonija koja svako ljeto svoje radove prikazuje zainteresiranim gostima.

Vinarije Razvijeno vinogradarstvo i podrumarstvo pogotovo u općinama Orebić i Ston sa vremenom podiže kvalitetu i broj turističkih usluga koje se nude u sklopu podruma. Tako mnogi proizvođači prihvaćaju grupe turista na razne degustacije i obilaske podruma.

KLASTER PELJEŠACTuristička infrastruktura

137137

1 122 3 5 6 7 8 9 10 114

Siječanj

Nema događanja

OžujakDan malostonskih kamenicajednodnevni događaj u Malom Stonu i Dubrovniku, oko 1000 posjetitelja

SvibanjIzložba peljeških umjetnika (21.05) i

Turnir u tenisu(22.05) mjesto dešavanja - Orebić

SrpanjStonsko Ljeto program počinje 15.07 i sastoji se od glazbenog i kazališnog djela, kao i prezentacija folklora

Bofor Windsurfingnatjecanja trajanje od 19. - 25.07.

RujanKinookus četverodnevni gastro filmski festival koji se organizira u Stonu, oko 500 posjetitelja dnevno

Stonski maraton od malog do velikog Stona (jednodnevna utrka, oko 52 natjecatelja sa pratnjom

Studeni

Nema događanja

Prosinac

Nema događanja

Listopad

Nema događanja

KolovozNoć peljeških vinajednodnevni događaj u Stonu, oko 700 posjetitelja

Stonsko ljetoprogram traje do 30.08.2011.

LipanjPrvenstvo hrvatske i centralne europe u jedrenju na dasci -trajanje od 5 dana, sa od 20 do 50 natjecatelja i oko 100 gledatelja dnevno

Travanj

Nema događanja

Veljača

Nema događanja

Placeholder for your own sub headlineKLASTER PELJEŠACKalendar događanja

138138

Vinarije

KLASTER PELJEŠACPonuda restorana, barova i agencija

Restorani

Miloš, Korta Katarina, Skaramuča, Miličić, Madirazza, PZ Postup, PZ Putnikovići neke su od najznačajnijih na Pelješcu.

Veliki broj vinarija organizira kušanja vina i lokalnih proizvoda za turiste u sklopu svojih podruma. Veća promocija i interes za crnim vinima južne dalmacije u hrvatskoj i svijetu, privlači strane investitore

na tržište koji ulažu u proizvodnju (Saint Hills, Korta Katarina, itd.).

Kapetanova kuća, Bota Šare, Vila Koruna (Mali Ston), Bakus i Kod Baće (Ston), Korta, Kod Kapetana i Mlinica (Orebić), samo su neki od restorana na području Pelješca.

Najpoznatiji gastro destinacija na Pelješcu je svakako Mali Ston, gdje gosti dolaze na objed iz Dubrovnika, ali i okolnih dijelova Hrvatske i BiH.

Restorani su većinom specijalizirani na lokalne morske specijalitete.

Agencije Na Pelješcu ne posluje niti jedna turistička agencija (prema popisu članica UHPA- Udruga Hrvatskih

putničkih agencija). Internet pretragom pronađene su dvije agencije koje posluju na Pelješcu SouthernSun preko agencije

Skalinada u Janjini i agencija Crni Mačak koja isključivo nudi smještaj u Dračama - Janjina. Organizacija putovanja vrši se najviše preko jačih turističkih agencija Dubrovnika, Splita i Zagreba

koje u svojoj ponudi nude destinacije na Pelješcu.

Barovi Pelješac odnosno destinacije na Pelješcu nisu poznate po noćnom životu i zabavi, no svaka destinacija

ima nekoliko barova u kojima gosti mogu popiti jutarnju kavu ili navečer piće. U ponudi se nalazi oko 25 barova, jedan noćni klub u Trpnju. Najveći broj barova nalazi se u Orebiću (13), Trpnju (7), zatim u Stonu (5). Većina barova ima vrlo sličnu ponudu, lošu opremljenost, pa je za ozbiljnije poslovanje potrebno

preuređenje i specijalizacija ponude.

139139

KLASTER PELJEŠACAnketa o konkurentnosti destinacije /1




Anketa o konkurentskoj poziciji elemenata turističkog lanca vrijednosti i podupirućih faktora provedena je na području svih identificiranih klastera na području Županije u ožujku i travnju 2011. putem Interneta.

Anketa je poslana na više stotina adresa subjekata javnog i privatnog sektora županije u klasteru, pri čemu se na odgovor odazvalo 72 ispitanika iz javnog i privatnog sektora.

Anketa je strukturirana u 4 grupe elemenata koji se ocjenjuju: Stvoreni resursi, Podupirući faktori, Upravljanje destinacijom i Stanje tržišta.

Ispitanici su ocjenjivali svaki od elemenata ocjenama od 1 (nedovoljno) do 5 (izvrsno).

Vidljive su značajne razlike između odgovora ispitanika iz privatnog i javnog sektora i to u svim kategorijama, osim podupirućih faktora.

Percepcija konkurentnosti javnog sektora je lošija o percepcije privatnog sektora.

Najveće razlike u stavovima ispitanika iz različitih općina unutar klastera, vidljive su između općine Ston i ostalih općina. Općina Ston ima najlošiju percepciju svoje konkurentnosti.

Metodologija

Rezultati

140140

Najbolje

KLASTER PELJEŠACAnketa o konkurentnosti destinacije /2

Najgore

STVORENI RESURSI - Noćni život (barovi, disko klubovi, noćni barovi, cocktail barovi), zabava (kazalište, galerije, kina), rekreacijski sadržaji (parkovi, jahanje konja, jogging, biciklizam), kongresni turizam (kapacitet i kvaliteta), aktivnosti zasnovane na prirodi (promatranje ptica, ribolov, lov)

PODUPIRUĆI FAKTORI - Zdravstveni i medicinski sadržaji za turiste, kvaliteta i kapacitet kanalizacijske mreže

UPRAVLJANJE DESTINACIJOM - Udio stranih investicija u lokalne turističke kapacitete, suradnja s državom u pogledu turističke politike, posvećenost javnog sektora turizmu, razina suradnje između poduzeća u destinacijama, postojanje adekvatnih obrazovnih programa za turizam, razvijanje i promocija novih turističkih proizvoda, vizija destinacije ocrtava stavove stanovnika, vizija destinacije ocrtava stavove poduzeća/stakeholdera i raspoloživost turističkih/hotelskih treninga za zaposlene

STANJE TRŽIŠTA – niti jedan element nije ocijenjen ispod 2,17

STVORENI RESURSI - Razina cijena u ugostiteljskim objektima

PODUPIRUĆI FAKTORI - Kvaliteta turističkih usluga, komunikacija i povjerenje između domaćina i turista i dobrodošlica i uslužnost domaćina

UPRAVLJANJE DESTINACIJOM - Sigurnost destinacije (učestalost razbojstava, provala, krađa i slično) i vrijednost za novac (ukupnog boravka turista)

STANJE TRŽIŠTA - Zadovoljstvo brojem gostiju i zadovoljstvo strukturom gostiju po starosti/godinama života

U nastavku su navedeni najbolji i najgori elementi unutar svake grupe odgovora. Kriterij za najbolje elemente je prosječna ocjena ispitanika iznad 3,25; a za najgore prosječna ocjena ispod 2,0.

141141

KLASTER PELJEŠACTuristička potražnja /1

2010.g ostvareno je preko 110 tisuće dolazaka i približno 790 tisuća noćenja.

Najveći udio dolazaka i noćenja ostvaren je kroz privatni smještaj.

Najduži prosječni boravak gostiju od preko 8 dana ostvaren je u privatnom smještaju, hotelski gosti borave oko 7 dana, a 5 dana borave gosti u kampu (odnosi se na 2009.g).

Rast dolazaka u razdoblju od 2002. do 2007.g od 26 tisuća noćenja ili 30%.

Od 2007. do 2010. godine, turistički dolasci na Pelješac stagniraju, uz blagi pad u 2009. godine.

Izvor: DZS Turizam u primorskim gradovima i općinama 2002, 2007, 2008, 2009; Priopćenje Turizam Kumulativni podaci 2010.

Turistički dolasci na Pelješcu

78.904102.822 103.111 99.086 103.963

5.725

7.611 7.853 6.374 6.129

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

2002. 2007. 2008. 2009. 2010.

Strani Domaći


Turistička noćenja na Pelješcu

600.679729.905 742.953 723.561 750.483

36.796

46.020 49.430 44.336 38.142

0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

700.000

800.000

2002. 2007. 2008. 2009. 2010.

Strani Domaći

142142


Poluotok Pelješac ostvaruje niske prosječne zauzetosti hotelskih kapaciteta ispod 30%.

Prisutan trend smanjivanja popunjenosti hotelskih kapaciteta iz godine u godinu.

Sezonalnost noćenja na Pelješcu je izrazito visoka, što pokazuje podatak da se u četiri ljetna mjeseca ostvari 93% ukupnog godišnjeg broja noćenja.

Ukoliko usporedimo sezonalnost noćenja 2002. i 2010. godine tendencija je dodatnog povećanja potražnje tijekom ljetnih mjeseci.

Najzastupljenija emitivna tržišta na Pelješcu su Češka, Njemačka, Poljska i Slovenija.

Izvor: DZS Turizam u primorskim gradovima i općinama 2002, 2007, 2008, 2009.

Najjača emitivna tržišta na Pelješcu

11,4%7,6%

2,1%

7,6%

3,8%

1,3%

4,0%

2,2%

2,4%

0,7%0,7%

4,6%

18,1%

17,2%

4,5%

8,5%

1,4%

2,4%

0%

10%

20%

30%

40%

2002. 2007. 2009.

% od ukupnih stranih noćenja

ostalo

Slovačka

Slovenija

Poljska

Njemačka

Češka

Izvor: DZS, Turizam u primorskim gradovima i općinama 2002, 2007, 2008, 2009.

Prosječna godišnja zauzetost hotela na Pelješcu

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

2002 2007 2008 2009

Orebić

Ston

Trpanj

Pelješac

Izvor: DZS, Priopćenja Turizam po mjesecima 2002, 2007, 2010.

Source: Statistical Office of Montenegro - Monstat, www.monstat.cg.yu

Sezonalnost turističkih noćenja na Pelješcu

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

Siječ

anj

Veljača

Ožuja

k

Trav

anj

Sviba

nj

Lipan

j

Srpa

nj

Kolov

oz

Rujan

Listop

ad

Stud

eni

Pros

inac

2002.

2007.

2010.

143143

KLASTER PELJEŠACTuristička potražnja /3 – TOMAS 2010.

Više od polovice posjetitelja ima završenu srednju školu, a 46% posjetitelja ima mjesečni prihod kućanstva između 1.500 i 2.500 € (iznad hrvatskog prosjeka)

68% posjetitelja u 2010. je bilo u prvom posjetu destinaciji


87% posjetitelja dolazi automobilom, a samo 4% zrakoplovom (čarter letom)

Pasivni odmor i opuštanje, upoznavanje prirodnih ljepota i zabava su dominantni motivi putovanja što ne odskače od motiva dolaska u ostala hrvatska primorska mjesta.

Posjetitelji klastera su uglavnom vrlo nezadovoljni ili srednje i nisko zadovoljni sa elementima turističke ponude mjesta.

Posjetitelji su Izrazito zadovoljni jedino ljepotama prirode i krajolikom, a što je u usporedbi sa drugim analiziranim destinacijama u županiji najlošiji rezultat.

Prosječan posjetitelj dnevno troši 61€, od čega 74% unutar smještajnog objekta.

Općipodaci

Motivacija

Zadovoljstvo

Potrošnja

U sklopu istraživanja TOMAS 2010. analizirani su podaci DNŽ, kao i podaci odabranih destinacija od kojih je na Pelješcu odabran jedino Orebić, stoga se podaci u nastavku ne odnose na cijeli klaster - Pelješac.

144144


Pelješac danas turistički u najvećoj mjeri živi od proizvoda sunca i mora.

Gastronomija i vino je marketinški vrlo jak turistički proizvod Pelješca, no zbog premalo turističke infrastrukture (hotelskog smještaja, većeg broja vrhunskih restorana, itd.) nije dovoljno komercijaliziran. Iako je Pelješac poznat po gastronomiji, danas ne ostvaruje veći broj noćenja zbog velikog jednodnevnih posjetitelja.

Proizvod kulture nije gotovo uopće komercijaliziran, iako postoje brojni resursi ne postoji interpretacija i sadržaji koji bi zainteresirali gosta.

Posebni interesi na Pelješcu većinom se vežu za jedrenje na dasci u Vignju, planinarenje na sv. Iliju i ronjenje. Obzirom dapostoje kampovi specijalizirani za jedriličare koji dolaze na više dana zbog svojeg interesa ostvaruje se i veći broj noćenja.


Proizvod Broj noćenja Udio u ukupnim noćenjima

Sunce i more 709.763 oko 90%

Gastronomija i vino

31.545 oko 4%

Posebni interesi 31.545 oko 4%

Kultura 15.773 oko 2%

145145

Turistički se pelješac ne razvija nego stagnira, a pojedine pozitivne pomake kao što su aktivnosti na vodi u Vignju i razvoj vinskog biznisa se ne planira nego se one jednostavno dešavaju. Radi nedostatka vizije i provedbenih tijela razvoj nije osmišljen i usmjeren, nego stihijski.

Najveći pojedinačni vlasnik hotelskih ležaja je Club Adriatic d.d. - hotel Komodor 2* u Orebiću, koji nije privatiziran i još uvijek je u državnom vlasništvu. Preko polovice hotelskih ležaja nalazi se u hotelima kategoriziranim sa 2*.

.

Turizam na Pelješcu temelji se na privatnom smještaju i kampovima (zajedno 80% ukupnog kapaciteta), u isto vrijeme hoteli su loše kvalitete, limitiranih kapaciteta i locirani većinom na sjeverozapadnom djelu poluotoka.

.

Pelješac uglavnom posjećuju obitelji i parovi, koji dolaze prvi put i gotovo svi dolaze automobilima. Gosti su uglavnom vrlo nezadovoljni elementima turističke ponude mjesta, a zadovoljni su isključivo ljepotom prirode i krajolika - naslijeđenim elementom. Prosječna dnevna potrošnja gosta iznosi 61 €, od čega se preko 70% odnosi na potrošnju unutar hotelskog objekta.

KLASTER PELJEŠACTržište - zaključak

146146


147147

KLASTER PELJEŠACProstorno planiranje

TURIZAM Površina / kapaciteti (postojeće)

Površina / kapaciteti (planirano)

Turističke zone 35,67 / 4.040 109,7 / 9.078

Rekreacija - -

TEMELJNA NAMJENA POVRŠINA Površina (postojeće) Površina (planirano)

Gradivi prostor 628,86 883,08

Poljoprivreda 0 5.219,91

Šume 0 9.798,83

Ostalo 0 21.015,81

UKUPNO 628,86 36.917,63

Prema postojećim prostornim planovima na Pelješcu se planira dodatnih 883 ha prostora za izgradnju.

Najveće gradive površine planiraju se u Orebiću i Stonu.

Ukupno je planirano novih 9.078 kreveta u sklopu turističkih zona površine 109,7 ha.

Planirani kapaciteti i turističke zone na Pelješcu nisu popraćene investicijskim interesom, odnosno za puno zona nema zainteresiranih investitora.

148148

KLASTER PELJEŠACParametri održivog razvoja

Indikator Lipanj 2009

Srpanj 2009

Kolovoz 2009

Maksimalni broj gustoće stanovnika (stalnih i privremenih) tijekom sezone po km2 63 118 124 Broj lokalnih stanovnika u odnosu na broj turista tijekom sezone 10,55 turista po 1 stanovniku Broj lokalnih stanovnika u odnosu na godišnji broj turista 13 turista po 1 stanovniku Broj turističkih kreveta po stanovniku 2 kreveta po 1 stanovniku Broj turističkih kreveta po km2 36,12 kreveta po km2 Broj turističkih dolazaka po stanovniku 2 4,23 4,5 Broj turističkih noćenja po stanovniku 11 33 34

Ekonomski indikatori Postotak zaposlenih u turizmu u odnosu na ukupnu zaposlenost 27% Postotak prihoda od turizma u odnosu na ukupne prihode destinacije 14% Prihodi od turističke industrije po stanovniku 5.200 kn Prihodi turističke industrije po noćenju 55,75 kn Postotak zaposlenosti vezane uz turizam u ukupnoj zaposlenosti 73% Postotak ukupno ostvarenih prihoda od turizma u ukupnim prihodima 31% Ukupan tur. prihod po stanovniku 11.439 kn Ukupan tur. prihod po noćenju 122,66 kn

U ljetnim mjesecima Pelješac ostvaruje gustoće naseljenosti približno jedan i pol puta više od hrvatskog prosjeka (78 st / km2).

Zbog slabe naseljenosti Pelješca sa postojećim brojem turista, pritisak na lokalno stanovništvo je veći nego u Dubrovniku (2,5 odnosno 12 turista po stanovniku).

Osnovni problem Pelješca je slabo iskorišteni i vrlo slabo naseljen prostor.

Iako su turističke brojke relativno niske prema prikazanim parametrima vidljiv je pritisak na lokalno stanovništvo.

Vrlo mali broj zaposlenih ljudi na Pelješcu od čega ih je najviše zaposleno u turizmu - 219.

Procjenjuje se da direktno i indirektno u turizmu radi 3 puta više ljudi - oko 600-tinjak.

Direktan i indirektan turistički prihod Pelješca je procijenjen na nešto više od 94 milijuna kn.

Ukupni turistički prihodi po stanovniku na Pelješcu su približno 3 puta manji nego u Dubrovniku.

149149


150150

Javni sektor

KLASTER PELJEŠACKljučni interesni subjekti

Privatni sektor

Lokalne vlasti (Općine Ston, Janjina, Orebić i Trpanj) - turistički razvoj ovih općina treba biti poluga za cjelokupni gospodarski razvoj regije, kako bi omogućio zapošljavanje lokalnog stanovništva i rast lokalne ekonomije. Ključni problemi su nedostatna, neadekvatna opća infrastruktura, te nedostatak ljudskih potencijala. Općine su donijele prostorne planove i u njima su izrazili svoje interese. Uzimajući u obzir cijelo područje Pelješca, većina projekata u prostornim planovima su vrlo daleko od realizacije.

Turističke zajednice - bave se poticanjem, unapređivanjem i promocijom vrijednosti i turističkih proizvoda, u skladu sa Zakonom o turističkim zajednicama, a financiraju se sredstvima općinskog budžeta, donacijama, od boravišnih pristojbi i članarina. Turističke zajednice općina Ston, Orebić i Trpanj imaju ambicije da Pelješac bude neovisan o brandu Dubrovnika, ali da se nadovezuje na Dubrovnik jer shvaćaju njegovu marketinšku snagu. Suradnja lokalnih turističkih zajednica postoji, ali se na njoj još mora poraditi. Ne surađuje se dovoljno na aktivnostima razvoja proizvoda, organizaciji događaja i ostalih turističkih aktivnosti, a koje bi bile aktivnosti destinacijske menadžment organizacije ovog područja.

Hoteli - destinacije Orebić, Ston i Trpanj obuhvaćaju oko deset hotela, a njihov je opći stav da je ovo područje potrebno u turističkom smislu vezati sa brandom Dubrovnika. Smatraju da se daljnji razvoj treba temeljiti na elementima ruralnog turizma, te da je potrebno podizanje kvalitete ponude za segment proizvoda 'sunca i mora'. Potreban je razvoj kvalitetnih smještajnih kapaciteta na cijelom području, a pogotovo na području općine Ston. Svi ključni subjekti se slažu da to trebaju biti manji obiteljski i 'boutique' hoteli. Ističu važnost uključivanja svih ključnih subjekata u razvoj kompletnog turističkog lanca vrijednosti destinacije Pelješac.

Ugostiteljski objekti - posluje nekoliko ugostiteljskih objekata koji svojom ponudom lokalnih gastronomskih specijaliteta već kreiraju sliku ove destinacije kao kvalitetne gastronomske destinacije. Osobito se ističu objekti u Malom Stonu koji kontinuirano rade na kvalitetnoj ponudi, a čiji gosti uključuju one iz Dubrovnika i udaljenijih turističkih destinacija. Da bi kompletna turistička destinacija Pelješac mogla igrati na kartu gastronomije, treba raditi na daljnjem razvoju ugostiteljstva i povezivanju sa lokalnim proizvođačima (školjke, vino, masline, ostali poljoprivredni proizvodi).

Lokalni vinogradari, vinarije i Udruge - na području Stona i Orebića, posluje nekoliko većih i srednjih proizvođača vina. Proizvode se i prodaju tipična vina ovog područja (Plavac Mali), te nude usluge kušanje vina i lokalnih specijaliteta, razgledavanja vinskog podruma, i slično. Prepreke daljnjem razvoju su neriješeni imovinsko-pravni odnosi rascjepkanost i male površine posjeda, nedostatak ljudskih resursa, infrastruktura, itd. Udruge vinara, te poljoprivredna zadruga, uglavnom surađuju na zajedničkim projektima (laboratorij za analizu vina, Muzej vina i maslinovog ulja, Napoleonov put, i sl.). Za značajnije i veće investicije trenutno nemaju kapaciteta.

Udruge / zadruge školjkaša - na prostoru destinacije Ston posluje oko stotinjak školjkaša, te dvije udruge ('Stonski školjkari'), zadruga ('Malostonska kamenica') i razvojno - istraživački centar za marikulturu. Ove organizacije ne surađuju u smislu zajedničkog plasmana proizvoda, niti osmišljavanja turističkih aktivnosti kao dodatak svojoj osnovnoj djelatnosti. Solana Ston - najstarija solana u Europi, a danas je još u funkciji. Od ukupno 58 bazena, aktivna su samo 4, a potrebne su velike investicije za obnovu cijele solane. Osim rekonstrukcije, vlasnik planira otvaranje mediteranskog muzeja soli, ekološku proizvodnju soli, a uz predstavljanje samog procesa vađenja soli, uključivao bi i gastro-enološku ponudu. Ključni razvojni problemi vezani su za nedostatak investicijskih kapaciteta.

151151

Turističke zajednice

KLASTER PELJEŠACSadašnji upravljački model

Jedinice lokalne samouprave

Županija

Ukupno 3 TZ-a upravljaju poluotokom - Ston, Orebić i Trpanj. Suradnja postoji u smislu zajedničkih nastupa na sajmovima, nekih brošura, itd.

Upravljaju prostorom i namjenom prostora, odnosno daju smjernice razvoja područja kroz svoje Prostorne planove.

Sa zavodom za prostorno planiranje i krovnim prostorno planskim dokumentom generalno određuju JLS gabarite unutar kojih se moraju planovi napraviti.

152152

KLASTER PELJEŠACSWOT analiza

Prednosti

Atrakcijski i resursno vrlo vrijedan prostor Blizina Dubrovnika kao najjačeg hrvatskog

turističkog brenda Jaka baza za razvoj proizvoda

gastronomije i vina

Nedostaci

Prilike

Prijetnje

Udaljenost i loša dostupnost Profesionalno upravljanje i marketing

destinacije Mali broj hotela, kao i kvalitetnijeg

smještaja Nepostojanje turističke infrastrukture

Fokus na jedan turistički proizvod Rasparceliranost vlasništva nad turističkim

zonama Stroga zaštita prirode na području

Malostonskog zaljeva onemogućava razvoj ovog djela Pelješca

Nekontrolirana eksploatacija privatnog smještaja

Upravljanje sustavom otpada i ekologije mora

Pozicija početnika u razvoju turizma -dugogodišnje čekanje boljih vremena

Dostupnost EU fondova za financiranje turističkih projekata

E-marketing aktivnosti Razvoj destinacijske menadžment

organizacije za cijeli poluotok


EKSTER

NI Č

IMB

ENIC

IINTE

RN

I ČIM

BEN

ICI

TRŽIŠTE -K

ON

KU

REN

CIJA

TUR

ISTIČ

KA

PO

NU

DA

Pel

ješa

c

153153

5. Klaster Neretva

154154

5.a. Situacija

155155

Obuhvat klastera NeretvaKLASTER NERETVA

156156

Opći podaci Klaster obuhvaća četiri općine i tri

grada smještene između Splitsko-dalmatinske županije, granice s BiH i Jadranskog mora

Najudaljeniji dijelovi klastera nalaze se na oko 2 sata (oko 120km) udaljenosti od centra županije te nešto više od zračne luke u Ćilipima

Gradovi su položeni u dolini uz Neretvu, bolje su prometno povezani i sa znatno većom gustoćom naseljenosti

Općine su smještene na rubu klastera (uz granicu s BiH), kršdominira prostorom, a naseljenost je višestruko manja

Dva međunarodna granična prijelaza 1. kategorije (Metković-Doljani, Klek-Neum 1), tri 2. kategorije, i tri malogranična prijelaza s BiH

KLASTER NERETVA

Ukupna površina: 498,12 km2 površina u odnosu na županiju: 23,2 %

Površina mora: 84,56 km2 Površina kopna: 412,56 km2

Površina kopna, stanovništvo, gustoća naseljenosti i broj naselja prema općinama i gradovima

Površina kopna Stanovništvo Gust. nas. Broj naselja

Metković: 50,9 km2 (12,3%) 15.384 (43,2%) 302,4 5

Opuzen: 24,1 km2 (5,8%) 3.242 (9,1%) 134,7 3

Ploče: 129,6 km2 (31,4%) 10.384 (2,6%) 83,6 9

Kula Norinska: 60,8 km2 (14,7%) 1.926 (5,4%) 31,7 9

Pojezerje: 33,5 km2 (8,1 %) 1.233 (5,4%) 36,8 6

Slivno 52,8 km2 (12,8%) 2.078 (5,8%) 39,4 18

Zažablje: 60,9 km2 (14,8%) 912 (2,6%) 15,0 6

UKUPNO 412,56 km2 35.609 (100%) 86,3 56

157157

Ključne prirodne karakteristike /1GeografijaNizinski močvarni i kultivirani dijelovi Donje Neretve, okruženi brdovitim kršem i spojeni s morskom obalom i moremObilje vode – osim Neretve, brojna jezera, manji vodotokovi i močvareKlima:Pretežni dio klastera ima stupanj do dva hladniju (a viši krški krajevi i više) prosječnu temperaturu nego primorski pojas, a osobiti otkloni se događaju zimi što je kritično za uzgoj agrumaProsječna godišnja količina padalina iznosi 1300 mm, a između 65-75% padne tijekom zime što ističe potrebu navodnjavanja ljeti

FloraNa području Neretve prevladavaju zajednice tršćaka, rogozika, visokih šiljeva i visokih šaševaRazmjerno rijetka zajednica smeđeg šilja i dvoklasog paspala nalazi se na donjem toku Neretve, gdje u uskom pojasu zauzima one dijelove koji tijekom ljeta kraće vrijeme leže pod vodomPrimorski dio klastera (izuzev delte Neretve) obilježava tipična vegetacija za istočnu obalu JadranaUšća male i velike Neretve obilježavaju autohtone kulture čiji je broj smanjen melioracijom.

KLASTER NERETVA

158158

Ključne prirodne karakteristike /2FaunaUz krajobraznu posebnost, specifičnost životinjskog svijeta je jedinstvena u nacionalnim okvirima te predstavlja još nedovoljno iskorištenu osnovu za turističko korištenje i razvojPodručje je jedan od najvažnijih putova za selidbu ptica iz srednje i sjeveroistočne Europe prema Africi, takozvani Palearktičko-Afrički koridorZabilježeno je 308 vrsta, od čega čak 115 gnjezdarica(ističu se bukavac i brkata sjenica)1993. godine uvršteno u Ramsarski popis močvara međunarodne važnosti, te u projekt Bird Life International: Important Bird Areas in Europe

Zaštićeni i značajni krajobraziPark prirode Delta Neretve – prijedlog u PPZnačajni krajobraz Modro oko i jezero kod Ploča Posebni ornitološki rezervat Močvarno područje Orepak i Prud kod Metkovića Posebni ornitološki rezervat JI dio delte NeretvePosebni ornitološki rezervat Jezero Kuti - Opuzen –prijedlog u PPPosebni ornitološki rezervat Delta Neretve (Ploče-Parila) (RV) – prijedlog u PP

KLASTER NERETVA

159159

Povijest

Dolinu Neretve naseljavali Iliri još prije 2.500 godina

U 4. st. pr.n.e. Grci dolazi u dolinu Neretve i osnivaju grad Naronu koji postaje važno trgovačko i kulturno središte, a u 1. st.pr.n.e. grad osvajaju Rimljani i on postaje središte šireg područja – Naronitanskog okruga

Slaveni se doseljavaju u 7. st. prvo u dolinu Neretve te potom u primorske krajeve

Tokom srednjeg vijeka, predmetni prostor se nalazi pod različitim slavenskim državama, a dolazak Turaka dočekuje pod Bosnom

Od kraja 15 st. područjem vladaju Turci, od 1700. Mletačka republika, potom Napoleon, a od 1813. do prvog svjetskog rata Austrougarska nakon čega dijeli sudbinu ostalih hrvatskih krajeva

Kultura

Arheološko nalazište i muzej u Vidu, kao resurs međunarodne razine atraktivnosti, sadrže brojne eksponate koji svjedoče o povijesnom i kulturnom značaju Narone

Gusarska tradicija i način života su najznačajnije obilježje vremena srednjevjekovnih slavenskih država koje se danas interpretira kroz specifične neretvanske lađe i vezane događaje (Maraton lađa)

U kasnijem srednjem vijeku intenzivnije se razvijaju poljoprivreda i trgovina

Kula Norinska je turska utvrda s kraja 15. st. koja je kroz povijest mijenjala vladare, ali je ostala simbol kraja, danas u zapuštenom stanju

Austrougarska vladavina označava intenzivniji razvoj urbanih centara te početak procesa meliorizacije koji se nastavlja i traje do danas

Povijest i kulturaKLASTER NERETVA

160160

Kopnena: Završetkom dionice do Ploča, u potpunosti se rješava cestovna povezanost područja Neretve s ostatkom Hrvatske i EuropomPostoji željeznička pruga prema BiH koja prati Neretvu, ali ne i prema sjeveru HrvatskeKvaliteta lokalnih cesta i jadranske magistrale na ovom segmentu je uglavnom zadovoljavajuća, no kvaliteta ceste od BiH prema Dubrovniku je uvjetovala veću orijentaciju stanovništva prema Splitu

Promet / Dostupnost

Zračna:Klaster se nalazi na podjednakoj udaljenosti (prosječno oko 2,5 sati) od zračnih luka u Splitu i DubrovnikuUdaljenost od zračne luke je zadovoljavajuća za lokalno stanovništvo, ali ne i za najstrože kriterije dostupnosti turističkih destinacija

Pomorska:Klaster je pomorski povezan preko luke Ploče koja je prije svega luka gospodarskog značajaSamo jedna pomorska linija prema Pelješcu (Trpanj), ali luka ima prihvatni potencijal u slučaju tržišne potrebeNeretva nije plovna u gospodarskom i putničkom smislu, osim za ograničene turističke svrhe

KLASTER NERETVA

161161

Ekonomija Ukupan prihod od 1,8 milijardi HRK u 2009., odnosno 51.150

HRK po stanovniku Najveći pojedinačni subjekt je luka Ploče s oko 150 mil. HRK

godišnjeg prihoda te planom proširenja kapaciteta i gradnje novog terminala

Poduzeće Jambo s pridruženim portfoliom (uglavnom poljoprivreda, trgovina i građevina) ostvaruje oko 300 mil. HRK

Usprkos što je jedna od dominantnih djelatnosti, poljoprivreda registrira tek oko 1,5% prihoda (razlozi: uglavnom je sekundarna djelatnost stanovništva te prihod ulazi u sektor trgovine kroz otkup, siva ekonomija)

Ukupno 4.308 zaposlenih, nezaposlenost iznosi 43% Trgovina bilježi znatno manji udio u zaposlenosti nego u

prihodima što se također povezuje s pojavom sekundarne djelatnosti poljoprivrede i otkupa

Turizam nije značajno zastupljen niti u prihodima niti u zaposlenosti

Rješavanje problema otkupa i proboj na zapadna tržišta otvaraju prostor za značajnije povećanje proizvodnje mandarina (očekivano s 60 na 100.000 tona u roku dvije godine)

Poduzetničke zone oko buduće trase autoputa (općine Pojezerje i Kula Norinska) otvaraju potencijal daljeg razvoja industrije te malog i srednjeg poduzetništva

KLASTER NERETVA

Izvor: Fina

Trgovina35%

Građevinarstvo21%


13%

Vađenje ruda i kamena

11%

Prerađivačka industrija

8%

Ostalo12%

Struktura prihoda u neretljanskom klasteru u 2009.

Izvor: Fina

Građevinarstvo23%


22%Trgovina

18%


12%


7%

Ostalo18%

Struktura zaposlenih u neretljanskom klasteru u 2009.

162162

Prostorno planiranje• Nešto manje od četvrtine ukupne površine klastera

je planirano za poljoprivrednu upotrebu

• Postojeći turistički sadržaji se velikom većinom nalaze u zonama naselja

• Planirane turističke zone višestruko nadmašuju postojeće kapacitete, a nalaze se u primorskim dijelovima općina Ploče i Slivno

• Prostorno planskim okvirom je predviđena urbanizacija u postojećim naseljima koja je dvostruko veća od sadašnje

KLASTER NERETVA

TEMELJNA NAMJENA POVRŠINA

Površina (postojeće)

Površina (planirano)

Površina (udio)

Gradivi prostor 1.258 3.031 7,3%

Pojoprivreda n/a 9.347 22,5%

Šume n/a 11.955 28,7%

Ostalo n/a 17.299 41,6%

UKUPNO 1.258 41.631 100,0%

TURIZAM Površina u ha / kreveti

(postojeće) Površina u ha / kreveti

(planirano)

Turističke zone

2,77 / 280 47,87 / 4.460

Rekreacija 2,16 / 0 301,87 / 0

Ostalo 0,00 0,00

IZGRAĐENOST UNUTAR PODRUČJA NASELJA NERETVASKOG KLASTERA (u ha)

GP naselja Izgrađeni dio Neizgrađeni dio

1.599 877 723

163163

Energetski sustav

•Područje Neretve se opskrbljuje preko 110/35 kV TS Opuzen (Opuzen, Metković, Zažablje, Kula Norinska i Slivno), 35/10 kV TS Ploče i 35/10 kV TS Opuzen (Pojezerje)

•Veći dio sustava odgovara sadašnjim i budućim potrebama, ali je početkom 90ih godina, u vrijeme rada luke Ploče punim kapacitetom dolazilo do ispada sustava radi velike potrošnje

Opskrba plinom•Plinifikacija još nije započeta, kao što je slučaj i sa cijelom Dalmacijom.




Vodoopskrba

•Područje se oslanja na Neretvansko-pelješko-korčulansko-lastovski vodovod koji još nije realiziran u potpunosti i vodoopskrbne sustave Metković, Ploče i Butina

•Stanje nije u potpunosti zadovoljavajuće, postoje problemi s količinom (Metković) i kakvoćom (Ploče) vode

Odvodnja otpadnih voda•Kanalizacijski sustavi su parcijalno riješeni ili u izgradnji

•Otpadne vode se bez pročišćavanja ispuštaju u more ili Neretvu

•U Pločama dolazi do dodatnog problema budući da se događa da se u more iz luke ispuštaju različiti rasuti tereti izazivajući dodatno onečišćenje

KLASTER NERETVA

164164


Ostala infrastruktura


Zaštita od poplava i meliorizacijska odvodnja•Područje je izloženo opasnosti od poplave u razdoblju od studenog do travnja, a poplavama su najizloženija područja Vid - Norin, Kute, Rogotin - Ploče, inundacija Male Neretve i Vidrice - područje južno od Male Neretve•Gradovi Metković i Opuzen nemaju do kraja izgrađene objekte za zaštitu od velikih voda. Općenito sustavom obrane od poplava zaštićene su državne površine, dok su privatne ostale u inundacijskim područjima.•Iako zamišljena i projektirana kao rasteretni kanal, Mala Neretva ne ispunjava do kraja navedenu funkciju jer se zbog divlje gradnje u inundacijskom području, brana se ne može otvarati za vrijeme visoke razine Neretve•Hidromeliorizacijskim zahvatima obuhvaćeno oko 3.500 ha, najviše na polderu Opuzen-ušće•Stanje odvodnog sustava ne zadovoljava, kanalska mreža je obrasla, korita kanala se deformiraju zbog slijeganja zemljišta, zapuštaju se dijelovi poljoprivrednih površina s dugogodišnjim nasadima, a hidrogeološka i hidrološka ispitivanja, te kontrola stanja tla i kakvoće vode, koja su se nekada redovito obavljala više se ne provode•Posebno aktualan problem je zaslanjivanje zemljišta dotokom podvirnih, jako slanih, voda iz dubljih slojeva tla.

Postupanje s otpadom

•Otpad se odlaže na službena odlagališta Lovornik (Ploče) i Dubravica (ostale općine i gradovi), dok u općini Pojezerje postoji divlji deponij Ljubalj

•Stanje u službenim odlagalištima je zadovoljavajuće, čuvana su, otpad se redovito poravnava,

KLASTER NERETVA

165165

Prostor se sastoji od tri cjeline – močvarne doline rijeke Neretve, tipičnog krškog krajolika u rubnim općinama (Pojezerje, Slivno i Zažablje) te primorskog dijela. Zbog boljih životnih uvjeta (mogućnost zemljoradnje), najnaseljenije je područje uz rijeku.

.

Situacija - zaključakKLASTER NERETVA

Prometni položaj će završetkom dionice autoceste do Ploča biti razmjerno povoljan (cestovne linije, blizina 2 zračne luke, potencijal luke Ploče). Problem je dostupa dijelu općine Zažablje zbog udaljenosti od neretvanskog cestovnog pravca, te nepostojanja pravog graničnog prijelaza prema Neumu. Tradicionalno postoji dobar i intenzivan suživot sa stanovništvom s druge strane granice.

.

Tradicionalno agrikulturni i trgovački kraj s mandarinama i povrćem kao prepoznatljivim kulturama. No, čak ni uz luku Ploče kao snažnim gospodarskim motorom s neupitnom poslovnom perspektivom, područje ne dostiže hrvatski prosjek prihoda po stanovniku, a registrirana nezaposlenost je iznad 40%. Poljoprivreda je najčešće sekundarna djelatnost stanovništva što dovodi u pitanje neke elemente službene statistike.

. Osim neadekvatnog tretmana otpadnih voda (koji je tipičan i za ostatak županije), veliki

su problemi opasnost od poplave i neadekvatna meliorizacijska odvodnja. Sumnja se u zabrinjavajuće stanje zagađenja i povećanje saliniteta Neretve, no zbog izostanka kontinuiranih mjerenja tla i vode, takve je sumnje nemoguće potvrditi.

.

Posebnosti kulturnog identiteta područja su arheološko naslijeđe grada Narone i pripadajući muzej, gusarska prošlost iz vremena ranog srednjeg vijeka (neretvanska lađa i maraton lađa) i sudbina pograničnog područja iz vremena Turaka (Kula Norinska). Ambijentalno je to jedinstveno područje Europe s bogatom florom, i osobito faunom.

.

166166

5.b. Tržište

167167

Arheološki muzej Narona - VidPrvi hrvatski muzej napravljen “in situ”, na mjestu nalaza ostataka rimskog hrama -Augusteuma i 17 mramornih skulptura nadnaravne i naravne visine. U 2010. nešto više od 15.000 posjetitelja.

KazališteZatvoreno kazalište u Metkoviću s 480 mjesta i otvorena pozornica uz Neretvu s 800 mjesta.

Sportska dvorana MetkovićKapacitet 3.500 gledatelja, uglavnom služi za potrebe rukometnog kluba Metković.

PlažeSmještene većinom na području općine Slivno, na tzv. Klek rivijeri (Klek, Komarna, Blace, Duboka)

Sportsko – rekreativni sadržajiPrimorski dio općine Slivno ima ponudu tipičnih rekreativnih sadržaja – tenis, stolni tenis, mini golf, boćanje.

OstaloFoto safari, sportovi na vodi na ušću Neretve i lovni turizam koji se realiziraju kroz djelatnost malih poduzetnika. Vinogradi u vrgoračkom polju pored mjesta Otrić seoci kao potencijal razvoja ruralnog turizma.

Turistička infrastruktraKLASTER NERETVA

168168

Smještajna ponuda

Na području ima oko 2.000 registriranih kreveta

Više od 80% ukupnih smještajnih kapaciteta nalazi se u primorskom dijelu uz granicu s BiH prema Neumu (općina Slivno), a najveće turističko mjesto je Klek

Dok su ostali smještajni kapaciteti stagnirali, privatni smještaj se gotovo utrostručio u razdoblju 2001. – 2008., a u 2009. DZS registrira pad kapaciteta privatnog smještaja za trećinu

Metković ima nešto manje od 200 kreveta u hotelskim i sličnim kapacitetima u samom gradu, Opuzen i Kula Norinska imaju tek po jedan mali objekt, dok Zažablje i Pojezerje nemaju nikakvih registriranih kapaciteta.

Na neretvanskom području se nalazi ukupno 4,8 kreveta po km2, odnosno 0,06 po stanovniku što je daleko ispod prosjeka županije (33 kreveta po km2 i 0,5 kreveta po stanovniku).

KLASTER NERETVA


617 517 693 702

6441.203

1.7731.235

0

500

1.000

1.500

2.000

2001. 2007. 2008. 2009.

Ponuda smještaja (kreveti) u području Neretve 2001. -2009.

Hoteli i slično Privatni smještaj


Hoteli i slično36%

Privatni smještaj

64%

Struktura smještaja području Neretve u 2009.

169169


1 122 3 5 6 7 8 9 10 114

January March May

Smotra folklora u Metkoviću

JulyMetkovsko kulturno ljeto

Opuzensko lito

Rock festival 7 jezera

September November

Dani Mandarina Opuzen

December

Prosinačke svečanosti

OctoberAugustMaraton lađaOpuzen film festivalMetkovsko kulturno ljetoOpuzensko lito

June

Metkovsko kulturno ljeto

Opuzensko lito

AprilFebruary

Metkovske maškare

Karneval Opuzen

Placeholder for your own sub headlineKalendar događanjaKLASTER NERETVA

170170

Restorani


Barovi

Žabe i jegulja kao osobitost lokalne gastronomske ponude

Najčešći oblik ponude su hotel-restorani, odnosno konobe koje uključuju smještajne kapacitete

Izdvajaju se: Hotel Villa Neretva, konoba Foša, Hotel Merlot u Opuzenu, Hotel-restaurant MB, Hotel Narona, Hotel Metković u Metkoviću, Restaurant-pansion Đurđa i Mate u Vidu, restorani Klek, Škoj, Hotel Plaža i Adriatic u Kleku, Restoran Baćinska Jezera, Fulin, Monaco, Pećina i Ruža u Pločama te nekoliko bistroa i pizzeria

Kvalitete

Ponuda barova i kafića je koncentrirana u najvećim gradovima (Metković, Opuzen, Ploče) te karakteristikama, kvalitetom i kvantitetom pokriva potrebe domaćeg stanovništva

Agencije

Heureka Tours, Razvitak Turist iz Metkovića, Ušće i Matrix iz Opuzena

DMC kompanije Gusari s Neretve, i Foto safari Neretva organiziraju programe za posjetioce

KLASTER NERETVA

171171



1. Stvoreni resursi 2,192. Podupirući faktori 2,773. Upravljanje destinacijom 2,634. Stanje tržišta 2,36


U klasteru Neretva, na anketu su odgovarali predstavnici javnog sektora Metkovića, Opuzena, Slivnog i Kule Norinske



Jedina značajna razlika u odgovorima ispitanika iz različitih općina je veće zadovoljstvo ispitanika iz općine Slivno stanjem tržišta, što je razumljivo obzirom da je Klek najmasovnija i najpoznatija destinacija ovog klastera

Prosječna ocjena po kategorijama elemenata upućuje na stav da je riječ o destinaciji s općenito povoljnim uvjetima za razvoj turizma, ali u kojoj isti razvoj nikada nije zaživio u većoj mjeri (više ocjena podupirućih faktora i upravljanja destinacijom od stanja na tržištu i stvorenih resursa)

Metodologija

Rezultati

KLASTER NERETVA

172172

Najbolje


Najgore

STVORENI RESURSI – zabava, shopping, rekreacija, poslovni turizam, vansezonske aktivnosti, rekreacija, posebni interesi – GOTOVO SVI ELEMENTI TURISTIČKE INFRASTRUKTURE

PODUPIRUĆI FAKTORI – zdravstveni sadržaji, taxi prijevoz

UPRAVLJANJE DESTINACIJOM – strane investicije, suradnja između poduzeća, raspoloživost programa edukacije u turizmu

STANJE TRŽIŠTA – međunarodna poznatost destinacije, broj i potrošnja gostiju

STVORENI RESURSI – Manifestacije i događanja, turistički vodiči i informacije

PODUPIRUĆI FAKTORI – Cestovna povezanost destinacije (unutar i prema van), kvaliteta turističkih usluga, odnos i komunikacija domaćina s gostima, vodoopskrba

UPRAVLJANJE DESTINACIJOM – Posvećenost privatnog i javnog sektora razvoju turizma, sigurnost destinacije, svijest o kvaliteti usluge, vrijednost za novac

STANJE TRŽIŠTA – Podudaranje ponude i globalnih tržišnih trendova


KLASTER NERETVA

173173


Oko 20.000 dolazaka i 100.000 noćenja u 2009.

Turistički promet se u posljednjih 10 godina udvostručio, no 2008. ostaje rekordna godina s više od 25.000 dolazaka i 120.000 noćenja

Prevladavaju strani gosti (62%), no udio domaćih gostiju je veći od prosjeka županije

Primorska mjesta općine Slivno ostvaruju 82% turizma područja

S nešto manje od 5.000 dolazaka i 15.000 noćenja, Metković je druga destinacija, a 80% registriranih dolazaka i noćenja u Metkoviću bilježe domaći gosti

Zauzetost kapaciteta u 2009. je bila manja od 50 dana, odnosno 15%

Oko 70% turističkog prometa se ostvaruje u privatnom smještaju

48 dolazaka / 233 noćenja po km2 i 0,6 dolazaka / 2,4 noćenja po stanovniku ukazuju da gabariti prostora i stanovništva dopuštaju dalji turistički rast, ali sadašnji promet se uglavnom ostvaruje na malom obalnom pojasu općine Slivno

KLASTER NERETVA


8.53713.452

16.12512.335

3.954

5.444

9.376

7.504

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

2001. 2007. 2008. 2009.

Turistički dolasci u područje Neretve u razdoblju 2001. - 2009.

Strani Domaći

Izvor: Turističke zajednice općina xxx, DZS

62.67981.884 92.306

72.203

11.156

21.556

28.867

23.994

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

2001. 2007. 2008. 2009.

Turistička noćenja u području Neretve u razdoblju 2001. - 2009.

Strani Domaći

174174

Turistička potražnja /2 Na nivou cijelog klastera, Sezonalnost turističke

aktivnosti slijedi hrvatski prosjek s obalnim turizmom koji ima još više izraženu sezonalnost od hrvatskog prosjeka i kontinentalnim dijelom koji je koncentriran u proljetnim i jesenskim mjesecima

U posljednjih 10 godina BiH i tržišta nove Europe imaju dominantne tržišne udjele (Češka, Poljska, Slovačka, Mađarska). Njemačka stagnira na oko 5% tržišnog udjela, dok je talijansko tržište u stalnom padu.

Kvaliteta i performanse hotelske industrije na obali je znatno ispod nacionalnog standarda

KLASTER NERETVA



Sunce i more85.000 85%

Poslovni turizam10.000 10%

Posebni interesi –promatranje ptica, kite surfing i ostale aktivnosti na ušću

5.000 5%

Turistička aktivnost na obali se u potpunosti svodi na visoko sezonalni proizvod sunca i mora, obzirom na strukturu smještaja i popratnu ponudu

Metković i Ploče bilježe nešto individualnog poslovnog turizma koji je vezan na njihovu gospodarsku aktivnost

Postojeći interes za proizvodima posebnih interesa (prije svega vezanim za promatranje ptica) za sada nema adekvatnu ponudu smještaja i turističke infrastrukture, ali ipak ostvaruje oko 5.000 noćenja u Metkoviću, Opuzenu i Kuli Norinskoj

175175

Parametri održivog razvoja• Ukoliko se gleda klaster u cjelini,

indikatori odaju područje u kojem je turizam niskog intenziteta i ne predstavlja prijetnju održivom razvoju

• No, većina turističkog prometa događa se u primorskom dijelu općine Slivno za koje su vrijednosti indikatora znatno više, no i dalje ispod prosjeka hrvatskih primorskih destinacija

Indikator 2009.

Maksimalni broj stanovnika (stalnih i privremenih) tijekom sezone po km2 104

Broj lokalnih stanovnika u odnosu na broj turista tijekom sezone 0,2 turista na 1 stanovnika


Broj turističkih kreveta po stanovniku 0,52 kreveta po stanovniku


Broj turističkih dolazaka po stanovniku 0,6

Broj turističkih noćenja po stanovniku 2,7

Indikator

Postotak zaposlenih u tur. industriji u odnosu na ukupnu zaposlenost 3,3 %

Postotak prihoda od tur. industrije u odnosu na ukupne prihode destinacije 1,9 %

Prihodi od tur. industrije po stanovniku 983 kn

Prihod tur. industrije po noćenju 363 kn

Postotak zaposlenosti vezane uz turizam u ukupnoj zaposlenosti 4-6 %

Postotak ukupno ostvarenih prihoda od turizma u ukupnim prihodima 3 – 5 %

Ukupan tur. prihod po stanovniku 2.000 – 2.500 kn

Ukupan tur. prihod po noćenju 600 - 700 kn

• U skladu s indikatorima prostora, ni utjecaj turizma na ukupnu ekonomiju nije osobito značajan

• Unatoč relativno slabim performansama hotela na obali, prihod turističke industrije po noćenju na razini klastera ne zaostaje za drugim klasterima u županiji

• Može se zaključiti da je turizam koji se razvija u unutrašnjosti profitabilniji i održiviji od onog na obali, iako zaostaje kvantitetom

KLASTER NERETVA

176176

Turistički razvoj je, osim u manjem dijelu primorja, na početku razvoja. Dosad nije bilo sustavnog planskog pristupa turizmu. Primorski pojas općine Slivno razvio se zajednički i po sličnom modelu kao i obližnji Neum. Hotelski kapaciteti izgrađeni tijekom 70ih su ispod nacionalnog konkurentskog nivoa i u strukturi sve više ustupaju mjesto privatnom smještaju niže do srednje kvalitete.

.

Tržište - zaključakKLASTER NERETVA

Zbog ukupne geografije, područje ima relativno skromne turističke performanse u odnosu na gabarite prostora. U proizvodnoj strukturi dominira proizvod sunca i mora, a nedostaje turističke infrastrukture koja bi omogućila brzu komercijalizaciju drugih proizvoda. Dominiraju gosti iz susjedne BiH i istočne Europe, dok su tržišta zapadne Europe u stagnaciji ili opadanju.

.

Glavni identitetski elementi kao što su prirodni karakter prostora Neretve i specifična poljoprivreda čine značajniji resurs za dugoročni razvoj turističke aktivnosti od primorskih dijelova klastera koji nemaju uporišta za bitno poboljšanje konkurentske pozicije u turizmu. Postojećim poduzetničkim inicijativama u proizvodima posebnih interesa potrebna je podrška integrativnog planiranja i upravljanja.

Izletnički paketi i proizvodi posebnih interesa su područja u kojima se već javljaju izdvojene poduzetničke inicijative. Muzej u Naroni, interpretacija dijelova kulturnebaštine, kalendar i tip događanja pozitivno odskaču od ukupne turističke slike i mogu biti solidan temelj za turistički marketing i brendiranje, no sami nisu dovoljni za bitniji rast turističke ekonomije.

177177

5.c. Evaluacija postojećeg turističkog sistema

178178

Obzirom na razinu turističke aktivnosti i stanje industrije, struktura interesnih skupina se uglavnom svodi na predstavnike administrativne vlasti gradova i općinaLuka Ploče, kao dominantan ekonomski subjekt klastera, nema posebno artikulirane ambicije ili interese u smislu turističkog razvojaTurističke zajednice su organizirane u Metkoviću, Opuzenu, Pločama i Slivnom, ali je njihov operativni kapacitet uglavnom skroman, a izostaje međusobna suradnjaPredstavnici lokalnih vlasti u svim administrativnim jedinicama uočavaju potrebu sustavnog planiranja, poboljšanja organizacije i marketinga, ali su istovremeno svjesni da za to sami nemaju kapacitetaPostoji načelni konsenzus u svim administrativnim jedinicama da je riječ o jedinstvenom području koje bi trebalo imati zajednički sustav turističkog upravljanja i marketingaPostoji manje razilaženje između kontinentalnih i primorskih općina oko upotrebe zemljišta u široj zoni ušća Neretve:

primorske općine žele aktivirati pojedine slobodne zone uz more i omogućiti koncepte razvoja turističkih resorta (primarno vezanih uz zdravstveni turizam) i marinakontinentalne općine smatraju da se isto područje treba staviti pod sustav zaštite (proglašenje Parka prirode) kojim bi se spriječila gradnja čvrstih objekata, ne bi predstavljao ograničenje za poljoprivrednu aktivnost te bi se pozitivno odrazio na turistički image područja

Ključni interesni subjekti klasteraKLASTER NERETVA

179179


Ocjena je napravljena temeljem rezultata ankete javnog i privatnog sektora o elementima konkurentnosti i ocjene Izvođača plana

Najslabije karike lanca vrijednosti odnose se na organizaciju i podršku turističkoj aktivnosti i posljedica su trenutnog značaja turizma za ukupnu ekonomiju

Ocjena smještajnih kapaciteta prije svega se odnosi na kapacitete na obali, dok je manji broj objekata smještenih u dolini Neretve nešto više kvalitete

Karike lanca koje su na najboljoj konkurentskoj poziciji vezane su uz datost položaja, prirodnih i kulturnih posebnosti koje do sada nisu bila polazišta za turistički razvoj

ocjena


KLASTER NERETVA

Organizacija i

booking putovanja

Promet Usluge podrškeSmještaj Hrana i

pićeRukotvori

ne

Turistički resursi i atrakcije

Izleti,ekskurzije i ture

180180

SWOT analiza

Prednosti

Prirodna obilježja i posebnost prostora Elementi ponude (specifična gastronomija i

postojeći događaji) Smještaj u blizini nekoliko jačih turističkih

destinacija (Dubrovnik, Međugorje, Mostar)

Nedostaci

Prilike

Prijetnje

Stanje turističkog planiranja i organizacije Image destinacije na turističkom tržištu i

struktura gostiju Infrastruktura povezana s vodom kao

ključnim resursom područja (obrana od poplava, odvodnja, navodnjavanje)

Mogući poremećaji eko sustava daljim meliorizacijskim zahvatima

Opasnost intenziviranje rada luke Ploče bez unaprjeđenja i prilagodbe infrastrukture

Brza i nekritička aktivacija svih turističkih zona uz more

Dalje poboljšanje prometne pozicije završetkom autoceste do Ploča i, osobito, realizacijom paneuropskog koridora V b.

Potencijal luke Ploče za pomorski putnički promet

Jačanje sustava upravljanja turizmom kroz suradnju svih administrativnih jedinica


EKSTER

NI Č

IMB

ENIC

IINTE

RN

I ČIM

BEN

ICI

TRŽIŠTE -K

ON

KU

REN

CIJA

TUR

ISTIČ

KA

PO

NU

DA

DU

BR

OVN

IKA

KLASTER NERETVA

181181

6. Klaster Korčula

182182


183183

Obuhvat klastera Korčula

Otok Korčula šesti je po veličini jadranski otok i administrativno pripada Dubravočko-neretvanskoj županiji.

Otok je trajektima povezan s Orebićem na poluotoku Pelješcu, te Ublima na otoku Lastovu a ljeti i s Drvenikom blizu Makarske.

Trajekti drže vezu i s drugim gradovima, kao što su Dubrovnik, Split i Rijeka, a ljeti i s Italijom.

KLASTER KORČULA

184184

Opći podaci

Korčula je jedan od najvećih jadranskih otoka, sa ukupnom površinom od 276,36 km2. Dužina otoka iznosi 46,8 km, a prosječna širina iznosi 5,3 km između uvale Ripna i Teklina, do 7,8 km izmedu poluotočića Ratak i uvale Prigradica. Dužina obale Korčule iznosi 181,7 km, a koeficijent njene razvedenosti je 3,09.

U 5 općina / gradova koji u svom sastavu imaju ukupno 10 naselja živi oko 16.200 stanovnika

Korčula je odvojena od poluotoka Pelješca uskim kanalom, od juga prema sjeveru.

Ukupna površina (km2): 1.169,80 km2 % površine u odnosu na županiju:

12,59 %

Površina mora (km2): 893,44 km2 Površina kopna (km2): 276,36 km2

Površina, stanovništvo, gustoća naseljenosti i broj naselja prema općinama i gradovima

Površina kopna Broj stanovnika

(2001.)

Gustoća naseljenosti (st/km2)

Broj naselja

Korčula 112,35 km2 (6,31 %) 5.889 (4,79 %) 52,42 5

Lumbarda 10,77 km2 (0,60 %) 1.221 (0,99 %) 113,37 1

Smokvica 43,71 km2 (2,45 %) 1.012 (0,82 %) 23,15 1

Blato 66,67 km2 (3,74 %) 3.680 (2,99 %) 52,20 2

Vela Luka 42,86 km2 (2,41 %) 4.380 (3,56 %) 102,89 1

Ukupni broj stanovnika (2001.):

16.182 Broj naselja: 10 Gustoća naseljenosti (st/km2):

58,56/km2

KLASTER KORČULA

185185


Opće karakteristike

Šesti najveći jadranski otok Najviša brda otoka su Klupca s 569 m i Kom s 510 m nadmorske visine. Klima je mediteranska (blaga), a prosječna temperatura u siječnju je 9.8 °C, a u srpnju 26.9 °C.Proječne godišne padaline su 1.100 mm Otok je izgrađen na dolomitima tj. Vapnencu i obiluje raznim krškim udubljenjirna koja su raspoređena na istočnoj i zapadnoj strani otoka (Blatsko polje, Donje blato, Potirna i druge). Glavni tip tla na ovom području je crvenica.Svojstva mora na ovom području slična su jadranskom prosjeku - salinitet iznosi 37,20 do 38,39 promila (salinitet sjeverne i sjevernozapadne obale su različiti zbog utjecaja slatkih voda Neretve). Ljetne temperature mora kreću se između 21 i 24°C, dok u obalnom pojasu dosežu i do 28°C. Zimske temperature iznose 12-13,5°C. Prozirnost mora ljeti je od 13-31 metara, dok je zimi 13-26 metara.Relativna vlaga u zraku iznosi 60 u kolovozu do 78 u prosincu. Od vjetrova najviše puše bura, jugo i ljetni maestral. Broj sunčanih sati: 2671 godišnje

Flora

Flora pripada Sredozemnom flornom faktoru u kojem se ističu mnoge biljne vrste: crnika, čempres, alepski bor, piniju, rjeđe dalmatinski crni bor, maslina, rogač, mirta, lovor, vinova loza i druge.Među grmljem ističe se: veliki vrijes, tetivika, planika, smrdljika, leprika, smrča i drač. Od ljekovitog i aromatičnog bilja zastupljene su: kadulja, ružmarin, lavanda i smilj. Nabrojene vrste čine osnovni biljni pokrov i ubrajaju otok Korčulu u najšumovitije otoke Jadrana, radi čega je i dobio naziv Korkyra melaina.

Fauna

Za životinjski svijet karakteristični su: čagalj i mungos. Od sisavaca se ističu sredozemni tuljan. Od domaćih životinja najčešće se sreću magarac, mazga, koza, ovca i krava. Od divljači, tu su zečevi, fazani, divlje patke. U novije vrijeme na otoku obitavaju jeleni (na otočiću Badiji), divlje svinje po čitavom otoku i muflon na zapadnom dijelu otoka.

KLASTER KORČULA

186186

PovijestKorčula je bila grčka kolonija (Korkyra Melaina), a potom ilirska i rimska zvana Corcyra Nigra (crna šuma, po karakterističnom šumovitom vegetacijskom pokrovu), pa zatim bizantsko i na kraju slavensko naselje. U 10. stoljeću u sastavu je Neretvanske kneževine, a nakon toga priznaje vlast Zahumlja, Mlečana i hrvatsko-ugarskog kralja. U 13. Stoljeću blizu otoka se odvijala bitka kod Korčule između flote Mletaka i Đenove.U 14. stoljeću Korčula je bila pod vlašću Dubrovačke Republike, a od 1420. do 1797. pod Venecijom.Pretpostavlja se da obitelj Polo potječe iz grada Korčule, pa se stoga vjeruje da je Marco Polo rođen na otoku Korčuli, iako oko toga ne postoji konsenzus.Statut grada i otoka Korčule, jedan od najstarijih pravnih dokumenta u ovom dijelu Europe, nastao u 13. st. kojim se regulirao život u srednjevjekovnom gradu koji je i sam izgrađen po strogim regulama srednjevjekovnog urbanizma.

Kultura

Najznačajniji elementi kulturne baštine Korčule su:

Urbana cjelina grada Korčule - u obliku riblje kosti, i do danas takav sačuvan. Unutar ovakve srtiktne urbane kompozicije, na strogo određenim parcelama nastale su kuće, palače i crkve ukrašene vješto izrađenim elementima arhitektonske dekoracije, pa tako dovratnici, doprozornici, balkoni, razdjelni vijenci te grbovi korčulanskog plemstava, biskupa i gradskih knezova krase pročelja korčulanskih kuća. Jednaka pažnja posvećivala se i uređenju javnih površina – trgova i ulica. Grad je od 13. st. opasan zidinama i kulama s morske i kopnene strane.

Povijest i kultura1

KLASTER KORČULA

187187

Folklorna znamenitost otoka i grada Korčula svakako je tradicionalna viteška igra, Moreška, nekoć raširena na Mediteranu koje se do danas zadržala još samo u Korčuli. Iako nije autohtonog porijekla, Moreška je saživjela sa otokom i uz drvenu brodogradnju, kamenoklesarstvo i bratovštine postala njen simbol. Korčulani je plešu punih 400 godina i njezinom izvedbom širom svijeta reprezentiraju svoj grad. Igra se sastoji od prikaza ratnog sukoba mačevima dvije vojske su kraljevi međusobno zaratili zbog ljubavi lijepe djevojke tzv. 'bule', koju je 'crni' kralj preoteo 'crvenome'. Izuzetno snažni i upečatljivi plesno-ratnički dijelovi ove igre s mačevima izvode se uz pratnju originalne orkestralne muzike, posebno pisane za ovu igru maurskih korijena.

Stari viteški ples Kumpanija s dugim mačevima udomaćen je i najviše se izvodi u Blatu, no i drugim mjestima otoka (s malim razlikama): Smokvici, Čari, Pupnatu. Praćen je dijalozima, svirkom u 'mišnice' i bubanj. Plesači su odjeveni u stare, bogate nošnje, a izvode 18 plesnih figura. To je prikaz borbe između neprijatelja koje vodi 'Serdar' i domaće vojske predvodene 'Kapitanom', a posebno je slikovito izvijanje i do tri metra duge zastave što plešući izvodi Alfir. Na kraju se priključuju djevojke u starim nošnjama i zajedno s Kumpanjolima plešu 'tanac'.

Povijest i kultura2

Arheološko nalazište Vela Spila se nalazi na sunčanoj padini brda Pinski rat, oko 130 metara iznad uvale Kale, na kraju velolučkog zaljeva, a jedan je od najznačajnijih arheoloških pretpovijesnih lokaliteta na području Europe. Pronađena arheološka građa pruža dokaze o naseljavanju i o svim oblicima života nekoliko pretpovijesnih ljudskih zajednica koje su se koristile špiljom na otoku Korčuli. U muzeju Centra za kulturu u samome središtu Vele Luke nalazi se vrijedna arheološka zbirka predmeta pronađenih na ovome lokalitetu, a posjetiteljima je moguć pristup i samoj špilji do koje vodi 2,5 km ceste od uvale Kale u Veloj Luci ili pak pješačka staza u duljini od 950 m preko brda Pinski Rat.

KLASTER KORČULA

188188

EkonomijaStruktura prihoda po djelatnostima:

U ukupnim prihodima otoka Korčule od oko 720 milijuna kuna, prerađivačka industrija sudjeluje sa najvećim udjelom (40%), a dodamo li tome udio poljoprivrede, 50% ukupnih prihoda odnosi se na te dvije djelatnosti. Proizvodnja i otkup, prerada i prodaja grožđa i maslina, vina i maslinovog ulja razlog su ovakvom udjelu prerađivačke industrije, poljoprivrede, ali i trgovine (19%) u ukupnim prihodima.

Hoteli i restorani pridonose sa tek 11% u ukupnim prihodima otoka Korčule (oko 80 milijuna HRK).

Grad Korčula i općina Blato u ukupnim prihodima otoka sudjeluju sa 40% (280 mil. HRK) odnosno 32% (231 mil. HRK). Na trećem mjestu je općina Vela luka koja u ukupnim prihodima sudjeluje sa oko 130 mil. HRK (18%).

Zapsolenost po djelatnostima:

Struktura zaposlenih na otoku Korčuli uglavnom prati strukturu ključnih djelatnosti, s time da u turizmu otoka radi oko 11 % ukupnog stanovništa. Od ukupno 16.182 stanovnika, na otoku Korčuli je zaposleno 2.194 osobe, od čega je najveći broj zaposlenih na području općine Blato (37%, odnosno 804 osoba), a zatim u Korčuli (35%, odnosno 777 osoba). Najmanje je zaposlenih u općini Lumbarda.

U sektoru Hoteli i restorani, na otoku Korčuli radi oko 20% ukupnog zaposleniog stanovništva, a najviše njih (277) na području Grada Korčula

Stopa nezaposlenosti klastera Korčule je 36%

Izvor: Fina


40%

Trgovina19%

Hoteli i resotrani11%

Poljoprivreda10%


7%

Ostalo13%

Struktura prihoda u klasteru Korčula u 2009.

Izvor: Fina


36%

Hoteli i resotrani20%

Trgovina13%

Poljoprivreda9%


5%

Ostalo17%

Struktura zaposlenih u klasteru Korčula u 2009.

KLASTER KORČULA

189189

Cestovni promet / dosupnost

•Državna cesta D-118 na pravcu trajektno pristanište Dominče /Korčula/ - Smokvica - Blato - Vela Luka (Povijesni cestovni pravac što je uz nužna poboljšanja trase zadržao svoju ulogu cestovne poveznice prostora Otoka. Osim što je ova cesta važna za otočki život, ona je glavna veza prostora i otoka i Grada s trajektnim pristaništem u Dominčama preko kojega je otok na istočnoj strani povezan s kopnom.•Županijske ceste Ž-6225 (D-118 /Korčula/ - Lumbarda) Ž-6244 (D-118 - Korčula) i Ž-6221•Otok je s glavnom prometnom kopnenom cestovnom vezom “jadranskom magistralom”, odnosno državnom cestom D-8, te novim autoputem u izgradnji, povezan preko poluotoka Pelješca.•Zračne veze Korčula ostvaruje na aerodromu u Čilipima i Splitu.

Pomorski promet / dostupnost

•Trajektna linijska veza s Orebićem na poluotoku Pelješcu. •Trajektne linije povezane s Drvenikom te sa Splitom preko Vele Luke, te katamaranom sa Splitom. •Trajektnim linijama otok je povezan i s Rijekom i Dubrovnikom, te brodskim linijama s talijanskim gradovima Ancona, Pescara i Bari.

Telekomunikacije

Čitav otok kvalitetno je pokriven fiksnom i mobilnom telefonskom i internetskom infrastrukturnom mrežom

Sanacija otpada

•Otpad se odvozi na deponij Kojevica u općini Lumbarda (0,5 ha). Otpad se dijelom odvaja po vrstama na pojedinim lokacijama na području Grada Korčule. Što se tiče općine Smokvica, postoji odlagalište Ugrinovica (2500 m2). Općine Blato i vela Luka: Sitnica (zajedničko odlagalište), zeleni otoci

Promet, telekomunikacije

i ostala infrastruktura

Pregled infrastruktureKLASTER KORČULA

190190

Energetski sustav

•Grad Korčula: Omogućeno napajanje s dvije strane iz Blata (TS Blato, 35 kV) te iz Korčule (TS Zamošće 35 kV). Mreža je kvalitetna i stalno se održava, te rekonstruira. Ima mogućnosti spajanja novih turističkih, gospodarskih, stambenih i drugih zona)•Lumbarda: Trafostanice 10/0.4 kw 9 kom, TS 10/35 kw•Smokvica: dalekovod 110 kv Blato-Ston, dužina:78,6 km, Izgrađen 1985 i trenutno zadovoljava kapacitete•Blato: uključenje se u državnu mrežu putem otočnog dalekovoda•Vela Luka: Elektrojug – Pogonski ured BlatoOpskrba plinom

•Ne postoji plinska mreža na otoku.




Vodoopskrba

Sva naselja spojena su na vodovodnu mrežu. Pojedini izdvojeni dijelovi naselja još nisu spojeni. Mreža s stalno širi i grade se nove vodospreme

Odvodnja otpadnih voda•Mreža odvodnje riješena je jedino u Korčuli (pokriveno je cca 70 % grada), dok je u Lumbardi to omogućeno za privredne subjekte (12500m3)

Zaštita voda•Na području općine Blato postoje određene zone sanitarne zaštiteNavodnjavanje•Na području Grada Korčule još nije izgrađena mreža za navodnjavanje pojedinih površina. U tijeku je izdavanje akta kojim se odobrava građenje za izgradnju sustava navodnjavanja Čarskog polja u Čari, gdje se uzgaja poznata vinska sorta PošipZaštita od voda•Grad Korčula nije u opasnosti vezano uz poplave. Ipak ponekad ima problema kod velikih kiša, kada se zna desiti da pojedina područja budu ugrožena iz razloga jer je sustav oborinske vode izrađen samo u pojedinim dijelovima naselja. Istog je potrebno širiti.•Općina Blato: zaštita vodocrpilišta Studenac – polje Blato

KLASTER KORČULA

191191

Ekologija / zaštićene prirodne i kulturne zone

Zaštićeni i značajni krajobrazi

Područja kultiviranog krajobraza

Terasasti vinogradi Žrnova /u okviru „zaštićenog krajobraza“ južne obale/Terasasti vinogradi Račišća /u okviru „zaštićenog krajobraza“ sjeverne obale/Čarsko poljePupnatsko poljeŽrnovsko poljeDolac u središtu mjesta RačišćePoluotok Turanj /u okviru „zaštićenog krajobraza“ sjeverne obale/

Područja prostornih sklopovaSklop naselja Korčule, okolnog prostora s park šumama i obalnim pojasomNaselje Čara i Čarsko polje

Zaštićene vizureNa sklop grada Korčule i njegove okoliceNa skolp naselja Čarsko poljeNa južnu pučinsku obalu Grada KorčuleNa sjevernu obalu Grada Korčule prema Pelješkom kanalu

Pojedinačni zaštićeni/značajni objekti prirode

Predio Kočje kod ŽrnovaZaštićeni čempres u centru naselja Čara – kod crkveOtok ProizdOtok BadijaVela spilaPrivala, rt Velo Dance, Hum

KLASTER KORČULA

192192

Obuhvat klastera je prostor otoka Korčule koji površinom čini 12% površine županije, a oko 13% ukupnog broja stanovnika živi na području klastera Korčula. Prometna dostupnost i stanje opće infrastrukture klastera predstavljaju značajne nedostatke opće situacije.

.

Situacija – zaključakKLASTER KORČULA

Prirodni resursi otoka i povijesno-kulturna baština grada Korčule su ključni iskustveni elementi klastera, koji su i do sada bili glavni temelj komercijalizacije. Glavni tur. proizvod klastera je ‘sunce i more’.

S oko 6.000 € prihoda po stanovniku, područje klastera je ispod hrvatskog prosjeka, sa stopom nezaposlenosti od 36%.

Struktura vodećih djelatnosti pokazuje da su poljoprivreda i prerađivačka industrija ključni sektori, a turizam sudjeluje s 11% u direktnim prihodima, odnosno oko 15% u ukupnim prihodima.

.

Stanje opće infrastrukture ukazuje na potrebu za poboljšanjem u svim komponentama, s najmanjim problemima u opskrbi strujom. Prometna dostupnost ključan je problem ovog klastera.

.

193193

6.b. Tržište

194194

Atakcije i resursiKulturna baština

Bogata povijest na otoku Korčuli ostavila je traga u smislu bogatstva kulturne baštine – npr. arhitektura Korčule (urbane cjeline grada Korčule i Korčulanskih naselja, zidine, palače/dvori, sakralni objekti, kašteli, i sl.), arheološka nalazištima, parkovi i sl., kao i u nematerijalnoj baštini (folklor, bratovštine, događaji, muzeji, galerije i sl.).

Priroda

Arhipelag od dvadesetak nenaseljenih otočića obraslih gustom makijom i pristupačne obale; Otočići, plaže i uvale Korčule; Korculanske spilje, pecine, ponori, jame, tuneli, grote; Otočka polja i sl. samo su dio bogate prirodne baštine Korčule

Događaji

Osim ključnih događaja na Korčuli, poput: Luškog lita, Regate Sv. Ivana, Festivala viteških igara, Večeri veloluškog folklora–Kumpanija, Mafrina i klape, Ribarskih večeri i sl., na otoku se također organizira veliki broj glazbenih festivala i događaja, folklornih događaja, koncerata, klapskih večeri, izložbi, religijskih događaja, regata i sl.Gastronomija i vinoMediteranska kuhinja bez jakih začina i teških masnoća, a temelji se na ribi i školjkama, povrću, te maslinovom ulju. Osim ribljih specijaliteta, tipična korčulanska mesna jela su pašticada i žrnovski makaruni. Najpoznatiji korčulanski kolači su: cukarini, klašuni, hrostule i prikle,Najpoznatija vina su: Pošip – bijelo suho vino iz Čare i Smokvice (autohtona sorta), Grk - bijelo suho vino iz Lumbarde, koje zbog rasta vinove loze u pjeskovitom tlu ima posebnu aromu, Rukatac - bijelo suho vino iz Smokvice, poznato i pod nazivom Maraština i Plavac - najpoznatiji je Plavac iz sunčanih južnih uvala Defora. Osim vina, na Korčuli se proizvodi rakjija koja se oplemenjuje raznovrsnim aromatičnim biljem: anizom, laticama ruža i slično, pa se tako pripremaju mnogobrojne vrste aperitiva, odnosno zaslađenih žestokih pića (likera)

AUTENTIČNI ATRIBUTI Kultura, povijest i događanjaVeličanstvena scenografija

(prirodna i urbana)Tradicija i život otoka

KLASTER KORČULA

195195

Smještajna ponuda1

Prema podacima DZS-a, ukupni smještajni kapaciteti Korčule broje ukupno oko 13.700 ležajeva, od čega je 22% u hotelima, a oko 60% kapaciteta je u privatnom smještaju. U Gradu Korčula je oko 47% ukupnih smještajnih kapaciteta (6.405 ležajeva), a najmanje ležajeva je u Smokvici (625 ležaja, odnosno 4%). U kompletnoj ponudi turističkog smještaja najbrojniji su kapaciteti privatnog smještaja, što je osobito izraženo na području općine Blato.

U Gradu Korčula najveći je broj turističkih ležajeva (47%), a slijedi Lumbarda sa 19% ukupnih smještajnih kapaciteta klastera / otoka


Hoteli22%

Kampovi 5%

Privatni smještaj

59%

Ostalo14%

Struktura smještaja na otoku Korčuli u 2009.


Korčula47%

Lumbarda19%

Smokvica4%

Blato14%

Vela Luka16%

SMJEŠTAJNI KAPACITETI U TURIZMU 2009.

Ukupno: 13.689 Po km2: 49,53 ležajeva po km2

Hoteli: 3.028 (22%)

Kampovi: 744 (5%)

Privatni smještaj: 8.051 (59%)

Ostalo: 1.866 (14%)

Hoteli: 10,95 / km2

Kampovi: 2,69 / km2

Privatni smještaj: 29,13 / km2

Ostalo: 6,75 / km2

KLASTER KORČULA

196196

Smještajna ponuda2

• Razvoj smještajnih kapaciteta u razdoblju od 2002. do 2009. godine ukazuje na rast kapaciteta privatnog smještaja (sa oko 7.000 na oko 8.000 kreveta), te pad broja kreveta u hotelskim i sličnim kapacitetima (sa 4.000 kreveta na oko 3.000). Podaci dobiveni od TZ na području klastera Korčula (za razdoblje od 2002. do 2010.) razlikuju se od službenih podataka DZS-a, te stoga nisu korišteni za usporednu analizu u ovom segmentu projekta.

• Struktura smještajnih kapaciteta po općinama u 2009. godini pokazuje da su privatni smještajni kapaciteti najzastupjeniji u svim općinama (od 41% do 89% ukupnih kapaciteta). Grad Korčula nudi najveći broj hotelskih smještajnih kapaciteta u okviru 5 hotela poduzeća HTP Korčula, koje je sa svojih 1.678 kreveta duplo nadmašeno prvatnim kapacitetima.

• Osim otvaranja Lešić Dimitri Palace hotela u gradu Korčuli 2009. godine (26 ležajeva u luksuznim apartmanima), klaster Korčula bilježi stagnaciju razvoja hotelskih kapaciteta.

• Istovremeno, u razdoblju od 2002. godine, zabilježen je rast kapaciteta privatnog smještaja, koji ostvaruje performanse na razini prosjeka Hrvatske

• Usprkos visokoj resursno-atrakcijskoj osnovi, klaster Korčula još uvijek svoju smještajnu ponudu u velikoj mjeri temelji na privatnim kapacitetima.


4.024 2.944 3.128 3.028

1.089744 744 744

7.0658.075 8.061 8.051

1.120 1.120 1.1200

250 894 734 1.866

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

2002. 2007. 2008. 2009.

Turistički smještaj na području Korčule u periodu od 2002. - 2009.

Hoteli Kampovi Privatni smještaj Luke nautičkog turizma Ostalo

KLASTER KORČULA

197197

Muzeji, galerije i izložbe

Na otoku Korčuli se nalazi oko desetak muzeja, od čega su najznačajniji i naposjećeniji oni u Korčuli (Gradski muzej. Opatska riznica, Kuća Marka Pola, Stalna izložba Moreške u Kuli Revelin) te Centar za kulturu u Veloj Luci (arheološki izlošci, i sl., sa 2.000 posjetitelja). Najbrojnije i najposjećenije su također galerije u gradu Korčula.

Kina

Kino dvorana postoji samo u gradu Korčula (260 sjedećih mjesta), a tijekom ljeta, u funkciji je još i ljetno kino (360 mjesta). Vela luka ima kino dvoranu, međutim ona danas nije u funkciji.

Kocertne dvorane

Osim centara za kulturu i postojećih polivalentnih dvorana, na području Klastera Korčula ne postoje adekvatne koncertne dvorane.

Plaže

Otok Korčula obiluje lijepim plažama, iako nijedna nema Plavu zastavu

Pješačke i biciklističke staze

Otok Korčula ima uređene pješačko-biciklističke staze, a turističke zajednice trenutno rade na spajanju i održavanju staza između svih administrativnih jedinica otoka.

Uređenje postojećih i novih pješačko-biciklističkih staza svaka općina/grad provodi kontinuirano.

Vinarije / kušaonice vina

Vinarije i kušaonice vina nalaze se na cijelom otoku, a najistaknutije su u Čari, Smokvici i Blatu

Ronilački centri

Nalaze se u Korčuli, Lumbardi, Veloj Luci, Blatu

Turistička infrastruktraKLASTER KORČULA

198198


1 122 3 5 6 7 8 9 10 114

Siječanj

•Pokladni program – Blato

Ožujak


Svibanj Rujan

•Viteška igra Moreška

Studeni

ProsinacListopad

•Korčulanske viteške igre

Kolovoz

•Tradicionalna fešta potezanja konopa u Brni na Rivi•Moštra•Kumpanija•Viteška igra Moreška•Tradicionalna fešta potezanja konopa u Brni na Rivi•Luško lito•Prvenstvo grada u vaterpolu

Lipanj

•Korčulansko ljeto –svečano otvaranje(Korčula)

•Regata sv. Ivana i Luško lito (Vela Luka)

Travanj

•Kup u kuhanju brodeta

Veljača


Placeholder for your own sub headlineKalendar (važnijih) događanja

Srpanj

•Maškarani doček pola nove godine•Blatsko ljeto •Luško lito•Međunarodni Marko Polo Fest, Festival pisme i vina•Čara slavi Dan Čare,•Blagdan sv. Jakova•Marko Polo pijaca•Dani ribara

KLASTER KORČULA

199199

Restorani


Barovi

Na cijelom otoku Korčula danas je u ponudi oko 70 restorana / konoba sa ponudom lokalnih specijaliteta i ostalom gastronomskom ponudom (pizzerije i slično)

Oko 50% kompletne ponude restorana nalazi se u Gradu Korčuli, a vrlo mali broj objekata posluje i van sezone

Iako postoji nekoliko kvalitetnih restorana koji opravdavaju svoje pozicioniranje, mišljenje je ispitanika javnog i privatnog sektora da ukupna ponuda ima slab odnos vrijednosti za novac

Oko desetak seoskih domaćinstava na otoku nudi domaće/lokalne specijalitete

Na području klastera Korčula danas posluje oko 50 barova, a oko 40% njih se očekivano nalazi u Gradu Korčula

Na cijelom otoku postoje 4 noćna / zabavna kluba manjeg kapaciteta

Agencije Na području klastera Korčula prisutan je manji broj uglavnom domaćih agencija koje su usmjerene na smještajnu i nautičku ponudu

Također, nekoliko domaćih destinacijskih menadžment kompanija organizira izlete i ture po otoku i ostale rekreacijske aktivnosti

KLASTER KORČULA

200200





Anketa o konkurentskoj poziciji elemenata turističkog lanca vrijednosti i podupirućih faktora provedena je na području svih identificiranih klastera na području Županije u ožujku i travnju 2011. putem Interneta, a poslana je na više stotina adresa subjekata javnog i privatnog sektora županije u klasteru



Vidljivo je da nema značajne razlike između odgovora ispitanika iz privatnog i javnog sektora, osim u segmentu upravljanja destinacijom, a opća ocjena konkurentnosti klastera Korčula je relativno niska (2,17 prema privatnom sektoru, i 2,45 prema mišljenju javnog sektora)

Privatni sektor najgorim ocjenjuje upravljanje destinacijom, dok je za javni sektor ovaj element ocjenjen najbolje

Javni sektor najgorim ocjenjuje stvorene resurse, a obje grupe ispitanika smatraju da su podupirući faktori najmanje problematičan aspekt turizma klastera

Nema značajne razlike u stavovima ispitanika iz različitih općina unutar klastera

Metodologija

Rezultati

KLASTER KORČULA

201201

Najbolje


Najgore

STVORENI RESURSI - Vansezonske aktivnosti (šetnje, posebni interesi...), Sportski sadržaji (tenis, ostali sportski tereni, ronjenje, itd.), Korištenje domaćih proizvoda u ugostiteljskim objektima

PODUPIRUĆI FAKTORI – Zračna povezanost destinacije s emitivnim tržištima, Kvaliteta i kapacitet kanalizacijske mreže

UPRAVLJANJE DESTINACIJOM – Udio stranih investicija u lokalne turističke kapacitete, Razvitak turizma integriran u opći industrijski razvitak, Postojanje adekvatnih obrazovnih programa za turizam

STANJE TRŽIŠTA – Međunarodna prepoznatost destinacije

STVORENI RESURSI - Smještaj (kapacitet i kvaliteta)

PODUPIRUĆI FAKTORI – Komunikacija i povjerenje između domaćina i turista, Dobrodošlica i uslužnost domaćina

UPRAVLJANJE DESTINACIJOM – Posvećenost privatnog sektora turizmu, Sigurnost destinacije (učestalost razbojstava, provala, krađa i slično)

STANJE TRŽIŠTA – Zadovoljstvo strukturom gostiju po nacionalnosti


KLASTER KORČULA

202202


• U 2009. godini klaster Korčula zabilježio je oko 140.000 dolazaka i 670.000 noćenja i to podjednako u privatnom i hotelskom smještaju, dok je evidentno da gosti u privatnom smještaju u destinaciji borave duže (ukupno 7,45 dana, odnosno 1,7 dana duže u odnosu na goste u hotelima).

• Nautika bilježi oko 30% ukupnih tur. dolazaka, a iako se u okviru ovih kapaciteta ne ostvaruje značajan broj noćenja, ovaj sektor ima značajan utjecaj na prihode destinacije kroz ostale sektore

• Od 2002. do 2009. Korčula bilježi rast turističkih dolazaka, dok se u 2010. godini bilježi pad u odnosu na prethodnu godinu. 2007. je rekordna godina sa 153.185 ukupnih dolazaka. Udio domaćih gostiju u ukupom broju dolazaka je u prosjeku tek 13%.

• Ukupni broj turističkih noćenja u 2009. godini iznosio je oko 670.000, dok se u 2010. bilježi lagani pad (oko 640.000 oćenja). Oko 50% ostvareno u Gradu Korčula.

• 46% ukupnih turističkih noćenja u 2009. godini ostvareno je u kapacitetima privatnog smještaja.

TURISTIČKI DOLASCI 2009.Ukupno: 137.949 Po km2: 496,16 dolazaka/ km2

Hoteli: 44.348

Kampovi: 7.769

Privatni smještaj: 41.761

Ostalo: 44.071

Hoteli: 160,47 / km2

Kampovi: 28,11 / km2


Ostalo: 159,46 / km2


101.650

133.983 133.262 121.899

91.934

18.456

19.202 19.69616.050

12.335

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

140.000

2002. 2007. 2008. 2009. 2010.

Turistički dolasci na otoku Korčuli u razdoblju 2002. - 2010.Strani Domaći u tisućama

TURISTIČKA NOĆENJA 2009.Ukupno: 669.302 Po km2: 2421,85 noćenja / km2

Hoteli: 255.370

Kampovi: 25.075


Ostalo: 78.777

Hoteli: 924,05 / km2

Kampovi: 90,73 / km2



Izvor: DZS Turizam u primorskim gradovima i općinama 2002, 2007, 2008, 2009; Priopćenje TurizamKumulativni podaci 2010.

515.569619.354 631.817 594.480 578.786

82.377

96.626 93.96074.822 64.232

0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

700.000

2002. 2007. 2008. 2009. 2010.

Turistička noćenja na otoku Korčuli u razdoblju 2002. - 2010.Strani Domaći

KLASTER KORČULA

203203


• 95% ukupnih noćenja klastera Korčula ostvareno je tijekom četiri ljetna mjeseca (lipanj, srpanj, kolovoz, rujan), odnosno 72% noćenja ostvareno je u srpnju i kolovozu, što upućuje na izrazito visoku sezonalnost ove destinacije. Ovakav trend potražnje u ljetnom periodu se nstavlja, odnosno povećava u posljednjih nekoliko godina – na primjer, u 2002. godini 91%, a 2007. godine, 92% ukupnih noćenja ostvareno je od lipnja do rujna.

• Od 2002. do 2009. godine Slovenija, Italija, Njemačka i Češka imaju dominantne tržišne udjele u turističkim noćenjima klastera Korčula.

Izvor: DZS Turizam u primorskim gradovima i općinama 2002, 2007, 2008, 2009;

20,0% 20,2% 17,0%

15,7% 9,5%8,5%

14,2%14,9%

14,4%

13,3%8,8% 11,5%

12,1%

5,9% 5,6%

24,7%

40,7%

43,0%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

2002. 2007. 2009.



Ostalo

Češka

Poljska

Njemačka

Itali ja

Slovenija



0

25.000

50.000

75.000

100.000

125.000

150.000

175.000

200.000

225.000

250.000

275.000

300.000

Siječ

anj

Veljača

Ožuja

k

Trav

anj

Sviba

nj

Lipan

j

Srpa

nj

Kolov

oz

Rujan

Listop

ad

Stud

eni

Pros

inac

Sezonalnost turističkih noćenja na otoku Korčuliu 2002., 2007. i 2010.

2002.

2007.

2010.

KLASTER KORČULA

204204

Proizvodi•Turistička aktivnost klastera Korčula u najvećoj se mjeri temelji na visoko sezonalnom proizvodu sunca i mora, a što je vidljivo i u strukturi smještaja te popratnoj ponudi destinacije.

•Proizvod gastronomije, vina i kulture danas se uglavnom oslanja na dnevne posjetitelje, a podrazumijeva obilaske vinarija i seoskih domaćinstava otoka, te posjete i obilaske kulturnih atrakcija grada Korčula

•Nautički turizam klastera Korčula ostvaruje svega 7% ukupnih noćenja sa kapacitetom od oko 1.000 ležajeva u marinama na otoku, ali ipak značajno utječe na otočke prihode

•Klaster Korčula, odnosno Vela Luka, zbog centra Kalos bilježi udio zdravstvenog turizma u ukupnim noćenjima, a koji nije vezan isključivo za ljetnu sezonu.

Turistička potražnja /3TURISTIČKI PROIZVODI KLASTERA

PROIZVOD BROJ NOĆENJA (2010)UDIO U UKUPNIM

NOĆENJIMA

Sunce i more 552.995 86%

Gastronomija, vino i kultura

12.860 2%

Zdravstveni turizam 32.151 5%

Nautika 45.011 7%

UKUPNO 643.018 100%

KLASTER KORČULA

205205

Turistička potražnja /4 – TOMAS 2010.

TOMAS – LJETO 2010. Istraživanje stavova i potrošnje turista u Hrvatskoj, sa fokusom na obilježja turističke portažnje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji provedeno od strane Instituta za turizam, uz rezultate na razini županije, uključuje i ključne karakteristike potražnje ključnih turističkih mjesta županije. Na području klastera Korčula u ovo je istraživanje uključen samo Grad Korčula, a ključni rezultati su sljedeći:

Više od polovice posjetitelja je u dobi od 30-49 godina, i uglavnom mjesečni prihod kućanstva iznosi do 1.500, odnosno 2.500 eura (značajno iznad hrvatskog prosjeka)

50% posjetitelja u 2010. je bilo u prvom posjetu klasteru

45,7% posjetitelja čine obitelji, a 39,6% parovi

54,3% posjetitelja dolazi automobilom, a tek 11,6% zrakoplovom (redovnom linijom)

Pasivni odmor i opuštanje, nova iskustva i upoznavanje prirodnih ljepota su dominantni motivi putovanja što ne odskače od motiva dolaska u ostala hrvatska primorska mjesta

Tek 9% gostiju motivirano je kulturnom baštinom klastera kao značajnim elementom u izboru destinacije

Posjetitelji klastera su uglavnom vrlo zadovoljni boravkom, a nezadovoljni su bogatstvom sadržaja za zabavu i bogatstvom sportskih sadržaja. Srednje su zadovoljni prometnom dostupnosti mjesta, te ponudom organiziranih izleta u okolicu.

Prosječan posjetitelj dnevno troši 60,32 €, od čega 66,6% unutar smještajnog objekta

Općipodaci

Motivacija

Zadovoljstvo i potrošnja

KLASTER KORČULA

206206

Usporedba ključnih turističkih indikatora

GRAD Korčula

OTOK Korčula

• Usporedba ključnih turističkih indikatora ciojelog klastera Korčula sa indikatorima turizma Grada Korčula pokazuje da su turistički kapaciteti uglavnom koncentrirani u gradu

• Grad Korčula također generira 66% ukupnih turističkih dolazaka, a što se u velikoj mjeri odnosi na jednodneven posjete i obilaske gradskih kulturnih atrakcija

• 54% svih hotelskih kapaciteta nalazi se u Gradu, gdje se ostvaruje 62% ukupnih noćenja klastera

KLASTER KORČULA

207207

Stanje turističke ponude je nekonkurentno, a osobito u segmentu smještaja, gdje najveći udio čine privatni kapaciteti. Hotelska industrija klastera u posljednjih 5 godina bilježi stagnaciju razvoja kapaciteta (između ostalog, čeka se konsolidacija HTP Korčula).

.

Tržište – zaključakKLASTER KORČULA

Osim prirodnih resursa (plaže i obala) i grada Korčula, nema značajno razvijenu turističku infrastrukturu. Na otoku se u posljednjih nekoliko godina otvaraju manje obiteljske vinarije i objekti ruralnog turizma, no još uvijek ovaj klaster slijedi nasljeđeni model turizma temeljenog na suncu i moru.

Bilježi se stalan rast fizičkog prometa u posljednjih 10 godina (sa izuzetkom 2010.) Zbog nedostatka turističke infrastrukture, rast se temelji na proizvodu sunca i mora, što dodatno utječe na povećanje sezonalnosti destinacije.

Imidž destinacije na tržištu je relativno dobro prepoznat. Motivi i navike gostiju, kao i obrazac potrošnje gostiju klastera još uvijek ne odudaraju bitno od hrvatskog prosjeka.

.

208208


209209

Parametri održivog razvoja

• Prihodi od turizma po noćenju tri puta manji od onih u klasteru Dubrovnik

• Iako oko 20% stanovnika radi u turizmu, prihod od tur. čini tek 10% ukupnih prihoda

IndikatorMaksimalni broj gustoće stanovnika (stalnih i privremenih) tijekom sezone po km2

Lipanj

108,30 / km2

Srpanj

171,83 / km2

Kolovoz

194,13 / km2

Broj lokalnih stanovnika u odnosu na broj turista tijekom sezone

16.182 stanovnika / 37.468 turista u kolovozu

Broj lokalnih stanovnika u odnosu na godišnji broj turista 16.182 stanovnika / 137.949 turista u 2009.

Broj turističkih kreveta po stanovniku 0,85




• Gustoća ukupne naseljenosti klastera u ljetnim mjesecima 2,5 puta je veći od gustoće naseljenosti lokalnog stanovništva


Indikator



Prihodi od tur. industrije po stanovniku 4.993,14

Prihod tur. industrije po noćenju 125,65 kn



Ukupan tur. prihod po stanovniku 10.984,91 kn

Ukupan tur. prihod po noćenju 276,44 kn

KLASTER KORČULA

210210


Indikatori političke implementacije koncepata održivosti•Na području klastera Korčula postoji razumijevanje političke elite otoka o važnosti održivog i planiranog razvoja turizma na otoku. Međutim, iako ne postoji definirana strateška odluka o održivom planiranju, otok Korčula u cjelini je trenutno u procesu formuliranja održivih planerskih preduvjeta za daljnji razvoj turizma (inicijative za održivim master planom razvoja turizma otoka Korčule i sl.)

•Trenutno nisu usuglašene razvojne vizije klastera Korčula, kao ni uspostavljene procedure za monitoring kontinuiteta odnosno razvoja turizma, a može se očekivati da će ovi elementi u skoroj budućnosti biti definirani i implementirani sa donošenjem master / razvojnih planova.

•Ključan indikator održivog razvoja otočkih turističkih destinacija jest inventarizacija kulturnih atrakcija / lokacija (spomenici kulture, UNESCO lokacije, itd) i prirodnih atrakcija / lokacija (zaštićena dobra, habitati, Natura 200, itd.), što se na razini cjeline otoka / klastera nije formalno provelo (postoje informacije i podaci o zaštićenim kulturnim i prirodnim dobrima, ali one trenutno nisu prilagođene niti su u funkciji klasterskog razvoja turizma).

•Ne primjenjuju se standardizirane eko oznake ili certifikacija

•Trenutno nema plaža s Plavom zastavom na području klastera

KLASTER KORČULA

211211


KLASTER KORČULA


Površina ha (postojeće)

Površina ha (postojeće + planirano)

Gradivi prostor 921,35 1.697,63

Pojoprivreda ‐ 6.381,83

Šume ‐ 9.018,49

Ostalo ‐ 10.118,81

TOTAL 921,35 27.216,76

TURIZAM

KLASTER KORČULA


Površina ha (planirano)

Kapaciteti (postojeće)

Kapaciteti (planirano)

Turističke zone 53,51 120 6.190 13.141

Rekreacija 0,40 16,90 ‐ ‐

Ostalo ‐ ‐ ‐ ‐

• Prostorni planovi predviđaju udvostručenje turističkih površina i kapaciteta na području klastera Korčula

• Prema postojećim GP-ovima, turističke zone su na oko jednoj četvrtini planirane izgrađenosti

• Rekreacijske zone planiraju se u Gradu Korčuli (13,90 ha) i na području općine Lumbarda (3 ha)

KLASTER KORČULA

212212


213213

Grad KorčulaHTP Korčula d.d.,

Mediteranska plovidba d.d, Korkyra shipping Općina Lumbarda

Lina d.o.o.,Općina Vela Luka

Lovor d.d.,

Specijalna bolnica Kalos, Hum hoteli d.d., Facta Vera d.o.o

Ključni interesni subjekti klastera

Ključni subjekti u turizmu

KLASTER KORČULA

Općina Smokvica

PZ Jedinstvo, Brna d.d., Smokvica d.o.o., Krublić d.o.o., Grašped d.o.o., Milina mesnice i trgovine

Općina Blato

Blato 1902 d.d

Javni sektorGradovi i općine otoka Korčula

Turističke zajednice gradova i općina otoka Korčula

214214

Stavovi ključnih interesnih subjekata

Intervjui sa ključnim interesnim subjektima klastera

Intervjuiranje ključnih subjekata klastera Korčula provedeno je u razdoblju od 25. do 28. siječnja 2011. godine. Ključni stavovi i mišljenja intervjuiranih predstavnika javnog sektora klastera su sljedeći:

Resursi se ne valoriziraju, ne postoji suglasnost i jasne smjernice budućeg turističkog razvoja otoka

Na otoku Korčuli u posljednjem desetljeću nije bilo sustavnog i strateškog planiranja turističkog razvoja

Općinske vlasti smatraju da je otok Korčula prepoznata destinacija u svijesti turista te da na tržištu treba nastupati neovisno o turističkoj destinaciji grada Dubrovnika.

Općinske vlasti smatraju turizam osnovnom razvojnom polugom, osim u općini Blato (poljoprivreda kao ključan sektor)

Postoji problem turističkih zona u prostornim planovima, a koje su izvan građevinskog područja i nisu već duže vrijeme realizirane (potrebno revidiranje zona)

U Gradu Korčula ključno je pitanje konsolidacije hotelskog poduzeća HTP Korčula koje je u državnom vlasništvu

Ključna pitanja turističkog razvoja otoka Korčula su: prometna povezanost, cijena transporta, pitanja razvoja opće infrastrukture, imovinsko-pravni odnosi nad zemljištem, smještajna struktura i kvaliteta smještajnih kapaciteta te visoka sezonalnost

KLASTER KORČULA

215215

Analiza turističkog lanca vrijednosti

Ocjena lanca vrijednosti temelji se na rezultatima ankete javnog i privatnog sektora o elementima konkurentnosti te ekspertnom mišljenju izvođača plana

Iako je prometna povezanost mikrodestinacija unutar klastera zadovoljavajuća, dostupnost otoka nije na zadovoljavajućoj razini (brodske linije, i sl.)

Potreban razvoj turističke infrastrukture na području cijelog klastera

Ponuda hrane i pića cijele destinacije svojom kvalitetom ima slab odnos vrijednosti za novac

Ponuda suvenira i lokalnih rukotvorina klastera uvjetovano je jačanjem nautičkog turizma, a što je najistaknutije u Gradu Korčula, no to nije utjecalo na izradu i promoviranje autohtonih proizvoda. Sličan problem prati i ponudu hrane klastera.

Smještajna struktura trenutno se temelji na privatnim kapacitetima (oko 60%), a hotelski kapaciteti zahtjevaju značajnija ulaganja u smislu poboljšanja kvalitete

Nedostatak sinergija u smislu zajedničkog oblikovanja turističke ponude klastera utječe na sve segmente turističkog lanca vrijednosti

Ocjena


KLASTER KORČULA

216216

Političke elite otoka izražavaju razumijevanje za zajedničkim razvojem i menadžmentom turizma klastera, međutim trenutno nema realizacije

Prema tome, nije usuglašena vizija razvoja turizma klastera Korčula, što je ključan preduvjet uspostavljanju cjelovitog upravljačkog modela klastera Korčula

Osim Grada Korčule, ostale općine u prošlosti su Na području klastera Korčula danas posluje pet Turističkih zajednica: TZ

Vela Luka, TZ Blato, TZ Smokvica, TZ Grad Korčula i TZ Lumbarda, koje nastoje zajednički djelovati, no to se za sada uglavnom odnosi na sudjelovanja na turističkim sajmovima

TZ otoka nekoliko godina surađuju na izradi zajedničke promotivne brošure otoka, ali taj je proces izrazito spor i za sada još uvijek bez rezultata

Marketing i upravljanje

destinacijom

Sadašnji upravljački model KLASTER KORČULA

217217

SWOT analiza

Prednosti

Imidž Korčule koji omogućuje relativno brzu komercijalizaciju

Turizam kao ključna odrednica budućeg razvoja otoka

Nedostaci

Prilike

Prijetnje

Neefikasan upravljački model Nedostatak klasterske / otočke razvojne

vizije koja je usklađena i javno prihvaćena Nedostatak turističke infrastrukture, što

uvjetuje dominaciju jednog proizvoda Prometna i opća infrastruktura

Fokus na jedan turistički proizvod Imovinsko-pravni odnosi zemljišta

turističkih zona Nekontrolirana eksploatacija privatnog

smještaja

Uspostavljanje novog upravljačkog modela na razini cijelog klastera Korčula

Turizam na poziciji novog početka Potencijal integriranja otočke agrikulture sa

turizmom


EKSTER

NI Č

IMB

ENIC

IINTE

RN

I ČIM

BEN

ICI

TRŽIŠTE -K

ON

KU

REN

CIJA

TUR

ISTIČ

KA

PO

NU

DA

DU

BR

OVN

IKA

KLASTER KORČULA

218218

7. Klaster Mljet

219219


220220

Obuhvat klastera MljetSmještaj na sjeverozapadnom dijelu Dubrovačko neretvanske županije. Jedino prometno čvorište otoka je Sobra -trajektno pristanište - trajekti prema Prapratnom (Pelješac) i Dubrovniku. 25 km zračne linije do Dubrovnika, no pomorskim putem od luke Dubrovnik do Sobre 40 km. Izgradnja autoputa – Mljet cestovno postaje pristupačniji dio Dubrovačko neretvanske županije (npr. u odnosu na Konavle).

Zračna povezanost poprilično nepovoljna -udaljenost zračne luke Dubrovnik. Splitska zračna luka ne predstavlja bolju alternativu. Na otoku nema luka nautičkog turizma.

Gustoća prometne mreže na otoku Mljetu je uvjetno dobra, no kvaliteta iste je vrlo loša i nezadovoljavajuća. Cijena i učestalost trajektnih linija predstavljaju kao nepovoljni čimbenik prometne povezanosti.

KLASTER MLJET

221221

Opći podaciKlaster Mljet pokriva površinu:More 1.286,77 km2

Kopno 100,04 km2

Ukupno 1.387,17 km2

U ukupnoj površini Županije, klaster Konavle zauzima 14,96 %

Klaster Mljet: 20 naselja 1.111 stanovnika gustoća naseljenosti iznosi 11,07 stanovnika na km2, što je znatno ispod prosjeka

– npr. klaster Dubrovnik ili klaster Konavle Niža izgrađenost i iskorištenost prostora klastera Klaster nema graničnih prijelaza, a otvorenim morem otvara se prema Italiji. Kao klaster graniči sa susjednim klasterima:

Pelješac, Korčula, Lastovo

Centar klastera je Babino Polje u kojem se nalazi administrativno središte općine Mljet.

KLASTER MLJET

222222


KlimaMediteranski utjecaj kao glavna odrednica klime:

blage zime, tople i kišne jeseni, toplim proljećem te dugim, suhim i vrućim ljetima

Dominantni vjetrovi su: jugo, burin i maestralOvakva klima pogodovala je afirmaciji poljoprivrede: masline, vinova loza...

GeografijaProstor klastera sastoji se od otoka Mljeta i pripadajućeg akvatorija Otok je dug 37 km i prosječno širok 3 km – površina 100,4 km2

Dio južnodalmatinskog otočja – najjužniji i najistočniji od svih većih otokaPruža se paralelno uz poluotok Pelješac – razdvaja ih Mljetski kanal (8 km)S južne strane otoka pruža se pogled prema otvorenom moru – značajke pučinskog otoka

Flora i faunaTipična flora i fauna za ovu zonu MediteranaPosebnost je iznimno bujna vegetacija koja se javlja u dva oblika: Alepski bor i zimzelena šuma hrasta česvine te degradirani oblici vegetacije – garig, makija i kamenjarMungosti kao posebnost otokaFlora i fauna određeni nacionalnim parkom – veliko bogatstvo i posebnosti relefnih oblika, biljnog i životinjskog svijeta – endemične životinjske vrste – živući fosili (Timi sp.)

KLASTER MLJET

223223

Povijestde Melita, de Meleta, na Mlete, de la Melida, de Melta, de Malta, di Meleda, Melitensis Melitae - sva s bazom riječi Melita – Melite, značenje: medPrvi stanovnici Mljeta, Iliri, dolaze s Pelješca i iz doline Neretve. Od 1301. godine Dubrovačka Republika širi kulturni i gospodarstveni utjecaj na MljetPotkraj XIV. i početkom XV. stoljeća Mljet kao sastavni dio Dubrovačke Republike Samostanska crkva Sv. Marije Mljetske – svojevremeno jedna od tri najbogatije benediktinske opatije u Dalmaciji. Dio Dubrovačke Republike sve do njenog pada 1808. godine. Od tada pa do danas Mljet je prolazio kroz razne kraće ili duže vladavine (francuska vladavina, Habsburška Monarhija, talijanska vladavina, Kraljevina SHS, Kraljevina Italija, Jugoslavija) – Republika Hrvatska

KulturaKulturna bogatstva se, osim kroz folklor, očituju u bogatom kulturnom nasljeđu samostana Svete Marije. Kulturna bogatstva, specifična i jedinstvena na otoku su: 1.Knjiga „Brodolom sv. Pavla u vodama hrvatkog otoka Mljeta” djelo je benediktinca Ignacija Đurđevića, koji je opisao i naveo brojne dokaze o tome kako se brodolom Sv. Pavla dogodio upravo na otoku Mljetu. Knjiga je nedavno ponovno izdana (2009.) čime je tekst postao dostupan široj javnosti.2.Crkva Sv. Marije kao spomenik nulte kategorije3.Sadašnji oltar u Crkvi Sv. Marije, čiji glavni dio (prednja kamena ploča) datira u 12. stoljeće. 4.Kameni pod u Crkvi Sv. Marije, koji potječe još iz vremena izgradnje crkve s originalnom romaničkom rozetom.5.Kapele iz 14. i 15. stoljeća koje su restaurirane/djelomično obnovljene6.Grobnica sina pretposljednjeg kralja Bosne koji je na svom hodočašću na otok Mljet poginuo te je tu i sahranjen7.Oltarne slike iz 18. stoljeća8.Tradicionalna nošnja – muška i ženska

Povijest i kulturaKLASTER MLJET

224224

Ekonomija Ukupni prihodi klastera Mljet iznose 45.334.000 kuna u

2009. godini Po stanovniku, prihodi su iznosili 40.804,68 kuna Najznačajnija poduzeća su:

Hotel Odisej Nacionalni park Mljet Javna poduzeća Trgovina, ugostiteljski objekti i ribarstvo

Sve gospodarske grane su izravno ili manjim dijelom povezane s turizmom – prijevoz, trgovina, ribarstvo.

Ukupan prihod gospodarstva od turizma se procjenjuje na 31 milijuna kuna.

140 zaposlenih, 62 nezaposlenih rezultira ukupnom radnom snagom od 202 osoba

Nezaposlenost iznosi 30,69% U turizmu najveći udio zaposlenih – 42%, odnosno 59

zaposlenih I ovdje kao i na razini klastera, udio zaposlenih u turizmu je

veći od udjela u prihodima, što sugerira osjetno nižu profitabilnost djelatnosti

KLASTER MLJET

Izvor: Fina


Trgovina23%

Ostale komunalne i društvene djelatnosti

21%

Ribarstvo10%

Građevinarstvo4%

Ostalo7%

Struktura prihoda u Mljetu u 2009.

Izvor: Fina


Trgovina19%

Ostale komunalne i društvene djelatnosti

16%

Ribarstvo9%

Građevinarstvo7%

Ostalo7%

Struktura zaposlenih u Mljetu u 2009.

225225

Cestovni promet / dosupnostStanje većine cesta na otoku je loše, a neke su u tolikoj mjeri neodržavane da je upitna sigurnost prometovanja. Zbog dugog perioda konstantnog zanemarivanja investiranja, ceste predstavljaju slabost ovog klastera, te je u dubućnosti nužno izvršiti opsežnu rekonstrukciju i obnovu prometnih pravaca.Državne i lokalne ceste su u podjednakom stanju, uz iznimku manjih renoviranih dijelova – preporuča se značajno unaprijeđenje i prilagođavanje potrebama i globalnim standardima turizma.

Pomorski promet / dostupnostNa prostoru klastera postoje:

Trajektna luka u Sobri: linije prema Dubrovniku i PrapratnomNekolicina luka lokalnog značaja s ukupno manje od 1.000 metara obaleNepostojanje luke nautičkog turizma onemogućuje organiziranje dužeg boravka nautičara – gubitak potencijalnih prihodaPomorska povezanost kao bitan preduvjet daljneg razvitka izletničkog aspekta ponude klastera – nužno bolje povezivanje s Dubrovnikom ali i okolnim klasterima

Obzirom na specifičan položaj – otok – pomorska dostupnost se promatra nastavno na cestovni promet – nepovoljan cjenovni utjecaj (Jadrolinija)

Zračni promet / dostupnostZračna luka Dubrovnik se nalazi na području klastera KonavleTrenutne prometne veze čine Mljet relativno teško dostupnim za turiste koji u destinaciju dolaze redovnim/charter linijama.


Pregled infrastruktureKLASTER MLJET

226226

Energetski sustavElektroenergetski sustav klastera nije dostatan – kvalitativno i kvantitativno za potrebe budućeg razvitka. Potrebno izraditi dodatne studije i procjene trenutnih i budućih potreba kao jednog od osnovnog preduvjeta daljenje razvitka Zemni plin se ne koristi kao energent jer ne postoji izgrađena infrastruktura

TelekomunikacijeTelekomunikacijski sutav u potpunosti zadovoljava trenutnim i budućim potrebama. Pokrivenost signalom kao i jačina odgovara u većini slučajeva potrebama.




Vodoopskrba i odvodnjaVodoopskrbni sustav klastera Mljet predstavlja dodatnu slabost – način i kvaliteta vodoopskrbe ne udovoljava potrebama razvitka turizmaPrema zadnjim dostunim podacima iz master plana, sustav vodoopskrbe nije dostatan, nužna je izgradnja vodoopskrbne mreže i dodatno istražiti mogućnost korištenja izvorišta na otoku – nestašice vodePotencijal boćate vode Odvodnja otpadnih voda je istaknut problem ovog klastera – nepostojanje pročišćivaća niti infrastrukture značajno utječe na narušavanje koncepta održivosti i očuvanja okoliša

Ekologija i zaštićene

prirodne zone

Nacionalni park MljetŠumski predjel “Velika dolina” u NP Mljet – Posebni rezervatPredjel Saplunara – značajni krajobraz Nužnost poboljšanja upravljanja i preveniranja onečišćenja okoliša - poglavito otpadnim/fekalnim vodama

KLASTER MLJET

227227

Mljet ima imidž zelenog otoka, očuvane prirode i mirne destinacije s niskom kvalitetom i rafiniranošću turističke usluge.

Prometni aspekt dodatno pridonosi izoliranosti otoka – cijena karte trajekta, loša cestovna infrastruktura na otoku i slično

Infrastruktura, tj. nedostaci iste, predstavljaju relevantnu prepreku bilo kakvog razvitka – pa tako i turizma

Niti potrebe sadašnjeg volumena turizma se ne zadovoljavaju adekvatno tako da u dugom roku značajna unaprijeđenja predstavljaju neminovnost

.

U odnosu na ostale klastere u Županiji, Mljet se u globalu nalaze u donjoj polovici promatranih klastera (prema razvijenosti turizma, gospodarstva), te stoga ima potencijal za iskorištavanje položaja i trenutne situacije za svoj značajniji razvoj u važniju turističku destinaciju/klaster.

Situacija - zaključakKLASTER MLJET

Postojeći problem vlasničkih odnosa dodatno onemogućuje ostvarivanje poduzetničkih inicijativa (rijetkih), ali i u dugoročnoj perspektivi značajno smanjuje vjerojatnost realiziranja projekata –vlasništvo, gruntovnica

228228

7.b. Tržište

229229

Atakcije i resursiPlažeNa prostoru otoka/klastera postoje atraktivne plaže – od kamenih pa sve do pješćanih, što predstavlja vrlo važan atrakcijski faktor u smislu ljetnog sun & beach proizvoda.Predjel Saplunara kao zaštićena prirodna baštinaOdisejeva špiljaHrid Ogiran i Odisejeva špiljaLegenda o Odiseju i nimfi Kalipso – djelomične potvrde u Odiseji – razni analitičari djela podastrli su moguće potvrde, no danas epitet Odisejeva otoka još uvijek nosi MaltaNacionalni park MljetPrirodni fenomen: Veliko i Malo jezero s najvećom dubinom do 47 metara i ukupnom površinom površinom od 169 ha (24 ha Malo jezero i 145 ha Veliko jezero). Osim bujne flore i bogate faune na kopnenom dijelu Nacionalnog parka, pravo bogatstvo se nalazi u podmorju Parka gdje obitavaju brojne endemske i rijetke vrste.

Endemične biljne i životinjske vrste/posebnostiMungosi - jedinstvenu životinjsku vrstu na otoku MljetuMeduza reda Aurellia malitensis – specifična i endemična vrsta, te su potrebne dodatne studije o ovoj vrsti kako bi se utvrdila realno stanje i status vrsteU izoliranim ekološkim okolnostima jezera stvoreni su i preživjeli neki fosilni organizmi, odnosno omogućen je život i održanje pojedinih reliktnih vrstaNajveći greben busenastog kamenog koralja u Velikom jezeru

KLASTER KONAVLE

230230

•Planiran još jedan hotel u Saplunari, no vojna baza je zaustavila taj razvoj•Klaster afirmiran kao izletničko odredište (1980.-tih godina 40.000 izletnika u sezoni)•Zbog infrastrukture, marginalnog položaja otok nije doživio daljni razvitak, te se nalazi u poziciji novog početka.

•Mljet pod općinom Dubrovnik – afirmacija Mljeta kao izletišta Dubrovčana i gostiju•Mali hotel u najzaštićenijem dijelu nacionalnog parka•Izgradnja hotela Odisej

• Turizam se planirao, smještajni kapaciteti i koncept otoka kao izletničke destinacije

Kvalifikacija dosadašnjeg razvojaDosadašnji razvoj turizma nije bilo zadovoljavajuć – niti kvalitetom niti kvantitetom, ratna zbivanja samo su dodatno usporila i unazadila turističku ponudu.Dosadašnji razvoj moguće je promatrati kroz tri razdoblja:

KLASTER MLJET

231231

Smještajna ponuda Ukupno 1.551 ležaj Opći trend blagog porasta smještajnih kapaciteta

u periodu 2001.-2009. – apsolutna promjena za manje od 300 kreveta (2009. u odnosu na 2001.)

Porast generiran gotovo isključivo na rastu kapaciteta u kućanstvima, i neznatno u kampovima/kampiralištima

Hotelski kapaciteti stagnantni i ispodprosječni Inveticijski potencijal, no nužno provođenje općih

infrastrukturnih ulaganja kao temelja razvitka Postojali su/postoje planovi novog razvitka

kapaciteta: Ruski investitor i resort plan ulaganja koji

je u poteškoćama i realno stavljen na čekanje uslijed imovinsko pravnih odnosa

Struktura smještajnih jedinica je daleko od zadovoljavajuće – udio kućanstava preko 60%, dok hoteli zauzimaju svega 22% smještajnih kapaciteta (1 postojeći hotel) – npr. klaster Cavtat ima udio hotelskog smještaja od 57% svih smještajnih kapaciteta.

KLASTER MLJET

Izvor: DZS, Turizam u primorskim gradovima i općinama 2001.-2009.

325 345 345 345

120285 195 195

815

952 989 975

1616 36

0

200

400

600

800

1.000

1.200

1.400

1.600

1.800

2001. 2007. 2008. 2009.

Struktura smještaja u području klastera Mljet, 2009Hoteli i slični objekti Kampovi, kampirališta i kamp-odmorišta Kućanstva Ostali objekti

Izvor: DZS, Turizam u primorskim gradovima i općinama 2001.-2009.

Hoteli i slični objekti

22%

Kampovi, kampirališta i

kamp-odmorišta13%

Kućanstva63%

Ostali objekti2%

Struktura smještaja području klastera Mljet, 2009.

232232

Sportski sadržajiBogatija ponuda sadržaja zahtjeva se s planiranim napretkom turističkog sektora

PlažePostoji značajan broj plaža, raznih karakteristika (pijesak, šljunak, kamen...) no niti jedna plaža nema Plavu zastavuOsjećaj čiste i netaknute prirode na cijelom otokuMnoštvo plaža i “privatnih uvala” – atraktivno za nautičare ali i posjetitelje plaža

Ugostiteljski objektiObzirom na trenutni broj turista, te njihovu sofistikaciju, ugostiteljski bojekti brojevno relativno dobro opslužuju goste, no nužni su, čak i više nego u ostalim klasterima, značajni pomaci u pogledu kvalitete proizvoda.

Nautičke lukeNepostojanje prikladne luke nautičkog turizma znatno umanjuje turistički potencijal klasteraVelik broj nautičara se sidri bez naknade (nepostojanje mogućnosti naplate) i time se “gubi” značajan potencijal, a psoejtitelji ne dobivaju nužan standard usluge

Nacionalni park MljetInfrastruktura uvjetno dostatna za ovaj volumen poslovanjaNabavka novih brodova za otok Sv. MarijeProblem dopreme turista – prometni aspekt (katamaran, izletnički brodovi, cestovni pristup)

Turistička infrastruktraKLASTER MLJET

233233


1 122 3 5 6 7 8 9 10 114

Siječanj Ožujak Svibanj Srpanj

Mljetsko kulturno ljeto

Rujan Studeni


Mljetsko kulturno ljeto

LipanjTravanjVeljača

Placeholder for your own sub headlineKalendar događanjaKLASTER MLJET

234234

Restorani i konobe


Restoran Triton

Restoran Melita

Restoran Stermasi

Restoran Mirosa

Konoba Riva

Konoba Laura

Konoba Lupar

Konoba Calypso

Konoba Barba Ive

KLASTER MLJET

Restorani i konobe na Mljetu nude uslugu koja varira od objekta do objekta. Brojevno ali i kvalitativno je potrebno unaprijediti objekte i afirmirati lokalnu gastronomiju i specijalitete.

Zbog ograničene ponude, turisti se žale na neumjerene cijene (TripAdvisor komentari korisnika, intervju s ključnim subjektima)

235235


AgencijeAgencija Mini Brum – rent a car

Barovi Barovi i kafići smješteni uglavnom u naseljima klastera

Najveća koncentracija u trajektnom pristaništu, izletničkom području nacionalnog parka

Na području klastera Mljet ne postoji zadovoljavajući broj restorana i konoba, kao i barova, te je nužno poticati promjene:

unaprijediti kvalitativni aspekt ponudeobogatiti ponudu domaćim proizvodima kraja

Nužan je fokus na maksimiziranje trenutnog modela (obzirom na postojeće strukturne prepreke daljnjem razvitku) i započeti sa stručnim upravljanjem destinacijom - DMC agencija u suradnji s postojećim TZ-om kao destinacijskim menadžmentomNa Tripadvisoru su svega 2 restorana evidentirana na cijelom otoku – uglavnom pozitivni komentari na restorane, ali zamjetno nezadovoljstvo brojem alternativa

KLASTER MLJET

236236

Anketa o konkurentnosti destinacije





Anketa je poslana na više stotina adresa subjekata javnog i privatnog sektora županije u klasteru.



Uglavnom i privatni i javni sektor imaju podjednaku percepciju (ne)razvijenosti klastera u turističkom (i općem gospodarskom) smislu.

Javni sektor je u gotovo svim segmentima lošije ocijenio situaciju od privatnog sektora –jedino je stanje tržišta ocijenjeno višim nego od strane privatnog sektora.

I privatni i javni sektor se složio oko najlošijeg segmenta – stvoreni resursi – očite manjkavosti osnovne infrastrukture predstavljaju gorući problem klastera

Metodologija

Rezultati

KLASTER MLJET

237237

Privatni sektor

Ključni interesni subjekti

Javni sektorStanje u klasteru daleko je od zadovoljavajućeg, a glavni stavovi javnog sektora se mogu izraziti na sljedeći način:

Mljet je dugo vremena sustavno marginaliziran – razvojno, infrastrukturno, prometno do današnje “pat” situacije gdje je za bilo kakvi razvitak potrebna osnovna infrastruktura koje nema na otoku – a sredstva za infrastrukturne investicije nema

Turizam se treba razvijati, no potrebna je podrška i razumijevanje viših instanci vlasti

Prostorni plan je pre-restriktivan i ne dozvoljava razvitak klastera u turističkom smislu

Nerješeni vlasnički odnosi jedan su od potencijalnih/trenutnih problema kojima se koče poduzetničke inicijative i legaliziranje poslova (npr. iznajmljivanje soba, pansioni i slično)

Klaster Mljet, se prema mišljenju privatnog sektora nalazi daleko ispod mogućnosti i potencijala kojeg ovaj klaster posjeduje, pa se zagovarasljedeće:

Najosnovnija infrastruktra mora biti dostupna svim gospodarskim sudjektima

Nužno uspostavljanje bolje suradnje između svih interesnih subjekata Značajniji fokus na aktivnosti i sport – aktivni boravak u prirodi Poboljšati ponudu zabave (noćni život, barovi) i razonode (aktivnosti,

dodatni sadržaji u destinacijama) Problematika skupog dolaska do klastera (trajekt, zračna luka

predaleko) uz manjkavosti cestovne mreže u klasteru

KLASTER MLJET

238238

Izletnički turizam – brojevno generira 80.000 do 100.000 posjetitelja godišnje – ponuda još uvijek treba unaprijeđenja kako bi se generirao veći prihod od posjetitelja – ugostiteljski sadržaji, centar za posjetitelje – info punktovi, suveniri, etno kuće i slično

.

Prirodna resursna osnova iznimno povoljna za razvijanje raznih turističkih proizvoda – ponuda istih nije zadovoljavajuća – destinacija jednog dominantnog proizvoda sun & beach

.

Javni i privatni sektor složni oko ocjene stanja u klasteru i prioriteta za osiguravanje razvitka

Ponuda - zaključakKLASTER MLJET

Daljni razvoj ponude uvjetovan i infrastrukturnim kapacitetima – iznimno loši

Ugostiteljski sadržaji manjkavi i ne nude povoljan odnos cijene i pružene usluge.

239239


5.411

10.730 11.241 11.600 12.2542.860

3.782 3.938 3.485 2.444

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

16.000

2001. 2007. 2008. 2009. 2010.

Turistički dolasci u klaster Mljet u razdoblju 2001. -2010.

Strani Domaći


Porast broja stranih noćenja – konstantan rast u proteklom 10 godišnjem razdobljuSmanjenje udjela domaćih noćenja – broj domaćih noćenja se 2010. u odnosu na 2008. godinu smanjio za 36%.Dani boravka u značajnom padu od 2001. godine:

Ukupni pad sa 6,28 dana na 4,76 danaStrana noćenja po boravku padaju sa 6,85 na 4,68Domaća noćenja po boravku gotovo stagniraju (sa 5,22 na 5,17)

KLASTER MLJET


37.05952.361 53.400 53.302 57.371

14.918

18.065 19.837 16.389 12.631

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

80.000

2001. 2007. 2008. 2009. 2010.

Turistička noćenja u klasteru Mljet u razdoblju 2001. - 2010.

Strani Domaći

TURISTIČKI NOĆENJA

Ukupno: 70.002 Po km2: 697,2

Domaći:

Strani:

12.631

57.371

Domaći:

Strani:

125,8

571,4

240240

Turistička potražnja /2 Zauzetost smještajnih kapaciteta u klasteru Mljet u

2009. godini je sljedeća: Hoteli i slični objekti 29% Privatni smještaj 8% Otok Mljet prosječno 12%

Trend sezonalnosti: Destinacija s izraženim jednim proizvodom –

sun & beach Niska baza pa je rast u sezoni još moguć i

iznad trenutne razine bez novih kapaciteta –yielding

Ostali proizvodi i njihov udjecaj na noćenja minimalni

Izletnički proizvod vrlo važan, no ne evidentira se preko noćenja jer se radi o jednodnevnim izletima

Geografska struktura inozemnih gostiju otkriva sljedeće trendove u periodu od 2001. godine: Porast značaja njemačkog tržišta s 10,5% u

2001. na 16,6% u 2009. godini. Tržište Ujedinjenog Kraljevstva u padu Značajno smanjenje udjela slovenskog

tržišta s gotovo 37% u 2001. na svega 15,5% u 2009.

Udvostručenje udjela ruskog tržišta. Porast udjela ostalih tržišta

KLASTER MLJET



5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000Sije

čanj

Veljač

a

Ožuja

k

Travan

j

Sviban

j

Lipanj

Srpanj

Kolov

oz

Rujan

Listop

ad

Studen

i

Prosin

ac

Sezonalnost turističkih noćenja u klasteru Mljetu 2002., 2007. i 2010.

2002.

2007.

2010.


10,5%18,6% 16,6%

10,5%6,8% 9,4%

36,5% 20,9% 15,5%

13,7%

13,5%12,4%

2,1%6,0%

8,0%

26,8%34,3% 38,2%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

2001. 2007. 2009.



OstaleFrancuskaItalijaSlovenijaUK Njemačka

241241

Smještajna struktura otoka nikako ne zadovoljava potražnju i

jedan je od osnovnih razloga značajnog pada turističke

atraktivnosti Mljeta:

Samo jedan hotel (kategorije 3*) ne može zadovoljiti

potrebe turista

Privatni smještaj uglavnom lošije kvalitete i razine

usluge

Rezultat je ispodprosječna zauzetost kapaciteta hotela,

privatnog smještaja i svih smještajnih kapaciteta

općenito (godišnje svega 12%)


Mjet, ukoliko planira razvijati turizam u većoj mjeri mora:

osigurati osnovne preduvjete infrastrukture,

započeti proces menadžmenta destinacije,

poboljšati i intenzificirati suradnju lokalnih subjekata,

inovirati turistički proizvod.

KLASTER MLJET


29%

8%

12%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

Hoteli Privatni smještaj Otok Mljet prosječno

Prosječna zauzetost kapaciteta, 2009.

242242

ProizvodiDominantan (gotovo jedini) proizvod klastera jest sunce i moreU noćenjima se ne evidentira značajan proizvod ovog klastera, a on je izletnički turizam – temeljen na Nacionalnom parku Mljet


Potencijal klastera ogleda se u sljedećim povoljnim čimbenicima, a samo dio njih se

trenutno iskorištava:

Blizina Pelješca i Korčule

Bogatstvo otoka, uvala, prirodnih plaža i krajolika netaknute prirode

Profitabilniji izletnički turizam

Gastronomska ponuda

Kulturna baština

Znanost – biljne i životinjske vrste – proučavanje, akademije, ljetne škole u

prirodi, edutainment programi

Potencijal

KLASTER MLJET




Posebni interesi 2.808 4%

243243

Sezonalnost - nepromjenjeni mix turističkog proizvoda –destinacije s jednim dominantnim proizvodom – sunce i more

Nužnost razvijanja novih proizvoda i prilagođavanja ponude – opasan trend stagnacije – izgledan i trend pada

.

Domaća noćenja – trend umjerenog smanjenja udjela

Strana noćenja – trend porasta udjela

Ukupno trend stagnacije posljednjih 5 godina.

Ponuda smještaja ograničena i nepovoljna: privatni smještaj dominantan, kvaliteta nezadovoljavajuća, hotelski smještaj manjinski i kvalitativno zahtjeva unaprijeđenja

Seoski turizam, etno ponuda nedostatna

Nautičari – potražnja postoji iznimno velika no, uslijed nepostojanja adekvatnog prihvata zadržavaju se kratko, i gotovo bez ekonomskog učinka po lokalnu zajednicu

Potražnja - zaključakKLASTER MLJET

Vrlo niska razina iskorištenosti smještajnih kapaciteta – na razini otoka skromnih 12%

Izmjene u snazi pojedinih tržišta u odnosu na 2001. godinu: Porast značaja njemačkog tržišta s 10,5% u 2001. na 16,6% u 2009. godini Tržište Ujedinjenog Kraljevstva u padu Značajno smanjenje udjela slovenskog tržišta s gotovo 37% u 2001. na svega 15,5% u 2009 Udvostručenje udjela ruskog tržišta Porast udjela ostalih tržišta

244244

7.c. Prostorni parametri održivog razvoja

245245

Parametri održivog razvojaIndikatori prostora / stanovništvaNe postoje instrumenti praćenja turizma i strateškog upravljanja njegovim razvitkom –razvitka realno niti nemaNe postoji službeni dokument/strategija kojom bi se reguliralo i upravljalo održivim razvitkomNe postoji sustav turističkih oznaka kvalitete (eko, etno i slično)Ne postoje plaže s Plavom zastavom na području klastera

Ekonomski parametriTrenutno, preduvjeti za značajnije unaprijeđenje gospodarstva u klasteru ne postoje – osnovna infrastruktura kao ograničavajući čimbenikPrometni aspekt kao dodatno ograničenje –nema banaka, institucija i ostalih potpornih čimbenika razvoja gospodarstvaPrve dvije djelatnosti (hoteli i restorani, trgovina) predstavljaju 61% svih zaposlenih i 58% prihoda u klasteru

KLASTER MLJET

Indikator Lipanj 2010.

Srpanj 2010.

Kolovoz 2010.

Maksimalni broj gustoće stanovnika (stalnih i privremenih) tijekom sezone po km2

11

st. / km2

11

st. / km2

11

st. / km2

Broj lokalnih stanovnika u odnosu na broj turista tijekom sezone 10,21 turist na 1 stanovnika


Broj turističkih kreveta po stanovniku 1,4 turističkih kreveta na 1 stanovnika


Broj turističkih dolazaka po stanovniku 1,6 3,6 5,1

Broj turističkih noćenja po stanovniku 7 18,1 24,2

Ukupni prihodi: 45.334.000 kn Prihodi po stanovniku: 40.804,68 kn

Ukupno zaposleni: 140 Nezaposleni: 62 (30,7%)

Prihod tur. industrije (direktna):

15.890.000 kn Zaposleni u tur. industriji (direktno):

59

Prihod tur. po stanovniku (dir.):

14.302 kn Udio zaposlenih u tur. industriji u stanovništvu:

42%

Prihod od turizma (uk.) (uk.):

31.780.000 kn Ukupna zaposlenost od turizma:

118

Ukupni tur. prihod po stanovniku

28.604 kn Udio zaposlenih od turizma u stanovništvu:

11%

246246


Turizam je tradicionalno u klasteru Mljet predstavljao jedan od ključnih pokretača gospodarstva – uz trgovinu.

Mala površina planiranih turističkih zona u budućnosti jasno ocrtava trenutni stav oko razvitka turizma klastera Mljeta

Navedeni stav nedvosmisleno vodi ka daljnjem padu ili stagnaciji turističke aktivnosti u klasteru, iako bi turizam trebao u uvjetima otoka Mljeta biti ključni gospodarski zamašnjak razvitka.

KLASTER MLJET


Površina (postojeće) Površina (postojeće i

planirano)


Pojoprivreda ‐ 923,55

Šume ‐ 2033,79

Ostalo ‐ 3980,05

TURIZAM Površina / kapaciteti

(postojeće) Površina / kapaciteti

(planirano)

Turističke zone ‐ 27,38

Rekreacija ‐ 4,00

Ostalo ‐ ‐

247247

Gospodarski gledano, turizam zbog deklariranih nedostataka u stukturi ponude još je uvijek značajno ispod mogućeg generiranja prihoda i blagostanja za lokalnu zajednicu

Nužno prilagođavanje onome što je dostupno i iz toga maksimiirati moguće prihode

U klasteru se ne primjenjuju principi održivog razvitka turizma – on se ne planira, ne upravlja se njegovim razvojem – iako je najznačajnija djelatnost u klasteru

Značajno ograničenje dostupnosti osnovne infrastrukture

Kapaciteti u T zonama ne koreliraju sa željama i aspiracijama lokalne zajednice u pogledu otvaranja novih turističkih kapaciteta i afirmacije klastera kao važnog turističkog odredišta Županije

Prostorno planiranje i održivi razvoj - zaključakKLASTER MLJET

Formiranje većeg broja turističkih zona i uvrštavanje u plan nužan je preduvjet stvaranja adekvatne turističke ponude i zadovoljavanja potreba turista.

Sukladno planu, predviđa se 2.140 ležajeva unutar turističkih zona klastera Mljet, što je u odnosu na ostale općine manje od prosjeka.

248248


249249

Sadašnji model upravljanja destinacijom nije zadovoljavajuć:TZ nema dovoljno instrumenata i kapaciteta kako bi efikasno upravljao turizmom u uvjetima ograničenog daljnjeg razvojaNedovoljna uključenost u turističku ponudu na razini Županije – Mljet se afirmirao kao jednodnevna destinacija izletničkih programa – s ograničenim učinkom na blagostanje zajednice Događanja su rijetka – gotovo nepostojeća i nema atraktivnog faktora u smislu događanja i manifestacija Prevelika udaljenost (prometni aspekt) od Dubrovnika predstavlja u ovim uvjetima dodatan teret razvitku destinacije/klastera Mogućnost vezivanja ponude na poručje poluotoka Pelješca

Analiza konkurentskih faktora

Upravljanje

Na koje karte “igrati”?

KLASTER MLJET

Priroda ZnanostRuralno okruženje Aktivnosti Izleti

Potencijal1-blaga prednost do 5-izražena prednost

250250


Ocjena je formirana temeljem rezultata ankete javnog i privatnog sektora o elementima konkurentnosti i ekspertne ocjene Izvođača plana

Cijeli lanac vrijednosti klastera se može ocijeniti problematičnim do kritičnim - osnovni čimbenik problematičnosti jest nepostojanje ili, ako postoji, iznimno loša infrastruktura – kako opća, tako i specifična turistička

Prometna dostupnost je nedovoljna – cijena, učestalost, veze; prometna mreža u klasteru nije dostatna

Promotivne aktivnosti su gotovo zanemarive, dok se komunikacija i PR aktivnosti ne provodi prema ciljnim tržištima

Donekle snažan dio lanca vrijednosti je segment izleti, ekskurzije i ture –veza s NP Mljet

Usluge podrške su nedostatne ili nepostojeće

Ocjena

KLASTER MLJETO

rgan

izac

ija i

book

ing

puto

vanj

a

Pro

met

Smje

štaj

Hra

na i

piće

Ruk

otvo

rine

Turis

tički

re

surs

i i

atra

kcije

u

dest

inac

iji

Izle

ti,

eksk

urzi

je i

ture

Usl

uge

podr

ške

Izvrsno

Dobro

Prosječno

Problematično

Kritično

251251

SWOT analiza

Prednosti

Prirodni resursi – čisto, netaknuto, zeleno Turizam kao strateška odrednica razvoja Nacionalni park Mljet

Nedostaci

Prilike

Prijetnje

Prometni smještaj – daleko od zračne luke, loše pomorske veze, skup trajekt

Turistička infrastruktura Opća infrastruktura Vlasnički odnosi Kvaliteta i raznovrsnost smještaja Kvaliteta turističke ponude

Fokus na jedan turistički proizvod Cijena nekretnina i zemljišta, vlasništvo Udio privatnog smještaja Upravljanje sustavom otpada i ekologije

mora Ograničeni broj i raznovrsnost izleta Nepostojanje snažnog DMC i razvitka

novih turističkih proizvoda

Nautička ponuda – novi proizvod Turizam na poziciji novog početka gotovo

od nule Dostupnost EU fondova za financiranje

turističkih projekata E-marketing aktivnosti Smještajni kapaciteti – masterplaniranje i

razvojPOTENCIJALNE KONKURENTSKE

PREDNOSTI

EKSTER

NI Č

IMB

ENIC

IINTE

RN

I ČIM

BEN

ICI

TRŽIŠTE -K

ON

KU

REN

CIJA

TUR

ISTIČ

KA

PO

NU

DA

VIR

A

KLASTER MLJET

252252

Zaključna ocjena i razmatranje klasteraKLASTER MLJET

Glavni problem klastera Mljet je slaba ili nepostojeća opća infrastruktura:

Opskrba strujom, vodoopskrba i odvodnja.

Vlasničko-pravni odnosi koče investicije u bilo kojem pogledu.

Prethodno ukidanje turističkih zona de facto u prvom koraku onemogućilo je bilo kakvo unaprijeđenje turističke ponude u smislu otvaranja novih smještajnih kapaciteta, unaprijeđenja postojeće turističke ponude i proizvoda klastera.

Sadašnji predviđeni kapaciteti i planom određene T zone afirmiraju prethodno stajalište i daljnju stagnaciju turističke djelatnosti klastera

Velika prirodna bogatstva se u većini slučajeva zbog prethodnih problema ne mogu turistički valorizirati i generirati povećanje blagostanja za lokalnu zajednicu.

253253

8. Klaster Lastovo

254254


255255

Obuhvat klastera Lastovo

Klaster Lastovo čini istoimeni otok, površine 52 km2

Lastovo pripada južnodalmatinskoj otočnoj skupini, udaljen 105 km od Gargana, 32 km od Mljeta i 13 km od Korčule. U tom prostoru nalazi se Lastovski kanal, dug 57 km s prosječnom širinom od 18 km.

Oko otoka Lastova se nalazi 46 otočića i hridi.

Lastovsko otočje je 2006. godine proglašeno Parkom prirode

Glavno otočko naselje istog imena zaštićeni kulturni spomenik zbog svoje jedinstvene renesansne arhitekture i amfiteatralnog načina gradnje. Mjesto je skriveno od pogleda sa mora i nalazi se u unutrašnjosti.

KLASTER LASTOVO

256256

Opći podaci

Klaster Lastovo obuhvaća istoimeni otok ukupne površine 52,66 km2, koji je oko 10 km dugačak i oko 5 km širok.

Na otoku živi 835 stanovnika u ukupno 7 naselja, a 451 stanovnik otoka živi u naselju Lastovo, koje je i administrativno središte otoka

Prosječna gustoća naseljenosti otoka je 15,86 stanovinka po km2

Na otoku ima nekoliko uvala (Zaklopatica, Skrivena Luka, Velo i Malo Lago)

Osim naselja Lastovo, tu su još i Glavat, Pasadur, Skrivena Luka, Sušac, Ubli i Zaklopatica.

KLASTER LASTOVO

Opći podaci

Ukupna površina (km2): 2.876,23 km2 % površine u odnosu na županiju:

Ukupno ‐ 30,96 %

Kopno – 2,9 %

Površina mora (km2): 2.823,57 km2 Površina kopna (km2): 52,66 km2

Ukupni broj stanovnika (2001.):

835 Broj naselja: 7 Gustoća naseljenosti (st/km2):

15,86/km2

257257


Opće karakteristikeLastovo je otok brojnih uvala, plaža, bujnog zelenila, vinograda, maslinika i povrtnjaka. Rimljani su ga nazivali Carskim otokom zbog brojnih polja, bujnih šuma, prekrasnog vijenca otočića i hridi što ga okružuju, bezbrojnih skrovitih uvala i obilja morske ribe. Najveća točka otoka je Hum (417m). Klimu otoka karakteriziraju topla i suha ljeta te blage zime. Prosječna temperatura u siječnju je 8.3 °C, u srpnju 23.9 °C, a u kolovozu 24.9 °C. Godišnja količina padalina iznosi 650 mm, a u ljetnim mjesecima samo 53mm. U ruži vjetrova dominantne vjetrove čine jugo (jugoistočnjak), te maestral (sjeverozapadnjak), no također su učestali i bura (sjeveroistočnjak), lebić (jugozapadnjak), pulent (snažni zapadnjak), tramontana (sjevernjak), te levanat (istočnjak).29. rujna 2006. cijeli je otok Lastovo sa otočjem proglašen Parkom prirode

Flora

Na otočju je registrirana 141 vrsta kralješnjaka, od čega njih 71 ugrožena na nacionalnoj, te 37 vrsta ugroženih na europskoj razini. Lastovsko otočje važno je odmorište mnogim pticama selicama, uz to i gnjezdilište rijetke gregule, velikog zovoja i globalno ugroženog sredozemnog galeba.

Uz uobičajenu otočnu faunu najvažnije je naglasiti da na otoku nema zmija otrovnica. Lastovsko otočje je stanište stenoendemičnih svojti gušterica - jadranske gušterice, te lastovske gušterice. Na liticama Struge (Velike stijene) gnijezdi i rijedak eleonorin sokol, dok u špiljama obitavaju i šišmiši.

Fauna

Izobilje sunčeva svijetla i noćne vlage na posebitom su i dubokom lastovskom tlu omogućili prosperitet čak 703 zabilježene biljne vrste (15 ih je endemičnih, 53 ugrožene).

Otok je pretežno prekriven makijom – najljepše drvo je planika (Arbutus unedo), no značajni pokrov također je i crnika (Quercus ilex) uz koju se ističu i šume alepskog bora. Osim gromotulje kao botaničke zanimljivosti i rijetkosti, ističe se osobita rijetkost hrvatske flore, trava trsovez (Ampelodesmos mauretanica) koja se može naći samo na Lastovu

Na Lastovu rastu imediteranske biljke poput badema, limuna, naranče, palmi i rogača te ljekovito bilje poput kadulje, mente, stolisnika, ružmarina, lavande, komorača i kamilice.

Od uzgojenih biljaka prevladavaju vinova loza i maslina.

KLASTER LASTOVO

258258

Povijest Najstariji tragovi života otkriveni su u Rača špilji - kontinuitet života može se pratiti od ranog brončanog

doba. Slaveni i Neretljani otok naseljavaju već u 7. i 8. st., a Mleci 998. potpuno uništavaju naselje otoka, pa se

preživjeli stanovnici sele na novu lokaciju, današnje mjesto Lastovo. O lastovskoj burnoj povijesti svjedoče različite vladavine – npr.: u 11. i 12. stoljeću je pod Zahumljem, na

kraju 12. st. preuzimaju ga ugarsko–hrvatski kraljevi. 1252. g. ulazi u sastav Dubrovačke republike, koja mu 1310. g. odobrava komunalnu autonomiju i statut. Stoljeća u sastavu Dubrovačke Republike vidljiva su u brojnosti i vrijednosti lastovske graditeljske i umjetničke baštine.

U 19. st. Lastovo se nalazi pod Francuzima, pa Englezima i na kraju pod Austrijom, sve do 1918. g. Rapalskim ugovorom, Lastovo se pripaja Italiji, sve do 1943. Nakon 1945. g., vlasti SFRJ su izgradile jake

vojne baze na otoku i zabranile dolazak stranih gostiju. Upravo je to glavna kočnica gospodarskog i turističkog razvoja otoka, no proglašenjem nezavisnosti Republike Hrvatske, Lastovo se razvija u oba segmenta.

Kultura Mjesto Lastovo - Amfiteatralan oblik središnjeg naselja Lastova, s nizom starih gotičkih, renesansnih i

baroknih kuća i posebno slikovitim, neobičnim dimnjacima. Lastovske skalinade (kamene stepenice) koje obavijaju staru jezgru oko crkve i šire, te lastovski dimnjaci daju posaban mediteranski ugođaj, iako Lastovo nije smješteno uz more nego u samom srcu otoka.

Lastovski fumari - Karakterističan je i jedinstven lastovski arhitektonski izričaj 17. i 18. stoljeća, a u međusobnom natjecanju samih Lastovaca, svi su fumari različiti.

Svjetionik Struga - Svjetionik Struga je smješten u uvali Skrivena Luka. Sagrađen je 1839. i jedan je od najstarijih na Jadranu.

Kaštel i Palac – primjeri arhitekture Crkve, crkvice i kapelice - Mreža crkvica (njih 46) kao predstavnici duhovne baštine otoka i otočana Lastovo ima izvanredno zanimljivu i bogatu narodnu nošnju, običaje i plesove, a poznato je

Lastovsko kolo. Događaji - karnevalske povorke i običaji na pokladni utorak kad uz veliki i kompleksni ceremonijal lutku

Poklada po specijalno postavljenom konopu "culjaju„ povlače od vrha do dna naselja i konačno spaljuju.

Povijest i kulturaKLASTER LASTOVO

259259

EkonomijaStruktura prihoda po djelatnostima:

U ukupnim prihodima otoka Lastovo od oko 32 milijuna kuna, hoteli i restorani sudjeluju sa najvećim udjelom (49%), a djelatnosti vezane uz trgovinu sudjeluju sa 32%.

Poljoprivreda sudjeluje sa tek 3% u ukupnim prihodima otoka Lastovo (oko 1 milijun HRK), a registriranih prihoda od ribarstva gotovo nema.

Tek 15% poljoprivrednog zemljišta na Lastovu se obrađuje (zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa)

Osim toga, prihodi od djelatnosti vezane uz energiju, plin i vodu, te prihodi od prerađivačke industrije čine ukupno 16% u ukupim prihodima otoka.

Zapsolenost po djelatnostima:

Struktura zaposlenih na otoku Lastovo uglavnom prati strukturu ključnih djelatnosti.

U turizmu otoka radi oko 45% ukupnog broja zaposleniog stanovništva (34 osobe)

Od ukupno 835 stanovnika, na otoku Lastovo zaposleno je 75 osoba.

Stopa nezaposlenosti klastera Lastovo je 50,33%

Iako je izdano oko 40 koncesijskih odobrenja za ribarenje, ovaj segment nije ekonomski značajan

KLASTER LASTOVO

Izvor: Fina


Energija, plin, voda27%

Trgovina17%

Poljoprivreda7%


1%Ostalo

3%

Struktura zaposlenih na Lastovu u 2009.

Izvor: Fina


Trgovina32%

Energija, plin, voda15%

Poljoprivreda3%


1%

Struktura prihoda na Lastovu u 2009.

260260

Kopnena: Autocestom A1 iz Rijeke, Zagreba, Dubrovnika, itd. do Splita, zatim trajektom do Lastova.Otočka mjesta Lastovo, Ubli, Pasadur i Skrivena luka povezana su lokalnom cestom, sa sljedećim udaljenostima:

Ubli – Lastovo – 10 km Ubli – Pasadur – 3 km Lastovo – Zaklopatica – 2 km Lastovo – Skrivena luka – 7 km

Promet / Dostupnost

Zračna:Splitski i Dubrovački aerodromi povezani su sa europskim gradskim središtima, a zbog brodskih linija Lastova sa Splitom i Dubrovnikom, zračna povezanost destinacije Lastovo moguća je preko ta dva grada. Otok Lastovo nema vlastitu zračnu luku

Pomorska:Trajektne linije iz Splita (Split–Vela luka–Ubli)Katamaranska linija iz Splita (Split–Hvar–Vela luka–Ubli)Katamaranska linija iz Dubrovnika u ljetnim mjesecima (Dubrovnik-Šipanska luka-Sobra-Polače-Korčula-Ubli)Trajektna veza sa otokom Korčula u ljetnim mjesecima (Vela luka–Ubli)Katamaranska linija iz Termolija (Italija) u ljetnim mjescimaIako postoje brodske linije sa kopnom i ostalim destinacijama u okruženju, ključan je problem vrijeme putovanja (oko 5 sati trajektom)

261261

Energetski sustav Elektroenergetska opskrbna mreža spojena je na mrežu otoka Korčule i trenutno zadovoljava

potrebe otoka Lastovo, međutim, potrebno je izraditi studije i procjene budućih potreba kapaciteta kao jednog od osnovnih preduvjeta daljnjeg razvoja turizma na otoku.

Telekomunikacije Telekomunikacijski sutav zadovoljava trenutne i buduće potrebe Lastova. Pokrivenost signalom kao i jačina uglavnom odgovara potrebama.Opskrba plinom Na području otoka Lastovo nema plinoopskrbne mreže.

Vodoopskrba Količina vode je dovoljna za trenutne kapacitete (8 l u sekundi), međutim kvaliteta i kapacitet

vodoopskrbnog sustava ne zadovoljava buduće potrebe cjelokupnog, pa tako i turističkog razvoja otoka

Skrivena luka je naselje koje trenutno nije pokriveno vodoopskrbnom mrežom, ali općina Lastovo radi na rješavanju te situacije.

Lastovo ima svoje boćate izvore, a sa postupkom desalinizacije se dobiva pitka voda. Odvodnja otpadnih voda Sustav odvodnje otpadne vode / kanalizacija trenutno nije funkcionalan ni u jednom naselju otoka

Latovo (osim dijela mjesta Lastovo), pa stoga predstavlja problem ovog klastera. Nepostojanje adekvatne infrastrukture znatno utječe na narušavanje koncepta održivosti i očuvanja okoliša ovog zaštićenog otoka.

Općina je u procesu planskih priprema za sustav odvodnje za naselja Zaklopatica i Pasadur.

Postupanje s otpadom Divlje odlagalište otpada, lokacijska i studija utjecaja na okoliš se priprema se otočni centar za

otpad i reciklažu, kao i odvajanje te odvoz u županijski centar.


262262

Ekologija / zaštićene prirodne zonePosebno vrijedni lokaliteti sa aspekta krajobrazne, prirodne zaštite: cjelokupni akvatorij otoka Lastovo kao prirodni krajobraz; kultivirani agrarni krajobraz – otok Lastovo i dio otoka Prežbe; šuma crnike prema Prijevoru kod naselja Lastovo (zabranjena gradnja); šuma alepskog bora i crnike u Zlopolju na Lastovu, (zabranjena gradnja); otočić Mrčara, otočić Mladine i uvala Žace i na njima nije dopuštena nikakva gradnja osim nužnog

uređenja sidrišta u uvali Saplun te postojećeg privezišta na otoku Mrčara.

Park prirode ‘Lastovsko otočje’

Park prirode Lastovsko otočje (od 29. rujna 2006.) zaštićen je zbog vrijednih obilježja prostora: razvedenosti otočne skupine, bogatstva biljnim i životinjskim vrstama kopna (velik broj endemičnih, rijetkih i ugroženih vrsta), bogatsva i raznolikosti živog svijeta mora te slikovitosti cijelog područja. Otočna skupina važna je i za migraciju ptica, a također je i autentično stanište morske medvjedice.

Park obuhvaća 44 otoka, otočića, hridi i grebena (najveći od njih su Lastovo i Sušac) ukupne površine oko 53 km2 i 143 km2 morske površine. Omeđen je kamenim svjetlima Sušca, Tajana, Glavata i Struge.

Pod vodstvom Ministarstva kulture i Državnog zavoda za zaštitu prirode i uz pomoć Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF), udruga ˝Sunce˝, te ˝Zelena Akcija˝ udružili su se kako bi očuvali biološku raznolikost ovog područja, educirali stanovništvo i njihove goste uz promicanje odgovornog gospodarskog razvoja.

Spomenik prirode Rača Špilja

Rača špilja - prirodna vrijednost zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08) kao spomenik prirode (geomorfološki). Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini koja čini sastavni dio zaštićenog područja nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti.

KLASTER LASTOVO

263263

Obuhvat klastera je prostor otoka Lastovo sa pripadajućim otočjem koji kopnenom površinom čini tek oko 3% površine županije, a manje od 1% ukupnog broja stanovnika živi na području klastera Lastovo. Prometna dostupnost, izoliranost otoka, demografska slika i stanje opće infrastrukture klastera predstavljaju značajne nedostatke opće situacije.

.

Situacija – zaključakKLASTER LASTOVO

Prirodni resursi otoka i povijesno-kulturna baština naselja Lastovo su ključni iskustveni elementi klastera, koji su i do sada bili glavni temelj komercijalizacije. Glavni tur. proizvodi klastera su ‘sunce i more’ i nautika.

S oko 5.000 € prihoda po stanovniku, područje klastera je ispod hrvatskog prosjeka, a pola radnog sposobnog stanovništva je nezaposleno.

Struktura vodećih djelatnosti pokazuje da je turizam ključni gospodarski sektori.

Stanje opće infrastrukture ukazuje na potrebu za poboljšanjem u svim komponentama, s najmanjim problemima u opskrbi strujom. Prometna dostupnost ključan je problem ovog klastera.

.

264264

8.b. Tržište

265265

Atakcije i resursiPriroda

Lastovo nosi zaštitni znak iskustva odmora u netaknutoj prirodi. 2006. godine cijeli otok sa pripadajućim otočjem proglašen je Parkom prirode, a također se nalazi na popisu Svjetske naklade za prirodu (WWF). S izuzetnom prozirnošću akvatorija, Park obiluje obalnim strmcima i mnoštvom biljnih i životinjskih vrsta. Njegova šuma krije mnoge špilje, pećine, te jame.

Događaji

Lastovski poklad ima stoljećima staru tradiciju. Prvi put se spominje 1390. , u Statutu Lastova, jednom od najstarijih u Europi, kao "Carnevale" - vrijeme za zabavu, opuštanje i bijeg od svakodnevice.

Jazz festival ˝Lastovo – otok glazbe˝ je glazbeni festival, počeo je sa svojim održavanjem 1999. godine, a održava se u ljetnim mjesecima pod vedrim nebom. Svake godine raste broj izvođača, a time i broj posjetitelja.

Lastovsko ljeto - tijekom kojeg posjetitelji mogu uživati u raznim izložbama, koncertima ozbiljne glazbe, ribarskim večerima i Lastovskoj noći.

Kulturna baština

Mjesto Lastovo je najveće i jedno od najljepših starih naselja na Jadranu. Cijelo naselje je zaštićeni kulturni spomenik zbog svoje jedinstvene renesansne arhitekture i amfiteatralnog načina gradnje. Mjesto je skriveno od pogleda sa mora i nalazi se u unutrašnjosti što je dokaz o burnoj prošlosti i gusarskoj aktivnosti.

Lastovski fumari – svojevrsni pečat lastovskih vizura su kamene kuće sa maštovitim dimnjacima – tzv. fumarima. Mještani se oduvijek trude da na svojim krovovima podignu što raznovrsnije dimnjake, pa se tako rijetko gdje mogu vidjeti dva slična fumara.

AUTENTIČNI ATRIBUTI Netaknutost prirode

Scenografija (grad, more i otoci)

KLASTER LASTOVO

266266

• Novo otkrivena turistička destinacija koja doživljava ekspanziju razvoja privatnog smještaja i otvaranje jednog hotela

• I dalje depopuliran i sa lošom demografskom strukturom

• Dodatna kočnica razvoju je proglašenje zaštite otoka (PP)

• Zbog nedostupnosti i infrastrukture otok nije doživio daljni razvitak, te se nalazi na poziciji početka

• Otok Lastovo ¸je cijelom drugom polovinom 20. st. bio vojni otok bivše države, pa je tako pristup Lastovu bio zabranjen stranim državljanima.

• To dovodi do ekonomske stagnacije i depopulacije otoka, ali i očuvanja njegove prirode zbog nedostatka razvoja.

• Od 1988. stranim državljanima omogućen dolazak na Lastovo.

Kvalifikacija dosadašnjeg razvoja

Dosadašnjeg značajnog razvoja turizma na otoku Lastovo nije bilo, a njegov povijesni put se može promatrati promatrati kroz dva razdoblja:

KLASTER LASTOVO

267267

Smještajna ponuda

Prema podacima DZS-a, ukupni smještajni kapaciteti Lastova broje ukupno oko 880 ležajeva, od čega je 66% kapaciteta u privatnom smještaju, a 34% u ostalim kapacitetima, gdje se ubrajaju i luke nautičkog turizma.

( * ) Ovdje je važno napomenuti da na otoku posluje jedan hotel (Hotel Solitudo sa marinom), te kamp, koji trenutno nisu kategorizirani, pa se stoga njihovi kapaciteti ne prikazuju u službenoj statistici u segmentu hotelskog smještaja (pribrajaju se kapacitetima u kategoriji ‘Ostalo’)

Novi sustav klasifikacije smještajnih kapaciteta DZS-a kapacitete u lukama nautičkog turizma ubraja u kategoriju ‘Ostalo’ pa je stoga vidljiva razlika u broju kapaciteta u lukama od 2007. godine na dalje

Razvoj smještajnih kapaciteta u razdoblju od 2002. do 2009. godine ukazuje na rast svih kapaciteta u petogodišnjem periodu nakon 2002. godine. Razlog tome je otvaranje hotela Solitudo (150 ležajeva), novi kapaciteti u nautici (marina sa 120 jedinica) te povećanje kapaciteta privatnog smještaja.

Podaci dobiveni od TZ na području klastera razlikuju se od službenih podataka DZS-a, te stoga nisu korišteni za usporednu analizu u ovom segmentu projekta.

KLASTER LASTOVO



Ostalo34%


150

450

582

494580

120

120

38

188 296

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1.000

2002. 2007. 2008. 2009.

Turistički smještaj na otoku Lastovo u periodu od 2002. - 2009.

Hoteli Privatni smještaj Luke nautičkog turizma Ostalo

SMJEŠTAJNI KAPACITETI U TURIZMU U 2009. godini

Ukupno: 876 Po km2: 16,64

Hoteli: 0 *

Kampovi: 0 *

Luke nautičkog turizma: 0 (120 u 2008. godini)

Privatni smještaj: 580

Ostalo: 296

Hoteli: 0 *

Kampovi: 0 *

Luke nautičkog turizma: 0 (2,28 / km2 u 2008. godini)

Privatni smještaj: 11,01

Ostalo: 5,62

268268

Pješačke i biciklističke staze i planinarski putevi•Na otoku Lastovo postoje biciklističke i pješačke staze te planinarski putevi, koji su uglavnom markirani, a oni prepliću čitavu površinu otoka: Državna cesta Lastovo - Ubli: 9,52 km; Županijska cesta Ubli - Pasadur: 2,81 km; Lokalna cesta Lastovo - Zaklopatica: 2,19 km; Lokalna cesta Lastovo - Skrivena luka: 5,83 km: Lokalna cesta Lastovo - Lučica: 0,71 km; Lokalna cesta Lastovo- Barje: 4,77 km; Lokalna cesta Prehodište - Pasadur: 2,33 km; Lokalna cesta Pasadur - Jurjeva luka: 1,22 km; Lokalna cesta Ubli - Hum: 4,50 km; Lokalna cesta Prgovo - Duboke: 1,20 km•Najatraktivnije pješačke staze su: od mjesta Ubli do mjesta Lastova, pa potom do Skrivene Luke i svetionika Struga. Posjet vrhovima Hum i Sozanj, te obilazak otoka lokalnim poljskim putovima vrlo su popularne rute za goste otoka.Marina•U Pasaduru kod hotela Solitudo posluje marina sa oko 50 vezovaPlažeOtok Lastovo sa pripadajućim otočićima obiluje lijepim plažama, a prirodne plaže uključuju (prema Prostornom planu): uvala Saplun, uvala Borova, uvala Korita, Kručica, Sito, Glavat (otoci Lastovnjaci), dok se uređene plaže nalaze na sljedećim lokalitetima: Lastovo (Lučica i Sv. Mihovil), Zaklopatica, Ubli (rt Zaglav), Skrivena luka, Pasadur, Prehodišće, Jurjeva lukaPješačke i biciklističke stazeOtok Korčula ima uređene pješačko-biciklističke staze, a turističke zajednice trenutno rade na spajanju i održavanju staza između svih administrativnih jedinica otoka.Uređenje postojećih i novih pješačko-biciklističkih staza svaka općina/grad provodi kontinuirano.Seoska domaćinstva / kušaonice vinaNa otoku Lastovo trenutno je registrirano jedno seosko domaćinstvo sa kapacitetom od 46 sjedećih mjesta, te jedno vinotočje / kušaonica vina.Ronilački centriOtkrivanje ljepota lastovskog podmorja ronjenjem u ovlaštenim ronilačkim centrima i školama ronjenja na Lastovu se nudi u ronilačkim centrima: 'Ankora" u Zaklopatici i " Ronilački raj" na Pasaduru. VidikovciVidikovci otoka Lastova su: Hum, Heliodrom, Sozanj, Kaštel, Pokladareva grža i Sušac

Turistička infrastruktraKLASTER LASTOVO

269269


1 122 3 5 6 7 8 9 10 114

Siječanj

•Lastovski poklad

Ožujak

•Lastovski poklad

Svibanj Rujan

Dan općine Lastovo

Studeni


•Jazz festival –Lastovo Otok Glazbe

•Lastovsko kulturno ljeto

•Lastovska noć

Lipanj

•Izložba karikatura

TravanjVeljača

•Lastovski poklad

Placeholder for your own sub headlineKalendar (važnijih) događanja

Srpanj

•Jazz festival –Lastovo Otok Glazbe

•Lastovsko kulturno ljeto

•Lastovska noć

KLASTER LASTOVO

270270

Restorani i konobe


Na cijelom otoku Lastovo danas je u ponudi oko desetak restorana / konoba sa ponudom lokalnih specijaliteta i ostalom gastronomskom ponudom (pizzerije i slično)

Jedno seosko domaćinstvo na otoku nudi domaće/lokalne specijalitete

Konobe otoka Lastovo su:

U Lastovu - Amfora, Bačvara, VelaMare

U Skrivenoj Luci - Porto Rosso, Porat 1

U Zaklopatici - Triton, Augusta Insula, Brain, Aragosta

U Ublima – Pece

U Pasaduru – Pasadur, Malo lago

KLASTER LASTOVO

271271



JAVNI SEKTOR

1. Stvoreni resursi 1,47

2. Podupirući faktori 1,94

3. Upravljanje destinacijom 1,40

4. Stanje tržišta 1,71

Anketa o konkurentskoj poziciji elemenata turističkog lanca vrijednosti i podupirućih faktora provedena je na području svih identificiranih klastera na području Županije u ožujku i travnju 2011. putem Interneta, a poslana je na više adresa subjekata javnog i privatnog sektora županije u klasteru.



Vidljivo je su najlošije ocjenjeni elementi upravljanja destinacijom (1,40)

Opća ocjena konkurentnosti klastera Lastova je veoma niska (1,63 prema mišljenju javnog sektora), što je najniža ocjena ovog istraživanja na razini cijele županije

Metodologija

Rezultati

KLASTER LASTOVO

272272

Najbolje


Najgore

STVORENI RESURSI - Noćni život; Vodene aktivnost; Zabava; Shopping; Posebni događaji; Festivali i manifestacije; Tur. Programi; Vansezonske aktivnosti; Sportski i rekreacijski sadržaji.

PODUPIRUĆI FAKTORI – Zračna, cestovna i pomorska povezanost destinacije s emitivnim tržištima; Efikasnost i kvaliteta zrače luke; Kvaliteta i kapacitet kanalizacijske mreže; Cestovna povezanost unutar destinacije

UPRAVLJANJE DESTINACIJOM – Udio stranih investicija u lokalne turističke kapacitete, Razvitak turizma integriran u opći industrijski razvitak, Postojanje adekvatnih obrazovnih programa za turizam

STANJE TRŽIŠTA – Posvećenost javnog i privatnog sektora turizmu; Suradnja s državm u pogledu tur. Politike; Investicije; Brand destinacije; Integracija razvoja tuirizma u opći razvoj gospodarstva; Vizija destinacije; Proizvodi destinacije; Kvaliteta usluge; Ljudski resursi; POduzetničke sposobnosti; Suradnja javnog i privatnog sektora u tur.; Tur. politika

STVORENI RESURSI – Razina cijena u ugostiteljskim objektima

PODUPIRUĆI FAKTORI – Komunikacija i povjerenje između domaćina i turista; Dobrodošlica i uslužnost domaćina; Efikasnost i kvaliteta turističke prometne infrastrukture; Kvaliteta i kapacitet vodoopskrbne mreže

UPRAVLJANJE DESTINACIJOM – Sigurnost destinacije (učestalost razbojstava, provala, krađa i slično); Razvitak i stanje brenda šireg područja destinacije (Županija); Posvećenost i trud županijske vlasti za razvoj turizma; Vrijednost za novac (ukupnog boravka turista)

STANJE TRŽIŠTA – Podudaranje ponude destinacije i tržišnih trendova

Dolje su navedeni najbolji i najgori elementi unutar svake grupe: Kriterij za najbolje elemente je prosječna ocjena ispitanika iznad 3,00, a za najgore prosječna ocjena ispod 2,0

KLASTER LASTOVO

Svi ostali elementi unutar svake grupe ocjenjeni su najlošijim ocjenama 1 i 2 (od 5), a među njima se ističu:

273273


• U 2009. godini klaster Lastovo zabilježio je oko 11.000 dolazaka i 40.000 noćenja i to uglavnom u privatnom smještaju i lukama nautičkog turizma, dok je evidentno da gosti u privatnom smještaju u destinaciji borave duže (ukupno 7,41 dana, a ostali gosti u prosjeku 2,04 dana).

• Nautika bilježi značajan udio ukupnih tur. dolazaka, a iako se u okviru ovih kapaciteta ne ostvaruje značajan broj noćenja, ovaj sektor ima značajan utjecaj na prihode destinacije kroz ostale sektore

• Prikazani skok u broju dolazaka i noćenja u razdoblju od 2002 – 2007. godine rezultat je otvaranja hotela i marine u Pasaduru.• Od 2007. do 2010. Lastovo bilježi stalan pad turističkih dolazaka i noćenja. 2007. je rekordna godina sa 14.627 dolazaka i skoro 50.000 noćenja. • ( * ) Napomena - Na otoku posluje jedan hotel (Hotel Solitudo sa marinom), te kamp, koji trenutno nisu kategorizirani, pa se stoga njihovi kapaciteti

i promet ne prikazuju u službenoj statistici u segmentu hotelskog smještaja (pribrajaju se kapacitetima i prometu u kategoriji ‘Ostalo’)

KLASTER LASTOVO

TURISTIČKI DOLASCI 2009.Ukupno: 11.266 Po km2: 213,94 dolazaka / km2

Hoteli: 0 *

Kampovi: 0 *


Ostalo: 8.246

Hoteli: 0 *

Kampovi: 0 *



TURISTIČKA NOĆENJA 2009.Ukupno: 39.257 Po km2: 750,60 dolazaka / km2

Hoteli: 0 *

Kampovi: 0 *


Ostalo: 16.858

Hoteli: 0 *

Kampovi: 0 *




11.604

39.202 37.66530.795

24.9412.636

12.369 11.474

8.462

6.653

05.000

10.00015.00020.00025.00030.00035.00040.00045.00050.00055.000

2002. 2007. 2008. 2009. 2010.

Turistička noćenja na otoku Lastovo u razdoblju 2002. - 2010.Strani Domaći


1.610

11.506 10.570 9.453

3.477395

3.1212.735

1.813

1.233

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

2002. 2007. 2008. 2009. 2010.

Turistički dolasci na otoku Lastovo u razdoblju 2002. - 2010.Strani Domaći u tisućama

274274


• 95% ukupnih noćenja klastera Lastovo ostvaruje se tijekom četiri ljetna mjeseca (lipanj, srpanj, kolovoz, rujan), odnosno oko 80%noćenja ostvareno je u srpnju i kolovozu, što upućuje na izrazito visoku sezonalnost ove destinacije.

• Od 2002. do 2009. godine Italija, Slovenija, Njemačka, Austrija i Češka imaju dominantne tržišne udjele u turističkim noćenjima klastera KLastovo.

KLASTER LASTOVO



0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

16.000

18.000

20.000

22.000

Siječ

anj

Veljača

Ožuja

k

Trav

anj

Sviba

nj

Lipan

j

Srpa

nj

Kolov

oz

Rujan

Listop

ad

Stud

eni

Pros

inac

Sezonalnost turističkih noćenja na otoku Lastovou 2002., 2007. i 2010.

2002.

2007.

2010.

Izvor: DZS Turizam u primorskim gradovima i općinama 2002, 2007, 2008, 2009;

37,8% 31,7% 30,8%

37,4%

25,2% 24,2%

3,5%

10,4% 7,6%

2,8%

5,6%4,5%

2,7%4,2%

4,2%

15,9%23,0% 28,7%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

2002. 2007. 2009.



Ostalo

Češka

Austri ja

Njemačka

Slovenija

Itali ja

275275

Proizvodi•Turistička aktivnost klastera Lastovo u najvećoj se mjeri temelji na visoko sezonalnom proizvodu sunca i mora, a što je vidljivo i u strukturi smještaja te popratnoj ponudi destinacije.

•Proizvod događaja i kulture danas se uglavnom oslanja na događaje organizirane ljeti (Jazz festival, Lastovsko kulturno ljeto)

•Nautički turizam klastera Lastovo ostvaruje manji broj noćenja sa kapacitetom od tek 120 ležajeva u lastovskoj marini, ali ipak značajno utječe na otočke prihode

Turistička potražnja /3TURISTIČKI PROIZVODI KLASTERA

PROIZVOD BROJ NOĆENJA (2010)UDIO U UKUPNIM

NOĆENJIMA


Događaji i kultura 1.896 6%

Nautika 9.794 31%

UKUPNO 31.594 100%

KLASTER LASTOVO

276276

Stanje turističke ponude je nekonkurentno, a osobito u segmentu smještaja, gdje najveći udio čine privatni kapaciteti. Na otoku posluje jedan hotel sa oko 150 tur. kreveta

.

Tržište – zaključakKLASTER LASTOVO

Osim prirodnih resursa, marine i pješačko-biciklističkih staza nema značajno razvijene turističke infrastrukture, što je rezultat dosadašnje izolacije i zatvorenosti otoka za bilo kakav turistički razvoj.

Bilježi se stalan pad fizičkog prometa u posljednjih 5 godina. Zbog nedostatka turističke infrastrukture, Lastovo je izrazito sezonalna destinacija.

Destinacije je relativno slabo poznata na tržištu.

277277


278278


• Osim prihoda od turističke djelatnosti, klaster Lastovo ne generira relevantne prihode od drugih djelatnosti

• Turizam je glavni generator zapošljavanja na otoku. Usporedba ovih indikatora sa ostalim destinacijamaupućuje na neznatan broj zaposlenih u turizmu

IndikatorMaksimalni broj gustoće stanovnika (stalnih i privremenih) tijekom sezone po km2

Lipanj

24,48 / km2

Srpanj

44,93 / km2

Kolovoz

51,30 / km2

Broj lokalnih stanovnika u odnosu na broj turista tijekom sezone

835 stanovnika / 1.866 turista u kolovozu (2,23 turista na 1 st.)

Broj lokalnih stanovnika u odnosu na godišnji broj turista 835 stanovnika / 11.266 turista u 2009. (

Broj turističkih kreveta po stanovniku 1,05 (1,23*)

Broj turističkih kreveta po km2 16,64 (19,48*)



• Gustoća ukupne naseljenosti klastera u ljetnim mjesecima više od 2 puta je veća od gustoće naseljenosti lokalnog stanovništva


• Otok Lastovo nema turističkih naselja, pa se pritisak broja turista odnosi na naseljene / urbane zone

Indikator



Prihodi od tur. industrije po stanovniku 18.726,95 kn

Prihod tur. industrije po noćenju 398,32 kn



Ukupan tur. prihod po stanovniku 35.850 kn

Ukupan tur. prihod po noćenju 756,81 kn

KLASTER LASTOVO

*broj tur. kreveta koji uključuje kapacitete Hotela Solitudo koji nisu registrirani u službenoj statistici DZS-a

279279


Indikatori političke implementacije koncepata

održivosti•Na području klastera Lastovo postoji razumijevanje političkih vlasti i privatnih subjekata o važnosti održivog i planiranog razvoja turizma. Međutim, ne postoji definirana strateška odluka o održivom planiranju turizma, niti su formulirani jasni održivi planerski preduvjeti za njegov daljnji razvoj turizma.

•Trenutno nema razvojne vizije klastera Lastovo.

•Ne primjenjuju se standardizirane eko oznake ili certifikacija

•Trenutno nema plaža s Plavom zastavom na području klastera

KLASTER LASTOVO

280280


• Prostorni plan otoka Lastovo donesen je 2010 godine, sa dvije zone turističke namjene od po 15 hektara, odnosno 500 i 750 ležajeva (Jurjeva Luka i Ex vojna zona), koje su u vlasništvu Republike Hrvatske (MORH)

• Veliki problem predstavlja vlasništvo najatraktivnijih objekata za razvoj turističkih zona (RH / MORH)

• Na lokaciji Jurjeva Luka u Prostornom planu se predviđa luka nautičkog turizma sa kapacitetom do 400 vezova, međutim realizacija investicija trenutno nije moguća zbog nedefiniranosti lokacije.

KLASTER LASTOVO

KLASTER LASTOVO



Površina ha (postojeće+pla

nirano)


Poljoprivreda ‐ 415,62

Šume ‐ 3.720,48

Ostalo ‐ 998,19

TOTAL 105,77 5.284,00

KLASTER LASTOVO

TURIZAMPovršina (ha) Kapaciteti

Postojeće Planirano Postojeće Plalnirano

Turističke zone 1.250

Rekreacija30

Ostalo15

TOTAL45

1.250

281281


282282

Privatni sektor

Ugostiteljski objekti (restorani, konobe, barovi)Iznajmljivači privatnog smještajaLadesta d.o.o (Hotel Solitudo i Marina)

Poljoprivredna zadruga ‘Prijatelji Lastova’

Ključni interesni subjekti klastera

Ključni subjekti u turizmu

KLASTER LASTOVO

Udruge

Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj ‘Sunce’Udruga za Razvoj Kulture, Ekologije, Znanosti i Umjetnosti ‚Spasimo Lastovo’

Udruga za promicanje integralnog održivog razvoja otoka Lastova Udruga „Lastovski poklad“

Javni sektorOpćina Lastovo

JU Park Prirode Lastovsko otočjeTuristička zajednica općine LatovoMORH – Republika Hrvatska

UdruženjaUdruženje obrtnika Korčula –Lastovo

283283

Stavovi ključnih interesnih subjekata

Intervjui sa ključnim interesnim subjektima klastera

Intervjuiranje ključnih subjekata klastera Lastovo provedeno je u razdoblju od 25. do 28. siječnja 2011. godine. Ključni stavovi i mišljenja intervjuiranih predstavnika javnog sektora klastera su sljedeći:

Resursi se ne valoriziraju i ozbiljnijeg razvoja turizma do sada nije bilo, zbog dugogodišnje izolacije i ‘zatvorenosti’ otoka Lastovo prema stranim gostima.

Iako postoji nekoliko ideja za projekte u turizmu, jasne vizije razvoja turizma nema. Turizam se smatra ključnom razvojnom polugom, ali se naglašava važnost očuvanja prirode i odnos zaštite/očuvanja prirodnih resursa i novih mogućnosti za razvoj gospodarstvenih / turističkih zona.

Ključni problemi klastera Lastovo su: loša demografska slika (mali broj st., uglavnom starije dobi), prometna nedostpupnost (dugačko vrijeme putovanja), nedostatak stručnih ljudskih i financijskih kapaciteta, vlasništvo nad zemljištem

Iako imidž Dubrovnika može biti relevantan za Lastovo, općinske vlasti smatraju da postoji problem dostupnosti (i udaljenosti od Dubrovnika)

Otok Lastovo nije prepoznata destinacija u svijesti turista.

Ključan problem turističkih zona u prostornim planovima, je pitanje vlasništva nad najatraktivnijim objektima i područjima (RH / MORH)

Podrška županije i države te suradnja u smislu razvoja turizma je nedovoljna.

KLASTER LASTOVO

284284

Analiza turističkog lanca vrijednosti

Ocjena lanca vrijednosti temelji se na rezultatima ankete o elementima konkurentnosti te ekspertnom mišljenju izvođača plana

Prometna povezanost mikrodestinacija unutar klastera, kao i dostupnost otoka nije na zadovoljavajućoj razini (brodske linije, vrijeme putovanja i sl.)

Potreban razvoj turističke infrastrukture na području cijelog klastera

Ponuda hrane i pića cijele destinacije svojom kvalitetom ima zadovoljavajući odnos vrijednosti za novac

Smještajna struktura trenutno se temelji na privatnim kapacitetima (oko 70%), a hotelski kapaciteti zahtjevaju ulaganja u smislu poboljšanja ponude i kvalitete

Nedostatak lokalnih kapaciteta (ljudi, financijski resursi, stručnost, itd.) utječe na sve segmente turističkog lanca vrijednosti

Ocjena


KLASTER LASTOVO

285285

Političke vlasti otoka izražavaju razumijevanje i otovrenost prema razvoju turizma klastera, međutim trenutno zbog slabih kapaciteta nema realizacije

Na otoku posluje ured Turističke zajednice općine Lastovo koji dobro surađuje sa HTZ-om i županijskom Turističkom zajednicom, iako je potrebno više napora da se Lastovo promovira kao jedna od važnih destinacija unutar županije

Trenutne inicijative privatnog sektora u turizmu ograničene su na ugostiteljsku ponudu, pa tako ne postoji značajan kapacitet za suradnju sa TZ-om u smislu upravljanja destinacijom

Park prirode ‘Lastovsko otočje’ i TZ dobro surađuju (web stranice Parka prirode predstavljaju turističku ponudu destinacije)

Web stranice TZ zahtjevaju poboljšanje ponajprije u smislu sadržaja i funksionalnosti

Marketing i upravljanje

destinacijom

Sadašnji upravljački model KLASTER LASTOVO

286286

SWOT analiza

Prednosti

Bogatstvo i neiskorištenost prirodnih resursa

Turizam kao ključna odrednica budućeg razvoja otoka

Otvorenost lokalne zajednice prema turizmu

Nedostaci

Prilike

Prijetnje

Prometna dosupnost i izoliranost otoka ‘Odumiranje otoka’ – loša demografska

slika otoka (mali broj st., uglavnom starije dobi)

Neefikasan upravljački model Nedostatak klasterske / otočke vizije

razvoja turizma Nedostatak turističke infrastrukture

Fokus na jedan turistički proizvod Imovinsko-pravni odnosi zemljišta

potencijalnih turističkih zona Prijetnja pretjerane zaštite prostora

nauštrb gospodarskog razvoja

Uspostavljanje novog upravljačkog modela Turizam na poziciji samog početka Potencijal integriranja otočke agrikulture sa

turizmom Nautički turizam, aktivni odmor i

gastronomija kao potencijal budućeg razvoja


EKSTER

NI Č

IMB

ENIC

IINTE

RN

I ČIM

BEN

ICI

TRŽIŠTE -K

ON

KU

REN

CIJA

TUR

ISTIČ

KA

PO

NU

DA

DU

BR

OVN

IKA

KLASTER LASTOVO

287287

Documents

Pelješac Croatia