27
PERIODIZACIJA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI (popis reprezentativnih autora i izbor djela) SREDNJI VIJEK ......................................................... ............................................................... 2 PREDRENESANSA (HUMANIZAM / LATINIZAM) I RENESANSA .................................3 IZMEĐU RENESANSE I BAROKA: MANIRIZAM ..................................................... .........5 KNJIŽEVNOST REFORMACIJE ................................................... .........................................5 KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO ............................................. ...................................8 PROSVJETITELJSTVO ............................................. .............................................................10 KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO ............................................. .................................10 Periodizacija 1

PERIODIZACIJA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Hrvatska književnost po razdobljima

Citation preview

Page 1: PERIODIZACIJA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI

PERIODIZACIJA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI (popis reprezentativnih autora i izbor djela)

SREDNJI VIJEK ........................................................................................................................2

PREDRENESANSA (HUMANIZAM / LATINIZAM) I RENESANSA .................................3

IZMEĐU RENESANSE I BAROKA: MANIRIZAM ..............................................................5

KNJIŽEVNOST REFORMACIJE ............................................................................................5

KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO ................................................................................8

PROSVJETITELJSTVO ..........................................................................................................10

KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO ..............................................................................10

ROMANTIZAM ......................................................................................................................11

PROTOREALIZAM ................................................................................................................12

REALIZAM .............................................................................................................................13

MODERNA .............................................................................................................................13

KNJIŽEVNOST 20. ST. ..........................................................................................................14

SUVREMENA HRVATSKA KNJIŽEVNOST ......................................................................17

Periodizacija1

Page 2: PERIODIZACIJA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI

S R E D N J I V I J E K (9. st./11. st. - 1508.)

Luk iz Kaštel Sućurca (7./8. st.): Gledaj ovo djelo kakvo je ljepotom izvedeno,

Splitski evanđelistar (8. st.),

Natpis kneza Trpimira (9. st.),

Natpis kneza Branimira (9. st.),

Crnorizac Hrabar: Traktat o pismenima (9. st.),

Držislavov natpis (10. st.),

Natpis sa sarkofaga kraljice Jelene iz Solina (976.),

Kločev glagoljaš (11. st., jedan od najstarijih hrvatskih glagoljskih rukopisa),

Plominski natpis (11. st.),

Krčki natpis (11. st.),

Valunska ploča (sredina 11. st., najstariji poznati glagoljski natpis na hrvatskom jeziku),

Baščanska ploča (između 1077. i 1100., simbolično označava početak književnosti na hrvatskom jeziku; povijesni i pravni dokument - prva hrvatska potvrda Zvonimirova imena kao hrvatskoga kralja),

Grdoselski ulomak (12. st.),

Senjska ploča (12. st.),

Bečki listići (12. st., glagoljski rukopis),

Povaljska listina (1184., jedan od prvih hrvatskih ćiriličnih tekstova, iz Povalja na Braču),

Lucidar (poč. 12. st., prijevod na hrvatski jezik u 15. st.),

Humski grafit (2. pol. 12. st.),

Korčulanski kodeks (12. st., najstariji spomenik hrvatske historiografije),

Ljetopis popa Dukljanina (dijelom nastao u 12. st., jedino sačuvano djelo povijesnoga sadržaja na hrvatskom jeziku iz srednjega vijeka),

Ročki abecedarij (1200.),

Vinodolski zakon (1288., najstariji hrvatski zakonski spomenik),

Razvod istarski (13. st.),

Narodil se je kralj nebeski (13. st.),

Rumanac trojski (roman preveden s talijanskoga oko 1300., u hrvatskoj književnosti u prijepisima iz 15. st.),

Aleksandrida (roman; 14. st. - izvorna inačica),

Prvi vrbnički brevijar (13. - 14. st., najstariji hrvatskoglagoljski brevijar),

Red i zakon zadarskih dominikanki (1345., ovaj je pravilnik najstariji sačuvan hrvatski tekst-spomenik pisan latinicom),

Šibenska molitva/Gospina pohvala (zapisana oko godine 1347., prvi pjesnički tekst zapisan latinicom na hrvatskom jeziku),

Bratja, brata sprovodimo (1380.),

Svit se konča (14. st., usp. s bičevalačkim talijanskim pjesmama i s Carmina Burana iz njemačkoga 13. st.),

Periodizacija2

Page 3: PERIODIZACIJA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI

Code Slave 11 (Slavenski kodeks 11, 14. st., najstarija zbirka hrvatske duhovne lirike),

Omišaljski misal (14. st., najstariji glagoljski misal),

Novakov misal (1368.),

Hrvojev misal (1403. - 1404.),

Petrisov zbornik (1468., kajkavske crte uz prevladavajuće čakavske elemente),

Pismo Nikole Modruškoga (1477.- 1480., najstariji hrvatski polemički tekst),

Misal po zakonu rimskoga dvora (1483., najstarija hrvatska tiskana knjiga),

Zapis popa Martinca (1493., jedno od najpotresnijih srednjovjekovnih svjedočenja o turskoj opasnosti),

Va se vrime godišća (prijevod lat. pjesme In hoc anni circulo, zapis je iz 15. st.),

Lucidar (15. st., prijevod srednjovjekovne enciklopedije s češkoga; prevoditelj na hrvatski dodaje podatak o Istri),

Lekcionar Bernardina Splićanina (1495.),

Poljički statut (15./16.st., bosančica),

Muka svete Margarite (15./16. st., drama),

Istarski razvod (1502.),

Prikazanje od muke Spasitelja našega (prijepis iz 1556., drama)

PREDRENESANSA (HUMANIZAM / LATINIZAM) I RENESANSA (15. i 16. st.)

Ivan Česmički/Ivan Kesinački/Janus Pannonius (1434., Slavonija - 1472., Medvedgrad): Poemata ili Heroica (pjesme u daktilskom heksametru), Elegiae (elegije u elegijskom distihu, npr. U smrt majke Barbare), Epigrammata (epigrami u različitim metrima, npr. Justini, Fićfiriću, Slava Panonije, Petrarkin grob) Juraj Šižgorić/Georgius Sisgoreus/Georgius Sisgoritus (oko 1420., Šibenik - oko 1509., Šibenik): Elegiarum et carminum libri tres (Venecija, 1477., prva tiskana pjesnička zbirka u Hrvata, tri knjige elegija i lirskih pjesama, npr. Elegija o pustošenju Šibenskoga polja), De situ Illiriae et civitate Sibenici (kraći prozni ogled o Iliriji i Šibeniku)

Marko Marulić/Marcus Marulus Spalatensis (1450., Split - 1524., Split): De institutione bene vivendi per exempla Sanctorum (Venecija, 1506., preko 20 latinskih izdanja, najviše objavljivana hrvatska knjiga u inozemstvu, prevedena na nekoliko svjetskih jezika), Evangelistarium (Venecija, 1516., poučna rasprava o praktičnoj kršćanskoj etici, devet izdanja na više svjetskih jezika), Quinqaginta parabolae (zbirka od 50 priča po uzoru na Isusove parabole s moralnim poukama), Poslanica papi Hadrijanu Šestom (lat., Rim, 1522.), Davidias (Davidijada, religiozno-alegorijski spjev u 14 pjevanja, tiskan tek 1954., do 1901. mislilo se da je izgubljen, umjetnički najvrjednije Marulićevo latinsko djelo) Karlo Pucić/Carolus Puteus (1458., Dubrovnik - 1522., Dubrovnik): Elegiarum libellus de laudibus Gnesae puellae (ljubavna priča u gotovo 200 stihova po uzoru na rimske elegičare) Ilija Crijević/Aelius Cervinus (1463. - 1520., 1484. u Rimu prvi hrvatski pjesnik ovjenčan lovorovim vijencem; i prvi uopće na Kapitolu nakon Petrarke): De Epidauro (nedovršen spjev o nastanku Dubrovnika), Lexicon, Elegije Flaviji, Epigram knjižnici, Vlastiti epitaf, Oda Dubrovniku Antun Vrančić/Antonius Verantius (1504., Šibenik - 1573., Beč): Elegiae (Krakov, 1537.), Epistolae (1538. - 1573., oko 400 pisama), Otia (Pjesme u dokolici, Krakov, 1542.) Iter Buda Hadrianopolim (Putovanje iz Budima u Drinopolje, putopisni tekst)

Periodizacija3

Page 4: PERIODIZACIJA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI

Marko Marulić (1450., Split, - 1524., Split): Judita (dovršena 1501., tiskana u Veneciji 1521., vergilijanski spjev od šest pjevanja s temom iz Staroga zavjeta, prvi ep po europskim mjerilima napisan na hrvatskom jeziku; Holoferne, Judita, Abra), Suzana (Istorija od Suzane, spjev), Molitva suprotiva Turkom i Tuženje grada Hjeruzolima (domoljubne pjesme), Dobri nauci i Urehe duhovne (propovijedi u stihovima), Anka Satira te Poklad i Korizma (satirične pjesme) Džore Držić (1461., Dubrovnik - 1501., Dubrovnik): većinom ljubavne pjesme (ljubavni kanconijer) sačuvane u Zborniku Nikše Ranjine (Dubrovnik, 1507., npr. Draža je od zlata, Grem si, grem; pjesma Čudni san - začetak dramskoga izraza), Radmio i Ljubmir (druga polovica 15. st., pastirska ekloga - prva ekloga na hrvatskom jeziku; začetnik hrvatskoga petrarkizma i pastirskoga pjesništva, jedna od prvih svjetovnih drama na hrvatskom jeziku) Šiško Menčetić/Šišmundo Vlahović (1457., Dubrovnik - 1527., Dubrovnik): većinom ljubavne pjesme (ljubavni kanconijer od 366 pjesama, koliko ima i Petrarkin Kanconijer) sačuvane u Zborniku Nikše Ranjine (Dubrovnik, 1507., npr. Prvi pogled, Blaženi čas i hip) Ranjinin zbornik (Dubrovnik, 1507., zapisivač: Nikša Ranjina Andretić): 820 pjesama Džore Držića, Šiška Menčetića, pjesme anonimnih pjesnika “na narodnu” (npr. Leute moj mili, Djevojka hodi, Djevojka je podranila) i još nekoliko imenovanih autora

Mavro Vetranović (1482., Dubrovnik - 1576., Dubrovnik): ljubavne, pobožne, (Molitva

od Križa), poučne, refleksivne (Moja plavca, Remeta), domoljubne (Pjesanca slavi carevoj), programatske (Pjesanca u pomoć poetam, Marinu Držiću u pomoć, Pjesanca šturku), mitološke (Pjesanca Muzam, Pjesanca Apolonu, Pjesanca Orfeu), političko-satirične pjesme (Pjesanca gospodi krstjanskoj, Pjesanca slavi carevoj), maskerate (Lanci Alemani, trumbetari i pifari), pastirski prizori Lovac i vila te Dijana (Historija od Dijane), drame Orfeo (mitološko-ljubavna, poč. 16. st.), Suzana čista (biblijska, 1. trećina 16. st.), Posvetilište Abramovo (prikazanje, 5 inačica, izvedeno 1546.; protagonisti Abram, Izak i Sara), Od poroda Jezusova (prikazanje; izvedeno 1537.), Od uskrsnutja Isukrstova (prikazanje), Kako bratja prodaše Jozefa (prikazanje), nedovršen alegorijsko-groteskni ep Piligrin (Pelegrin, napisan oko 1576.)

Hanibal Lucić (1485., Hvar - 1553., Hvar): Skladanja izvarsnih pisan razlicih (sin Antun tiskao posmrtno, Venecija, 1556., npr. Jur nijedna na svit vila, Otkad se zamota), Robinja (domoljubna drama u tri čina, prva polovica 16. st., prva izvorna hrvatska drama s temom iz nacionalne povijesti, jedna od hrvatskih “dramskih robinja”, protagonisti Robinja i Derenčin, radnja u Dubrovniku)

Petar Hektorović (1487., Starigrad na Hvaru - 1572., Starigrad na Hvaru): pjesničke poslanice, Ribanje i ribarsko prigovaranje (poslanica-putopis pisana 1556., tiskana u Veneciji, 1568., posvećena Jerolimu Bartučeviću, prvo stihovano djelo u hrvatskoj književnosti koje opisuje realno, a ne alegorijsko putovanje; tri dana: gospodar Petar, ribari Paskoj Debelja i Nikola Zet te Mali; u djelu bugaršćica o Marku Kraljeviću i bratu mu Andrijašu te o Radosavu Siverincu i Vlatku Udinskome)

Mikša Pelegrinović (oko 1500., Hvar - 1562., Hvar): Jeđupka (obj. 1599. u Veneciji pod imenom Andrije Čubranovića, prva sačuvana maskerata, pokladno pjesničko-dramsko djelo u hrvatskoj književnosti, tradicija cingareske; uvod i 20 “sreća” koje govori pjesnik maskiran u Ciganku)

Marin Držić (1508., Dubrovnik - 1567., Venecija): ljubavni kanconijer, nadgrobnice, Pjesni ujedno stavljene s mnozim druzim lijepim stvarmi (Venecija, 1551., tiskane pjesme i drame dotad napisane, u stihovima); drame: Pomet (nesačuvana komedija, oko 1548.), Tirena (pastirska igra, izvedena 1549. i 1551.; Tirena i Miljenko), Novela od Stanca (pokladno-pirna igra - farsa, izvedena 1550. ili 1551.; Stanac i Dživo), Dundo Maroje

Periodizacija4

Page 5: PERIODIZACIJA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI

(eruditna komedija u pet činova, izvedena 1551.; Dundo Maroje, Maroje, Pomet, Petrunjela, Laura), Venere i Adon (mitološko-pastirska igra, izvedena 1551.), Pjerin (fragmentarno sačuvana komedija, izvedena 1552.) Mande/Tripče de Utolče (komedija, izv. 1553.), Arkulin (komedija, izv. 1553.), Džuho Kerpeta (fragmentarno sačuvana komedija, izv. 1553.), Skup (plautovska komedija, izv. 1555., Skup, Andrijana, Variva, Gruba, Kamilo, Munuo, Zlatikum, Dobre, Dživo), Grižula (pastoralna komedija, izv. 1556.), Hekuba (tragedija, izv. 1559.), urotnička pisma upućena Cosimu Mediciju (polemička proza na talijanskom, 1566.)

Petar Zoranić (1508., Nin - 1569., Zadar): Planine (prvi hrvatski roman u prozi s umetnutim stihovima, “rasuta bašćina”, uzor Sannazzarova Arcadia, poglavlja npr. Otkude bura ishodi i zač se zove, Zač se grad Nin zove i gdo ga najpri sazida, Perivoj od Slave i u njem vile: Latinka, Grkinja, Kaldejka i Hrvatica)

Nikola Nalješković (oko 1510., Dubrovnik - 1587., Dubrovnik): ljubavni kanconijer, prigodnice, poslanice, nadgrobnice, sedam drama bez naslova (“komedije”: pastirska igra, mitološka igra, dramska robinja, moreška, dvije farse i jedna komedija u tri čina, u 4. i 5. desetljeću 16. st.)

Brne Karnarutić (1520. Zadar - 1572., Zadar): Vazetje Sigeta grada (Venecija 1584., povijesni ep, odnosno prvi hrvatski junački ep s temom iz suvremene povijesti, sigetska pogibija 1566., posveta Jurju Zrinjskomu), Ljubav i smart Pirama i Tižbe (spjev odnosno priča u stihovima o babilonskim ljubavnicima, prema Ovidijevim Metamorfozama)

IZMEĐU RENESANSE I BAROKA: MANIRIZAM (druga polovica 16. st. - poč. 17. st.)

Dinko Ranjina (1536., Dubrovnik - 1607., Dubrovnik): Pjesni razlike (Firenca, 1563., prvi tiskani kanconijer u hrvatskoj književnosti nastaloj u Dubrovniku), nekoliko pjesam u rukopisu, soneti u talijanskoj antologiji, prepjevi grčkih i rimskih pjesnika

Juraj Baraković (1548., Zadar - 1628., Rim): Vila Slovinka (Venecija, 1614., spjev u slavu Zadra s autobiogafskim elementima), Pohvalnice gradu Zadru (Venecija, 1582.), Jarula (dovršena 1605., skraćeni stihovani sadržaj Biblije), Draga, rapska pjesmarica (spjev u rukopisu)

Martin Benetović (1550., Hvar - 1607., Hvar): Hvarkinja (“Komedija od Bogdana”1600., komedija u pet činova, prva hrvatska smiješnica)

Dominko Zlatarić (1558., Dubrovnik - 1613., Dubrovnik): Pjesni razlike (posthumno u Veneciji 1597., ljubavni kanconijer od 137 pjesama; 26 nadgrobnica), prepjevi Tassova Aminte, Sofoklove Elektre, Ovidijeve pjesme Ljubav i smrt Pirama i Tizbe (posveta Cvijeti Zuzorić)

KNJIŽEVNOST REFORMACIJE (sredina 16. st., pismenost razvijena oko tiskare u Urachu kraj Tubingena)

Matija Vlačić Ilirik (1520. - 1575.): Katalog svjedoka istine (lat., Basel, 1556., pregled slobodoumnih kršćanskih mislilaca), Povijest crkve (lat., Basel, 1559. - 1574.), Ključ

Periodizacija5

Page 6: PERIODIZACIJA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI

Svetoga pisma (Basel, 1567., temeljna knjiga protestantske teologije i prvi enciklopedijski i hermeneutički rječnik Biblije; teološki smjer flacijanizam)

Petar Pavao Vergerije Mlađi (1498. - 1565.): Razgovaranje meju papistu i jednim luteranom (Padova, 1555.; možda djelo Matije Vlačića)

Stjepan Konzul Istranin (1521. - nakon 1568.): Prvi del Novoga teštamenta i Drugi del Novoga teštamenta (prijevod na hrvatski Biblije skupa s Antunom Dalmatinom, poč. 1557., dovrš. 1562. i 1563.)

Antun Dalmatin (poč. 16. st. - 1579.): Govorenje vele prudno (lat., Urach, skupa s Konzulom), Postile (Regensburg, 1568., skupa s Konzulom)

BAROK (kraj 16. st. - sredina 18. st.)

Šime Budinić (1530. - 1600.): Pokorni i mnozi ini psalmi Davidovi (Rim, 1582.), Ispravnik (Rim, 1583., katekizam), Summa nauka hristijanskoga, 1583., i lat., prijevod Canisijeva katekizma), prvi je počeo pisati dijakritičke znakove č i ž

Matija Divković (1563. - 1631.): Nauk krstjanki i Sto čudesa (1611.), Razlike besjede (1616., vjerski sadržaji u kratkim pripovijestima), Nauk krstjanski (1616., tzv. mali, sve knjige tiskao je na bosančici)

Jakov Armolušić (1575. - 1649.): Slava ženska i protivni odgovor Jakova Armolušića Šibenčanina Cvitu šestomu (Padova, 1643.)

Bartul (Bartol) Kašić (1575. - 1650.): Institutionum linguae illyricae libri duo (Rim, 1604., prva hrvatska tiskana gramatika), prijevod Biblije na hrvatski (obj. tek 2001.!), prozna djela u štokavštini: Život Gospodina našega Isukrsta, Život Bogorodice, Perivoj od djevstva; drama Sveta Venefrida (1627., isusovačka duhovna tragedija)

Stijepo Đurđević (1579. - 1632.): Derviš (šaljivi spjev; komična poema; monolog staroga derviša)

Ivan (Dživo) Gundulić (1589. - 1638.): deset melodrama (sačuvano četiri: Diana, Arijadna, Armida, Prozerpina ugrabljena; izgubljene: Čerera, Kleopatra, Galatea, Adon, Posvetilište ljuveno, Koraljka od Šira), Pjesni pokorne kralja Davida (Rim, 1621., prepjevi sedam biblijskih psalama), Suze sina razmetnoga (Venecija, 1622.), Dubravka (izvedena 1628., pastoralno-alegorijska drama), Osman (ep u dvadeset pjevanja; nast. 1621. - 1638.; o neuspjehu Turaka pokraj Hoćima 1621., više nadopunjitelja 14. i 15. pjevanja, npr. Ivan Mažuranić

Ivan (Dživo) Bunić Vučić (1591. - 1658.): Plandovanja (obj. tek 1849., ljubavni kanconijer, pet pastirskih ekloga, kraća zbirka duhovnih pjesama), Mandalijena pokornica (Ancona, 1659., vjerska, religiozna poema, u niz tzv. suza, odnosno pokajničkih spjevova ulazi)

Junije Palmotić (1607. - 1657.); mitološke drame Atalanta (posljednja izvorna pastirska igra u Dubrovniku), Natjecanje Ajača i Ulisa za oružje Akilovo, Akile, Ipsipile, Elena ugrabljena, Lavinija; drame s temom iz viteškoga svijeta: Armida, Danica, Captislava, Bisernica, Pavlimir (najizvornija Palmotićeva drama: Ljetopis popa Dukljanina i dubrovačka legenda o sv. Ilaru); scenski prizori (Kolombo); Kristijada (Rim, 1670., prepjev epa Christias Girolama Vide; pisac predgovora Stjepan Gradić

Periodizacija6

Page 7: PERIODIZACIJA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI

Ivan Ivanišević (1608. - 1665.): Kita cvitja razlikova (Venecija, 1642., zbirka religioznih stihova)

Juraj Habdelić (1609. - 1678.): Dictionar ili reči slovenske (Nemški Gradec, 1670., hrvatsko /kajkavsko/-latinski rječnik, 12000 riječi, školski priručnik; dvije knjige religiozno-moralnoga sadržaja na kajkavskom: Zercalo Mariansko (Graz, 1662.) i Pervi otca našega Adama greh (Graz, 1674.)

Vladislav Menčetić (1618. - 1666.): Radonja (šaljivi spjev; komična poema), Trublja slovinska (Jakin, 1665., domoljubna poema; panegirik Petru Zrinskome); prevoditelj G. Marina (Radmilova tužba cijeć Zorke vile, prepjev Marinovih Ergastovih uzdaha)

Juraj Križanić (1618. - 1683.): Politika ili razgovor ob vladateljstvu (napisana sintezom slavenskih jezika; Petar Zrinski (1621. - 1671.): Adrianskoga mora sirena (Venecija, 1660., prijevod na hrvatski s mađarskoga pjesničkoga djela svojega brata Nikole, najluksuznije opremljena hrvatska knjiga u starijoj hrvatskoj književnosti)

Jaketa Palmotić Dionorić (1623. - 1680.): Dubrovnik ponovljen (ep u 20 pjevanja o velikom dubrovačkom potresu 1667.)

Ana Katarina Frankopan Zrinski (1625.? - 1673.): Putni tovaruš (Venecija, 1661., prepjev s njemačkoga molitvenika, poznat i kao Suputnik, prva žena u Banskoj Hrvatskoj koja se bavila prevođenjem i stvaralačkom djelatnošću)

Petar Kanavelić (Kanavelović) (1637. - 1719.): Sveti Ivan biskup trogirski (spjev u 20 pjevanja), drame Vučistrah (tema iz Calderonove drame Život je san) i Sužanstvo srećno, duhovna poezija, prigodnice i panegirici

Jerolim Kavanjin (1641. - 1714): Bogatstvo i uboštvo (“velepjesma” u 30 pjevanja, spjev od 32724 stiha, najopsežnije pjesničko djelo hrvatske dopreporodne književnosti)

Andrija Vitaljić (1642. - 1721.): Ostan Božje ljubavi (Venecija, 1712.; Isusov život i muka), Istumačenje pisnih Davidovih (Venecijam 1703., prepjevi Davidovih psalama - psaltir s komentarom)

Fran Krsto Frankopan (1643.? - 1671.): Gartlic za čas kratiti (obj. 1871., prvo uvođenje narodnoga deseterca u hrvatsku umjetničku poeziju), Jarne bogati (1670., ulomak prijevoda Moliereove komedije Georges Dandin (najstariji prijevod Molierea na cijelom slavenskom prostoru, samo dvije godine nakon prikazivanja u Versaillesu 1668. godine)

Vlaho Skvadri (Skvadrović) (1643. - 1691.) (Mačuš i Čavalica, ljubavna pripovijest u stihovima, glavni junaci nazvani prema selu i brdu otoka Koločepa, s elementima ribarske ekloge - Antonio Ongaro, Alceo)

Pavao Ritter Vitezović (1652. - 1713.): Odiljenje sigetsko (Linz, 1684., spjev o sigetskoj tragediji), Kronika aliti spomen vsega svijeta vikov (1696.), Priručnik aliti razliko mudrosti cvitje (1702., zbirka poslovica), Croatia rediviva (Zagreb, 1700., priručnik za pregovore s Turcima). Plorantis Croatiae saecula duo (Dva stoljeća ucviljene Hrvatske, Zagreb, 1703., nacionalna tužaljka), De aris focis Illyriorum (sačuvan nacrt enciklopedijskoga djela), Lexicon latino-illyricum (ostao u rukopisu), De ortographia (zagubljena pravopisna rasprava)

Antun Gleđević (1656., 1657. ili 1659. - 1728.): drama Zorislava, drugi prepjevi talijanskih melodrama, pjesničke satire

Periodizacija7

Page 8: PERIODIZACIJA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI

Ignjat Đurđević (1675. - 1737.): Pjesni ljuvene, popijevke (trag narodne pjesme), Ekloge aliti razgovori pastijerski (senzualni duh), Razlike zgode nesrećne ljubavi (prepričavanje u stihovima poznatih ljubavnih zgoda-priča), Suze Marunkove (šaljivi spjev), Uzdasi Mandalijene pokornice (Venecija, 1728., nabožni spjev, lirski monolog svetice, najpoznatije djelo), Saltijer slovinski (prepjev psalama), Antiquitates Illiricae (nedovršena povijest Ilirije), Život i djela slavnih Dubrovčana (lat., oko 1716., prva povijest književnosti nastale u Dubrovniku, v. 18. st.)

Antun Kanižlić (1699. - 1777.): Bogoljubnost molitvena (molitvenik), Kamen pravi smutnje velike (Osijek, 1780., rasprava posvećena crkvenom raskolu), Sveta Rožalija (posmrtno, 1780., spjev, glavno Kanižlićevo djelo, stihovana pripovijest o svetici iz Palerma, barokni i rokoko elementi; najjutjecajnije djelo katoličke obnove u sjevernoj Hrvatsko; v. i 18. st.)

KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO KNJIŽEVNOST I ZNANOST (18. st.)

Vincenco Zmajević (1670. - 1745.), Corona poetica (Rim, 1694.; latinsko pjesništvo, član ugledne obitelji iz Perasta; visoki crkveni velikodostojnik)

Ignjat Đurđević (1675. - 1737.): Antiquitates Illiricae (nedovršena povijest Ilirije), Vitae et carmina nonnullorum illustrium civium Rhacusinorum (Životi i književna djela nekih uglednih Dubrovčana (lat., oko 1716., prva povijest književnosti nastale u Dubrovniku, v. 17. st.)

Saro Crijević (1686. - 1759.): Bibliotheca Ragusina... (Dubrovačka biblioteka...; prikazi književnika iz Dubrovnika i njihovih djela)

Filip Grabovac (1697. ili 1699. - 1749.): Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti

rvackoga (upute za kršćanski život i događaji iz povijesti, pjesma Od kolunela kneza Antuna Kumbata (1729., napad na Hrvate koji zaboravljaju svoje podrijetlo)

Antun Kanižlić (1699. - 1777.): Bogoljubnost molitvena (molitvenik), Kamen pravi smutnje velike (Osijek, 1780., rasprava posvećena crkvenom raskolu), Sveta Rožalija (posmrtno, 1780., spjev, glavno Kanižlićevo djelo, stihovana pripovijest o svetici iz Palerma, barokni i rokoko elementi; najjutjecajnije djelo katoličke obnove u sjevernoj Hrvatsko; v. i 17. st.)

Filip Lastrić (1700. - 1783.), Epitome vetustatum provinciae Bosniensis (Jezgra starine bosanske pokrajine; povijest Bosne i franjevačke redodržave Bosne Argentine)

Andrija Kačić Miošić (1704. - 1760.): Razgovor ugodni naroda slovinskoga (Venecija, 1756., kronika s oko 200 deseteračkih pjesama s tematikom iz slavenske junačke prošlosti: zahvaljujući ovom djelu Kačić je postao u narodu najpopularniji hrvatski pisac, a u 18. i 19. st. to je najčitanija hrvatska knjiga) Korabljica (Venecija, 1760., prva hrvatska pučka povjesnica)

Ivan Franatica Sorkočević (1706. - 1771.): Psyche (frančezarija, jedina u stihu i jedina potpisana preradba Moliereovih drama u Dubrovniku)

Periodizacija8

Page 9: PERIODIZACIJA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI

Ruđer Bošković (1711. - 1787.): De viribus vivis (O živim silama, Rim, 1745.), De continuitatis lege (O zakonu kontinuiteta, Rim, 1745.), De lege virium in Natura existentium (O zakonu sila koje postoje u prirodi, Rim, 1755.), Philosophiae naturalis theoria redacta ad unicam legem virium in Natura existentium (Teorija prirodne filozofije svedena na jedan jedini zakon sila koje postoje u prirodi, Beč, 1758.; fundamentalno djelo, moderna shvaćanja o materiji u prostoru i kretanju, svjetska slava), De solis ac lunae defectibus (Pomrčine Sunca i Mjeseca, London, 1760.; pjesničko djelo u heksametrima), Opera pertinentia ad opticam et astronomiam (Djela s područja optike i astronomije u pet svezaka, Bassano, 1785.)

Adam Baltazar Krčelić (1715. - 1778.): Historiarum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis I. (Povijest zagrebačke stolne crkve, Zagreb, 1770.; historiografsko djelo o zagrebačkim biskupima), De regnis Dalmatiae, Croatiae, Sclavoniae notitiae praeliminares (Prethodne bilješke o kraljevinama Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb, 1770.; dvorski povjesničar, nastavlja se na kronologijsko-historiografsko djelo Pavla Rittera Vitezovića), Scriptorum ex regno Sclavoniae a saeculo XIV usque ad XVII inclusive collectio (Pregled pisaca iz kraljevine Slavonije od 14. do zaključno 17. stoljeća, Varaždin, 1774.; pod pseudonimom Adalbert Barić), Annuae sive Historia ab anno inclusive 1748 et subsequis (1767) ad posteritas notiam - Anali ili povijest od uključivši 1748. i sljedećih (do 1767.) na znanje potomstvu; memoarska proza, prati suvremena događanja u Hrvatskoj, autor ih je pisao do smrti; u 19. st. izvor Šenoi i Tomiću za povijesne romane)

Vid Došen (1720.? - 1778.): Jeka planine (spjev u 2 dijela, obrana Relkovića), Aždaja sedmoglava (ep u sedam pjevanja, sedam smrtnih grijeha, život u Slavoniji)

Matija Antun Relković (Reljković) (1732. - 1798.): Satir iliti divji čovik (Dresden, 1762., drugo dopunjeno izdanje Osijek, 1779., poučni spjev u 11 pjevanja s kritičkim naglascima, glavni mu je cilj utjecati na moralni i materijalni preporod Slavonije); Nova slavonska i nimačka gramatika (Zagreb, 1767.), Postanak narodne pravice i dužnosti ljudskih iz nje izvirajućih (za školske potrebe), Nek je svašta (zbirka anegdota i pripovjedaka), prijevodi Ezopovih, Fedrovih i Pilpajevih basni

Antun Ivanošić (1740. - 1800.): Sličnorični natpis groba Zvekanova (duhovita poema - rugalica; našički fratar Zvekan u dogovoru s vragom)

Matija Petar Katančić (1750. - 1825.): Specimen philologiae et geographiae Panoniorum (Zagreb, 1795., rezultati proučavanja starina), Pravoslovnik (hrvatsko-latinski rječnik, ostao nedovršen u rukopisu), Etymologicum Illyricum (latinsko-hrvatski rječnik, nedovršen u rukopisu), prvi objavljen cjeloviti prijevod Biblije na hrvatski - Sveto pismo Starog zakona, Sveto pismo Novog zakona (posmrtno, Budim 1831.), Fructus auctumnales (Jesenji plodovi, Zagreb, 1791., zbirka latinskih i hrvatskih pjesama u duhu klasičnih pjesama), Knjižica o hrvatskoj poeziji napisana po zakonima estetike (lat., prvi pokušaj teorijske obradbe hrvatske poezije)

Đuro Hidža (1752. - 1833.): Quinta Flaka pjesni liričke (Dubrovnik, 1849.; jedini cjelovit prijevod Horacijeve lirike na hrvatski jezik).

Tituš Brezovački (1757. - 1805.): Sveti Aleksi (Zagreb, 1786., dramatizirana legenda), Matijaš grabancijaš dijak ( nastala oko 1803., izved. 1804., najpopularnija njegova komedija), Diogeneš ili sluga dveh zgubljeneh bratov (promij. inačica 1823., izvorna verzija tiskana tek 1940., komedija sa složenim zapletima sentimentalnih građanskih drama); stihovi na hrvatskom, njemačkom i latinskom (prigodnice, satire, političke pjesme)

Periodizacija9

Page 10: PERIODIZACIJA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI

Marko Bruerević (1765. - 1823.): Vjera iznenada (komedija s temom iz dubrovačke svakodnevice)

Ferdinand Putica: Pir od Bazate (Pir od djece, dialogo) i Ciarlatano in motto (komedije s temom iz dubrovačke svakodnevice)

Vlaho Stulli (Stulić) (1768. - 1846.): Kate Kapuralica (Kate Sukurica) (1800., groteskno-farsična komedija s temom iz dubrovačke svakodnevice)

PROSVJETITELJSTVO KNJIŽEVNOST I ZNANOST (18. st.)

Ruđer Bošković (1711. - 1787.): De viribus vivis (O živim silama, Rim, 1745.), De continuitatis lege (O zakonu kontinuiteta, Rim, 1745.), De lege virium in Natura existentium (O zakonu sila koje postoje u prirodi, Rim, 1755.), Philosophiae naturalis theoria redacta ad unicam legem virium in Natura existentium (Teorija prirodne filozofije svedena na jedan jedini zakon sila koje postoje u prirodi, Beč, 1758.; fundamentalno djelo, moderna shvaćanja o materiji u prostoru i kretanju, svjetska slava), De solis ac lunae defectibus (Pomrčine Sunca i Mjeseca, London, 1760.; pjesničko djelo u heksametrima), Opera pertinentia ad opticam et astronomiam (Djela s područja optike i astronomije u pet svezaka, Bassano, 1785.)

Adam Baltazar Krčelić (1715. - 1778.): Historiarum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis I. (Povijest zagrebačke stolne crkve, Zagreb, 1770.; historiografsko djelo o zagrebačkim biskupima), De regnis Dalmatiae, Croatiae, Sclavoniae notitiae praeliminares (Prethodne bilješke o kraljevinama Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb, 1770.; dvorski povjesničar, nastavlja se na kronologijsko-historiografsko djelo Pavla Rittera Vitezovića), Scriptorum ex regno Sclavoniae a saeculo XIV usque ad XVII inclusive collectio (Pregled pisaca iz kraljevineSlavonije od 14. do zaključno 17. stoljeća, Varaždin, 1774.; pod pseudonimom Adalbert Barić), Annuae sive Historia ab anno inclusive 1748 et subsequis (1767) ad posteritas notiam - Anali ili povijest od uključivši 1748. i sljedećih (do 1767.) na znanje potomstvu; memoari koji prate suvremena događanja u Hrvatskoj, autor ih je pisao do smrti)

Filip Lastrić (1700. - 1783.), Epitome vetustatum provinciae Bosniensis - Jezgra starine bosanske pokrajine; povijest Bosne i franjevačke redodržave Bosne Argentine)

Vincenco Zmajević (1670. - 1745.), Corona poetica (Rim, 1694.); latinsko pjesništvo

KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO (18. st.)

Filip Grabovac (1697. ili 1699. - 1749.): Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga (upute za kršćanski život i događaji iz povijesti, pjesma Od kolunela kneza Antuna Kumbata (1729., napad na Hrvate koji zaboravljaju svoje podrijetlo)

Andrija Kačić Miošić (1704. - 1760.): Razgovor ugodni naroda slovinskoga (Venecija, 1756., kronika s oko 200 deseteračkih pjesama s tematikom iz slavenske junačke prošlosti: zahvaljujući ovom djelu Kačić je postao u narodu najpopularniji hrvatski pisac, a u 18. i 19. st. to je najčitanija hrvatska knjiga); Korabljica (Venecija, 1760., prva hrvatska pučka povjesnica)

Periodizacija10

Page 11: PERIODIZACIJA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI

Adam Baltazar Krčelić (1715. - 1778.): Prethodne bilješke o kraljevinama Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji (Zagreb, 1770., historiografsko djelo, Annuae (memoarska proza; u 19. st. izvor Šenoi i Tomiću za povijesne romane)

Vid Došen (1720.? - 1778.): Jeka planine (spjev u 2 dijela, obrana Relkovića), Aždaja sedmoglava (ep u sedam pjevanja, sedam smrtnih grijeha, život u Slavoniji)

Matija Antun Relković (Reljković) (1732. - 1798.): Satir iliti divji čovik (Dresden, 1762., drugo dopunjeno izdanje Osijek, 1779., poučni spjev u 11 pjevanja s kritičkim naglascima, glavni mu je cilj utjecati na moralni i materijalni preporod Slavonije); Nova slavonska i nimačka gramatika (Zagreb, 1767.), Postanak narodne pravice i dužnosti ljudskih iz nje izvirajućih (za školske potrebe), Nek je svašta (zbirka anegdota i pripovjedaka), prijevodi Ezopovih, Fedrovih i Pilpajevih basni

Antun Ivanošić (1740. - 1800.): Sličnorični natpis groba Zvekanova (duhovita poema - rugalica; našički fratar Zvekan u dogovoru s vragom)

Matija Petar Katančić (1750. - 1825.): Specimen philologiae et geographiae Panoniorum (Zagreb, 1795., rezultati proučavanja starina), Pravoslovnik (hrvatsko-latinski rječnik, ostao nedovršen u rukopisu), Etymologicum Illyricum (latinsko-hrvatski rječnik, nedovršen u rukopisu), prvi objavljen cjeloviti prijevod Biblije na hrvatski - Sveto pismo Starog zakona, Sveto pismo Novog zakona (posmrtno, Budim 1831.), Fructus auctumnales (Jesenji plodovi, Zagreb, 1791., zbirka latinskih i hrvatskih pjesama u duhu klasičnih pjesama), Knjižica o hrvatskoj poeziji napisana po zakonima estetike (lat., prvi pokušaj teorijske obradbe hrvatske poezije)

Tituš Brezovački (1757. - 1805.): Sveti Aleksi (Zagreb, 1786., dramatizirana legenda), Matijaš grabancijaš dijak ( nastala oko 1803., izved. 1804., najpopularnija njegova komedija), Diogeneš ili sluga dveh zgubljeneh bratov (promij. inačica 1823., izvorna verzija tiskana tek 1940., komedija sa složenim zapletima sentimentalnih građanskih drama); stihovi na hrvatskom, njemačkom i latinskom (prigodnice, satire, političke pjesme)

ROMANTIZAM (KNJIŽEVNI NARODNI PREPOROD)(1813. - 1860.)

Maksimilijan Vrhovac (1752. - 1827.): Proglas za skupljanje narodnog blaga - Poziv na sve duhovne pastire svoje biskupije (1813.),

Antun Mihanović: Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku (1815.), Ljudevit Gaj: Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja (1830.), Ivan Derkos:

Genius patriae (1832.), Janko Drašković: Disertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom (1832.), Novine horvatske s književnim prilogom Danica horvatska, slavonska, dalmatinska (Gaj,

1835.), Ilirske narodne novine, Danica horvatska, slavonska, dalmatinska (1843.), Kolo (1842., Vraz, Vukotinović, Rakovec), Matica ilirska (1842.), dopušteno ilirsko ime, ali samo kao književni pojam (1845.)

Ivan Kukuljević Sakcinski (1816. - 1889.): Juran i Sofija (1839.)

Periodizacija11

Page 12: PERIODIZACIJA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI

Stanko Vraz (1810.-1851): Đulabije (1840.), Glasi iz dubrave žerovinske (1841.), Gusle i tambure (1845.), Sanak i istina (1846.), književne kritike

Dimitrija/e Demeter (1811. - 1872.): Grobničko polje (ep, 1842.), Dramatička pokušenja (1838.), Teuta (izvorna tragedija, 1844.), libreta za opere Ljubav i zloba i Porin V. Lisinskoga

Ivan Mažuranić (1814. - 1890.): Smrt Smail-age Čengića (1846.), Njemačko-ilirski slovar (s Užarevićem, 1842.), pjesme Vjekovi Ilirije, Primorac Danici, Hrvati Mađarom (1848.)

Antun Nemčić (1813. - 1849.): Kvas bez kruha ili tko će biti veliki sudac (1854.), Putositnice, Udes ljudski (pokušaj romana)

Matija Mažuranić (1817. - 1881.): Pogled u Bosnu

Pavao Štoos (1806. - 1862.): Novo leto ili kip domovine na početku leta 1831. Dragutin Rakovac (1813. - 1854.): Mali katekizam za velike ljude (programski tekst, 1842.), Duh (1832., drama)

Ljudevit Vukotinović (1813. - 1893.): Ilirizam i kroatizam (članak, 1842.), Pjesme i pripovijetke (1838. i 1840.), Ruže i trnje (stihovi i proza,1842.), Pjesma Horvatov vu Glogovi leto 1813. (1835.)

Petar Preradović (1818. - 1872.): Milim pokojnikom, Probrane pjesme, Izabrane pjesme, Nove pjesme, Kraljević Marko, Pozdrav domovini, Rodu o jeziku

PROTOREALIZAM ili ŠENOINO DOBA (1860. - 1881.)

Mirko Bogović (1816. - 1893.): Ljubice, Smilje i kovilje, Domorodni glasi, Frankopan, Matija Gubec, Stjepan, posljednji kralj bosanski

Adolf Veber Tkalčević (1825. - 1889.): Zagrepkinje, Nadala Bakarka

Luka Botić (1830. - 1863.): Bijedna Mara, Pobratimstvo, Petar Bačić

Rikard Jorgovanić (1853. - 1880.): Stella Raiva, Ljubav na odru

Franjo Marković (1845. - 1914.): Razvoj i sustav obćene estetike (1902.), Kohan i Vlasta, Dom i svijet

Andrija Palmović (1847. - 1882.),

Đuro Arnold (1853. - 1941.)

August Šenoa (1838. - 1881.): Naša književnost (1865.), Zlatarevo zlato (roman), Seljačka buna (roman), Diogeneš (roman), Kletva (roman), Zagrebulje (feljtoni, podlisci), Dopisi iz Praga (feljtoni, podlisci), Smrt Petra Svačića (povjestica), Prokleta klijet (povjestica), Zimzelen (prokleta klijet), Fratarska oporuka (povjestica), Propast Venecije (povjestica), Kameni svatovi (povjestica), Kugina kuća (povjestica), Postolar i vrag (povjestica), Čuvaj se senjske ruke (roman), Prijan Lovro, Prosjak Luka, Barun Ivica, Kanarinčeva ljubovca, Vladimir, Turopoljski top, Mladi gospodin, Karanfil s pjesnikova groba (pripovijetke)

Periodizacija12

Page 13: PERIODIZACIJA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI

REALIZAM (1881. - 1892., 1895.)

Ante Kovačić (1854. - 1889): Baruničina ljubav, Fiškal, U registraturi, Među žabari, Izabrane pjesme, Smrt babe Čengićkinje (1880.), Pokornom kljusetu (1886.)

Eugen Kumičić (1850. - 1904.): Olga i Lina, Jelkin bosiljak, Urota zrinsko-frankopanska, Kraljica Lepa, Začuđeni svatovi, Gospođa Sabina, O romanu (1883.), Pod puškom (putopis)

Josip Kozarac (1858. - 1906.): Slavonska šuma, Donna Ines (pripovijetka), Oprava (pripovijetka), Tena (pripovijetka), Mrtvi kapitali (roman), Među svjetlom i tmimom (roman)

Vjenceslav Novak (1859. - 1905.): Nezasitnost i bijeda, Iz velegradskog podzemlja (pripovijetka), U glib (pripovijetka), Pavao Šegota (roman), Posljednji Stipančići (roman), Tito Dorčić (roman), Dva svijeta (roman)

Ksaver Šandor Gjalski (1854. - 1935.): Pod starim krovovima (zbirka pripovijedaka), U noći (roman), Osvit (roman), Janko Berislavić (roman)

Josip Eugen Tomić (1843. - 1906.): Melita (roman)

Fran Mažuranić (1814. - 1890): Lišće (crtice)

Josip Draženović (1863. - 1942.): Iskrice (crtice), crtice iz primorskog i malograđanskog života

August Harambašić: (1861. - 1911.): Smilje i kovilje, Tugomilke, Ružmarinke, Slobodarke

Silvije Strahimir Kranjčević (1865. - 1908.): Bugarkinje, Pjesme, Izabrane pjesme, Trzaji

MODERNA(1892./1895. - 1914./1916.)

Ivo Vojnović (1857. - 1929.): Geranium, 1880., Ksanta, 1886., Psyche, 1889., Ekvinocij, 1895., Dubrovačka trilogija (Allons enfants, Suton, Na taraci), 1902., Gospođa sa suncokretom, 1912., Maškarate ispod kuplja, 1922., Prolog nenapisane drame, 1929. (najpoznatije pjesme: Prelude, Na Mihajlu /početna i završna pjesma Dubrovačke trilogije/, Utjeha)

Janko Leskovar (1861. - 1949.): Misao na vječnost (novela koja je označila početak moderne), 1891., Propali dvori, 1896., Sjene ljubavi, 1898., Kraljica zemlje, 1905.

Antun Gustav Matoš (1973. - 1914.): Iverje, 1899., Novo iverje, 1900., Ogledi, 1905., Vidici i putovi, 1907., Umorne priče, 1909., Naši ljudi i krajevi, 1910., Pjesme, 1923., Sabrana djela Antuna Gustava Matoša, sv. I.-XX., 1973. (najpoznatije pjesme: Utjeha

Periodizacija13

Page 14: PERIODIZACIJA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI

kose, Jesenje veče, 1909, Stara pjesma, Mora, Srodnost, Maćuhica, Grički dijalog, Notturno; najpoznatije novele: Cvijet sa raskršća, Camao)

Dinko Šimunović (1873. - 1933.): Mrkodol, 1909., Tuđinac, 1911., Đerdan, 1914., Mladi dani, 1919., Mladost, 1921., Porodica Vinčić, 1923., Sa Krke i Cetine, 1930.

Vladimir Vidrić (1875. - 1909.): Pjesme, 1907., Sabrane pjesme, 1969. (najpoznatije pjesme: Pejzaž I., Pejzaž II., Dva levita, Adieu, Sjene, Jutro, Ex Pannonia, Notturno

Dragutin Domjanić (1875. - 1933.): Pjesme, 1909., Kipci i popevke, 1917., V suncu i senci, 1927., Po dragomu kraju, 1933. (najpoznatije pjesme: Otmjena dosada, Kap, Starinska, Bele rože, Pauni)

Milan Begović (1876. - 1948.): Pjesme, 1896., Knjiga Boccadoro, 1900., Gospođa Walevska, 1906., Stana,1909., Dunja u kovčegu, 1921., Svadbeni let, 1922., Božji čovjek, 1924., Pustolov pred vratima, 1926., Amerikanska jahta u splitskoj luci, 1929., Bez trećega, 1931./1934., Ero s onoga svijeta, 1936., Kvartet, 1936., Giga Barićeva i njezinih sedam prosaca, 1940., (najpoznatije pjesme: Dunja, Liddy)

Vladimir Nazor (1876. - 1949.): Slavonske legende, 1900., Živana, 1902., Knjiga o kraljevima hrvatskijem, 1904., Veli Jože, 1908., Hrvatski kraljevi, 1912., Nove pjesme, 1913., Medvjed Brundo, 1915., Priče iz djetinjstva, 1924., Šarko, 1930., Eseji i članci, 1942. (najpoznatije pjesme: Zvonimirova lađa, Cvrčak, Seh duš dan, Galiotova pesan, Šuma spava; Notturno)

Milutin Cihlar Nehajev (1880. - 1931.): drame: Prijelom, 1897., Svježica, 1898., Život, 1905., Spasitelj, 1915., pripovijetke: Veliki grad, 1902., Zeleno more, 1902., Godiva, 1916., Iz neznanog kraja, 1918., romani: Bijeg, 1909., Vuci, 1928., Knjiga eseja, 1936.

Ivan Kozarac (1885. - 1910.): Slavonska smrt, 1906., Pjesme, 1911., Izabrane pripovijetke, 1911., Đuka Begović, 1911.

Janko Polić Kamov (1886. - 1910.): Ištipana hartija, 1907., Psovka, 1905., Isušena kaljuža, 1907., Tragedija mozgova, 1906., Na rođenoj grudi, 1907., Samostanske drame, 1909., Sabrana djela I. -IV., 1956./1958. (najpoznatije pjesme: Pjesma nad pjesmama, Ledeni blud, Post scriptum, najpoznatije novele: Brada, Bitanga)

Fran Galović (1887. - 1914.): Z mojih bregov, 1913./1914., Začarano ogledalo, 1913., Ispovijed, 1914., Pred smrt, 1916. (najpoznatije pjesme: Childe Harold, Crn-bel, Kostanj, Jesenski veter)

KNJIŽEVNOST 20. STOLJEĆA

I. RAZDOBLJE (1914. - 1929.):EKSPRESIONIZAM U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI

Antun Branko Šimić (1898. - 1925.): Preobraženja, 1920., Izabrane pjesme, 1933., Pjesme, 1950., Sabrana djela I-III, 1960. (najpoznatije pjesme: Pjesnici, Opomena, Konac, Ručak siromaha, Tijelo i mi, Smrt, Smrt i ja, Ljubav, Povratak, Moja preobraženja)

Miroslav Krleža (1893. - 1981.): pjesništvo: Pan, 1917., Tri simfonije, 1917., Pjesma I. i II., 1918., Pjesme III., 1919., Lirika, 1919., Knjiga pjesama, 1931., Knjiga lirike, 1932.,

Periodizacija14

Page 15: PERIODIZACIJA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI

Simfonije, 1933., Balade Petrice Kerempuha, 1936.; proza: Hrvatska rapsodija, 1918., Tri kavalira gospođice Melanije, 1920., Hrvatski bog Mars, 1922.,Novele, 1923., Vražji otok, 1923., Povratak Filipa Latinovicza, 1932., Banket u Blitvi, 1938., Na rubu pameti, 1938., Zastave, 1967.; drame: Legenda, 1914., Maskerata, 1914., Hrvatska rapsodija, 1917., Kraljevo, 1918., Kristofor Kolumbo, 1918., Michelangelo Buonarroti, 1919., Galicija, 1922., Adam i Eva, 1922., Golgota, 1922., Vučjak, 1923., U agoniji, 1928., Gospoda Glembajevi, 1928., Leda, 1932., U logoru (Galicija), 1934., Aretej, 1959., Saloma, 1963., Put u raj, 1970. (najpoznatije pjesme: Jesenja pjesma, Bonaca u predvečerje, Nokturno u samotnoj sobi, Snijeg; unutar Balada Petrice Kerempuha: Ni med cvetjem ni pravice, Baba cmizdri pod galgama, Gumbelijum roža fino diši, Khevenhiller, Na mukah, Planetarijom) (napomena: nabrojana djela spadaju u Krležino stvaralaštvo nastalo u različitim razdobljima)

Ivo Andrić (1892. - 1975.): Ex Ponto, 1918., Nemiri, 1920., Na Drini ćuprija, 1945. (1961. Nobelova nagrada za književnost), Travnička kronika, 1945., Prokleta avlija, 1954.

Đuro Sudeta (1903. - 1927.): Osamljenim stazama, 1924., Kućice u dolu, 1926., Sutoni, 1929.

II. RAZDOBLJE (1929. 1952.)

Miroslav Krleža; Ivo Andrić; Tin Ujević (1891. - 1955.): u Hrvatskoj mladoj lirici, 1914. (izbor), Lelek sebra, 1920., Kolajna, 1926., Auto na korzu, 1932., Ojađeno zvono, 1933., Pjesme, 1937., Ljudi za vratima gostionice, 1938., Skalpel kaosa, 1938., Rukovet, 1950., Žedan kamen na studencu, 1954. (najpoznatije pjesme: Oproštaj, Svakidašnja jadikovka, Notturno, Nostalgija svjetlosti, Visoki jablani, Pobratimstvo lica u svemiru, Cvrkutanje srca u pokrajini sanja)

Mate Balota (Mijo Mirković) (1898. - 1963.): Dragi kamen, 1938., Tijesna zemlja, 1946. (najpoznatije pjesme: Koza, Dvi daske)

Dobriša Cesarić (1902. - 1952.): Lirika, 1931., Spasena svjetla, 1938., Pjesme, 1951., Osvijetljeni put, 1953., Goli časovi, 1956., Slap, 1970., Svjetla za daljine, 1975., Voćka poslije kiše, 1978. (najpoznatije pjesme: Kad budem trava, Mrtva luka, Mrtvačnica najbjednijih, Oblak, Povratak, Pukotina ima svaki život, Poludjela ptica, Slap, Voćka poslije kiše, Balada iz predgrađa, Pjesma mrtvog pjesnika)

Drago Gervais (1904. - 1957.): Čakavski stihovi, 1929., Kozerije i humoreske, 1957., Pod Učkun, 1993. (najpoznatije pjesme: Tri nonice, Stari mladić, Trešete, Briškula, Nonići stari)

Nikola Šop (1904. - 1982.): Pjesma siromašnog sina, 1926., Isus i moja sjena, 1934., Za kasnim stolom, 1943., Tremenda, 1988. (najpoznatije pjesme: Napuštena kuća, Isus čita novine, Kuda bih vodio Isusa, Pjesma najmanjem čovjeku)

Dragutin Tadijanović (1905.): Lirika, 1932., Sunce nad oranicama, 1933., Pepeo srca, 1936., Dani djetinjstva, 1937., Tuga zemlje, 1942., Pjesme, 1951., Blagdan žetve, 1956., Srebrne svirale, 1960., Prsten, 1963., Moje djetinjstvo, 1985., Čarolije, 1994. (najpoznatije pjesme: Balada o zaklanim ovcama, Dugo u noć, u zimsku bijelu noć, Hoću li ući u sobu gdje je sag, Večer nad gradom, Prsten, Kad mene više ne bude, Veličanstvo mora, Nosim sve torbe, a nisam magarac, Da sam ja učiteljica)

Periodizacija15

Page 16: PERIODIZACIJA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI

Ivan Goran Kovačić (1913. - 1943.): Lirika, 1932., Dani gnjeva, 1936., Jama, 1944., Ognji i rože, 1945. (najpoznatije pjesme: Beli most, Mali pot, Moj grob, Jama)

DRUGA MODERNA U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI(1952. - 1968.)

Ranko Marinković (1913. - 2001.): Albatros, 1939., Proze, 1948., Geste i grimase, 1951., Ruke, 1953., Glorija, 1956., Poniženje Sokrata, 1959., Kiklop, 1965., Tri drame, 1977., Zajednička kupka, 1980., Nevesele oči klauna, 1986., Never more, 1993., U znaku vage, 1995.

Vladan Desnica (1905. - 1967.): Zimsko ljetovanje, 1950., Olupine na suncu, 1952., Koncert, 1954., Proljeće u Badrovcu, 1955., Slijepac na žalu, 1956., Proljeća Ivana Galeba, 1957.

Petar Šegedin (1909. - 1998.): Djeca božja, 1946., Osamljenici, 1947., Mrtvo more, 1953., Čovjek u riječi, 1956., Crni smiješak, 1969., Krug što skamenjuje, 1988., Izdajnik, 1993.

Viktor Vida (1913. - 1960.): Svemir osobe, 1951., Sužanj vremena, 1956., Otrovane lokve, 1971.

Mak Dizdar (1917. - 1971.): Plivačica, 1954., Kameni spavač, 1966., Poezija, 1968., Modra rijeka, 1971. (najpoznatije pjesme: Zapis o petorici, Modra rijeka, Zapis o smijehu, Gorčin, Zapis o zemlji)

Jure Kaštelan (1919. - 1990.): Crveni konj, 1940., Pijetao na krovu, 1950., Malo kamena i puno snova, 1957., Pijesak i pjena, 1958., Divlje oko, 1978., Krilati konjanik, 1991. (najpoznatije pjesme: Svijetliš u tmini, san u kamenu, Konjanik, Krv i bura, Vražda)

Vesna Parun (1922.): Zore i vihori, 1947., Crna maslina, 1955., Patka Zlatka, 1957., Konjanik, 1961., Mačak Džingiskan i Miki Trasi, 1968., Igre pred oluju, 1979., Sonetni vijenci, 1991., Epigrami, 1998., Igrokazi, 1999. (najpoznatije pjesme: Balada prevarenog cvijeća, Konjanik, Ti koja imaš nevinije ruke, Usnuli mladić)

Slobodan Novak (1924.): Glasnice u oluji, 1950., Izgubljeni zavičaj, 1955., Tvrdi grad,1961., Mirisi, zlato i tamjan, 1968., Izvanbrodski dnevnik, 1977.

Josip Pupačić (1928. - 1971.): Kiše pjevaju na jablanima, 1955., Mladići, 1955., Cvijet izvan sebe, 1958., Ustoličenje, 1965., Moj križ svejedno gori, 1971. (najpoznatije pjesme: More, Zaljubljen u

ljubav, Tri moja brata, Moj križ svejedno gori)

Krugovaško doba (1952. - 1960.): glavni i odgovorni urednik Vlatko Pavletić; Nikola Milićević, Slobodan Novak, Zvonimir Golob, Josip Pupačić, Slavko Mihalić, Milivoj Slaviček, Miroslav Slavko Mađer, Vlado Gotovac, Ivan Slamnig, Krsto Špoljar, Zlatko Tomičić, Čedo Prica, Antun Šoljan, Vesna Krmpotić, Višnja Stahuljak, Joja Ricov, Irena Vrkljan, Ljerka Car-Matutinović, Ivan Kušan, Tomislav Sabljak

Razlogovo doba (1961. - 1968.): urednici: Milan Mirić, Igor Zidić, Vlado Gotovac, Vjeran Zuppa; Dubravko Horvatić, Zvonimir Mrkonjić, Mate Ganza, Nikica Petrak, Željko Sabol, Tonko Maroević, Zvonimir Majdak, Danijel Dragojević, Tonči Petrasov Marović

Periodizacija16

Page 17: PERIODIZACIJA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI

SUVREMENA HRVATSKA KNJIŽEVNOST

Slavko Mihalić (1928.): Komorna muzika, 1954., Put u nepostojanje, 1956., Darežljivo progonstvo, 1958., Ljubav za stvarnu zemlju, 1964., Jezero, 1964., Posljednja večera, 1969., Pohvala praznom džepu, 1981., Približavanje oluje, 1996. (najpoznatije pjesme: Inače bi sve bilo besmisleno, Proljeće bez namjere, Na sagu, buljeći u sebe, Približavanje oluje, Majstore, ugasi svijeću)

Ivan Aralica (1930.): Konjanik, 1971., Ima netko siv i zelen, 1977., Psi u trgovištu, 1979., Put bez sna, 1982., Duše robova, 1984., Graditelj svratišta, 1986., Okvir za mržnju, 1987., Asmodejev šal, 1988., Tajna sarmatskog orla, 1989., Zadah ocvalog imperija, 1991.

Ivan Slamnig (1930. - 2001.): Naronska siesta, 1963., Povratnik s Mjeseca, 1964.,

Disciplina mašte, 1965., Analecta, 1971., Bolja polovica hrabrosti, 1972., Svjetska književnost zapadnog kruga, 1973., Dronta, 1981. (najpoznatije pjesme: Radi se o tom, Ubili su ga ciglama, Na brzu ruku skupljeno društvance, Barbara, A Roma alla romana, Ako se sjećate, dečki)

Antun Šoljan (1932. - 1993.): Jednostavno umorstvo, 1952., Izdajice, 1961., Kratki izlet, 1965., Deset kratkih priča za moju generaciju, 1966., Luka, 1974., Obiteljska večera i druge priče, 1975., Drugi ljudi na Mjesecu, 1978., Bacač kamena, 1985., Prošlo nesvršeno vrijeme, 1992. (najpoznatije pjesme: Bacač kamena, Testament, Ekspres preporučeno)

Ivo Brešan (1936.): Groteskne tragedije, 1979., Nove groteskne tragedije, 1988., Ptice nebeske, 1990., Utvare, 1997. (najpoznatije drame: Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, Nečastivi na filozofskom fakultetu, Svečana večera u pogrebnom poduzeću, Viđenje Isusa Krista u kasarni, Arheološka iskapanja kod sela Dilj, Anera, Veliki manevri u tijesnim ulicama, Nihilist iz Velike Mlake) Nedjeljko Fabrio (1937.): Vježbanje života, 1985., Kazalištarije, 1987., Berenikina kosa, 1989., Smrt Vronskog, 1994.

Dubravko Horvatić (1939. - 2004.): Groznica, 1960., Hrvatska i druge zemlje, 1984., Olovna dolina, 1989., Ratna noć, 1995. (najpoznatije pjesme: Jedan se kralj odrekao prijestolja, Ti koji si zborio o plovidbi, Pismo iz gotike, Na kraju)

Pavao Pavličić (1946.): Dobri duh Zagreba, 1976., Plava ruža, 1977., Stroj za maglu, 1978., Umjetni orao, 1979., Večernji akt, 1981., Trojica u Trnju, 1984., Čelični mjesec, 1985., Trg slobode, 1986., Krasopis, 1987., Rakova djeca, 1988., Koraljna vrata, 1990., Nevidljivo pismo, 1993., Šapudl, 1995., Rukoljub, 1995.

Periodizacija17

Page 18: PERIODIZACIJA HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI

Periodizacija18