Petak, GLASNIK KRAPINSKO- ZAGORSKE U · Petak, 14. oåujka, 2008. SLUBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE UPANIJE Strana 101 - Broj 4. 06-1) i lanka 20. Poslovnika o radu Upravnog vijea

Petak, 14. oţujka, 2008. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Strana 101 - Broj 4.

06-1) i ĉlanka 20. Poslovnika o radu Upravnog vijeća

(Klasa:351-01/06-01/06, Urbroj:2140-18-06-1), Upravno

vijeće Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim

vrijednostima na podruĉju Krapinsko – zagorske ţupanije

na svojoj 15. sjednici odrţanoj dana 19. veljaĉe 2008.

godine donijelo je

ODLUKU

Odobrava se nabavka sluţbenog terenskog vozila

za potrebe Javne ustanove za upravljanje zaštićenim pri-

rodnim vrijednostima na podruĉju Krapinsko – zagorske

ţupanije putem leasinga, uz ishoĊenje suglasnosti Ţupa-

nijskog poglavarstva.

KLASA: 351-01/08-01/06

Donosi se Prostorni Plan ureĊenja grada Klanjca-

izmjene i dopune, u daljnjem tekstu Plan, izraĊen po Ar-

hitektonskom fakultetu Sveuĉilišta u Zagrebu, Zavod za

urbanizam, prostorno planiranje i pejzaţnu arhitekturu.

2. Plan je sadrţan u elaboratu ― Prostorni plan ure-

Ċenja grada Klanjca- izmjene i dopune‖, a sastoji se od:

tekstualnog dijela i grafiĉkog dijela:

TEKSTUALNI DIO : ODREDBE ZA PROVOĐENJE

- TEMELJNE ODREDBE I UVJETI ZA ODREĐIVA-

NJE NAMJENE POVRŠINA NA

PODRUĈJU GRADA

UVOD

I. OBRAZLOŢENJE

URBROJ: 2140-18-08-5

Krapina, 19. veljaĉe 2008.

1

1.1

POLAZIŠTA

POLOŢAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PO-

PREDSJEDNIK UPRAVNOG VIJEĆA

Ţeljko Kolar v.r.

DRUČJA GRADA U ODNOSU NA PROSTOR I

SUSTAV ŢUPANIJE I DRŢAVE

2 CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I URE- Na temelju ĉlanka 16. Statuta Javne ustanove za ĐENJA

upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na po- 2.1 CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŢUPA- druĉju Krapinsko – zagorske ţupanije (Klasa:351—01 NIJSKOG ZNAČAJA /06-01/02, Urbroj: 2140/1-08-06-2) i ĉlanka 36. Statuta 2.2 CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA GRAD- Krapinsko-zagorske ţupanije («Sluţbeni glasnik Krapin- SKOG ZNAČAJA sko-zagorske ţupanije» br. 13/01, 5/06 i 11/06-proĉišćeni 2.3 CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASE- tekst), Ţupanijsko poglavarstvo Krapinsko-zagorske

ţupanije na 56. sjednici odrţanoj dana 12. oţujka 2008.

donijelo je slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Daje se suglasnost na Odluku Upravnog vijeća

Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vri-

jednostima na podruĉju Krapinsko – zagorske ţupanije

o nabavki sluţbenog terenskog vozila putem leasinga,

Klasa: 351-01/08-01/06, Urbroj: 2140-18-08-5 donijetu

na 15. sjednici dana 19. veljaĉe 2008. godine, u tekstu koji

se prilaţe ovom Zakljuĉku i ĉini njegov sastavni dio.

KLASA: 351-01/08-01/25

URBROJ: 2140/01-02-08-2

Krapina, 12. oţujka 2008.

Ţ U P A N I C A

Sonja Borovĉak, v.r.

LJA NA PODRUČJU GRADA

3 PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1 PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PO-

DRUČJU GRADA U ODNOSU NA PROSTORNU I

GOSPODARSKU STRUKTURU ŢUPANIJE

3.2 ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA

NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA

3.3 PRIKAZ GOSPODARSKIh I DRUŠTVENIh

DJELATNOSTI

3.4 UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTI-

TE PROSTORA

3.5 RAZVOJ INFRASTRUKTURNIh SUSTAVA

3.6 POSTUPANJE S OTPADOM

3.7 SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNOG UTJECAJA

NA OKOLIŠ

II PROVEDBENE ODREDBE

1 UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVR-

GRAD KLANJEC ŠINA NA PODRUČJU GRADA 2 UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

Temeljem ĉlanka 14. Uredbe o javnoj raspravi u 1.1. GRAĐEVINE OD VAŢNOSTI ZA DRŢAVU

postupku donošenja Prostornih planova (Narodne novine I ŢUPANIJU

broj 101/98), a vezano na ĉlanak 325. stavak 1. Zakona

o prostornom ureĊenju i gradnji (―Narodne novine broj

1.2.

1.3.

GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

UVJETI SMJEŠTAJA DURŠTVENIh DJE-

76/07 ) i ĉlanka 17. Statuta grada Klanjca (Sluţbeni

glasnik Krapinsko-zagorske ţupanije broj 15/02. i 9/06.)

LATNOSTI (GRAĐEVINSKO PODRUČJE MJE-

ŠOVITE NAMJENE)

Gradsko Vijeće grada Klanjca na 14. sjednici , odrţanoj 1.4. NEIZGRAĐENI DIO GRAĐEVINSKOG PO-

dana 12.oţujka 2008.godine, donijelo je slijedeću,

O D L U K U

O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA

DRUČJA

3 UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELAT-

NOSTI

UREĐENJA GRADA KLANJCA-IZMJENE I 1.1. GRAĐEVINSKA PODRUĈJA ZA GOSPO-

DOPUNE DARSKU IZGRADNJU

1.2. GRAĐEVINSKO PODRUĈJE ZA POSLOVNU

Ĉlanak 1. NAMJENU

Strana 102 - Broj 4. SLUŢBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŢUPANIJE Petak, 14. oţujka, 2008.

1.3. GRAĐEVINSKO PODRUĈJE ZA UGOSTI- glasju s ovim Prostornim planom, odnosno s po-

TELJSKO TURISTIĈKU NAMJENU stavkama koje iz njega proizlaze, kao i na teme-

1.4. POVRŠINE ZA ISKORIŠTAVANJE MINE- lju onih odredbi postojećih prostornih planova i

RALNIh SIROVINA

4 IZGRADNJA IZVAN GRAĐEVINSKIH PO-

DRUĈJA

5 UVJETI UTVRĐIVANJA POJASEVA

ostalih dokumenata prostornog ureĊenja koji nisu

u suprotnosti s ovim djelatnosti iznad, na ili ispod

površine zemlje moţe se obavljati iskljuĉivo u su-

glasju s ovim Prostornim planom, odnosno s po-

ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIh I

DRUGIh INFRASTRUKTURNIh SUSTVA

6 MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIh I PRI-

RODNIh VRIJEDNOSTI

I POVIJESNIh CJELINA

6.1 MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIh I PRI-

RODNIh VRIJEDNOSTI

MJERE ZAŠTITE POVIJESNIh CJELINA I GRA-

ĐEVINA

7 POSTUPANJE S OTPADOM

MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNIh UTJE-

CAJA NA OKOLIŠ

9 MJERE PROVEDBE PLANA

9.1 OBVEZA IZRADE PROSTORNIh PLANOVA

9.2 PRIMJENA POSEBNIh RAZVOJNIh I DRU-

(3)

(4)

stavkama koje iz njega proizlaze, kao i na temelju

onih odredbi postojećih prostornih planova i osta-

lih dokumenata prostornog ureĊenja koji nisu u

suprotnosti s ovim Prostornim planom.

Na graĊevnoj parceli ili u predjelima za koje je

namjena Prostornim planom izriĉito navedena,

ne moţe se obavljati nikakva druga djelatnost ili

drugaĉija izgradnja od predviĊena.

Na graĊevnom podruĉju se ne smiju graditi gra-

Ċevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom

(neposredno ili moţebitno) ugroţavale ţivot,

zdravlje i rad ljudi ili vrijednosti okoliša, niti se

smije zemljište ureĊivati i koristiti na naĉin koji

bi izazvao takve posljedice.

Ĉlanak 3.

GIh MJERA

1.3 REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE

NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ

10 PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

2: Grafičkog dijela:

MAPA 1 GRAFIĈKI LISTOVI 0, 1, 2, 3

1 KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

1.1 Prostori za razvoj i ureĎenje 1:25000

2 INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŢE

2.1 Promet (cestovni, ţeljeznički) 1:25000

2.2 Pošta i telekomunikacije 1:25000

2.3 Energetski sustavi (elektroenergetika i cijevni

transport plina) 1:25000

2.4 Vodogospodarstveni sustav (vodoopskrba, od-

vodnja i odlaganje otpada) 1:25000

3 UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTI-

TE PROSTORA

3.1 Područja posebnih uvjeta korištenja (zaštita pri-

rode i kulturnih dobara) 1:25000

3.2 Područja posebnih ograničenja u korištenju

1:25000

MAPA 2 GRAFIĈKI LIST 4

4 GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

1:5000

Listovi od 1 do 10: GraĎevinska područja naselja i po-

dručja posebnih uvjeta za korištenje

(sekcije)

Ĉlanak 2.

(1) Grafiĉki list br. 1: ―Korištenje i namjena površi-

na‖ u mj. 1:25 000 i grafiĉki list br. 4: ―Građe-

vinska područja naselja “ u mj. 1:5 000 te tekst

koji slijedi smatraju se temeljnim dokumentom

za primjenu ovog Plana.

(2) Naĉela za odreĊivanje namjene površina odreĊe-

nih Planom, koje odreĊuju temeljno urbanistiĉko-

graditeljsko i prostorno-krajobrazno ureĊenje te

zaštitu prostora su:

1. naĉela odrţivog razvoja;

2. naĉela zaštite kulturne i prirodne baštine;

3. naĉela racionalnog, svrsishodnog i razboritog plani-

ranja i korištenja prostora

4. naĉela optimalnog usklaĊenja interesa razliĉitih ko-

risnika prostora i

5. pravila urbanistiĉke, prostornoplanerske i krajobra-

znoplanerske struke.

(3) UreĊivanje prostora unutar obuhvata Plana kao što

je izgradnja graĊevina, ureĊivanje zemljišta te obav-

ljanje drugih djelatnosti iznad, na ili ispod površi-

ne zemlje moţe se obavljati iskljuĉivo u suglasju s

ovim Planom, odnosno postavkama koje iz njega

proizlaze, kao i na temelju onih odredbi postojećih

prostornih planova, koje nisu u suprotnosti s ovim

Planom.

Ĉlanak 4.

(NAMJENA PROSTORA I GRAĐEVINSKIH PO-

DRUĈJA)

(1)

(2)

Prostornim planom.

UreĊivanje prostora unutar obuhvata Prostorno-

ga plana kao što su: izgradnja graĊevina, ureĊi-

vanje zemljišta te obavljanje drugih UreĊivanje

prostora unutar obuhvata Prostornoga plana kao

što su: izgradnja graĊevina, ureĊivanje zemljišta

te obavljanje drugih djelatnosti iznad, na ili ispod

površine zemlje moţe se obavljati iskljuĉivo u su-

(1) Prostor grada namijenjen je:

1. površinama za graĎevinska područja i to za:

• graĊevinska podruĉja naselja - preteţito stambena

izgradnja,

• graĊevinska podruĉja naselja - mješovita namjena,

• graĊevinsko podruĉje naselja - neizgraĊeni dio

• graĊevinska podruĉja za gospodarsku namjenu,

• graĊevinsko podruĉje za poslovnu namjenu (prete-


ţito komunalno-servisnu),

• graĊevinska podruĉja za ugostiteljsko - turistiĉku

namjenu,

• graĊevinska podruĉja za rekreacijsko sportsku na-

mjenu,

2. površinama izvan graĎevinskih područja i to za:

• šumske predjele osnovne namjene, (gospodarske i

zaštitne šume)

• poljodjelske predjele, (osnovne namjene)

• ostalo poljoprivredno tlo i šumsko zemljište (vino-

gradi, voćnjaci, šumarci)

• površine za iskorištavanje mineralnih sirovina,

• vodene površine

• akvakultura

3. za prometne i komunalne predjele i infrastruk-

turne pojaseve i to za:

• prometne pojaseve (cesta i ţeljeznice),

• pojaseve i parcele infrastrukturnih sustava,

• odlagalište otpada,

• površine za groblja.

što je prikazano na grafiĉkom listu br. 1: ―Korištenje

i namjena površina” u mj. 1:25 000

(2) Osnovnu namjenu ima prostor ĉije je korištenje po-

dreĊeno jednoj funkciji. To su poljodjelske i šumske

površine, prometni pojasevi, gospodarske, izletniĉ-

ke, turistiĉke, sportske i rekreacijske zone. U zona-

ma osnovne namjene mogu se izgraditi i drugi sa-

drţaji, koji proizlaze iz potrebe osnovne namjene, a

to se u pravilu odnosi na graĊevine infrastrukture i

vodoprivrede.

(3) Prevladavajuću namjenu ima prostor kojega kori-

sti više razliĉitih korisnika, a jedna je od namjena

preteţita. U zonama s prevladavajućom namjenom

moguće je preklapanje razliĉitih funkcija, s tim da

one nisu u meĊusobnoj suprotnosti.

(4) Na graĊevinskoj parceli za koju je Planom izriĉito

navedena namjena, ne moţe se obavljati nikakva druga

djelatnost ili izgradnja umjesto predviĊene.

(5) Postojeći zakoniti korisnik prostora nakon stupa-

nja na snagu ovoga Plana moţe nastaviti koristiti taj pro-

stor na isti naĉin i nadalje sve do konaĉnog privoĊenja

zemljišta planiranoj namjeni, ukoliko to korištenje nema

negativnih utjecaja na okoliš.

(6) Granice graĊevinskih podruĉja utvrĊene su u pra-

vilu u granicama katastarskih ĉestica na kopiji katastar-

ske karte u mjerilu 1:5000.

(7) Ako kod utvrĊivanja izgraĊenog dijela graĊevin-

skog podruĉja postoji dvojba o tome koji dio prostora,

ili veće parcele pripada izgraĊenom dijelu graĊevinskog

podruĉja naselja, izgraĊenim dijelom graĊevinskog po-

druĉja naselja (ili izgraĊenim dijelom veće parcele) sma-

trat će se dio podruĉja ili parcele, udaljen najviše 50 m

od stambene zgrade.

(8) GraĊevinsko podruĉje se ne moţe širiti na zemlji-

šta na kojima su utvrĊeni sljedeći ĉimbenici ograniĉe-

nja:

a) nepovoljni mikroklimatski uvjeti stanovanja,

b) klizišta,

c) eksploatacijska polja,

d) zemljišta nedovoljne nosivosti,

e) površine ugroţene elementarnim i drugim nepo-

godama,

f) zemljište s visokim podzemnim vodama,

g) plavljena zemljišta,

h) šume i šumska zemljišta,

i) intenzivno obraĊivana poljodjelska zemljišta i

druga vrijedna poljodjelska zemljišta,

j) zemljišta koja se koriste ili su predviĊena za po-

sebne namjene,

k) podruĉja dometa zagaĊenja odreĊenim gospodar-

skim aktivnostima,

l) zaštitna podruĉja i druga podruĉja pod zaštitom,

m) zemljište koje zbog njegovog poloţaja nije eko-

nomiĉno komunalno opremiti.

2 UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1 GRAĐEVINE OD VAŢNOSTI ZA DRŢAVU I

ŢUPANIJU

Ĉlanak 5.

(1) Na podruĉju grada (unutar obuhvata Plana) nala-

ze se sljedeće graĊevine od vaţnosti za Drţavu:

a) Drţavna cesta D-205 (GP Razvor - granica Rep.

Slov. - Kumrovec - Klanjec - Mokrice D1),

b) Stalni meĊudrţavni graniĉni cestovni prijelaz II ka-

tegorije ―Mihanović Dol - Orešje‖

c) Ţeljezniĉka pruga II. reda (Savski Marof – Mihano-

vić Dol – Kumrovec)

d) 110 kV dalekovod, planirani (Tuhelj – Kraljevec na

Sutli, Dubravica)

e) Zaštitne i regulacijske vodne graĊevine na slivu ri-

jeke Sutle,

f) Vodne graĊevine za zaštitu ţeljezniĉke pruge, te ce-

sta D-205 i Ţ-2186,

g) Znaĉajni krajobraz Zelenjak

Za graĊevine od vaţnosti za Drţavu primjenjuju se pozi-

tivni zakonski propisi.

(2) Na podruĉju grada (unutar obuhvata Plana) nala-

ze se sljedeće graĊevine od vaţnosti za Ţupaniju (osim

navedenih graĊevina od vaţnosti za Drţavu u stavku 1.

ovog ĉlanka):

a) Ţupanijska cesta Ţ-2186 (Mihanovićev Dol, D 205

- Zaprešić, D 225),

b) Ţupanijska cesta Ţ-2187 (Mihanovićev Dol, granica

Rep. Slov. - Ţ 2186)

c) Magistralni plinovod Kumrovec – Zabok ,

d) Glavni plinovod za distributivno podruĉje MRS

Klanjec,

e) Dalekovod 35(20) kV planirani (Tuhelj – Klanjec,

Lepoglavec), pripadajuća TS i rasklopna postroje-

nja,

f) Eksploatacijsko polje Sv. Kriţ, (zahvat i podruĉje

ispitivanja kao i kolni pristup djelomiĉno je na teri-

toriju susjedne općine Tuhelj),

g) Vodne graĊevine za zaštitu Mihanović Dola i gospo-

darske zone Gredice,

h) Zone malog gospodarstva i poduzetništva te obrt-

niĉkih djelatnosti (Gredice I, Gredice II),


i) Deponija za zbrinjavanje komunalnog otpada ―Pet-

kov jarek‖, (u korištenju više susjednih općina),

j) Spomenici parkovne arhitekture: drvored oko crkve

sv. Marije u Klanjcu, drvored i perivoj dvorca u No-

vim Dvorima Klanjeĉkim,

k) Kulturna baština: povijesna urbanistiĉka cjelina

Klanjca, povijesna seoska graditeljska cjelina Mi-

hanović Dola, etnološke cjeline Bratovski Vrh, Go-

ljak Klanjeĉki, Letovĉan Novodvorski (Harapini),

Letovĉan Tomaševeĉki (Šimunĉići, Horvati), burg /

arheološki lokalitet Cesargrad, samostanski i crkve-

ni sklop u Klanjcu, zgrade na trgu A. Mihanovića 1 i

2, te Galerija Augustinĉić u Klanjcu, dvorac Erdödy

u Novim Dvorima Klanjeĉkim, škola, te kapela sv.

Filipa i Jakova u Letovĉanu Novodvorskom, kapela

sv. Florijana u Florijanovcu, spomen groblje, te po-

klonac u Klanjcu.

2.2 GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

2.2.1 Opće odredbe

Ĉlanak 6.

(1) GraĊevinska podruĉja naselja prikazana su na

grafiĉkom listu 1. “Korištenje i namjena površina” -

1.1. “Prostori za razvoj i uređenje”, u mjerilu 1:25000

pod oznakom: izgrađeni dio građevinskog zemljišta

(pretežno stambena i mješovita namjena i neizgrađeni

dio građevinskog područja), te prikazana i utvrĊena na

grafiĉkom listu br. 4: ―Građevinska područja naselja‖ u

mjerilu 1:5.000.

(2) Planom su odreĊena izgraĊena (postojeća) graĊe-

vinska podruĉja naselja i planirana graĊevinska podruĉja

naselja.

(3) U graĊevinskim podruĉjima naselja nalaze se:

a) površine za stanovanje,

b) površine za društvene i sliĉne djelatnosti,

c) površine za parkove, športsko-rekreacijske, djeĉja

igrališta i sliĉno

d) površine za gospodarske, ugostiteljsko-turistiĉke,

servisne, usluţne i sliĉne djelatnosti, sve bez štetnih

utjecaja na okoliš,

e) prometne graĊevine i pojasevi,

f) površine za infrastrukturne i komunalne graĊevine i

ureĊaje sve bez štetnih utjecaja na okoliš,

g) kulturna dobra sa zonama zaštite

Ĉlanak 7.

(1) Pojedinaĉna graĊevinska parcela sa zakonito izgra-

Ċenom stambenom zgradom, koja je ostala izvan

utvrĊenih graĊevinskih podruĉja naselja, a njen

smještaj nije suprotan kriterijima odreĊenim u ĉlan-

ku 4. stavak 8, smatrat će se izdvojenim dijelom gra-

Ċevinskog podruĉja na kojem se površina graĊevine

ne moţe povećavati.

Ĉlanak 8.

(1) Parceliranje, projektiranje i izgradnja graĊevina u

naseljima moguća je

a) iskljuĉivo unutar planiranih graĊevinskih podruĉja

naselja,

b) u skladu s odredbama ovoga Plana

c) iskljuĉivo u skladu s planiranom namjenom.

(2) Do donošenja ovim Planom predviĊenih planova

niţe razine, primjenjuju se i za te prostore odredbe ovoga

Plana, osim ako nije drugaĉije odreĊeno.

(3) U graĊevinskom podruĉju naselja ne smiju se

graditi graĊevine koje bi svojim postojanjem ili upotre-

bom ugroţavale ţivot i rad ljudi u naselju ili ugroţavale

vrijednost ĉovjekove okoline, niti se smije zemljište ure-

Ċivati ili koristiti na naĉin koji bi izazvao takve posljedi-

ce.

(4) U graĊevinskom podruĉju naselja zgrade se mogu

graditi kao slobodnostojeće, poluugraĊene (dvojne) ili

ugraĊene.

Ĉlanak 9.

(1) Na podruĉju za koje nije predviĊen plan niţe ra-

zine, uvjeti ureĊenja prostora za zgrade društvenih dje-

latnosti mogu se utvrditi samo u sluĉaju ako se graĊe-

vinske parcele nalaze uz već ureĊenu prometnicu, ili ako

su prethodno utvrĊeni uvjeti ureĊenja za prometnicu u

zonama mješovite namjene.

Ĉlanak 10. (GRAĐEVINSKA

PARCELA)

(1) GraĊevinskom parcelom smatra se zemljište, koje

površinom i oblikom odgovara uvjetima ovoga Plana,

utvrĊenim za izgradnju graĊevina, a ima pristup s javne

prometne površine najmanje širine 3,0 m. Kad se takav

pristup osigurava putem u vlasništvu graĊana (privatni

put), uvjetima ureĊenja prostora mora se odrediti da je

taj put sastavni dio graĊevinske parcele. Najmanja širina

parcele na dijelu preko kojeg se ostvaruje pristup s javne

prometnice je 3,0 m.

(2) Kad je potrebno riješiti pristup s parcele na dr-

ţavnu, odnosno ţupanijsku cestu u podruĉju za koje nije

ovim Planom predviĎena izrada prostornog plana uţeg

podruĉja i to izvan graĊevinskog podruĉja naselja za gra-

Ċevine koje su tamo zateĉene, potrebno je pristup riješiti

sukladno pozitivnim zakonskim propisima i normama.

(3) U podruĉju za koji je ovim Planom predviĎena

izrada prostornog plana uţeg podruĉja, ali on još nije do-

nesen, lokacijska dozvola moţe se izdati samo na parce-

lama koje mogu ostvariti prikljuĉak na javnu komunalnu

infrastrukturu i imaju javni put (drţavnu, ţupanijsku ili

lokalnu cestu).

(4) U podruĉju za koji nije ovim Planom predvi-

Ďena izrada detaljnog plana ureĊenja, osim za podruĉje

planiranog UPU naselja Klanjec, oblik i veliĉina graĊe-

vinske parcele utvrĊuje se u skladu s ovim odredbama.

Oblik parcele mora omogućiti racionalno korištenje i iz-

gradnju.

Ĉlanak 11.

(GRAĐEVINSKA I REGULACIJSKA LINIJA I UDA-

LJENOSTI OD SUSJEDA)

(1) Regulacijska linija je linija koja odvaja javnu po-

vršinu od privatne (u smislu reţima korištenja).

(2) GraĊevinska linija odreĊuje poziciju na kojoj se

graĊevina mora graditi.

Ĉlanak 12.

(1) Sve graĊevine, koje se izgraĊuju na slobodnosto-

jeći naĉin, ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od

n

0

o

0

n

0

n

0

n

0

n


3 metra od meĊe susjedne graĊevinske parcele, ako se

prema toj meĊi izvode otvori.

(2) Otvorom u zidu ne smatraju se ventilacijski otvo-

ri do 0,5 m2, odnosno nepomiĉno neprozirno ostakljenje

do 2 m2 (mutno staklo, staklena opeka i sl.). Ne

smije postojati mogućnost optiĉkog kontakta.

(3) Udaljenost izmeĊu slobodnostojećih zgrada na

susjednim graĊevinskim parcelama ne smije biti manja

od:

a) 6 metara u izgraĊenim dijelovima naselja za pri-

zemne graĊevine najveće katnosti P +P+Pk ,

ne oznaĉava i ne moţe imati nadozid,

• stambeno potkrovlje koje se oznaĉava oznakom

―Pk ‖ i moţe imati nadozid.

(3) Etaţe zgrade mogu biti i:

a) suteren koji se oznaĉava skraćeno sa ―S‖,

b) visoko prizemlje iznad suterena koje se oznaĉava s

―VP‖.

(4) Etaţa, koja je potpuno ili djelomiĉno ukopana u

teren i to na naĉin da se okolni prirodni, ili nasuti teren

izravno naslanja na sve obodne proĉelne zidove zgrade,

i nije udaljen od zgrade potpornim zidovima na naĉin da 0 n

b) 8 metara u izgraĊenim dijelovima naselja za kat-

ne graĊevine,

osim u zaštićenim dijelovima naselja, gdje se

udaljenost odreĊuje prema zateĉenim uvjetima

mikroambijenta i povijesnoj tipologiji izgradnje.

(4) Zgrade se mogu graditi na postranoj meĊi:

a) u sluĉaju kad se radi o izgradnji zamjenske graĊe-

vine,

b) kao zgrade prislonjene uz već postojeću ili planiranu

susjednu graĊevinu na meĊi,

c) kao zgrade u nizu, prema uvijetima odreĊenima ĉl.

34., ĉl.36.c), ĉl. 37.c), ĉl.39.(1)a), ĉl.40, ĉl.42(5) i

(6). ili drukĉije ali u skladu s obvezno izgraĊenim

urbanistiĉkim planom ureĊenja (UPU).

(5) U sluĉaju kad se zgrada gradi na postranoj meĊi,

tada se ona smatra ugraĊenom ili poluugraĊenom

i moguće je na susjednoj meĊi izgraditi zgradu na

isti naĉin. U tom sluĉaju boĉni zid mora bit izveden

bez ikakovih otvora, kao vatrootporan zid, a sljeme

krova mora obvezno biti okomito na susjednu meĊu

na kojoj se gradi i bez krovnog vijenca.

Ĉlanak 13. (VISINA

GRAĐEVINE)

(1) Ukupna visina zgrade mjeri se na zabatnoj strani

graĊevine od konaĉno zaravnatog i ureĊenog terena na

njegovom najniţem dijelu uz zgradu do sljemena krova.

(2) Visina do vijenca krova zgrade mjeri se po proĉelju

od konaĉno zaravnatog i ureĊenog terena uz zgradu na

njezinom najniţem dijelu do visine vijenca. Visinom vi-

jenca se smatra kota gornjeg ruba stropne konstrukcije

posljednje pune etaţe, odnosno vrha nadozida potkrov-

noga kata izvedenog u tom sluĉaju u obliku nastanjenog

se oblikovala potpuna ili djelomiĉna škarpa u kojoj zgra-

da stoji dijelom, ili potpuno slobodnostojeći, smatra se

ili podrumom (P ), ili suterenom (S), odnosno visokim

podrumom, ovisno o ukopanosti.

(5) Podrumom zgrade (P ) smatra se dio graĊevine

koji je s više od jedne polovice svog volumena ukopan u

ureĊeni okolni teren. Zgrada moţe imati samo jednu po-

drumsku etaţu, osim iznimno ako detaljni geomehaniĉ-

ki izvještaj za gradnju zgrade iz konstruktivnih razloga

uvjetuje izgradnju još jedne podrumske etaţe.

(6) Suterenom (S) smatra se dio graĊevine koji je s

manje od jedne polovice svog volumena ukopan u ureĊe-

ni okolni teren.

(7) Maksimalne visine vijenca stambene zgrade izno-

se:

a) za prizemnu zgradu (P):

3,5 m,

b) za prizemnu zgradu s podrumom (P +P):

3,7 m,

c) za prizemnu zgradu sa stambenim potkrovljem

(P+Pk ): 5,0 m,

d) za prizemnu zgradu s podrumom i stambenim

potkrovljem (P +P+Pk ): 0 n

5,2 m,

e) za katnu zgradu (P+1):

6,5 m,

f) za katnu zgradu s podrumom (P +P+1):

6,7 m,

g) za katnu zgradu s podrumom i stambenim pot-

krovljem (P +P+1+Pk ): 0 n

8,0 m.

potkrovlja (Pk ). Ĉlanak 14.

h) za dvokatnu zgradu (P+2):

9,5 m,

(1) Visina zgrade, odnosno broj etaţa odreĊuje se

ovim Planom s dva ĉimbenika od kojih oba moraju biti

zadovoljena. To su:

a) broj etaţa zgrade,

b) visina do vijenca zgrade.

i) za dvokatnu zgradu s podrumom (P +P+2):

10,0 m

j) za visokoprizemnicu (S+VP):

6,0 m

k) za visokoprizemnicu sa stambenim potkrovljem

(2) Etaţe zgrade su:

a) Podrum koji se oznaĉava skraćeno s ―P ‖;

b) Prizemlje (razizemlje) koje se oznaĉava skraćeno s

―P‖;

c) Kat (tipiĉni) koji se oznaĉava skraćeno s arapskom

brojkom (―+1‖: jedan kat, ―+2‖: dva kata itd.);

d) Potkrovlje koje moţe biti:

• nestambeno potkrovlje, koje se u navoĊenju katnosti

(S+VP+Pk ): 7,5 m.

(8) Stambeno potkrovlje se ne smatra punom etaţom

(i oznaĉava se sa «Pk »), samo ako je nadozid vi-

sine do 1,0m, te ako zadovoljava slijedeće uvje-

te:

a) ako su prozori izvedeni u razini krovne plohe propi-

sanog nagiba,

b) ako su krovni prozori izvedeni kao nadozidani, po-

n

n


dignuti izmeĊu rogova krovišta, pokriveni plohom

krova smanjenog nagiba krovne plohe, a koji dio

takove krovne plohe mora biti kontinuirana ravna

površina (manjeg nagiba od krovišta),

c) ako je parapet nadozidanih prozora viši od vijenca

krovišta i

d) ako se navedeni prozori ne koriste kao vrata.

(9) Zabranjeno je smanjivanjem meĊustropnih visina

omogućiti veću visinu nadozida stambenog pot-

krovlja od propisane ovim Odredbama, jer time

stambeno potkrovlje (Pk ) postaje puni stambeni kat

(etaţa), usprkos poštivanja visina do vijenca iz stav-

ka 4 ovoga ĉlanka. Time dolazi do neprimjerenih

oblikovnih rješenja otvora na tako dobivenom stam-

benom katu (etaţi) što je oblikovno nedozvoljivo.

(10) Potkrovlje moţe imati izlaz na balkon samo na za-

batnoj, odnosno boĉnoj strani graĊevine u protivnom

ne smatra se potkrovljem u smislu ovih provedbenih

odredaba, već se smatra punim katom (etaţom).

(11) Ako nisu zadovoljeni svi uvjeti stavka 7, 8, 9 i 10.

ovoga ĉlanka, potkrovlje se tada smatra punim ka-

tom (etaţom) i ne moţe imati oznaku ―Pk ‖, i ne

moţe ga se smatrati stambenim potkrovljem u smi-

slu odredbi ovog Plana, bez obzira na eventualno

poštovanu visinu zgrade do vijenca.

Ĉlanak 15. (OBLIKOVANJE

NASELJA)

(1) Da bi se oĉuvala tradicijska slika naselja ne smi-

je se spajati nekoliko naseobinskih cjelina u jedno po-

vršinom veliko naselje. Osobito se moraju izbjegavati

neprekinuta graĊevinska podruĉja duţ cesta i putova.

Stvaranje velikih stambenih naselja neprekinute izgrad-

nje mora se onemogućit prekidima graĊevinskih podruĉ-

ja poljodjelskim ili šumskim površinama (voćnjacima,

vrtovima, gajevima i sliĉno).

(2) Gustoća naseljenosti u seoskim naseljima ne bi se

trebala povećavati. To se postiţe u najvećoj mjeri tipom

izgradnje i većim graĊevinskim parcelama na kojima

znatnu površinu zauzimaju dvorišta, vrtovi i voćnjaci.

Ĉlanak 16. (OBLIKOVANJE

ZGRADA)

(1) Arhitektonsko oblikovanje zgrada stambenih i

gospodarskih zgrada mora se prilagoditi postojećem

ambijentu. Zgrade treba oblikovati u skladu s lokalnim

tradicijskim oblicima, materijalima i bojama. Arhitek-

tonsko oblikovanje zgrada valja uskladiti s krajobrazom

i s tradicijskom slikom naselja:

a) Tlorisne i visinske dimenzije graĊevina, oblikova-

nje proĉelja, pokrovi i nagibi krovišta, te graĊevin-

ski materijali, osobito unutar postojećih središta po-

vijesnih naselja gradskih i seoskih obiljeţja, moraju

biti u skladu s tradicijski korištenim materijalima, u

skladu s okolnim graĊevinama, krajobrazom i naĉi-

nom graĊenja na dotiĉnom podruĉju;

b) GraĊevine koje se izgraĊuju kao poluugraĊene ili

ugraĊene moraju ĉiniti arhitektonsko - oblikovnu

cjelinu;

c) Sljeme krovišta mora se postaviti po duţoj strani

graĊevine u naĉelu paralelno sa cestom, a na nagnu-

tom terenu paralelno sa slojnicama. Ako su ova dva

zahtjeva u suprotnosti, kriteriju nagiba terena dati

prednost;

d) Dulja strana zgrade mora na terenu nagnutom više

od 15%, biti postavljena paralelno sa slojnicama,

osim u već izgraĊenim dijelovima naselja;

e) Krovišta moraju biti kosa, u pravilu dvostrešna,

nagiba od 35o do 45o. Treba izbjegavati višestrešna

krovišta osim kod većih zgrada s razvedenijim vo-

lumenima;

f) Na kosom krovu dozvoljena je izgradnja krovnih

kućica samo s ravnim prozorskim nadvojima, u pra-

vilu samo izmeĊu rogova, bez upotrebe luĉnih, tro-

kutnih ili nepravilnih nadvoja;

g) Nagib krovne plohe krovnih kućica moţe biti do 450.

Krovne kućice treba izvesti s boĉnim vertikalnim

zidićima, natkriti dvostrešnim krovićem sljemena

okomitog na glavno sljeme kuće ili krovićem odi-

gnutim od osnovne plohe krova (na pero). Navedeni

tipovi vezani su uz tradicijsku povijesnu tipologiju

krovnih kućica.

h) Ako se izvodi istak vijenca krova zgrade (streha)

onda je on armiranobetonski ili drveni širine do 0,80

m (u horizontalnoj projekciji) od ravnine proĉelnih

zidova zgrade. Krovni prepust na zabatu moţe biti

najviše 0,50 m (u horizontalnoj projekciji);

i) Krovište u pravilu mora biti pokriveno crijepom.

Zabranjuje se uporaba lima ili valovitog salonita u

bilo kojoj boji i za pokrivanje bilo kojih površina.

Iznimno se moţe koristiti tegola ali samo boje sliĉne

crijepu;

j) Zabranjuje se izgradnja na nagibima terena većim

od 66,67% (1:1,5).

(2) Zbog pojašnjenja tradicijskih i povijesnih elemenata

graĊenja u ruralnim i gradskim naseljima navodi se

slijedeće:

a) Povijesne stambene zgrade ruralne tipologije izdu-

ţenog su tlocrta, prekrivene dvostrešnim krovišti-

ma, graĊene drvetom (planjke, dašĉane oplate), po-

krivene crijepom, a nekada slamom. Od oblikovnih

detalja zgrade imaju izbaĉene ―kapiće‖, trijemove u

dijelu tlocrta, prozorske otvore sa šprljcima i rezba-

rena ulazna vrata. Glavna gospodarska graĊevina je

štala koja ĉesto ima povišeno potkrovlje za sprema-

nje sijena

b) Povijesne stambene zgrade u gradskom naselju

(Klanjec) su maksimalno visine katnice, a prevla-

davaju visokoprizemnice i prizemnice. Vanjska pro-

ĉelja svih graĊevina su ţbukana (kod zidanih graĊe-

vina) ili je vidljivo drvo. Kurije i dvorci su takoĊer

maks. visine jednog kata, zidani kamenom, završno

oţbukani.

c) Nagibi krovnih ploha za sve graĊevine kreću se od

400 do 450 .

(3) Ne dozvoljavaju se mediteranske arhitektonske

pojedinosti kao što su luĉni otvori, balustrade i sl.


Balkoni i terase mogući su na dvorišnoj strani, ako

nisu vidljivi s ulice. Na uliĉnom proĉelju su moguće

terase i iznimno balkoni, ako je zgrada udaljena od

regulacijske linije najmanje 5 metara i ako se ispred

zgrade nalazi predvrt s drvećem, osim ako nije druk-

ĉije oznaĉeno planom niţeg reda.

(4) U iznimnim sluĉajevima moguće su zgrade i s rav-

nim krovom, ili drugaĉijim pokrovom ako se projekt

graĊevine ocjeni izrazito kvalitetnim

Ĉlanak 17. (KROVIŠTE I

POKROV)

(1) Uz odredbe ĉlanka 16. Oblikovanje zgrada, vrijedi i

slijedeće:

• Ako je zgrada udaljena od regulacijske linije manje

od 5 metara, a nagib krova je prema regulacijskoj li-

niji, te ako je zgrada od meĊe susjedne parcele bliţa

od 3 metra, a nagib je prema susjednoj meĊi onda se

na krovnoj plohi moraju postaviti snjegobrani.

• Nije dozvoljeno mijenjati nagib krovne plohe od

vijenca do sljemena. Cijela krovna ploha mora biti

istog nagiba. Moţe se odstupiti samo u širini krov-

nih nadozidanih prozora kada taj dio krovne plohe

moţe imati i manji nagib.

• Pristup potkrovlju mora se predvidjeti iskljuĉivo

unutar zgrade.

Ĉlanak 18. (UREĐENJE

PARCELE)

(1) UreĊenju okoliša i zaštiti krajobraza treba posve-

titi osobitu pozornost. Treba saĉuvati zateĉen vrijedan

biljni nasad. U ureĊenju okoliša treba primjenjivati au-

tohtono raslinje, te smišljeno saditi listopadno drveće i

grmlje tamo gdje je zimi potrebno osunĉanje, a ljeti sje-

na, te zimzeleno i crnogoriĉno raslinje tamo gdje je kroz

cijelu godinu potreban zeleni zaštitni ili ukrasni pojas.

(2) Gospodarski dio parcele obvezno je odvojiti od

stambenog prozraĉnom ogradom.

(3) Teren oko zgrade, potporni zidovi, terase i sliĉno

moraju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja,

te da se ne promijeni prirodno oticanje vode na štetu su-

sjednog zemljišta i susjednih zgrada. Izgradnja potpornih

zidova (podzida) dozvoljava se samo prema postojećim

okolnim prilikama. Ne preporuĉa se izgradnja podzida

viših od 1,5 m. Potporne zidove potrebno je ozeleniti

kako bi bili manje vidljivi u prostoru.

(4) Kod izgradnje potpornog zida uz javnu površinu,

završna ploha zida ne smije biti u betonu već se mora

obloţiti kamenom, ozeleniti ili oblikovno razbiti.

(5) U uvjetima ureĊenja prostora za gradnju zgrada

društvenih djelatnosti, zgrada poslovne namjene, zgrada

turistiĉke namjene ili zgrade obiteljskog pansiona u gra-

Ċevinskom podruĉju naselja, odredit će se odgovarajući

uvjeti za ureĊenje neizgraĊenih dijelova parcele.

(6) Prilikom ureĊenja parcela ne dozvoljava se asfal-

tiranje velikih dvorišta. Ako se javlja potreba za oploĉe-

nim površinama poţeljno je ostavljanje zelenih pojaseva

unutar većih oploĉenih površina.

Ĉlanak 19.

(OBLIKOVANJE OGRADA, ŢIVICA, VRTOVA I

GAJEVA)

(1) Ograda graĊevinskih parcela moţe biti od drveta,

ţeljeznih elemenata ili kombinirana od niţeg podzida u

kombinaciji sa ţivom ogradom. Najveća ukupna visina

ograde moţe biti 1,40 m. Puni kameni dio ograde moţe

biti visok najviše 0,8 m. Nisu dozvoljene montaţne

ograde od armiranog (prefabriciranog) betona.

(2) Preporuĉa se ograĊivanje parcela s drvenim ogra-

dama i (ili) ţivicom. U manjoj mjeri moguće su ţiĉane

ograde, obvezno sa ţivicom s unutarnje strane parcele.

Za ţivice odabrati neke od sljedećih biljnih svojti: grab,

glog, svib, drijen, klen, hudika, lijeska, trnina, tisa. Osta-

le vrste i naĉin postavljanja ograda uskladiti sa ĉlancima

Odluke o komunalnom redu.

(3) U vrtovima i voćnjacima ne treba pretjerano i bez

razloga saditi uneseno (egzotiĉno) bilje, kao ni ono uo-

biĉajeno i preĉesto viĊeno u gradovima, a koje je strano

Hrvatskome zagorju, kao što su: tuje, paĉempresi, pan-

ĉićeve omorike, srebrne smreke, crvene šljive, crvene

javore i dr. Valja koristiti stare lokalne vrste drveća, cvi-

jeća i grmlja.

(4) U predvrtovima, izmeĊu ceste (ulice) i kuće, pre-

poruĉa se sadnja uresnoga grmlja, primjerice: jorgovan,

klokoĉika, pajasmin te starinsko cvijeće: potoĉnica, li-

jepa kata, zvjezdan, kokotić, boţur, hortenzija, neven,

perunika, ljiljan, dalija (georgina), vrtni suncokret i dr. U

dvorištu se preporuĉa sadnja lipe, oraha i starinskih sorti

jabuka.

(5) Autohtone krajobrazne ambijente valja ĉuvati i

omogućiti nastajanje novih, kao što su šumarci i gajevi,

skupine stabala i samonikli drvoredi duţ cesta, staza, po-

toka, livade i sl.

Ĉlanak 20.

(KIOSCI I POKRETNE NAPRAVE)

(1) Unutar granice obuhvata Plana, u i izvan gra-

Ċevinskih podruĉja, na javnim površinama i privatnim

parcelama mogu se postavljati kiosci, pokretne naprave

i druge konstrukcije privremenih obiljeţja (reklamni

panoi, oglasne ploĉe, reklamni stupovi i sl.). te urbana

oprema.

(2) Za postavu kioska, pokretnih naprava i drugih

konstrukcija privremenih obiljeţja iz stavka 1. ovog

ĉlanka izdaju se dozvole u skladu s ovim odredbama,

Odlukom o kioscima i Planom rasporeda kioska na po-

druĉju grada, te drugim odgovarajućim aktima.

(3) Kioskom se smatra, estetski oblikovana graĊe-

vina lagane, montaţne konstrukcije, površine do 12 m2,

koji se moţe u cijelosti ili dijelovima prenositi i postav-

ljati pojedinaĉno ili u grupama.

(4) Pokretnim napravama smatraju se, stolovi,

klupe, stolci, automati za prodaju napitaka, i sl. robe,

hladnjaci za sladoled, ugostiteljska kolica, peći za pe-

ĉenje plodina, drveni priruĉni sanduci za alat i materijal

komunalnih organizacija, sanduci za ĉišćenje obuće,

vage za vaganje ljudi, sanduci za glomazan otpad i sliĉ-

ne naprave, pokretne ograde i druge naprave, postavlje-

ne ispred zgrada s ugostiteljskom odnosno zanatskom

namjenom, te šatori u kojima se obavlja promet robom,

0


ugostiteljska djelatnost, djelatnost cirkusa i sliĉne za-

bavne radnje, prenosni WC-i i sl. Iste se postavljaju

temeljem odobrenja nadleţnog upravnog odjela grada,

odredaba ove Odluke i drugih odgovarajućih odluka.

(5) Mjesto za postavljanje kioska moţe se koristi-

ti do ostvarenja ovoga Plana, odnosno ovim Planom

odreĊenog plana niţe razine, ali najdulje 3 godine. Na-

kon isteka roka nadleţno tijelo drţavne uprave moţe

ponovno izdati lokacijsku dozvolu, ako nisu ispunjene

pretpostavke za uklanjanje kioska.

(6) Svaki pojedini kiosk ili pokretna naprava, kao i

grupa kioska, mora biti postavljena tako da ni u kojem

pogledu ne umanjuje preglednost prometa, ne ometa

promet pješaka i vozila, ne narušava izgled prostora,

ne oteţava odrţavanje i korištenje postojećih pješaĉkih,

prometnih i komunalnih graĊevina.

Ĉlanak 21.

(URBANA OPREMA)

(1) Planom se odreĊuje, da se svi javni prostori mo-

raju opremiti adekvatnom javnom rasvjetom i urbanom

opremom.

Ĉlanak 22. (PARKIRALIŠTA -

OPĆI UVJETI)

(1) Na svakoj graĊevinskoj parceli namijenjenoj iz-

gradnji neke graĊevine potrebno je osigurati smještaj

osobnih vozila. Od ovoga se moţe odstupiti samo kod

već izgraĊenih graĊevina, ili u izgraĊenim dijelovima

graĊevinskih podruĉja naselja gdje to prostorno više nije

moguće ostvariti.

(2) Parkiralište se ne smije predvidjeti duţ postojeće

prometnice na naĉin da se time suţava kolnik, ili da se

onemogući prolaz pješaka (potrebno je osigurati ploĉnik

najmanje širine 1 metar).

(3) Na vlastitoj graĊevinskoj parceli jednostambene

ili višestambene graĊevine obvezno treba osigurati jed-

no parkirališno ili garaţno mjesto za svaku stambenu

jedinicu.

(4) U sluĉaju da se unutar zgrade predviĊa, ili se već

nalazi, neki poslovni, trgovaĉki, ugostiteljski, turistiĉki

ili sliĉan sadrţaj koji zahtijeva dostavu, obvezno treba

osigurati prostor za zaustavljanje dostavnoga vozila

izvan kolnog traka i nogostupa.

Ĉlanak 23.

(GARAŢE)

(1) Na graĊevinskim parcelama koje su većih nagiba

od 1:3 (33,33%), moguća je izgradnja garaţe na regu-

lacijskoj liniji parcele, tako da potporni zid predstavlja

proĉelje garaţe, koja mora biti potpuno ukopana u teren. U

ovom sluĉaju /ako garaţa nije u konstruktivnoj, tlori-

snoj vezi sa zgradom, površina garaţe ne ulazi u prora-

ĉun izgraĊenosti parcele.

(2) Ako je garaţa u konstruktivnoj vezi s osnovnom

graĊevinom tada se i etaţa garaţe uraĉunava u ukupnu

katnost zgrade.

(3) Na graĊevinskim parcelama manjih nagiba od

1:3 (33,33%) garaţe se grade u sklopu glavne graĊevine

ili odvojeno od nje i njihova površina ulazi u izgraĊenu

površinu parcele i ukupnu brutto površinu na parceli, a

garaţa se raĉuna kao podrumska etaţa (P ), ako je u tlo-

crtnoj vezi s osnovnom graĊevinom (dotiĉu se tlocrti u

vertikalnoj projekciji osnovne graĊevine i garaţe).

(4) Garaţe, odnosno garaţno-parkirališna mjesta,

smiju se izgraditi kao slobodna graĊevina, unutar pri-

zemlja (razizemlja), ili podruma stambene zgrade, ili u

sklopu veće pomoćne graĊevine.

(5) Ako se garaţa izvodi kao pomoćna slobodnosto-

jeća graĊevina tada ona smije imati visinu etaţe najviše

2,4 m .

(6) Prostor ispred garaţe u naĉelu se koristi za vanj-

sko parkiranje vozila na graĊevinskoj parceli. Najveća

dozvo-ljena veliĉina garaţe utvrĊuje se sa 3,50 x 6,00 m

(neto) za jednostruku, odnosno 6,00 x 6,00 m za dvostru-

ku garaţu.

Ĉlanak 24. (ODLAGANJE KUĆNOG

OTPADA)

(1) Na graĊevinskim parcelama je potrebito urediti

prostor za kratkotrajno odlaganje kućnog otpada, ako je

organiziran odvoz otpada. Mjesto za odlaganje treba biti

lako pristupaĉno s javne prometne površine i treba biti

zaklonjeno od izravnoga pogleda s ulice.

(2) Kod višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada

mjesto za odlaganje otpada treba biti predviĊeno u sklo-

pu zgrade. Iznimno se moţe dozvoliti odlaganje i izvan

zgrade, ako to iz opravdanog razloga nije moguće osigu-

rati u zgradi, ali mora biti na graĊevinskoj parceli i mora

biti arhitektonski oblikovano i usklaĊeno sa zgradom. Za

spremnike (odvojeno sakupljanje otpada - papir, staklo,

plastika i dr.) treba predvidjeti prikladno, ali vizualno ne

jako izloţeno mjesto.

(3) Ukoliko nije organiziran odvoz kućnog otpada

treba osigurati prostor koji nije vidljiv s javne promet-

nice i koji je dovoljno udaljen od bunara, cisterni i stam-

benih zgrada na susjednim parcelama i sl.

Ĉlanak 25.

(PRIKLJUĈAK NA KOMUNALNU INFRASTRUK-

TURU)

(1) Prikljuĉci na infrastrukturnu mreţu moraju biti

izvedeni tako da ne narušavaju estetski izgled uliĉnih ili

s ulice vidljivih proĉelja zgrada. Osobito je to vaţno kod

zgrada koje su oznaĉene kao kulturna dobra ili se nalaze

u zaštićenim zonama. Pri tome se misli prvenstveno na

vidljivu infrastrukturu.

(2) Zgrade (graĊevine) na graĊevinskim parcelama

prikljuĉuju se na komunalnu infrastrukturnu mreţu u

skladu s tehniĉkom dokumentacijom nadleţnih ustanova

ili poduzeća. Ta se dokumentacija treba izraditi za svaki

pojedini potez graĊevinskih parcela.

Ĉlanak 26.

(PRIKLJUĈAK NA ELEKTRIĈNU MREŢU)

(1) Zgrade na graĊevinskim parcelama prikljuĉuju

se na niskonaponsku elektriĉnu mreţu na naĉin kako to

propisuje javno poduzeće nadleţno za opskrbu elektriĉ-

nom energijom.

(2) U naseljima izvan obuhvata planiranih prostornih

planova niţe razine (UPU, DPU) prikljuĉak se u pravilu


izvodi zraĉnim vodovima.

(3) U okviru planiranih planova niţe razine (UPU,

DPU) potrebno je planirati podzemni prikljuĉak, osobito

ako je mreţa u naselju podzemna.

(4) Kontrolni ormarić smjestiti na manje uoĉljivoj

strani kuće, boĉno, ali nikako na glavnom proĉelju. Kod

povijesnih graĊevina kontrolni ormarić moguće je smje-

stiti u samoj zgradi u ulaznom prostoru.

Ĉlanak 27. (PRIKLJUĈAK NA

PLINSKU MREŢU)

(1) Zgrade na graĊevinskim parcelama prikljuĉuju se

na plinsku mreţu na naĉin kako to propisuje poduzeće

nadleţno za opskrbu plinom. Kod povijesnih graĊevina

kontrolni ormarić moguće je smjestiti u samoj zgradi u

ulaznom prostoru.

(2) Jako uoĉljive i izvan ravnine proĉelja zgrada

postavljene ormariće plinske mreţe, trebalo bi ugraditi

u zid tako da vrata ormarića budu u ravnini zida, pristu-

paĉna, ali manje vizualno uoĉljiva. Poţeljno ih je smje-

stiti na boĉna proĉelja kuća koja su zaklonjena direktnim

pogledima na zgradu.

Ĉlanak 28.

(ODVODNJA)

(1) Zgrade na graĊevinskim parcelama prikljuĉuju se

na gradski sustav odvodnje na naĉin kako to propisuje

poduzeće nadleţno za gradsku odvodnju.

(2) Na podruĉju gdje nije izgraĊena kanalizacija, na

graĊevinskoj parceli treba izgraditi višedjelnu nepro-

pusnu septiĉku jamu bez izljeva, prema prilikama na

terenu, u skladu sa sanitarno-tehniĉkim i higijenskim

uvjetima, u skladu s pozitivnim zakonskim propisima i

normama. Septiĉka jama treba biti pristupaĉna za vozi-

lo radi povremenog praţ-njenja i raskuţivanja. Septiĉku

jamu od meĊe sa susjedom treba udaljiti koliko je uda-

ljena i zgrada, ali najmanje 3,0 m.

(3) Za gradnju gospodarske graĊevine, u kojoj se

obavljaju djelatnosti što zagaĊuju okoliš, treba u uvjeti-

ma ureĊenja prostora ugraditi posebne mjere zaštite oko-

liša.

Ĉlanak 29.

(VODOOPSKRBA)

(1) Zgrade na graĊevinskim parcelama prikljuĉuju

se na vodoopskrbnu mreţu na naĉin kako to propisuje

poduzeće nadleţno za vodoopskrbu.

(2) Dok se ne izvede vodovodna mreţa na nekom

podruĉju korisnik zgrade je duţan riješiti opskrbu pit-

kom vodom: iz bunara na graĊevinskoj parceli, ili iz

najbliţeg pojedinaĉnog ili skupnog bunara, ili iz valjano

korištenoga zajedniĉkoga izvora pitke vode.

(3) U sluĉaju da na graĊevinskoj parceli nije prona-

Ċena ţila pitke vode, moguća je izgradnja cisterne za sa-

kupljanje kišnice ili pak za spremanje dostavljene pitke

vode u vlastitoj cisterni.

Ĉlanak 30.

(VODNO GOSPODARSTVO)

(1) GraĊevine na graĊevinskim parcelama, koje se

jednim dijelom naslanjaju na prirodne vodotoke, ili bu-

jice, gradit će se u skladu s vodogospodarstvenim uvjeti-

ma. Planerski prijedlog zaštite je 15,00 metara od parce-

le vodotoka ili na udaljenosti koja će omogućiti ureĊenje

korita vodotoka i izvedbu inundacije potrebite za najveći

protok vode, odnosno na udaljenosti koja će omogućiti

pravilan pristup vodotoku.

(2) Zabranjuje se podizanje ograda i potpornih zi-

dova, odnosno izvoĊenje drugih radova koji bi mogli

smanjiti propusnu moć korita vodotoka, onemogućiti ĉi-

šćenje i odrţavanje vodotoka ili ga ugroziti na neki drugi

naĉin.

(3) Za zgrade koje se grade u neposrednoj blizini vo-

dotoka potrebno je ishoditi uvjete za izgradnju od nad-

leţnih drţavnih institucija u skladu s pozitivnim zakon-

skim propisima i normema.

(4) Kod regulacije potoka poţeljno je zadrţati pri-

rodni izgled vodotoka. Iskljuĉuje se betoniranje korita

vodotoka ili njegovog ruba.

(5) Planirane akumulacije površine veće od 1 ha su

prikazane na grafiĉkim listovima ovog Plana s oznakom

V, moraju se izvesti po uvjetima nadleţne sluţbe Hrvat-

skih Voda. Ne smiju biti površine veće od 12 ha.

Ĉlanak 31. (ZAŠTITA OD

POŢARA)

(1) Sve graĊevine, koji se grade na poluotvoreni na-

ĉin (dvojne), ili ugraĊen naĉin moraju biti meĊusobno

odvojene vatrobranim zidom.

(2) Sve zgrade moraju biti izgraĊene od ĉvrstoga

graĊevinskoga materijala koji je vatrootporan, uz pošti-

vanje svih pozitivnih propisa i normi zaštite od poţara.

(3) Ako se koristi drvena graĊa tada ona mora biti

zaštićena premazom koji će joj osigurati zadovoljavanje

osnovnih protupoţarnih uvjeta, a graĊevine moraju biti

na propisanim meĊusobnim udaljenostima, osim zgrada

u zaštićenim zonama, kao i kod rekonstrukcije ili zamje-

ne postojećih drvenih zgrada.

2.2.2 Jednostambene zgrade

Ĉlanak 32.

(1) Pod jednostambenom zgradom podrazumijeva

se stambena zgrada koja ima do tri stambene jedinice.

Jednostambene zgrade mogu biti slobodnostojeće, polu-

ugraĊene i ugraĊene zgrade.

(2) Na jednoj graĊevinskoj parceli, namijenjenoj jed-

nostambenoj izgradnji mogu se graditi graĊevine, koje

ĉine jednu funkcionalnu cjelinu:

a) jedna osnovna graĊevina stambene namjene, ili jed-

na graĊevina mješovite (stambeno-poslovne namje-

ne) kod koje je preko 50% brutto površine namije-

njeno stambenom prostoru, te

b) pomoćna i (ili) gospodarska graĊevina.

(3) Za obavljanje djelatnosti iz stavka 2. ovoga ĉlanka

mogu se koristiti i prostorije, ili zgrade, koje ranije

nisu bile namijenjene za tu djelatnost u cijelom ili

dijelu stambenog prostora.

(4) Ukoliko površina graĊevinske parcele unutar graĊe-

vinskog podruĉja, za izgradnju jednostambene zgra-

de, iznosi manje od minimalno propisane površine

potrebne za izgradnju , moţe joj se prikljuĉiti njen

preostali dio koji je izvan graĊevinskog podruĉja

o

n

n

n

n


(odnosno onaj dio potreban za uobliĉenje graĊevin-

ske parcele), te će se za takvu novu cjelinu smatrati

da je u cjelosti unutar graĊevinskog podruĉja, s time

da reĉena graĊevinska parcela u tome sluĉaju moţe

konaĉno imati najviše onu minimalnu površinu pro-

pisanu ĉlankom 36 (1).

(5) Ako je jednostambena zgrada sa dva stana izvedena

na naĉin da je moguće naknadno provesti razdva-

janje u dvije zasebne konstruktivne i funkcionalne

cjeline s odvojenim infrastrukturnim sustavima, tada

se stambena zgrada moţe smatrati poluugraĊenom i

postojeća graĊevinska parcela se moţe preparcelira-

ti na dvije graĊevinske parcele.

Ĉlanak 33.

(TLORISNI OBLIK JEDNOSTAMBENE ZGRADE)

(1) Preporuĉuju se tradicijski tlorisi jednostambenih

zgrada izduţenih pravokutnih tlocrta i jednostavnih volu-

mena. Ti oblici imaju ishodište u tradicijskom graditelj-

stvu. Obvezan je smještaj dulje strane zgrade usporedno

sa slojnicama (osobito kod tlorisno izduţenih zgrada).

(2) Kvadratiĉni tlocrtni oblik jednostambene zgrade

se ne dozvoljava. MeĊusobni odnos stranica tlocrta zgra-

de mora biti izmeĊu 1: 1,5 do 2,5.

Ĉlanak 34.

(VISINA I KATNOST JEDNOSTAMBENE ZGRADE)

(1) Jednostambene zgrade mogu se graditi kao:

m, ni veća od 10 m.

(2) U izgraĊenim dijelovima graĊevinskog podruĉja

mogu se odrediti i drugaĉije veliĉine, tek po dono-

šenju urbanistiĉkog plana ureĊenja (UPU-a).

(3) Najmanja dubina graĊevinske parcele moţe biti

20 metara. Preporuĉa se odnos širine prema dubini

parcele 1:2, ili više. Uvjeti iz stavka 1. ovoga ĉlan-

ka ne primjenjuju se za već oblikovane graĊevin-

ske parcele u izgraĊenim dijelovima graĊevinskih

podruĉja.

(4) Najmanja površina graĊevinske parcele namije-

njene jednostambenoj izgradnji mora biti tolika da

zadovolji osnovne uvjete suvremenog stanovanja,

podrazumijevajući i sve higijensko - tehniĉke nor-

me.

Ĉlanak 37.

(1) Veliĉina graĊevinske parcele u graĊevinskom po-

druĉju naselja za gradnju jednostambenih zgrada

ne moţe biti veća od:

a) za graĊenje na slobodnostojeći naĉin: 1.000 m2,

b) za graĊenje na poluotvoreni naĉin: 800 m2,

c) za graĊenje zgrada u nizu 500 m2.

(2) Površina graĊevinske parcele moţe biti i preko

navedenih vrijednosti (u graĊevinskom podruĉ-

ju ili izvan njega). Tada se primjenjuju odredbe

o izgraĊenosti graĊevinske parcele prema stavci

a) P +P+1+Pk odnosno, tri pune etaţe, koji ĉine po- 1 istog ĉlanka. Na takvim parcelama ostatak po-

drum, prizemlje i kat te stambeno potkrovlje (Pk ),

ako ima nadozid do propisane visine od 1,0 metara,

te

b) S+VP+Pk odnosno, dvije pune etaţe, koji ĉine sute-

ren, visoko prizemlje te stambeno potkrovlje (Pk ),

ako ima nadozid do propisane visine od 1,0 metara.

(2) Pod stambenom etaţom jednostambene zgrade

smatra se prizemlje (P), suteren (S), ili visoko prizemlje

(VP), kat (+1) i stambeno potkrovlje (Pk ). Podrum (P ) n 0

ni u kojem sluĉaju ne moţe biti stambena etaţa.

Ĉlanak 35.

(1) U potkrovlju se moţe planirati samo jedna etaţa.

Ĉlanak 36.

(VELIĈINA I IZGRAĐENOST GRAĐEVINSKE

PARCELE)

vršine je ―negraĎevinski dio parcele‖ koji se ne

smije izgraĊivati i potrebno ga je urediti kao po-

vrtnjak, perivoj, vrt, ili voćnjak.

Ĉlanak 38.

(1) Stambena zgrada ne moţe biti manja od 45 m2

brutto površine.

(2) Jednostambena zgrada ne moţe biti veća od 400 m2

brutto površine.

Ĉlanak 39.

(IZGRAĐENOST PARCELA U IZGRAĐENIM DIJE-

LOVIMA NASELJA )

(1) U izgraĎenim dijelovima naselja, koja su odre-

Ċena na grafiĉkom listu br. 4: “Građevinska područja

naselja”, na parcelama (parcele koje imaju izgraĊene

boĉne susjede), mogu se:

(1) Veliĉina graĊevinske parcele za graĊenje jedno- a) izgraĎivati nove jednostambene zgrade gdje

stambene zgrade ne moţe biti manja od:

a) za graĊenje zgrade na slobodnostojeći naĉin: 300

m2 u planiranim, a 200 m2 u izgraĊenim

dijelovima naselja s tim da širina graĊevinske

parcele, mjerena na mjestu graĊevinske crte zgrade

ne moţe biti manja od 14,0 m za prizemnicu ili

16,0 m za katnicu

b) za graĊenje zgrade na poluotvoren naĉin: 200 m2

u planiranim, a 160 m2 u izgraĊenim dijelovima

naselja s tim da širina graĊevinske parcele,

mjerena na mjestu graĊevinske linije zgrade, ne

moţe biti manja od 10,0 m,

c) za graĊenje zgrade u nizu: 150 m2 u planiranim, a

120 m2 u izgraĊenim dijelovima naselja s tim

da širina graĊevinske parcele, mjerena na mjestu

gra- Ċevinske linije zgrade, ne moţe biti manja

od 6,0

ukupna izgraĊenost zemljišta graĊevinske parcele

moţe biti:

- za slobodnostojeće zgrade do 40%,

- za poluugraĊene zgrade do 40%,

- za ugraĊene zgrade do 50%.

b) sanirati, adaptirati, rekonstruirati i dograditi

postojeće jednostambene zgrade i ako nisu is-

punjeni uvjeti u pogledu širine i površine graĊe-

vinske parcele, izgraĊenosti graĊevinske parcele

i udaljenosti graĊevine od susjedne meĊe. U tim

sluĉajevima ne smije se pogoršati zateĉeno stanje

u pogledu osunĉanja i odnosa prema susjedima.

(2) Kod već izgraĊenih graĊevinskih parcela s izgra-

Ċenošću većom od dozvoljene, postojeća izgra-

0 n


Ċenost se smatra dozvoljenom i ne smije se dalje

povećavati.

Ĉlanak 40.

(IZGRAĐENOST PARCELA U PLANIRANIM DIJE-

LOVIMA NASELJA)

(1) IzgraĊenost parcele za jednostambenu izgradnju

u planiranim graĎevinskim površinema moţe biti:

- za slobodnostojeće zgrade do 40%,

- za poluugraĊene zgrade do 40% ,

- za ugraĊene zgrade do 50% .

Ĉlanak 41.

(POSLOVNI PROSTORI U JEDNOSTAMBENIM

ZGRADAMA)

(1) Na graĊevinskim parcelama, u postojećim i plani-

ranim jednostambenim zgradama mogu se graditi i otva-

rati poslovni prostori kako slijedi:

a) trgovina (prehrana, mješovita roba, tekstil, odje-

ća, obuća, koţna galanterija, papirnica, proizvodi

od plastike, pletena roba, tehniĉka roba, namje-

štaj, cvijeće, svijeće, suveniri, rezervni dijelovi za

automobile i poljodjelske strojeve i sl.),

b) ugostiteljski i turistički sadrţaj (buffet, snack-

bar, kavana, restoran, pizzeria, slastiĉarnica, apar-

tmani, sl.),

c) zanatstvo i osobne usluge (krojaĉ, obućar, sta-

klar, fotograf, servisi kućanskih aparata, servisi

osobnih automobila, praonica osobnih automo-

bila, kemijska ĉistionica, fotokopiraonica, zdrav-

stvene usluge, usluge rekreacije, mali proizvodni

pogoni (primjerice: proizvodnja pekarskih proi-

zvoda i sl.),

d) ostalo (odvjetništvo, odjeljenja djeĉjih ustanova,

uredi i predstavništva domaćih i stranih poduze-

ća, intelektualne usluge i sl.);

kao tihe i ĉiste djelatnosti u sklopu jednostambene zgra-

de, ukoliko za to postoje tehniĉki uvjeti.

(2) Poslovni prostori navedeni u stavci 1 istog ĉlanka,

mogu se graditi i kao izdvojene manje graĊevine na istoj

graĊevinskoj parceli ali isključivo poslovne namjene.

najmanje 8 m za katnicu, uz zahtjev da nema otvora pre-

ma susjednom zemljištu u skladu s ĉlankom 12. stavak

2.

(4) Ako se na boĉnoj strani zgrade gradi balkon, loĊa

ili prohodna terasa njihov vanjski rub mora biti udaljen

najmanje 3,0 m od susjedne parcele.

(5) Jednostambene zgrade mogu stajati neposredno

do javne pješaĉke površine, što znaĉi da se graĊevinska

linija i regulacijska linija poklapaju, pa tada nema pred-

vrta. UtvrĊivanje takvih sluĉajeva podrazumijeva ureĊe-

nje nogostupa.

(6) U sluĉaju izgradnje jednostambene zgrade, kod

koje su zgrade na susjednim boĉnim graĊevinskim par-

celama izgraĊene na regulacijskoj liniji i ta nova jedno-

stambena zgrada mora se izgraditi na regulacijskoj liniji

osim ako urbanistiĉkim planom ureĊenja (UPU) nije

odreĊeno drugaĉije.

2.2.3 Obiteljski pansioni i pansioni seoskog turizma

Ĉlanak 43.

(1) Jednostambene zgrade mogu se graditi, ili posto-

jeće zgrade rekonstruirati kao obiteljski pansioni nami-

jenjeni turistiĉkom poslovanju. U tom sluĉaju ove zgrade

imaju

a) najviše dvije odvojene stalno nastanjene stambe-

ne jedinice u kojima stanuju vlasnici obiteljskog

pansiona (sukladno jednostambenim zgradama) i

b) više zasebnih smještajnih cjelina (apartmana) za

iznajmljivanje gostima.

Funkcionalna veza ostvaruje se u cijelosti unutar osnov-

ne graĊevine obiteljskog pansiona.

(2) Za izgraĊenost graĊevinske parcele obiteljskoga

pansiona primjenjuju se vrijednosti iz ĉlanka 39,

stavak 1 i ĉlanka 40 stavak 1.

(3) Za veliĉinu graĊevinske parcele obiteljskoga pan-

siona primjenjuje se ĉlanak 37, stavak 1. i 2.

(4) Obiteljski pansion moţe imati:

a) tri etaţe i nastanjeno potkrovlje, dakle P +P+1+Pk

(3) Buĉne ili opasne djelatnosti ne mogu se smješta-

vati u stambenim ili mješovitim, već samo gospodarskim

zonama za koje će se izraditi urbanistiĉki plan ureĊenja

ili detaljni urbanistiĉki planovi.

Ĉlanak 42.

(SMJEŠTAJ JEDNOSTAMBENIH ZGRADA NA

GRAĐEVINSKOJ PARCELI)

(1) Stambene ili stambeno-poslovne graĊevine u pra-

vilu se postavljaju prema ulici, a pomoćne graĊevine i

gospodarske graĊevine po dubini parcele iza osnovne

graĊevine.

(2) Moţe se dozvoliti i drugaĉiji smještaj graĊevina

na parceli ukoliko oblik terena i oblik parcele ne dozvo-

ljavaju naĉin izgradnje odreĊen u prethodnom stavku

ovoga ĉlanka.

(3) Iznimno, udaljenost jednostambene zgrade od

granice susjednog zemljišta moţe biti najmanje 1 m, ali

od susjedne graĊevine najmanje 6 m za prizemnicu, i

s nadozidom do 1,0 m, i

b) tri etaţe, dakle S+VP+1.

(5) Na vlastitoj graĊevinskoj parceli za oba tipa obi-

teljskih pansiona obvezno treba osigurati najma-

nje jedno parkirališno ili garaţno mjesto za svaku

stambenu i svaku smještajnu turistiĉku jedinicu, uz

dodatno parkiralište za dostavno vozilo.

(6) Kao posebna vrsta obiteljskih pansiona planiraju se

obiteljski pansioni seoskog turizma na poljodjel-

skom gospodarstvu za intenzivnu poljodjelsku

proizvodnju. Stambena zgrada na poljodjelskom

gospodarstvu kao i zgrade i sadrţaji seoskog turiz-

ma na istom gospodarstvu, u funkciji su poljodjel-

ske proizvodnje te se ne mogu graditi na parceli na

kojoj nisu ranije izgraĊeni (ili se istovremeno ne

grade) zgrade i sadrţaji gospodarske namjene, s

kojima zgrade u svrsi seoskog turizma ĉine jedin-

0

0

n

D

H 1

H 2


stvenu gospodarsku i arhitektonsku cjelinu.

(7) Obiteljske pansione seoskog turizma izvan graĊe-

vinskog podruĉja mogu na svom poljodjelskom

gospodarstvu za poljodjelsku proizvodnju posjedo-

vati, voditi, izgraĊivati ili postojeće zakonito izgra-

višestambene i jednostambene izgradnje iznosi naj-

manje 8,0 m, a ako izmeĎu njih prolazi cesta, ne

moţe biti manja od visine sljemena krovišta veće

zgrade i ne manja od:

D = h /2 + h /2 + 5 metara

Ċene zgrade poljodjelskoga gospod-rstva rekonstru-

irati samo oni koji se bave intenzivnom ratarskom

gdje je: min 1 2

najmanja udaljenost zgrada mjereno na min

ili stoĉarskom proizvodnjom, izvan graĊevinskog

podruĉja na gazdinstvima većim od 1 ha.

(8) Prema ĉl. 68. stavak 1, neto površina zgrade i sadr-

ţaja seoskog turizma, stanovanja za vlastite potrebe

i za smještaj zaposlenika moţe iznositi najviše 20%

neto površine izgraĊenih zatvorenih gospodarskih

zgrada. Ako je već izgraĊen obiteljski pansion u

svrhu seoskog turizma na poljodjelskome gospo-

darstvu nije nuţna unutrašnja funkcionalna veza

jedinica obiteljskoga pansiona iz stavka 1. ovoga

ĉlanka.

(9) Obiteljski pansion seoskog turizma, osnovna

(stambena) zgrada poljodjelskoga gospodarstva

moţe imati:

a) tri etaţe, dakle P +P+1, ili

b) tri etaţe kao S+VP+1.

(10) Iznimka od visina propisanih stavkom 5. i 9. ovoga

ĉlanka su postojeće tradicijske graĊevine seoskoga

gospodarstva, koje mogu biti i višeg i drugaĉijeg

(sloţenijeg) gabarita. One se mogu rekonstruirati

u sklopu svoga gabarita (tlorisnih i visinskih veli-

ĉina) i namijeniti obiteljskim pansionima i obitelj-

skim pansionima seoskog turizma.

(11) Na vlastitoj parceli poljoprivrednog gazdinstva ob-

vezno treba osigurati najmanje jedno parkirališno

ili garaţno mjesto za svaku stambenu i svaku smje-

štajnu turistiĉku jedinicu, uz dodatno parkiralište za

dostavno vozilo.

2.2.4 Višestambene zgrade

Ĉlanak 44.

(1) Pod višestambenom zgradom podrazumijeva se

stambena i stambeno-poslovna zgrada namijenjena stal-

nom stanovanju i radu, u kojoj su tri ili više stambenih

jedinica u koje se ulazi iz jednog zajedniĉkog stubišta.

(2) Višestambena zgrada moţe se graditi kao:

a) P +P+3, odnosno pet etaţa, koje ĉine podrum (P ), o 0

prizemlje (razizemlje) (P) i tri kata (+3), te

b) P +P+2+Pk , odnosno ĉetiri pune etaţe, koje ĉine

mjestu njihove najmanje udaljenosti;

visina prve zgrade mjereno do strehe, ako

zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj;

visina druge zgrada mjereno do strehe,

ako zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj.

Ako su zgrade iz ovoga stavka, odnosno druge zgrade

(zgrada), okrenute zabatima (zabatom) raĉunaju se visi-

ne (visina) do sljemena.

(5) Stambena zgrada i u higijenskom i tehniĉkom

smislu mora zadovoljiti vaţeće propise. Prostor za pri-

kupljanje otpadaka mora biti ozidan i pristupaĉan vozi-

lima za odvoz s najvećim nagibom pristupne staze 8 %,

a u skladu s gradskom ili općinskom odlukom o odvozu

smeća.

(6) Za višestambene zgrade, potrebno je osigurati va-

trogasni kolni pristup u skladu s vaţećim propisima, a

na naĉin da svi stanovi mogu biti opsluţeni vatrogasnim

kolima s barem jedne strane.

2.2.5 Pomoćne i gospodarske graĎevine

Ĉlanak 45.

(1) U graĎevinskom području naselja, na graĊe-

vinskim parcelama namijenjenim jednostambenoj iz-

gradnji, unu-tar maksimalne dozvoljene izgraĊenosti

graĊevinske parcele, do 400 m2 ukupne brutto površine

graĊevina, mogu se uz osnovnu graditi i:

a) pomoćne graĎevine u domaćinstvu,

b) gospodarske graĎevine u domaćinstvu za proi-

zvodnju za vlastite potrebe, i

c) gospodarske graĎevine u domaćinstvu za proi-

zvodnju preko vlastitih potreba manjeg obima.

a) pomoćne građevine u domaćinstvu

(2) Pomoćnim graĎevinama u domaćinstvu sma-

traju se: garaţe za putniĉke automobile, drvarnice,

nadstrešnice, ostave sitnog alata, kotlovnice, suša-

re i sliĉne graĊevine koje sluţe za potrebe doma-

ćinstava. Mogu se graditi poĉevši od graĊevinske

linije osnovne graĊevine prema dubini parcele, ali

ne na manjoj udaljenosti od 5,0 m od regulacijske o n

podrum (P ), prizemlje (razizemlje) (P) i dva kata

(+2), te stambeno potkrovlje, ako ima nadozid do

propisane visine od 1.0 m (Pk ).

IzgraĊenost parcele za višestambenu izgradnju

moţe biti do 30%.

(3) Višestambene i višestambeno-poslovne zgrade mogu

se graditi samo u površinama za koje je predviĊeno

donošenje urbanistiĉkog plana ureĊenja (UPU-a) ili

detaljnog plana ureĊenja (DPU-a) i to nakon njiho-

vog donošenja.

(4) Pri izgradnji nove višestambene zgrade, ili većoj

rekonstrukciji postojeće (osobito u sluĉaju nado-

gradnje i prigradnje), meĊusobna udaljenost zgrada

linije. Samo se garaţa moţe graditi od graĊevinske

linije do regulacijske linije. U sluĉajevima gradnje

na meĊi, zid na susjedovoj meĊi mora biti vatro-

otporan. Krovna voda mora se slijevati na vlastitu

parcelu. Materijalima, oblikovanjem i smještajem

na parceli moraju biti usklaĊene sa stambenom

zgradom uz koju se grade i s njom ĉiniti skladnu

cjelinu.

b) gospodarske građevine u domaćinstvu za proi-

zvodnju za vlastite potrebe:

(3) Gospodarskim graĎevinama u domaćinstvu

za proizvodnju za vlastite potrebe bez izvora

onečišćenja smatraju se: sjenici; spremišta za


smještaj poljodjelskih proizvoda, stoĉne hrane,

poljodjelskih strojeva, staklenici, plastenici, male

graĊevine za tih i ĉist rad za potrebe domaćinstva i

sl. Gospodarskih graĊevina na graĊevinskoj parce-

li moţe biti najviše dvije (osim plastenika).

(4) Gospodarskim graĎevinama u domaćinstvu za

proizvodnju za vlastite potrebe s izvorom one-

čišćenja sma-traju se: staje, svinjci, kokošinjci,

pĉelinjaci, kuniĉnjaci i sl. U sklopu graĊevinskih

podruĉja naselja za koja nije ovim Planom pred-

viĊena izrada prostornih planova uţih podruĉja,

odlukom Općinskog vijeća, mogu se graditi nave-

dene graĊevine na naĉin kojim ne ugroţavaju svo-

jim postojanjem i radom ĉovjekovu okolinu niti

ugroţavaju svoje susjede.

(5) U gospodarskim graĊevinama u domaćinstvu za

proizvodnju za vlastite potrebe s izvorom oneĉišćenja -

tovilišta (uzgoj i tov stoke i peradi) na jednoj parceli ili

u sklopu jednog poljodjelskog domaćinstva, ukupan broj

moţe iznositi:

a) odrasla goveda do 2 komada,

b) tovne teladi i junadi do 2 komada,

c) konja do 2 komada,

d) sitne stoke do 5 komada,

e) peradi do 50 komada,

a dio seoske graĊevinske parcele organiziran kao gos-

podarsko dvorište na kojem slobodno borave ţivotinje

mora se ograditi ogradom koja onemogućava izlaz stoke

i peradi.

c) gospodarske građevine u domaćinstvu za proi-

zvodnju manjeg obima preko vlastitih potreba

(6) U sklopu graĊevinskih podruĉja naselja za koja

nije ovim Planom predviĊeno donošenje prostornih pla-

nova uţih podruĉja, odlukom Općinskog vijeća u oda-

branim naseljima (dijelovima naselja), izvan predjela

zaštite krajobraza mogu se graditi gospodarske graĎe-

vine za poljodjelsku proizvodnju (preradu) manjeg

obima preko vlastitih potreba sa i bez izvora one-

čišćenja (tovilišta, štale, peradarnici, prerada vlastitih

poljodjelskih proizvoda i sl.), ako je takva proizvodnja,

odnosno izgradnja za tu proizvodnju potrebnih graĊevi-

na i potrebne infrastrukture tehniĉki i prostorno (veliĉina

parcele u graĊevinskom podruĉju naselja) moguća i ako

nije u suprotnosti s pozitivnim zakonskim propisima i

normema i s ovim provedbenim odredbama (stupanj iz-

graĊenosti parcele, udaljenosti od susjednih meĊa, uda-

ljenost od prometnica, zbrinjavanje otpada i otpadnih

voda, potrebna infrastruktura, zaštita od poţara, eksplo-

zija oneĉišćenja okolice, oblikovanje i sl.), a s obzirom

na karakter, obim proizvodnje i veliĉinu graĊevine nije

ih nuţno graditi u okviru predjela (zona) namijenjenih

gospodarstvu.

(7) U gospodarskim graĊevinama u domaćinstvu

za proizvodnju manjeg obima preko vlastitih potreba s

izvorom oneĉišćenja, (štale, tovilišta, peradarnici i sl.),

kao uobiĉajeni broj tovljenika smatra se:

a) odrasla goveda do 10 komada

b) tovnih teladi i junadi do 10 komada

c) konja do 5 komada

d) odraslih svinja i krmaĉa do 5 komada

e) tov svinja do 10 komada

f) sitne stoke do 50 komada

g) peradi do 200 komada

h) sitnih glodavaca do 75 komada.

Izgradnja graĊevina treba se predvidjeti za isto-

vremeni tov najviše dvije vrste. Za samo jednu od vrsta

navedenih u stavku 2. dozvoljeni broj komada moţe se

udvostruĉiti.

(8) Ako se graĊevina iz stavka 5. ovoga ĉlanka gradi

u predjelu (zoni) posebnih ograniĉenja za korištenje, gdje

se za sve gradnje (a ne samo za gospodarske), zahtjeva

suglasnost nadleţnih uprava za zaštitu kulturne i prirod-

ne baštine, potrebno je zatraţiti i njihovu suglasnost.

Ĉlanak 46.

(1) Pomoćne graĊevine u domaćinstvu mogu se gra-

diti do visine od 2,4 m, mjereno od najviše kote ureĊe-

nog terena do vijenca. Iznimno ako se radi o spremištu za

poljodjelsku mehanizaciju koja ima gabarite veće od 2,4

m, onda se dozvoljava i veća visina graĊevine, ali najviše

5,5 m.

(2) Sve gospodarske graĊevine u domaćinstvu za

proizvodnju smiju se graditi kao prizemnice:

a) tlocrtne površine ne veće od 150 m2, omjera stranica

1:1,5 do 1:2,5.

b) s visinom prizemlja do vijenca od 3,0 m,

c) s visinom od kote konaĉno zaravnatog terena do

sljemena krova koja ne prelazi visinu sljemena uliĉ-

ne jednostambene zgrade i ne više od 5,5 m.

d) iznimno je u izgraĊenim dijelovima naselja, gdje

zbog nagiba terena nije moguće drukĉije izvesti

graĊevinu, dozvoljena izgradnja podruma kao kon-

struktivne etaţe. U tom sluĉaju se kota ulaza u prize-

mnu etaţu smatra kotom ureĊenog terena.

(3) Odnos prema susjednoj parceli za: pomoćne gra-

Ċevine u domaćinstvu i gospodarske graĊevine u

domaćinstvu za proizvodnju za vlastite potrebe bez

izvora oneĉišćenja je:

a) najmanja udaljenost je 4,0 m od meĊe graĊevinske

parcele susjedne jednostambene zgrade, da bi se

osigurao vatrogasni pristup u unutrašnjost parcele,

a u sluĉaju kad se pristup moţe osigurati na drugom

dijelu parcele, udaljenost moţe biti najmanje 1,0m

(uzimajući u obzir odredbe ĉl. 12 ovoga Plana). Ako

se graĊevina gradi od vatrostalnog materijala moţe

se graditi i kao prislonjena graĊevina na istu takvu

pomoćnom graĊevinu u domaćinstvu, odnosno na

istu takvu gospodarsku graĊevinu u domaćinstvu

bez izvora zagaĊenja, na susjednoj graĊevinskoj

parceli, ,

b) najmanja udaljenost je 5,0 m od meĊe susjedne gra-

Ċevinske parcele, ako se graĊevina gradi od drva i

drugog zapaljivog materijala, ili se u njoj se sprema

sijeno i slama,

c) ako se graĊevina gradi kao dvojna graĊevina s gra-

Ċevinom na susjednoj graĊevinskoj parceli (iste na-

o

n

0


mjene) one moraju biti meĊusobno podijeljene va-

trobranim zidom od poda do ravnine višeg krova,.

d) ako se graĊevina gradi kao dvojna graĊevina s gra-

Ċevinom na susjednoj graĊevinskoj parceli (iste na-

mjene) nagib krova ne smije odvoditi vodu na su-

sjednu graĊevnu parcelu.

e) tavan se moţe koristiti samo za spremanje ljetine i

sliĉnih proizvoda vlastitog poljodjelskog gospodar-

stva.

Ĉlanak 47.

(1) Gospodarska graĊevina u domaćinstvu za proi-

zvodnju za vlastite potrebe s izvorom oneĉišćenja, mora

biti udaljena najmanje 10,0 metara od stambene zgrade

na istoj parceli, odnosno 15,0 metara od stambene ili jav-

septiĉnih jama, gnojišta te otvorenih kanalizacijskih od-

voda i sl.

(2) Bunari se moraju graditi od nepropusnog materi-

jala i to 50 cm iznad površine terena te 20 cm ispod naj-

niţeg vodostaja podzemne vode. U podruĉjima u kojima

postoji opasnost od poplava, gornji rub bunara mora biti

najmanje 20 cm iznad najviše izmjerene razine poplav-

ne vode i treba biti nepropusno izveden. Dubina bunara

odredit će se prema razini podzemne vode, ali ne smije

biti manja od 7,0 m od površine terena. Unutarnje sti-

jenke bunara moraju biti zaglaĊene do dubine najmanje

4,0 m ispod površine terena. Bunar mora biti pokriven

nepropusnom ploĉom.

ne zgrade na susjednoj graĊevinskoj parceli. 1.3. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIh DJE-

(2) Gospodarska graĊevina u domaćinstvu za poljo-

djelsku proizvodnju manjeg obima, preko vlastitih potre-

ba s izvorom oneĉišćenja (tovilišta, peradarnici, buĉna

proizvodnja), mora biti udaljena najmanje 50 m od stam-

bene zgrade, ili 150 metara od javne zgrade društvenih

djelatnosti (zgrade obrazovanja, socijalne zaštite, zdrav-

stva, kulture i sl.).

Ĉlanak 48.

(1) Pĉelinjaci moraju biti udaljeni najmanje 5,0 m od

susjedne graĊevinske parcele ako su okrenuti toj parceli,

a najmanje 3,0 m ako su okrenuti u suprotnom smjeru.

Ĉlanak 49.

(1) Postojeće pomoćne graĊevine u domaćinstvu,

gospodarske graĊevine u domaćinstvu za proizvodnju za

vlastite potrebe, gospodarske graĊevine u domaćinstvu

za proizvodnju manjeg obima preko vlastitih potreba

koje su sagraĊene u skladu s prijašnjim propisima mogu

se rekonstruirati, i ako njihova udaljenost od susjedne

graĊevinske parcele ne odgovara udaljenostima odreĊe-

nim u prethodnim stavcima ovoga ĉlanka, uz poštovanje

protupoţarnih propisa.

Ĉlanak 50.

(1) U uvjetima ureĊenja prostora za gradnju gospo-

darskih graĊevina u domaćinstvu za proizvodnju manjeg

obima preko vlastitih potreba, u kojima se obavljaju

djelatnosti koje oneĉišćuju okoliš, odredit će se posebne

mjere zaštite ĉovjekove okoline u skladu s vaţećim pro-

pisima i normama.

Ĉlanak 51.

(1) Gnojišta, gnojišne i zahodske jame moraju biti

udaljena od stambenih i manjih poslovnih zgrada najma-

nje 15,0 m, a od graĊevina za opskrbu vodom (izvori,

bunari, cisterne i sl.) najmanje 30,0 m vodeći raĉuna o

smjeru toka podzemnih voda, obliku terena i sastavu tla.

Udaljenost od ruba susjednih parcela je min 3,0 m.

Ĉlanak 52.

(BUNARI I DRUGI UREĐAJI ZA LOKALNU OP-

SKRBU VODOM)

(1) UreĊaji koji sluţe za opskrbu pitkom vodom (bu-

nari, crpke, cisterne /gustirne, šterne/ i dr.) moraju biti

LATNOSTI (GRAĐEVINSKO PODRUČJE MJE-

ŠOVITE NAMJENE)

Ĉlanak 53.

(1) U graĊevinskom podruĉju mješovite namjene,

prikazanom na grafiĉkom listu 1. “Korištenje i namjena

površina” - 1.1. “Prostori za razvoj i uređenje”, u mje-

rilu 1:25000 pod oznakom: izgrađeni dio građevinskog

zemljišta (pretežno mješovita namjena), te prikazanom

i utvrĊenom na grafiĉkom listu br. 4: ―Građevinska po-

dručja naselja‖ u mjerilu 1:5.000, uz jednostambene i

višestambene zgrade namijenjene preteţito stanovanju

(preko 50% njihove površine) planiraju se i graĊevine

namijenjene društvenim i poslovnim namjenama, što po-

drazumijeva graĊevine namijenjene:

a) obrazovanju (predškolske i školske ustanove, drugi

edukacijski programi),

b) kulturi (knjiţnice, muzeji, galerije, kino i sl.) i fi-

ziĉkoj kulturi (sportska dvorana),

c) socijalnoj zaštiti,

d) zdravstvu,

e) upravi,

f) poslovanju (poslovni prostori - uredi)

g) trgovini,

h) ugostiteljstvu i zabavi,

i) hotelskom smještaju (manji gradski hotel ili pan-

sion).

(2) Dozvole za graĊevine iz stavka 1. ovoga ĉlanka

obavljat će se na temelju prostornog plana uţeg

podruĉja (UPU ili DPU). Ako on nije predviĊen ili

nije još donesen, a ovim Planom je odreĊena njena

namjena, dozvole će se izdavati samo za parcele

koje mogu ostvariti prikljuĉak na javnu komunalnu

infrastrukturu i uz javni put (drţavnu, ţupanijsku

ili lokalnu cestu).

(3) GraĊevine iz stavka 1. ovoga ĉlanka mogu imati

najviše:

a) podrum (P ), razizemlje, odnosno prizemlje (P),

jedan kat (+1) i potkrovlje s nadozidom do 1,0 me-

tara visine iznad stropne konstrukcije (Pk ), koje

moţe biti ureĊeno za namjenu koju ima cijela gra-

Ċevina, dakle (P )+ P+1+Pk . o n

izgraĊeni i odrţavani prema postojećim propisima. Mo-

raju biti izvedeni na propisanoj udaljenosti od postojećih

b) eventualno, podrum (P ), razizemlje, odnosno pri-

zemlje (P), dva kata (+2) i potkrovlje bez ikakvog

0

kn 0


nadozida, dakle P +P+2.

c) Kota gornjeg ruba konstrukcije stropa podruma od-

nosno kota konstrukcije poda razizemlja na svom

najvišem dijelu moţe se uzdizati iznad konaĉno

dovršenog i zaravnatog terena uokolo zgrade za

0,7 m.

d) Visina vijenca graĊevine mjereno od konaĉno za-

ravnjenog i ureĊenog terena uz zgradu na višoj

strani graĊevine smije biti najviše 9,5 m, a za sadr-

ţaje kulture i sporta 12m.

e) Kota krovnog sljemena moţe biti najviše 13,0 m

mjereno od kote konaĉno zaravnjenog i ureĊenog

terena uz zgradu na najvišoj strani graĊevine.

(4) Smatra se da zgrade iz stavka 1. ovog ĉlanka imaju

u cjelini istu namjenu.

(5) Mogućnost da se na nekoj parceli u graĊevinskom

podruĉju naselja gradi zgrada iz stavka 1. ovoga

ĉlanka u potpunosti ovisi od lokalnih uvjeta, a pri

tome osobitu i presudnu vaţnost za odluku o visi-

ni graĊevine ima njen odnos prema obrisu (silue-

ti) naselja vidljivoj s glavnih cestovnih pristupa.

Iznad linije obrisa (siluete) naselja smije se isticati

samo krov, a ne i proĉelje.

(6) Do parcele namijenjene izgradnji graĊevine druš-

tvene ili poslovne djelatnosti iz stavka 1. ovoga

ĉlanka, mora se izgraditi javna prometna površina

najmanje širine kolnika 5,5 m za dvosmjerni pro-

met

(7) Na graĊevinskoj parceli namijenjenoj izgradnji gra-

Ċevine društvene ili poslovne djelatnosti iz stavka

1. ovoga ĉlanka potrebno je osigurati potreban broj

parkirališnih mjesta za osobna vozila. Na 1000 m2

brutto (ili proporcionalno) površine graĊevine po-

trebno je osigurati sljedeći broj parkirališta:

a) trgovine 30 parkirališnih mjesta,

b) uredi 15 parkirališnih mjesta,

c) hoteli, pansioni 20 parkirališnih mjesta,

d) ugostiteljski sadrţaji 40 parkirališnih mjesta,

ili za 10 sjedećih mjesta 2 parkirališna mjesta,

e) ostale graĊevine za rad 15 parkirališnih mjesta,

f) zdravstveni sadrţaji 15 parkirališnih mjesta.

g) školske i predškolske ustanove 1 grupa ili uĉioni-

ca/ 1 parkirališno mjesto

(8) Iznimno, u izgraĊenim dijelovima naselja potre-

ban broj parkirališnih mjesta moţe se osigurati i

u neposrednoj blizini. Iznimno, parkirališta ili dio

potrebnih parkirališnih mjesta moţe biti izveden i

u pojasu ulice u drvoredu (ako je pojas ulice do-

voljno širok), ali pri tom ne smije doći do suţenja

kolnika ispod propisanoga standarda i do onemo-

gućavanja izvedbe nogostupa najmanje širine od

1,5 metara.

(9) Uz djeĉji vrtić, jaslice, osnovnu i srednju školu

obvezno je osigurati vrtno-parkovne površine za

igrališta i boravak djece na otvorenom u skladu s

normama. Ukupna izgraĊenost graĊevinske parce-

le na kojoj je škola i djeĉji vrtić i jaslice moţe biti

(10) Ukupna izgraĊenost graĊevinske parcele, na kojoj

je graĊevina društvene ili poslovne namjene, moţe

biti najviše 60%. Najmanje 20% graĊevinske par-

cele namijenjene izgradnji graĊevina društvene i

poslovne namjene mora biti ureĊeno kao zelena

površina.

(11) GraĊevinska parcela autoškole, zajedno sa pripada-

jućim vjeţbalištem, mora zadovoljiti odgovarajuće

propise, kao i uvjete izgradnje propisane odredba-

ma ovoga plana. Prometno vjeţbalište mora imati

najmanje 500 m2 (duljine 60 i širine 8,5

metara) za A1, A, B i M kategoriju vozila, a za

ostale ka- tegorije odgovarajuće povećanje prema

potrebnoj veliĉini površine u odnosu na

prometno-tehniĉke elemente propisane

Programom vozaĉkog ispita, vodeći raĉuna o

kapacitetu vjeţbališta. Površina prometnog

vjeţbališta ne smije imati nagib veći od

minimalnog nagiba potrebnog za odvodnju. Mora-

ju se zadovoljiti uvjeti ĉl. 18 ovih odredbi, o ure-

Ċenju parcele.

2.4. NEIZGRAĐENI DIO GRAĐEVINSKOG PO-

DRUČJA

Ĉlanak 54.

(PARKOVI I GRADSKO ZELENILO)

(1) U granicama neizgraĊenog dijela graĊevinskog

podruĉja prikazanima na grafiĉkom listu 1. “Korištenje

i namjena površina” - 1.1. “Prostori za razvoj i uređe-

nje”, u mjerilu 1:25000 pod oznakom: neizgrađeni dio

građevinskog zemljišta, te prikazanima i utvrĊenima na

grafiĉkom listu br. 4: ―Građevinska područja naselja‖

u mjerilu 1:5.000. mogu se formirati parkovi, gradsko i

zaštitno zelenilo. Ove površine moraju biti svima pristu-

paĉne i neograĊene, te opremljene adekvatnom urbanom

opremom, urbanim mobilijarom i rasvjetom. Unutar ovih

površina dozvoljena je izgradnja ili postavljanje manjih

paviljonskih graĊevina, te skulptura, zdenaca, crpki za

vodu ili fontana .

Ĉlanak 55.

(SPORTSKI TERENI)

(1) U granicama neizgraĊenog dijela graĊevinskog

podruĉja prikazanog na grafiĉkim listovima ovog Plana

s oznakom R, planira se izgradnja sportskih terena i gra-

Ċevina za šport i rekreaciju:

a) športski

Documents

Petak, GLASNIK KRAPINSKO- ZAGORSKE U · Petak, 14. oåujka, 2008. SLUBENI GLASNIK KRAPINSKO-ZAGORSKE UPANIJE Strana 101 - Broj 4. 06-1) i lanka 20. Poslovnika o radu Upravnog vijea