PF - Kartice[1]vbc

  • View
    7

  • Download
    6

Embed Size (px)

DESCRIPTION

bvcbcv

Transcript

EFZGSKRIPTA PF PO KARTICAMAPretipkana skripta koja je pisana runo

1. KARTICA

1) POJAM I PREDMET POSLOVNIH FINANCIJA pojam poslovnih financija financije novac, novana sredstva novana sredstva svakog posla poslovne poslovanje poduzee temeljna poslovna jedinica sinonimi upravljanje financijama financijski menadment korporacijske financije financije u uem smislu i postupak pribavljanja novca proces investiranja ulaganje novca u razliitu poslovnu imovinu dezinvestiranje oslobaanje novca vezanog u razliitim oblicima poslovne imovine u poslovnim procesima definanciranje vraanje novca i plaanje naknada za koriten novac predmet upravljanja financijama poduzea Objekt upravljanja financijama poduzea d.d (korporacija) i j.d.d 2) EFIKASAN PORTFOLIO Portfolio koji dominira nad drugim kombinacijama investicija rizikom ili prinosom Predstavljen je onom kombinacijom 2 ili vie investicije koja osigurava postizanje najvieg prinosa uz bilo koji stupanj rizika, odnosno najnieg rizika uz bilo koji oekivani prinos Rije je o portfoliju koji je nadmoan drugim kombinacijama prinosa ili sa stajalita rizika svaki racionalni investitor e izabrati samo izmeu efikasnih portoflija 3) OBRTNI KAPITAL Vana kategorija bilance Pri tome se moe govoriti o BRUTO OBRTNOM KAPITALU koji odgovara ukupnoj tekuoj imovini i NETO OBRTNOM KAPITALU (kljuna kategorija bilance koja u mnogo emu odrava financijsku snagu poduzea) Neto obrtni kapital odnosi se na tzv. permanentnu tekuu imovinu, onu koja zbog strukture financiranja moe biti dugorono raspoloiva d.d.-u, tj. to je tekua imovina koja se financira dugorono BRUTO OBRTNI KAPITAL = UKUPNA TEKUA IMOVINA NETO OBRTNI KAPITAL = TEKUA IMOVINA TEKUE OBVEZE NETO OBRTNI KAPITAL = DUGORONI DUGOVI + VLASNIKA GLAVNICA + FIKSNA IMOVINA4) TEORIJA POREZNE DIFERENCIJE Zasniva se na razlici u poreznom teretu tekueg priljeva od dividendi i poreznom teretu kapitalnih dobitaka Oituje se kako sa stajalita niih poreznih stopa na ostvarene kapitalne dobitke od poreznih stopa na primljene tekue dividende tako i sa stajalita vremenske dimenzije utvrivanja obveze plaanja poreza a) Blai porezni tretman kapitalnih dobitaka U nekim zemljama postoji blai porezni tretman prihoda od kapitalnih dobitaka u odnosu na prihode od primljenih dividendi, bilo radi niih poreznih stopa ili odreenog stupnja poreznog osloboenja tijekom duljeg dranja imovine od koje je nastao kapitalni dobitak Zbog blaeg poreznog tretmana realiziranog kapitalnog dobitka od distribuiranih dividendi investitori mogu ostvariti vei prihodb) Mogunost odgaanja poreza na kapitalne dobitke Porezna diferencijacija dualnog formiranja bogatstva dioniara ima i svoju vremensku komponentu Prihodi od distribuiranih dividendi podlijeu oporezivanju u vremenu u kojem su te dividende i primljene Zadravanjem zarada mogue je odgoditi plaanje poreza u bogatstvo od investiranja u dionice ako investitor odgodi realizaciju kapitalnog dobitka za idue fiskalno razdoblje (fiskalnu godinu)c) Investitori s blaim poreznim tretmanom U stvarnom svijetu postoje investitori s visokim porezom i investitori s niskim poreznim optereenjem, pa ak i investitori koji su osloboeni plaanja poreza na primljene dividende Prednost zadravanja zarada ogleda se za investitore s visokim poreznim teretom, a to su (u pravilu) pojedinci

2. KARTICA

1) OBJEKT POSLOVNIH FINANCIJA Dioniko drutvo (korporacija) Legalni entitet odvojen od vlasnika drutva kojeg karakterizira: tvrtka (pod kojom moe posjedovati imovinu, tuiti i biti tueno) permanentnost poslovanja odvojena od stalnosti vlasnika kapital prezentiran u prenosivim dionicama limitirana odgovornost vlasnika u visini uplaenog dionikog kapitala ovlatena uprava ija je vlast ograniena zakonom, osnivakim aktima, internim aktima o upravljanju i voljom dioniara koji su ih izabrali visoki trokovi osnivanja (profit d.d-a je predmet oporezivanja) Javno dioniko drutvo Prikuplja sredstva javnom emisijom vrijednosnih papira Glavnica je podijeljena na dionice koje imaju aktivno trite Poduzee kao pravna osoba koja je odvojena od osobnosti vlasnika Ima razvijen sektor (financijski) kao poseban odjel na elu s financijskim menadmentom2) KRIVULJA INFERENCIJE Koncept krivulje indiferencije zasniva se na teoriji korisnosti i iz nje izvedenoj averziji investira prema riziku Pokazuje povezanost izmeu invesitorove averzije prema riziku i prihvatljive premije rizika Na krivulji indiferencije nalaze se sve kombinacije investicija koje imaju identinu korisnost za odreenog investitora tako da je on indiferentan prema njihovom izboru Konzervativni investitor izrazito je nesklon riziku U njegovoj politici investiranja dominira princip sigurnosti Kako su (u teoriji) svi investitori neskloni riziku, rizik je nesklon i agresivni investitor Nesklonost riziku agresivnog investitora nije tako izraena kao kod konzervativnog investitora U politici agresivnog investitora dominira princip profitabilnosti Konzervativni investitor ima znatno strmiju krivulju indiferencije od one agresivnog investitora To ukazuje da takav investitor ima veu averziju prema riziku Stoga e konzervativni investitor traiti i veu premiju rizika za investicije iste rizinosti od agresivnog investitora koji je skloniji prihvaanju rizika uz istovremenu mogunost da ostvari vii prinos Krivulje indiferencije mogu se koristiti za izbor investicija prema njihovoj meuovisnosti rizika i nagrade Investitori e birati investiciju koju mogu dosegnuti uz najviu krivulju indiferencije3) NETO OBRTNI KAPITAL Tekua imovina umanjena za tekue obveze poduzea Dio tekue imovine koji se financira dugorono Permanentna tekua imovina Upravljanje neto obrtnim kapitalom Koncept upravljanja obuhvaa Investicije u tekuu imovinu Koritenje tekuih obveza za financiranje Odnosi se na upravljanje tekuom imovinom i tekuim obvezama, tj. na upravljanje likvidnou poduzea (likvidnost = protonost) Likvidnost poslovanja (sposobnost cirkulacije imovine u poslovnim procesima) Likvidnost investicija Likvidnost poslovne imovine Unovivost imovine kroz poslovne procese Broj metamorfoza potrebnih da se neko sredstvo pretvori u novac4) REZIDUALNA TEORIJA DIVIDENDI (marginalni pristup zadranih zarada) Politika dividendi treba ovisiti o profitabilnosti namjeravanih investicija Ako investicije obeavaju vii prinos od troka kapitala treba zadravati zarade i profitabilno ih investirati Isplata dividendi je kao rezidual kada tvrtka nema profitabilnih investicije

Investicije s pozitivnom SVPoveavaju vrijednost dionica tvrtke

Investicije s internom stopom viom od troka kapitala Ilustracija Gordonovim modelom (g=rz) Ne govori u prilog niti zadravanju, niti isplati dividendi ovisi samo o profitabilnosti investicija Takvo poduzee ima velike fluktuacije dividendi (i to je problem) Stopa rasta dividendi odreena je umnoku stope zadravanja zarada (z) i stope profitabilnost reinvestiranja zadranih zarada (r) ili Treba zadravati zarade sve dok marginalna profitabilnost reinvestiranja zadranih zarada se ne izjednai s trokom glavnice, te sve dok se zadrane zarade mogu reinvestirati po vioj stopi od troka vlasnike glavnice zato to e se na taj nain ostvariti vea vrijednost za dioniare nego da su im isplaene dividende Kada je r kratkorone kamatne stope Porast kamatne stope s porastom vremena do dospijea odvija se uz padajue stope rasta to pokazuje usporeni rast nominalne kamatne stopeb) Invertna krivulja prinosa Karakterizira trite na kojem su kratkorone kamatne stope vee od dugoronih Kratkorone kamatne stope optereene znaajnom inflacijskom premijom, ali s pribliavanjem vremena dospijea i oekivanjem smanjivanja inflacije, kamatne stope e biti nie od onih dugoronihc) Izboena krivulja prinosa Financijsko trite na kojem su srednjorone kamatne stope najvie Ona je najee rezultat suprotstavljenog kretanja razliitih initelja cijene kapitala Ne odraava tendenciju rasta ili pada kamatnih stopa s poveanjem vremena do dospijead) Ravna krivulja prinosa Kamatne stope ne reagiraju na vrijeme do dospijea financijskog instrumenta Pretpostavke financijski instrumenti razliitog dospijea su savreni supstituti, ne mijenjaju se sklonosti i oekivanja investitora kroz vrijeme Kljuna prednost jednostavna koristi se kod izrauna IRR Prinos na obveznice Tekui prinos Prinos od opoziva (za opozive obveznica) Prinos do dospijea Tekui prinos godinja profitabilnost kamata u odnosu na trinu vrijednost obveznica S porastom trine cijene obveznice, smanjuje se tekui prinos i obrnuto Tipina ex-ante mjera prinosa, tj. mjera oekivanog prinosa Parcijalna mjera profitabilnosti ulaganja u kuponske obveznice Tekui prinos mjeri samo prinos od primljenih kamata, a zanemaruje utjecaj kapitalnih dobitaka i gubitaka Prinos do dospijea ukupna profitabilnost obveznice (tekui prinos i kapitalni dobitci/gubitci) profitabilnost kamata i nominalne vrijednosti prema trinoj vrijednosti obveznice u vremenu do njena dospijea interna stopa profitabilnosti ulaganja u obveznicu izraunata na trinu vrijednost obveznice (Gabrielova formula) aproksimacija Iteracija/linearna interpolacijaKuponske obveznice

Oitavanje iz tablice prinosa Financijski kalkulatori Raunalni programi (npr. Excel) Prinos do opoziva Profitabilnost kamata i cijene opoziva prema trinoj vrijednosti obveznice u vremenu do njena najranijeg mogueg opoziva Prinos na dionice Prinos za razdoblje dranja Prinos na dividende Prinos od zarada Prinos iz modela sadanje vrijednosti dividende Prinos iz modela ponaanja trita Prinos za razdoblje dranja Izraunava se za godinja razdoblja dranja To je mjera ukupnog prinosa na dionicu koji mjeri vrijednost prinosa od dionice krajem razdoblja prema vrijednosti prinosa od dionice poetkom razdoblja Za razdoblje dranja dionice primaju se dividende Ova mjera se sastoji od prinosa od dividendi i ostvarenog prinosa od kapitalnog dobitka Ako je ostvari kapitalni gubitak, taj negativni prinos uvjetuje da je ukupni prinos na dionicu negativan Prinos od dividendi Standardna mj