Upload
neven-jovic
View
94
Download
4
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Prezentacija o spomenicima polisa Pharosa za vrijeme Grka
Citation preview
Pharos – grad i spomenici
Neven Jović
O otoku Hvaru
- srednjedalmatinski otok- najduži hrvatski otok - na njemu se nalazi najveća i najplodnija površina na hrvatskim otocima - naseljen preko 6000 godina - područje mediteranske klime s nekoliko većih i manjih izvora vode
Osnutak kolonije Pharos - u 4. stoljeću, 385./4. jedna skupina stanovnika s otoka Parosa odlazi na otok Far te osniva naseobinu Pharos
- o tom događaju svjedoči Diodor Sikulski te ova olovna pločica iz Zeusovog svetišta u Dodoni s pitanjem: ‘Je li probitačno s Paranima otići na Faros?’
- skupinu je predvodio Oikist koji je bio zadužen za sigurnost te organizaciju naselja u uvali, na mjestu današnjeg Staroga grada
-Diodor Sikulski kaže za 385./4. god. da su Parani prema nekom proročanstvu poslali naseljenike na otok Far zajedno s tiraninom Dionizijem koji je nekoliko godina ranije osnovao koloniju Issu
- Farani su, prema njemu, podigli bedeme te pustili netaknute ‘barbare.... što su ondje prije obitavali... u nekoj utvrdi koja je bila silno nepristupačna’
-također, on tu navodi i da su te godine u Rimu postavljeni Lucije Valerije i Aulo Manlije za konzule, da je u Ateni arhontom proglašen Diotref te da je održana 99. olimpijada što omogućuje preciznu dataciju
- prilikom osnivanja kolonije, određeni su:
Asti – granica gradskog zemljišta
Hora – teritorij kolonije, služio ugl. kao poljoprivredno zemljište
Aschatia – područje koje je služilo kaoprostor za lov, ispašu, skupljanje ogrijeva, itd.
-Starogradsko polje je podijeljeno u 73 parcele dužine 5 x 1 stadij (oko 905 x 181 m)
- Određivanje parcela je započelo iz omfale, točke približno određene u sredini polja
- D. Sikulski:"Poslije toga barbari što su prije stanovali
na otoku bili su gnjevni na helensku nazočnost i poslali su po Ilire što stanuju preko puta, te su mnoštvom malih brodova pošli na Far - a bilo ih je preko deset tisuća - i navaljujući na Helene mnogo su ih pobili. Zapovjednik pak što ga je Dionizije postavio na Isi (Lissôi) isplovio je s više troveslarki na ilirske brodiće, dio ih je potopio a dio zarobio, te je pobio više od pet tisuća barbara a oko dvije tisuće zarobio je žive."
- ova ili neka druga pobjeda grčkih naseljenika je zapisana na kamenu, vjerojatno posvetnom spomeniku koji govori o pobjedi Farana nad Jadasinima (možda stanovnicima s prostora današnjeg grada Zadra)
Vidljivi ostaci grčke podjele zemljišta te moguće mjesto omfale
Najstariji kamen međaš u Hrvatskoj s imenom vlasnika parcele
-Pharos je imao zidine od velikih pravilnih kamenih blokova koji su tijekom vremena premještani ili ponovno korišteni u izgradnji
-Do danas nije potvrđeno da li su bedemi okruživali cijeli grad ili samo agoru i javne zgrade te gdje se centar grada nalazio
- Prema 2 sačuvana natpisa, potvrđeno je postojanje hrama posvećenog Afroditi
-također, po raspršenosti materijalnih nalaza, na prostoru grada je moglo živjeti oko 500 ljudi te sveukupno oko 1000 na hori (teritoriju) kolonije
Problem položaja Pharosa
- Uskoro nakon slabljenja utjecaja Dionizija Sirakuškog te dolaska njegovog sina, Dionizija Mlađeg, Pharos i drugi gradovi gubi snažnog zaštitnika te saveznika
- Na natpisu poznatom kao Farska psefizma, sačuvanom u dva ulomka se govori o sastanku gradskog vijeća
-na prvom ulomku se spominje tročlano izaslanstvo koje odlazi tražiti pomoć u Paros i vj. Atenu (neki znanstvenici smatraju da natpis potječe iz 4. st.)
-drugi ulomak, za koji se smatra da je nastao nakon 219. god. pr. Kr., ponovno govori o izaslanstvu Farana na Paru koji mole za pomoć u obnovi grada
Novac Pharosa- Pharos je uskoro nakon osnutka imao i vlastitu kovnicu novca
- U početku je kovan brončani i srebrni novac, a srebrni je ubrzo ukinut
- Na aversu i reversu su najčešće prikazani Zeus, Dionizije, te koza, simbol grada Para u 6. i 5. st. pr. Kr.
- Novci grada Pharosa su pronađeni na Visu, Palagruži, u Rumumnjskoj i drugdje
Radionica keramike-Nalazi keramike pronađeni istočno od zidina Pharosa (vjerojatno glavna gradska nekropola) se smatraju lokalnim keramičarskim prozivodima što se može dokazati analizom sastava gline
-Karakteristični su mali farski vrčevi s jednom ručkom
-Ta problematika još uvijek nije dovoljno istražena
Obrana teritorija Pharosa
- U blizini grada i starogradskog polja
pronađeni su ostaci dviju
helenističkih kula na položajima
Maslinovik (slika 1) i Tor (slika 2) za
koje se smatra da su služile kao
promatračnice te za signaliziranje
opasnosti
Bitka kod Pharosa te kasniji život grada
- 219. pr. Kr., za vrijeme 2. rimsko-ilirskog rata, Demetrije Hvaranin je
pobjegao na Hvar sa nekoliko tisuća suboraca. Ubrzo nakon rimskog
iskrcavanja ispred grada, Demetrije je htio iznenaditi Rimljane
napadom, ali su ga Rimljani, postavivši vojsku u dva smjera napali
nanijevši mu velike gubitke. Demetrije se povukao u grad te je prije
samog osvajanja grada od strane Rimljana pobjegao i sklonio se na
dvor makedonskog kralja Filipa V. Od tada, Faros je postojao kao
nezavisan grad pod zaštitom Rimljana sve do 1. st. pr. Kr. kad je postao
dio rimske provincije Dalmacije.
Rimski i kasnoantički nalazi
Iz rimskog razdoblja potječu i ostaci villa pronađenih u okolici Starogradskog polja te dijelovi zidina Farije (nekadašnjeg Pharosa)
Ulomak ranokršćanskog mozaika
Ostaci grčkih parcela, slova označavaju nalazišta iz rimskog razdoblja
Brdo Galičnik, kasnoantička utvrda
Literatura
Antički Grci na tlu Hrvatske, 2010., Zagreb, 2010. Solarić M., Solarić N., 2009. Iskolčenje zemljišnih čestica i najstariji kamen međaš u Hrvatskoj iz 4. stoljeća prije Krista, Zagreb, 2009.Kirigin B., 1995., Hora Farou - teritorij grčke kolonije Faros – Ager otoka Hvara, Zagreb, 1995.