Meunarodni sustav pomorske sigurnosti Piratstvo i pranje novca Petra Prosenica

Meunarodni sustav pomorske sigurnosti Piratstvo i pranje novca Petra Prosenica___________________________________________________________________________

Dr.sc. Vlado FraniPetra Prosenica, bacc. Ing.Sveuilite u Rijeci Pomorski fakultet u Rijeci Studentska 2 51000 RijekaHrvatska

Piratstvo i pranje novca

U radu se analizira pitanje nevojnog ugroavanja sigurnosti brodova na razliitim pomorskim putevima poznatije pod nazivom Piratstvo. Kao rezultat sve uestalijih napada biljei se znatan pad zarade u svjetskom pomorskom gospodarstvu. Kako je u razdoblju od 2009. godine do 2012. godine piratstvo doseglo svoj vrhunac usko ga se povezuje sa pranjem novca ( engl. money laundering ) u svjetskoj pomorskoj robnoj razmjeni. Brojni izvjetaji Meunarodnog pomorskog odbora ( International Maritime Bureau IMB ) ukazuju kako je najvea koncentracija piratskih napada uz obale Afrike. Ovim radom pokuava se ukazati na meuzavisnost izmeu piratstva i pranja novca dobivenog kao rezultat piratskih napada. Takoer se analiziraju statistiki podaci napadnutih i otetih brodova kao i novane naknade za iste.

Kljune rijei: piratstvo, somalski pirati, naoruana pratnja, otkupnina, pranje novca

Uvod

Naziv piratstvo dolazi od grke rijei peirats pirat, od peria napad. Piratstvo kao pojava potjee jo od antikih vremena a svoj je vrhunac doseglo tijekom 17.stoljea, iako je poetkom 19.stoljea poelo jenjavati te je gotovo iskorijenjeno, krajem 20.stoljea ponovo se rairilo u suvremenom svjetskom brodarstvu. U dananje vrijeme pirati ponajvie djeluju na podrujima Malacca Strait, Singapur, Juno Kinesko more, Zapadna i Istona obala Afrike te uz obalu Somalije, samim time ometaju meunarodnu trgovinu na prethodno navedenim pomorskim putovima. Vano je napomenuti kako se piratstvo jako esto mijea sa pojmom gusarstva, koje je krozpovijestbilo legitiman oblikratovanjana moru. Piratska djela u suvremenom svjetskom brodarstvu u znatnom su porastu i predstavljaju veliku opasnost za sigurnost pomorske plovidbe, za imovinu i ljudske ivote.Piratstvo je kriminalna pojava koja je u posljednje vrijeme, tonije od 2006.godine nevjerojatno porasla. Valja napomenuti kako su same otmice od strane pirata dosegle u 2010.godini svoj rekordan broj, unato prisutnosti meunarodnih pomorskih snaga i uveanoj zatiti na moru u podrujima osobitog rizika od piratskih napada, a pranje novca dobivenog otkupninama izazvalo je nagli porast cijene nafte ime se ujedno i diktira cjelokupno svjetsko trite. Promatrajui razloge tih istih otmica od samih poetaka, kroz povijest, pa sve do dananjih vremena moemo zakljuiti kako su oni oduvijek bili povezani sa politikim, ekonomskim i socijalnim okolnostima. Druga znaajka suvremenog piratstva jest ta da se sami in otmice nekog broda dogaa upravo na najfrekventnijim pomorskim putovima te da nije direktno usmjereno na povredu interesa niti jedne drave posebno nego prema svim brodovima bez obzira na njihovu dravnu pripadnost. Kako piratski napadi za brodare predstavljaju ogromne gubitke sve se vie kompanija u zadnje vrijeme odluuje angairati naoruanu pratnju radi obrane svojih brodova i zatite pomoraca od napada pirata. Toj odluci se najee protivila meunarodna zajednica koja je s vremenom prihvatila preporuke Meunarodne pomorske organizacije (IMO), kao i sve vei broj propisa koji omoguuju brodarima da angairaju naoruanu pratnju pa ak i naoruanu posadu s ciljem sprjeavanja napada i samoobrane. Preporuke IMO-a preputaju dravama zastave broda odluiti hoe li dopustiti i pod kojim uvjetima naoruanu pratnju na brodovima koji viju njihovu zastavu.

Utjecaj na gospodarstvo

U posljednjem desetljeu ukupni pomorski promet znatno se poveao, proporcionalno sa razvitkom odnosno poveanjem pomorskog prometa biljei se i nagli porast piratskih napada. Mnogi strunjaci ovakvo stanje povezuju sa globalnom ekonomskom krizom.Smatra se kako su pomorski robni tokovi temelj svjetskog gospodarskog razvoja i napretka pojedinog kontinenta, regije i drave. Jedan od glavnih nositelja robne razmjene izmeu svih dijelova svijeta, jesu upravo pomorski robni tokovi. Vano je napomenuti kako se dvije treine ukupnog svjetskog robnog prometa odvija upravo morskim putem..Prema izvjetajima IMO-a potpuni ekonomski i gospodarski gubici za pomorstvo i cijelo svijetsko gospodarstvo jo nisu poznati, ali rema studiji The Economic Cost of Piracy[footnoteRef:2], trokovi uzrokovani piratstvom kreu se izmeu 7 i 12 milijardi amerikih dolara godinje. Navedenom studijom trokovi se procjenjuju prema sljedeim grupama: troak preusmjeravanja brodova na druge rute radi izbjegavanja podruja visokog rizika od piratskih [2: Anna Bowden, The Economic Cost of Piracy, studija koju je 13. sijenja 2011. u Londonu objavio Ocean Beyond Piracy (OBP), inicijativa osnovana od One Earth Future Foundation.]

napada procjenjuje se na 2.4 do 3 milijarde, troak dodatne opreme brodova za odbijanje piratskih napada na 363 milijuna do 2.5 milijardi, poveani troak premija osiguranja zbog piratstva na 460 do 3.2 milijarde, troak za otkupnine isplaene iznad iznosa koje plaa osiguranje procjenjuje se na 148 milijuna (s tim da je glavni dio otkupnina plaen iz osiguranja), troak ratnih brodova angairanih u podruju napada somalskih pirata procjenjuju se na 2 milijarde, troak suenja piratima u raznim dravama procjenjuje se na 31 milijun, troak razliitih antipiratskih organizacija na 19,5 milijuna i troak regionalnim ekonomijama susjednih drava procjenjuje se na 1.2 milijarde US dolara. Prema studiji koja je provedena piratstvo danas kota meunarodnu ekonomiju izmeu 7 i 12 bilijuna amerikih dolara godinje.

Otkupnine za piratske otmice izraene u brojkama

Pirati esto otimaju tankere koje oslobaaju nakon to prime otkupninu od njihovih vlasnika. Zbog piratskih napada mnoge brodarske tvrtke unajmljuju pripadnike zatitarskih tvrtki radi osiguranja svojih brodova. Mnoge drave su pojaale mornarike patrole u vodama Indijskog oceana kako bi suzbile piratske napade. 2008. godine zapoeta je Operacija Atalanta, vojna operacija lanica EU radi sprjeavanja i potiskivanja piratstva i oruane pljake na obalama Somalije.Moemo zakljuiti da cilj pirata nije pljaka tereta, goriva i oduzimanje brodova, iako je i toga bilo u manjem broju pri emu su oduzete brodove kasnije koristili kao mother ship za daljnje pljake, nego im je izravan cilj otimanje brodova i posade i njihovo dranje kao talaca za vrijeme pregovaranja o plaanju otkupnine. Iako je zbog razumljivih razloga teko saznati tone iznose otkupnina, zna se da su se u poetku kretale u prosjeku od nekoliko tisua amerikih dolara, dok danas u prosjeku iznose izmeu 2-3 milijuna amerikih dolara, iako je u pojedinanim sluajevima ve plaeno i znatno vie, i u neprestanom su porastu bez vidljive krajnje granice. Procjenjuje se da pirati godinje naplate preko 100 milijuna amerikih dolara te da svaki pirat od pojedinanog napada zaradi izmeu 10.000 i 15.000 amerikih dolara[footnoteRef:3]. [3: Charles Marts, Piracy Ransoms Conflicting Perspectives, One Earth Foundation, Working Paper, August 13, 2010;]

Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora

Da bi se ouvala sloboda mora, jedno od najvanijih naela meunarodnog prava mora, djelovanje meunarodne zajednice i danas je potrebno usmjeriti na uklanjanje uzroka pojave piratstva modernog doba i odlune akcije za njegovo uinkovito kanjavanje. Naelo slobode mora nije bilo priznato oduvijek. Ovisno o dominantnim dravama odreenog doba, ovisilo je u kojoj mjeri e se naelo slobode mora braniti ili napadati.Meutim, tijekom 17. i pogotovo 18. stoljea, naelo slobode mora vrsto se ustalilo u meunarodnom obiajnom pravu, a kao temeljno naelo proglaeno je i utveno u enevskoj kodifikaciji meunarodnog prava mora iz 1958. godine,[footnoteRef:4] a kasnije i u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora iz 1982. godine (UNCLOS)[footnoteRef:5]. [4: enevska kodifikacija iz 1958. sadri 4 konvencije donesene 29. travnja 1958. g: Konvencija o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu; Konvencija o otvorenom moru; Konvencija o ribolovu i ouvanju ivih bogatstava otvorenog mora i Konvencija o epikontinentalnom pojasu;] [5: United Nations Convention on the Law of the Sea, 1982, donesena 10. prosinca 1982.]

Treba naglasiti da je sloboda mora (engl. freedom of the seas) iri pojam od sloboda otvorenog mora jer ukljuuje npr. i pravo stranih brodova na nekodljivi prolazak teritorijalnim morem u kojem su obalne drave naelno suverene i trajno ostvaruju nadlenost, obvezu obalnih drava da ne obustavljaju prolazak tjesnacima koji slue meunarodnoj plovidbi i pravo pristupa moru i neobalnim dravama. Sloboda otvorenog mora, izmeu ostaloga podrazumijeva da se sve drave, ukljuujui i one bez morske obale, imaju pravo koristiti otvorenim morem pod uvjetima UNCLOS-a i drugih pravila meunarodnog prava ne ograniavajui prava drugih drava na koritenje otvorenog mora, te da nijedna drava ne moe zahtijevati podvrgavanje svojoj suverenosti bilo kojeg dijela otvorenog mora. To znai da na otvorenom moru drava moe vriti vlast samo nad brodovima vlastite zastave, a ne i prema stranim brodovima, osim izuzetno u sluajevima predvienim meunarodnim pravom, u kojima ratni brod na otvorenom moru ima pravo pregledati strani brod, a upravo je piratstvo jedan od navedenih izuzetaka.[footnoteRef:6] Sve su drave pozvane da surauju koliko najvie mogu na suzbijanju piratstva na otvorenom moru ili na bilo kojem drugom mjestu koje ne potpada pod nadlenost nijedne drave,[footnoteRef:7] a smatralo se da e mjere za uhienje i kanjavanje akata nasilja u teritorijalnom moru, pod suverenou obalne drave,[footnoteRef:8] poduzimati obalne drave u granicama svoje nadlenosti. [6: l. 110. UNCLOS-a i 22. enevske konvencije o otvorenom moru iz 1958. godine;] [7: l. 100. UNCLOS-a kao i l. 14. enevske konvencije o otvorenom moru iz 1958. godine;] [8: l. 2. UNCLOS-a i l. 1. enevske konvencije o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu iz 1958. g.]

Suvremeno piratstvo

Piratstvo na moru suvremena je poast. Pirati najee uspijevaju u svojem naumu. Stoga meunarodna zajednica nastoji pojaati mjere protiv tih morskih razbojnika. Sluajevi neuinkovitog djelovanja pripisuju se zastarjelim pravilima u aktualnoj meunarodnoj deniciji piratstva, to u praktinoj primjeni oteava borbu protiv suzbijanja piratstva i uhienja pirata. Na temelju Konvencije o pravu mora (l.105.) sudovi drave koja je brod zaplijenila mogu odluiti o kaznama i o poduzimanju drugih mjera prema brodovima ili dobrima. Rije 'moe' izaziva dvojbe, jer ne obvezuje drave da poduzmu odgovarajue sankcije. Stoga se smatra da bi bilo primjerenije da se, umjesto rijei mogu, upotrijebila, za sudove drave koje su zaplijenile brod, rije 'moraju'.Trebalo bi propisati obvezu procesuiranja pirata i njihovih kanjivih djela. ak se predlae da se ostvarivanje te obveze osigura osnivanjem od strane Ujedinjenih naroda ad hoc sudita koje bi odluivalo o kanjavanju i naknadi tete.[footnoteRef:9] [9: Barry Hart Dubner and Karen Greene, On the Creation of a New Legal Regime to Try Sea Pirates, Journal of Maritime Law and Commerce, Baltimore, vol. 41, No 3, July 2010., str.452, 463.]

Raspravlja se i o nunosti samoobrane trgovakih brodova. Da li je primjereno i doputeno adekvatno se naoruati u obrani od iznenadnih napada pirata. Nacionalni propisi, do najnovijih Smjernica i Preporuka IMO-a, u naelu su to zabranjivali. Na primjer, Pomorski zakonik Republike Hrvatske (2004.) u lanku 157. stavci 2. istie da poradi odravanja reda i sigurnosti na brodu zapovjednik broda moe drati na brodu potrebno vatreno oruje, dok lanovi posade ne smiju na brodu imati oruje. Protiv naoruanja trgovakih brodova u literaturi se istiu odreeni razlozi (napadai raspolau suvremenim orujem pa ih nee odvratiti naoruani brod, opasnost od poara zapaljivog tereta, uinkovita poraba nesmrtonosnih obrambenih sredstava kao mrea, ica, elektrinih ograda, akustinih naprava, vodenih topova itd.).Naglaava se da bi naoruani brod mogao odvraati pirate od pokuaja ina pljake u strahu od ugroze vlastite ivote.Veliina problema izraena statistikim podacima

U okviru Meunarodne pomorske organizacije IMO statistiki podaci piratskih i oruanih napada na moru vode se jo od 1984. godine, a od tada do kraja prosinca 2010. godine evidentirano je ukupno 5.716 napada. Izvjetaji obuhvaaju sve izvrene i pokuaje napada po regijama mjeseno, tromjeseno i godinje.Treba istaknuti da su se u 2010. godini ak 172 napada dogodila u vodama Istone Afrike koji se pripisuju somalskim piratima kao i 77 napada u Indijskom oceanu i 16 u Adenskom zaljevu, odnosno ukupno 265 napada, to ini preko 50% svih napada u drugim dijelovima svijeta.

Tablica 1. Prikaz napadnutih i otetih brodova od strane somalskih pirata u razdoblju od 2009. do 2011.g.Vrsta napadnutih brodova2009.2010.2011.

NapadnutiOtetiNapadnutiOtetiNapadnutiOteti

Bulk carrier5611346537

Tanker363393474

Genaral Cargo269179203

Container203332300

Chemical tanker124289305

Fishing31051055

Ro-Ro701210

LPG112150

Yahts, Catamaran140113

Navy ship004000

Cement carrier001000

VLCC000100

Refrigerated200100

Vehicle carrier002050

Tug110060

Dhow111401

OBO carrier100000

Explorer101020

Passenger101010

Live stock carrier000010

LNG100000

Heavy load carrier001020

UKUPNO170471704920928

UKUPNO INCIDENATA:217219237

Izvor : asopis Pomorstvo, 26/1 (2012); str./pp. 251-267 (13.05.2013.)Treba istaknuti da je prema podacima IMB obavjetajnog centra29 za 2011. godinu, tom centru bilo prijavljeno ukupno 439 napada (prema 445 u 2010.), ali sa samo 45 uspjeno oteta broda, od kojih se 237 napada s 28 otetih brodova i 470 otetih i 15 ubijenih pomoraca odnosi na Somaliju. Na dan 19. 01. 2012. somalski pirati su drali 9 otetih brodova sa 151 lanom posade.[footnoteRef:10] [10: Piracy attacks in East and West Africa dominate world report http://www.icc-ccs.org/news/995-piracy-attacks-in-east-and-west-africa-dominate-world-report;]

Prema podacima IMB obavjetajnog centra za 2011. godinu, od ukupno 439 piratskih napada u svijetu, 54% ili 237 napada poinjena su od somalskih pirata koji se ire i intenziviraju napade u irem podruju Indijskog oceana i Crvenog mora. U kolovozu 2011. su neuvenom drskou napali i oteli chemical tanker u Omanu na lukom sidritu. Meutim, unato poveanju broja napada, smanjio se broj otetih brodova u 2011., na 28 u usporedbi s 49 u 2010. godini to znai da je uspjenost napada pala u odnosu na prolu godinu. Ovo smanjenje uspjenosti napada zahvaljuje se pojaanoj prisutnosti meunarodnih pomorskih snaga koje kontroliraju to podruje, stroem pridravanju uputa i pojaanim mjerama sigurnosti na veini brodova koji plove tim podrujem te upotrebi naoruanih pratnji u podruju visokog rizika.[footnoteRef:11] [11: As world piracy hits a new high, more ships are escaping Somali pirates, says IMB Report, 18. 10. 2011. i http://www.icc-ccs.org/piracy-reporting-centre/piracynewsafigures;]

Meutim, ono to zabrinjava je porast broja napada pirata u nekim drugim dijelovima svijeta, posebno uz obale Nigerije i Benina.

Tablica 2. Prikaz stanja brodova za vrijeme napada i pokuaja napada u razdoblju od 2009. do 2011.g.Stanje brodova2009.2010.2011.Ukupno

NapadPokuaj napadaNapadPokuaj napadaNapadPokuaj napda

Plovidba481696515447189672

Sidro0000101

Vez0000000

Nepoznato0000000

Izvor : asopis Pomorstvo, 26/1 (2012); str./pp. 251-267 (13.05.2013.)

Posljedice po ivot i zdravlje pomoraca koji su bili izloeni piratskim napadima kao i njihovih obitelji, nedovoljno su istraene i neosnovano zanemarene, ali nedavno objavljena studija The Human Cost of Somali Piracy[footnoteRef:12] upozorava da je samo u 2010. godini na brodovima koji su bili napadnuti bilo ukupno 4.185 pomoraca od kojih je 1.090 bilo oteto, 516 sluilo piratima kao ivi tit protiv antipiratskih akcija s ratnih brodova, te 342 pomorca preivjela u zatvorenim zatienim prostorima (citadele), 34 na brodovima. [12: Kaija Hurlburt and others, The Human Cost of Somali Piracy, nova studija koju je 2. lipnja 2011. u Londonu,objavio Ocean Beyond Piracy (OBP).]

U oujku 2011. godine zapoinje najvea kampanja pod nazivom Spasite nae pomorce (Save our Seafarers) koju je podralo 30 nevladinih i vladinih organizacija, a kojoj je cilj upoznati svijet s utjecajem piratstva na ivote pomoraca i pozvati vlade drava da zauzmu vrsti stav u suzbijanju piratstva. U 2011. godini pomorska industrija[footnoteRef:13] ustanovljuje Humanitarni program za pomorce i njihove obitelji (Maritime Piracy Humanitarian Response Programme MPHRP), te utvruje Smjernice za podrku pomorcima i njihovim obiteljima.[footnoteRef:14] [13: ICS, BIMCO, INTERTANKO, Intercargo, ISF, IMB, ITF, IG P&I, http://www.marisec.org/MPHRPGood-Practice-Guide.pdf ;] [14: Good Practice Guide for Shipping Companies and Manning Agents for the Humanitarian Support of Seafarers, http://www.mphrp.org/publication.php.]

Uinkovita zatita brodova

Nesumnjivo je da bi brodovi u podrujima ugroenim piratskim napadima trebali ploviti u konvojima, u pratnji ratnih brodova. Inae, oruje na brodu uvijek je riskantno i moe se zlouporabiti. Svakako, ne bi se smjelo dopustiti naoruanje lanova posade.Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture objavilo je Nacrt Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosnoj zatiti pomorskim brodova i luka, a u skladu sa Preporukama i Smjernicama Povjerenstva za pomorsku sigurnost Meunarodne pomorske organizacije (IMO) u svibnju 2011. godine. Temeljno je stajalite IMO-a da se dravama doputa da samostalno odluuju o potrebi uvoenja oruane pratnje na brodovima. Kako su ve neke lanice Europske unije pravno uredile mogunost ukrcaja oruane pratnje na brodovima svoje dravne pripadnosti, Ministarstvo mora je predloilo odgovarajue izmjene i dopune Zakona.Predlae se da Ministar nadlean za poslove pomorstva uz prethodnu suglasnost ministarstva nadlenog za unutarnje poslove moe rjeenjem dopustiti ukrcaj naoruanih privatnih zatitara na brodove hrvatske dravne pripadnosti za vrijeme plovidbe morskim podrujima u kojima postoji visoki rizik od piratskih napada ili oruane pljake brodova. Spomenuto rjeenje izdaje se na zahtjev kompanije za sve ili za pojedine brodove te kompanije navedene u zahtjevu, s rokom valjanosti do jedne godine od dana izdavanja.Kompanija u cijelosti snosi trokove ukrcaja naoruanih privatnih zatitara na brod. Privatni naoruani zatitari ukrcani na brod hrvatske dravne pripadnosti mogu u svrhu nune obrane posade, broda, tereta i druge imovine od istodobnog ili izravno predstojeeg piratskog napada ili oruane pljake upotrijebiti oruje i to iskljuivo uz suglasnost zapovjednika broda i u mjeri koliko je to potrebno da se odbije napad. Zapovjednik broda ne odgovara za prekoraenje nune obrane koje u obrani posade, broda i tereta poine naoruani zatitari. Privatni naoruani zatitari ukrcani na brod hrvatske dravne pripadnosti, u skladu sa Preporukama IMO-a, moraju potovati propise Republike Hrvatske, kao i propise drave luke i obalne drave.Ministar nadlean za poslove pomorstva uz prethodnu suglasnost ministarstva nadlenog za unutarnje poslove i za obranu posebnim e propisom urediti uvjete koje moraju ispuniti pravne osobe koje pruaju usluge ukrcaja naoruanih zatitara na brodove hrvatske dravne pripadnosti te nain i uvjete njihovog djelovanja. Svi lanovi posade broda moraju biti prije svog ukrcaja na brod obavijeteni o ukrcaju privatnih naoruanih zatitara i brodar im mora pruiti mogunost da se ne ukrcaju na takav brod. Ako se naoruani zatitari ukrcavaju na brod na kojem je ve ukrcana posada, svim lanovima posade koji to zatrae brodar mora prethodno omoguiti iskrcaj s broda i osigurati povratak u mjesto njihovog prebivalita. Pomorci ne smiju snositi bilo kakve posljedice (misli se poglavito na radnopravne) ako koriste mogunosti da se ne ukrcaju ili se naknadno iskrcaju.

Slika 1. Navigacijska karta s prikazom podruja piratskog djelovanja (UKHO chart)

Izvor : www.ukho.gov.uk (28.05.2013.)

Sankcije za piratska djela

Drave iji su ratni brodovi u okviru poduzetih vojnopomorskih operacija uhitili pirate, nerado privode pirate u svoju zemlju radi suenja. Za to postoji vie razloga. Da bi se mogle koristiti mogunou koju im daje UNCLOS da sude piratima, drave bi morale imati u svojim nacionalnim propisima utvreno djelo piratstva, kao i kazne zaprijeene za to djelo. Pokazalo se da sve drave svojim nacionalnim propisima nisu regulirale djelo piratstva, a za one koje imaju propise po pitanju piratstva, pokazalo se da su manjkavi i nedostatni ili je suenje poiniteljima uvjetovano odreenom vezom s tom dravom (dravljanstvo poinitelja ili rtava, odnosno zastava napadnutog broda),[footnoteRef:15] iako meunarodno [15: Daniel Wallis, NATO frees pirate hostages, Belgian Ship seized, Reuters 18 April 2009.;]

pravo to ne zahtijeva s obzirom na postojanje meunarodne nadlenosti prema lanku 105. UNCLOS-a prema kojem svaka drava ima pravo uhienja i suenja piratima. Stoga se esto dogaa da se uhienim piratima ne moe suditi po nacionalnom pravu drave koja ih je uhitila, pa su ratni brodovi tih drava, nakon oduzimanja oruja, putali pirate na slobodu.Djelomino radi toga, ali i radi pomoi dravama regije da usklade svoje nacionalno zakonodavstvo, na 98. zasjedanju Pravnog odbora IMO-a odranom 4. - 8. travnja 2011., razmotren je set dokumenata kojima se identificiralo kljune elemente koji bi ukljuivanjem u nacionalne propise drava doprinijeli uinkovitijoj provedbi meunarodnih konvencija koje se odnose na piratstvo i proslijeen je dravama[footnoteRef:16] kako bi im se pomoglo pri izradi novih ili preispitivanju svojih ve postojeih propisa po pitanju piratstva. [16: IMO Circular Letter No. 3180 od 17. svibnja 2011.;]

Drugi razlog zato se pirati uhieni od strane ratnih brodova pojedinih drava koje sudjeluju u vojnopomorskim akcijama najee putaju na slobodu i vraaju u Somaliju je nesklonost, posebno zapadnih drava, da prihvate suenje piratima bojei se da bi oni prije, za vrijeme ili nakon suenja mogli traiti azil. Osim toga, veina europskih drava vezana je obvezama iz razliitih konvencija o ljudskim pravima, a zbog specifinosti tih postupaka, teko je osigurati prevoditelje, branitelje, svjedoke itd. pa ti postupci mogu biti vrlo dugotrajni i skupi. Vraanje pirata na suenje u Somaliju nije mogue jer pravni sustav u Somaliji ne funkcionira i ne postoje sudovi koji bi im mogli suditi. Sve to dovodi do neuinkovitosti u suenju i kanjavanju pirata. Neke drave stoga,74 da bi se rijeile problema oko suenja piratima, nastoje zakljuiti ugovore s dravama u regiji, najee s Kenijom, radi transfera uhienih pirata i njihovom suenju pred nacionalnim sudovima drava u regiji. To je uinila i EU zakljuivi ugovor s Kenijom i Mauricijusom o transferu pirata uhienih brodovima vojnopomorske operacije ATALANTA, a sline ugovore nastoji se zakljuiti i s ostalim dravama regije i treim dravama voljnim preuzeti suenja piratima iako drave ne prihvaaju transfer neogranienog broja pirata, nego odluuju o tome od sluaja do sluaja. Postavlja se, meutim, pitanje je li transfer pirata u tree drave u skladu s lankom 105. UNCLOS-a. Veina autora smatra da lanak 105. UNCLOS-a daje svim dravama pravo uhienja pirata, ali da im suditi mogu samo sudovi drave iji ih je ratni brod uhitio te da se nadlenost iz l. 105. UNCLOS-a ne moe prenositi na tree drave jer ugovori o transferu nemaju uporita u UNCLOS-u, iako to do sada nije utvrivano pred sudovima. Kako je transfer i suenje u interesu obiju drava, vjerojatno niti nee doi do sudskog spora po tom pitanju, osim ako netko od pirata ne ospori nadlenost kenijskog suda. Osim toga, drave su takoer dune voditi rauna da transferom ne povrjeuju pravo na pravedno suenje i druga prava pirata.

Zakljuak

Najnoviji razvoj dogaaja pokazuju da se teite obrane od pirata u prvom redu prebacuje na samu pomorsku industriju, brodare, zapovjednike i posadu broda, da uine sve to je u njihovoj moi kako bi odbili napade pirata na brodove.S privatnim zatitarima na brodu, namee se jo jedna odgovornost zapovijednicima broda, a to je mogunost da budu kazneno gonjeni. Dio brodara izabrao je moda najsigurniji ali i najskuplji oblik zatite od pirata a to je obilaenje rizinih zona. Zbog plovidbe izvan planiranog kursa poveavaju se trokovi prijevoza, a kompanijama ostaje manja zarada.Uloga IMO-a u suradnji sa ostalim UN partnerima, mogla bi biti od velikog znaaja za izmjenu uvjeta koji potiu stanovnitvo osiromaenih zemalja na piratstvo.Moe se zakljuiti kako je piratstvo problem koji nastaje na kopnu i rjeenja ovakvih vrsta problema tamo treba i potraiti. Sve mjere koje se poduzimaju na moru su ogranienog karaktera i ne predstavljaju trajno rjeenje problema piratstva na moru.Meunarodna zajednica nemona je rijeiti problem piratstva jer su mjere koje se sada poduzimaju od strane meunarodne zajednice u cilju suzbijanja piratstva nedovoljno uinkovite pa se preporuuje dravama i brodarima da sami odlue hoe li dozvoljavati naoruanu pratnju radi omoguavanja samoobrane. Kako se ne mogu osloniti na uinkovitu zatitu od strane vojnih brodova kojih nema dovoljno za pokriti tako iroko podruje djelovanja pirata, brodari se u zadnje vrijeme, unato svim potekoama u odnosu na propise za ukrcaj/iskrcaj i tranzit naoruane pratnje i oruja te visoke trokove s tim u vezi, sve ee odluuju na angairanje naoruane pratnje radi zatite pomoraca i brodova koji plove u podruju visokog rizika.

Literatura

Internetski izvori:

1. Aljazeera, www.balkans.aljazeera.net2. Dalje.com, www.dalje.com3. Poslovni forum, www.poslovniforum.hr4. UKHO charts, Government of the United Kingdom, www.ukho.gov.uk5. Veernji list, www.vecernji.hr6. Wikipedia, www.wikipedia.org.hr

lanci:

1. Dr. sc. Ivo Grabovac, '' Piraterija, morsko razbojnitvo, kao suvremena prijetnja sigurnosti plovidbe'' , Kapetanov glasnik br. 23, prosinac 2011.g.2. Dr. sc. Marija Pospiil, '' Somalsko piratstvo Od vojnopomorskih operacija do naoruavanja brodova'' , Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 49, 1/2012., str. 59.-96.3. Mikovi Jaka, Antoni Radovan, Tomas Vinko, '' Uinkovitost obrane trgovakih brodova od piratskih napada s aspekta njihovih manevarskih sposobnosti'', Pomorstvo, 26/1 (2012); str./pp. 251-2674. Braji, Jurica, Moderno Piratstvo 21. stoljea, Nae more, 56, (3-4) 2009.,5. oi, Ivan, Somalski pirati rastui meunarodni problem koji treba hitno rijeiti,Nae more, 58 1-2(2011)

Ostalo:

1. Daniel Wallis, NATO frees pirate hostages, Belgian Ship seized, Reuters 18 April 2009.;2. Anna Bowden, The Economic Cost of Piracy, studija koju je 13. sijenja 2011. u Londonu objavio Ocean Beyond Piracy (OBP);3. Charles Marts, Piracy Ransoms Conflicting Perspectives, One Earth Foundation, Working Paper, August 13, 2010;4. United Nations Convention on the Law of the Sea, 1982, donesena 10. prosinca 1982.5. Konvencija o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu, stupila na snagu 10. rujna1964.; 6. Konvencija o otvorenom moru, stupila na snagu 30. rujna 1962.;7. Konvencija o ribolovu i ouvanju ivih bogatstava otvorenog mora, stupila na snagu 20. oujka 1966.;8. Konvencija o epikontinentalnom pojasu, stupila na snagu 10. lipnja 1964.;9. Bahar, Michael, Atainning Optimal Deterrence at Sea: A legal and Strategic Theory for Naval Anti-Piracy Operations

13