INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U TRAVNIKUSAOBRAĆAJNI FAKULTET

Seminarski rad iz predmeta

Infrastruktura cestovnog saobraćaja

Tema: Pješačke i biciklističke staze

mr.sc.Ružica Popović Student: Prof.dr.Mirsad Kulović Osmo Nukuić 9/10

Travniku, juni 2012 godina.

Sadržaj

1.Uvod..............................................................................................................................................3

2.Pješačke i biciklističke staze.........................................................................................................4

2.1.Pješačke staze.....................................................................................................................5

2.1.1.Obilježacanje i određivanje pješačkih staza.............................................................5

2.2.Biciklistička staza............................................................................................................10

2.2.1.Povjest biciklizma...................................................................................................11

2.2.2.Biciklizam i promet................................................................................................12

3.Zaključak.....................................................................................................................................14

4.Literatura.....................................................................................................................................15

5.Popis slika...................................................................................................................................16

2

I.Uvod

Zbog činjenice da u poređenju s drugim uobičajenim prevoznim sredstvima (npr. automobilom) daleko manje opasan po zagađenje okoline a ujedno vrlo pozitivnog učinka na zdravlje ljudi koji voze bicikle, brojni gradovi osiguravaju za bicikliste različitu infrastrukturu koja im olakšava vožnju: odvojene biciklističke staze, posebna mjesta za odlaganje bicikala, dijelove grada u koje je moguće doći isključivo biciklom ili pješice, itd.

3

2.Pješačke i biciklističke staze

Slika 1.Pješečka i biciklistička staza.

Slika 2. Izgled karte pješačke i biciklističke staze.

4

2.1.Pješačke staze

Slika 3.Znak za pješačku stazu

Označuje posebno izgrađenu pješačku stazu kojom se pješaci moraju kretati, a zabranjeno je kretanje drugim sudionicima u prometu.

2.1.1.Obilježavanje i određivanje pješačkih stazaObogatiti turističku ponudu na određenom području za jedan dodatni sadržaj, tim više što je trend i potražnja na emitivnim tržištima, za aktivnim odmorom u velikom porastu.Približiti stara, ponegdje napuštena sela u podnožju planine turističkim središtima koja su iz njih izrasla, pokazati ih turistima, pokušati im predočiti kulturu i način života na ovom području prije razvitka turizma.

Sačuvati prohodnim stare seoske, pastirske, trgovačke, ribarske, švercerske i ine putove, i takvima ih održati. Omogućiti zaljubljenicima u prirodu da u njoj uživaju i da se susretnu s našom poviješću.

Pokazati gostima određeno područje iz druge perspektive, jer su pogledi iz starih sela, s otočkih i planinskih vrhova redovito fascinirajući. Priroda nas je, kao malo gdje u svijetu, podarila takvim kontrastima koji nikoga ne ostavljaju ravnodušnim.

Zašto markirati staze?Radi sigurnosti pješaka - najjednostavnije, da čovjek ne luta.

Da čitajući info tablu ili kartu može odabrati stazu prema svojim mogućnostima.

Da sazna koliko mu je vremena potrebno za pojedinu stazu ili dionicu i kakve ga teškoće na njoj očekuju.

Da temeljem dobivenih informacija gost može planirati svoj dan i kombinirati i druge aktivnost.

Da, kada se već uputi određenom stazom u svakom trenutku zna da je na pravom putu i da se sigurno vrati na polazište odnosno stigne na svoj cilj.

5

Da se gost osjeća sigurnim u svakoj prigodi i da osjeti DA SE NALAZI U ULJUĐENOJ TURISTIČKOJ DESTINACIJI KOJA VODI BRIGU O SVIM POTREBAMA SVOJIH GOSTIJU.

Markiranje stazaSvi prijedlozi o načinu markiranja, signalizaciji u mjestima, izgledu i veličini markacija, izgledu i sadržaju putokaza, numeriranju staza, određivanju stupnja težine pojedine trase, boji markacije i načinu njenog postavljanja, u skladu su s propisima koje je izdala Komisija za planinarske putove HRVATSKOG PLANINARSKOG SAVEZA i primjenjuju se na području cijele Hrvatske.

INFO TABLE

Info table veličine su 80 x 80 cm. Iznimno visina može biti nešto veća ako položaj terena to zahtijeva. Izrađene su od aluminijskog lima. Oslikane su čvrstom reflektirajućom folijom. Okvir je smeđi – u skladu s bojom 'turističke signalizacije'. Skica je u raznim bojama za svaku pojedinu stazu a na svijetlo zelenoj podlozi. Postavlja se u pravilu u mjestima i ima za cilj da pješaku dočara položaj kao i težinu vrijeme potrebno za obilazak pojedine staze.

Slike 4.Info tabele

6

PUTOKAZI - smeđiU mjestima su putokazi smeđe boje, dimenzije 80 x 20 cm i upućuju zainteresirane na početak pojedine pješačke staze ili pak na info tablu.

PUTOKAZI - crveniDimenzija su u pravilu 10 x 30 cm. Izrađeni od aluminija, presvučeni crvenom reflektirajućom folijom, na kojoj je bijelom, također reflektirajućom folijom ispisan slijedeći cilj, vrijeme potrebno za stići do njega, kao i broj puta kojeg treba slijediti. Postavljaju se u pravilu na križanjima, i usmjereni su u pravcu kojim staza nastavlja

Nanose se bojom na kamen. Promjera su ne većeg od 12 cm s bijelim unutarnjim poljem ne većim od 6 cm.

MARKACIJE - s 'repićima'Postavljaju se na skretanima ili zavojima. Brojka uz pojedini repić označava broj puta na kojem se markacija nalazi. Brojke se stavljaju uz markacije svakih 5 minuta hoda

MARKACIJA - usporedna Postavlja se na ploče na tlu i u pravcu hodanja. Dužine je 15 cm, a širine 3 cm svaka linija.

OZNAKA ZA BLIZINU KRIŽANJAPostavlja se cca 50 m prije križanja i ima zadatak upozoriti pješaka na dolazak na križanje.

7

Postoji još nekoliko tipova markacije koji se mogu koristiti, ali uvijek u skladu s propisanim veličinama i izgledom.

INFO TABLEPostavljaju se na dva stupa visine 2,30 m iznad tla. Stupovi se betonom učvrste u tlo. Tabla se na stupove pričvrsti držačima posebno napravljenim, kao prometna signalizacija.Na iste stupove mogu se pričvrstiti i smeđi putokazi ukoliko je položaj prikladan.Obavezno voditi računa da ne smetaju prolaznicima a pogotovo prometu.

PUTOKAZI SMEĐIPostavljaju se na dva stupa, visine 2 m iznad tla – poput prometne signalizacije. Stupovi se betonom pričvrste u tlo. Table se pričvršćuju za to napravljenim držačima – šelnama. Ukoliko je položaj prigodan mogu se postaviti zajedno s info tablama.

PUTOKAZI CRVENIPostavljaju se na stupove 1,50 m iznad tla. Stupovi su betonom pričvršćeni u tlo. Putokazi se na stup pričvršćuju za to napravljenim obujmicama – šelnama. Na jedan stup može biti pričvršćeno više putokaza koji su usmjereni u različitim pravcima.

Slike 5.Putokazi crveni

8

Pješačke staze mogu se podijeliti na lungomare staze koje su namijenjene najširem krugu šetača, prate obalu otoka, prolazeći brojnim uvalama i uvalicama te na lagane i teže pješačke staze.

Lagane pješačke staze namijenjene su također širem krugu šetača, i uglavnom presijecaju divnu unutrašnjost otoka.

Teže pješačke staze namijenjene su isključivo aktivnim šetačima, odnosno planinarima. Atraktivnost takvih staza je u netaknutoj prirodi te brojnim vidikovcima.

Primjer 1. :Na otoku Krku je uređeno i obilježeno 300 kilometara pješačkih staza. Spomenute staze koriste se kao nova turistička zanimljivost. Posebno su atraktivne u proljeće i jesen jer se na taj način ljubiteljima pješačenja omogućuje da svoj boravak na Krku provedu u prirodi.

KRČKA OBILAZNICA je kružna staza koja povezuje sve označene otočke pješačke staze. Budući da je otok Krk prepun pješačkih staza, poljskih putova... rodila se ideja da se iste spoje u jednu cjelinu, te da se označenim putovima iz jednog otočnom mjesta stigne u drugo, i time se poveća ukupna kilometraža staza.

Za obilazak cjelokupne pješačke staze 12 dana, a dnevne ture traju od 4 do 6 sati. Naime, kako bi se olakšalo kretanje po dobro obilježenim pješačkim stazama, dostupna je odgovarajuća mapa. Pješačke staze protežu se također i unutrašnjim dijelom otoka, neovisno o glavnim odnosno frekventnim prometnicama te imaju dodir s kulturnim, povijesnim, etnografskim i ostalim zanimljivostima otoka. Na taj se način omogućuje ljubiteljima prirode da osim same rekreacije, upoznaju povijest, kulturu te floru i faunu otoka Krka.Privlače li vas vrhovi, a uz to ste ljubitelj prirode i planinarenja, svakako krenite prema Velom vrhu (541 m te najvišem vrhu otočnih planina – Obzovi 568 metara), do kojih ćete doći obilježenim stazama iz Punta i Bašćanske Drage. Mir, spokoj, pogled iz snova, najkraća je ocjena dojma koji ćete i vi steći popnete li se na Veli vrh i Obzovu.Sa šetnje 200-tinjak metara dugim Putem glagoljaša, od mjesta Gabonjin (kod Dobrinja) prema crkvici sv. Petra, te bašćanskom stazom glagoljice, vratit ćete se opušteni i obogaćeni znanjem glagoljskih slova.

Svakako bi trebalo posjetiti planinarsku obilaznicu "Putevima Dobrinjštine", stazu u dužini oko 20 kilometara. Sa osam kontrolnih točaka prolazi područjem raznolikih biljnih zajednica te slikovitih sela (kreće iz mjesta Šilo do Dobrinja te se opet spušta do Šila).Nizom manifestacija nastoji se privući goste, odnosno ljubitelje prirode i aktivnog odmora da otkriju pješačke staze otoka Krka.

9

Manifestacija pod nazivom „Pješačka tura krčkim putevima šparoga“, odvija se u travnju, obuhvaća višesatnu šetnju te vožnju brodom, a na kraju avanture slijedi fritaja od 1002 jaja sa šparogama čija su ljekovita svojstva poznata već 3000 godina."Volim jesen – Pješačimo jesen" je manifestacija organizirana u sklopu "Europskog tjedna mobilnosti", a sastoji se od malog sajma poljoprivrednih i autohtonih eko-etno proizvoda kao i sportske opreme za pješačenje te organizirane pješačke ture sa startom i ciljem na krčkoj rivi

2.2.Biciklističke staze

Slike 6.Znak za biciklistučku stazu

Označuje stazu kojom se moraju kretati bicikli, a zabranjeno je kretanje drugim vozilima.

Biciklizam je rekreacija, sport i način kretanja kopnom korišćenjem bicikla,prevoznog sredstva na ljudski pogon.Zbog relativno jeftine izrade i dostupnosti to je danas najrasprostranjenije prevozno sredstvo. Pretpostavlja se da danas na svetu postoji preko 1.000.000.000 bicikala.

Zbog činjenice da u poređenju s drugim uobičajenim prevoznim sredstvima (npr. automobilom) daleko manje opasan po zagađenje okoline a ujedno vrlo pozitivnog učinka na zdravlje ljudi koji voze bicikle, brojni gradovi osiguravaju za bicikliste različitu infrastrukturu koja im olakšava vožnju: odvojene biciklističke staze, posebna mesta za odlaganje bicikala, delove grada u koje je moguće doći isključivo biciklom ili pešice, itd.Upravo iz tog razloga javila se i želja za takmičenjem, te su velike populacije počele da se bave ovim sportom a samim tim su se oformile i određene grane odnosno vrste biciklizma.

Biciklistička staza je izgrađena prometna površina namijenjena za promet bicikala koja je odvojena od kolnika i obilježena propisanim prometnim znakom. Može imati jednu ili više traka za vožnju u jednom ili dva smjera.

10

Biciklizam je način kretanja kopnom korištenjem bicikla, prijevoznog sredstva na ljudski pogon. Iako prvotno nastao u 19. stoljeću u Europi kao način bržeg i lakšeg transporta ljudi, danas je osim načina prijevoza i vrlo rašireni sport te vid rekreacije.

2.2.1.Povjest biciklizma

Slika 7.Model bicikla iz 19 st.

Otkriće bicikla nije vezano za jedno određeno vrijeme odnosno ime konkretnog izumitelja. Kroz povijest je bilo više primjera vozila pokretanog ljudskom snagom, ali su često ona bila bitno drugačija od današnjeg koncepta bicikla. Osoba koja se spominje kao prvi vozač bicikla je njemački barun Karl von Drais, koji je 1817 godine svojevrsni bicikl na guranje nazvan draisine, a koji još postoji u muzeju Paleis het Loo u Apeldoornu, Nizozemska. Između1850 i 1860 godine je Francuz Ernest Michaux sa svojim učenikom Pierre Lallementom razvijao bicikl s pedalama na prednjem velikom kotaču. Taj je bicikl Michaux kasnije i patentirao. Ovakvi su bicikli bili teško upravljivi i opasni, jer su padovi bili česti. Problemi s upravljanjem su donekle smanjeni uvođenjem upravljača i pomicanja sjedala u bolji položaj, međutim pravi napredak je bio uvođenje lančanog pogona kojeg su osmislili J. K. Starley, J. H. Lawson, and Shergold. Starleyev model bicikla iz 1885 godine se najčešće smatra prvim modernim biciklom. Daljnje poboljšanje bilo je uvođenje pnemuatskih guma, 1888 godine, koje je uveo Škot John Boyd Dunlop.

Osnovni koncept bicikla do današnjih dana nije se bitno mijenjao, osim što je tehnološki napredak donio primjenu kvalitetnijih materijala u izradi, te su današnji bicikli daleko upravljiviji i sigurniji.

Danas je biciklizam često korišten u prometu, zatim kao vid zabave te kao sport. Zbog relativno jeftine izrade i dostupnosti to je danas najraširenije prijevozno sredtvo. Pretpostavlja se da danas na svijetu postoji preko 1.000.000.000 bicikala!

11

2.2.2.Biciklizam i promet

Slika 8.Standardni bicikl za gradsku vožnju

Prema današnjim važećim prometnim pravilima u većini država bicikl se smatra prometnim sredstvom, te je dakle biciklista ravnopravan sudionik u prometu. To znači da postoji zakonska regulativa koja propisuje minimalnu potrebnu starost vozača, pravila kretanja po javnim prometnicama, tehničke zahtjeve na bicikl, itd.

Zbog činjenice da u usporedbi s drugim uobičajenim prijevoznim sredstvima (primjerice automobilom) daleko manje opasan po onečišćenje okoliša a ujedno vrlo pozitivnog učinka na zdravlje ljudi koji voze bicikle, brojni gradovi osiguravaju za bicikliste različitu infrastrukturu koja im olakšava vožnju: odvojene biciklističke staze, posebna mjesta za odlaganje bicikala, dijelove grada u koje je moguće doći isključivo biciklom ili pješice, itd.

Primjer 2.:Ovaj zanimljivi biciklistički itinerar prolazi kroz stare gradove - utvrde na području Liburnije, odnosno šire opatijske okolice. Krećemo iz staroga Kastva grada s 365 mnm i skrećemo desno prema Belićima (0,7 km) gdje nastavljamo ravno prema Matuljima (2,6 km). Prolazimo kroz centar Matulja i na 3,0 km skrećemo lijevo prema Mihotićima kroz koje nastavljamo ravno do Frančića (4,3 km) i počinjemo uspon preko Bregi (6,4 km) i Zatke (8,3 km) do Veprinca (10 km - 516 mnm). U Veprincu na 10,3 km skrećemo lijevo i dolazimo do staroga grada odakle se pruža prekrasan pogled na Kvarnerski zaljev. Spuštamo se nazad na glavnu cestu i na 10,7 km skrećemo lijevo u smjeru Poljana (12,0 km) i Ičića (19,2 km). U Ičićima skrećemo desno u smjeru Ike (20,0 km). Stižemo u Lovran (21,0 km) i u samom centru možemo skrenuti desno i razgledati stari grad. Vraćamo se na glavnu cestu i nastavljamo vožnju uz more do prekrasne plaže u Medveji (24,4 km). Lagano se uspinjemo u Kraj (27,0 km) nakon kojega se spuštamo u Mošćeničku Dragu (30,0 km) gdje skrećemo desno u smjeru Mošćenica (32,5 km - 160 mnm). U Mošćenicama možemo posjetiti stari toš za gnječenje maslina te etnografski muzej, a potom nastaviti prema Svetoj Jeleni (35,5 km 320 mnm) odakle se počinjemo spuštati preko Golovika (37,0 km) i Martine (38,6 km) do Brseča (40,0 km) - gdje završava naš itinerar.

12

LOKACIJA: Opatijska rivjera

POLAZAK: Kastav 360 m/n/m

CILJ: Brseč 160 m/n/m

DUŽINA: 40 km

VISINSKA RAZLIKA: 516 m

NAJVIŠA TOČKA: 516 m

VOZNOST: POTPUNA

TEŽINA: SREDNJA (PLAVA)

POTREBNO VRIJEME: 2 h

Slika 9.Skica biciklističke staze kroz stare gradove na području Liburnije.

13

3.Zaključak

Pješačke stace su uvijek bile fascinirajuće,tako da se mogu pokazati kao turističko mjeso.Svako tako mjetso trebamo sačuvati i održavati. Omogućiti zaljubljenicima u prirodu da u njoj uživaju i da se susretnu s našom poviješću.

Zbog relativno jeftine izrade i dostupnosti to je danas biciklizam najrasprostranjenije prevozno sredstvo. Biciklistička staza je izgrađena prometna površina namijenjena za promet bicikala koja je odvojena od kolnika i obilježena propisanim prometnim znakom. Može imati jednu ili više traka za vožnju u jednom ili dva smjera.

14

4.Literatura 1. Uvod u saobraćajno inženjerstvo,2011. Prof.dr.Mirsad F. Kulović,dipl.ing

2. I. Bošnjak, S. Mandžuka, Lj. Šimunović: „Mogućnosti inteligentnih transportnih sustava u

poboljšanju stanja sigurnosti u prometu“, Znanstveni skup Nezgode i nesreće u prometu i mjere

za njihovo sprječavanje, HAZU 2007.

3.Internet - izvor, http://hr.wikipedia.org/wiki/

15

4.Popis slika

Slika 1.Pješačka i biciklistička staza................................................................................................4

Slika 2.Izgled karte pješačke i biciklističke staze............................................................................4

Slika 3.Znak za pješačku stazu........................................................................................................5

Slika 4.Info tabele............................................................................................................................6

Slika 5.Putokazi crveni....................................................................................................................8

Slika 6.Znak za biciklističku stazu.................................................................................................10

Slika 7.Model bicikla iz 19. st. .....................................................................................................11

Slika 8.Standardni bicikl za gradsku vožnju..................................................................................12

Slika 9.Skica biciklističke staze kroz stare gradove na području Liburnije..................................13

16